10.

POLARIZACIJA SVJETLOSTI
Katarina Jurii, F-4065
Fiziki odsjek, PMF, Bijenika c. 32, 10 000 Zagreb
(Datum: 1.6.2015.)
Polarizacija svjetlosti je pojava koja pokazuje valnu prirodu svjetlosti i dokaz je da je svjetlost transverzalni
val. U vjebi mjerimo ovisnost intenziteta polarizirane svjetlosti o kutu analizatora, o meusobnom kutu
dvaju polarizatora te o kutu izmeu optike osi jedne i dvije ploice debljine /4 i ravnine polarizacije
polarizatora.

1. UVOD I TEORIJSKA RAZMATRANJA

Svjetlost je elektromagnetski transverzalni val. Takva definicija svjetlosti nam govori da okomito na
smjer irenja vala titraju elektrino i magnetsko polje (koja su takoer meusobno okomita). Svjetlost
je dualne prirode, ima svojstva valova i estica. Pojava kao fotoelektrini efekt se moe opisati iskljuivo
pomou estine prirode svjetlosti dok se pojave poput interferencije, difrakcije i polarizacije mogu
opisati jedino valnom prirodom svjetlosti. Polarizacija je karakteristika svih transverzalnih valova, a
znamo da je svjetlost transverzalni val (estice titraju u smjeru okomitom na smjer irenja vala).
Svjetlost moe biti linearno polarizirana (estice titraju samo u jednom smjeru), kruno polarizirana
(vrh vektora elektrinog polja opisuje krug u vremenu bez promjene iznosa), eliptino polarizirana (vrh
vektora elektrinog polja opisuje elipsu u vremenu) ili nepolarizirana. Svi realni izvori svjetlosti sadre
velik broj molekula koje emitiraju linearno polariziranu svjetlost, ali poto ih ima mnogo i emitiraju
svjetlost u svim transverzalnim smjerovima pa je takva svjetlost nepolarizirana. Takvu nepolariziranu
svjetlost (kao to je prirodna svjetlost) moemo polarizirati pomou filtera koje nazivamo polarizatori
koji doputaju samo valovima s odreenom polarizacijom na prou kroz njih.
Smjer polarizacije elektromagnetskog vala je smjer vektora elektrinog polja (jer mnogi detektori
odgovaraju na elektrine sile na elektrone u materijalima). Idealni polarizacijski filter proputa 100%
upadne svjetlosti koja je polarizirana paralelno s osi filtera, a potpuno blokira onu svjetlost koja je
okomita na polarizacijsku os.
U vjebi koristimo ploice koje su napravljene od kristala dvolomca. Takav kristal ima svojstvo da brzina
svjetlosti koja prolazi kroz kristal ovisi o smjeru irenja. Ploice imaju svojstvo pretvaranja eliptino
polarizirane svjetlosti u linearno polariziranu ili linearno polarizirane u cirkularno polariziranu svjetlost.
Takve ploice su optiki ureaji koji rade na principu dvostrukog loma.
Upadna zraka svjetlosti se lomi na dvije zrake unutar kristala. Izvanredna zraka, iji vektor elektrinog
polja je paralelan s optikom osi, prolazi kroz kristal s brzinom koja ovisi o smjeru propagacije (zbog
toga to indeks loma kristala za izvanrednu zraku nije isti u svakome smjeru).

Brzina redovne zrake ne ovisi o smjer prolaska kroz kristal, indeks loma je jednak za svaki smjer. Vektor
elektrinog polja redovne zrake okomit je na optiku os kristala. Ravnine polarizacije redovne i
izvanredne zrake su meusobno okomite pa one ne mogu interferirati (do interferencije dolazi tek
nakon prolazaka zraka kroz analizator). Zbog toga to je brzina redovne i izvanredne zrake unutar
kristala razliita, one se razliito lome te totalno reflektiraju pod razliitim kutem.
U vjebi koristimo 4 koje su napravljene od kristala dvolomca ija je debljina odreena tako da zrake
iz kristala izlaze s razlikom u fazi od /2 (to odgovara razlici u putevima od /4). Kombinacijom dviju
4 ploica dobivamo 2 ploicu, gdje zrake iz kristala izlaze s razlikom u fazi od . Lom polarizirane
svjetlosti u kristalu dvolomcu prikazan je na slici 1. Sa slike 1. dobivamo vrijednosti amplituda redovne
i izvanredne zrake:
1 () = 0 ()sin

(1)

2 () = 0 ()cos

(2)

U nekom trenutku t, vibracija tih dviju zraka na povrini kristala opisana je s:

1 () = 0 ()sinsin

(3)

2 () = 0 ()cossin

(4)

Intenzitet linearno polarizirane svjetlosti, za kutove =0 i =90, proporcionalan je kvadratu amplitude

elektrinog polja, odnosno
= 0 0 2

(5)

Jo jedan poseban sluaj je kada je =45, tada je svjetlost cirkularno polarizirana i transmitira se bez
promjene intenziteta za bilo koji kut analizatora . Intenzitet svjetlosti je tada proporcionalan
polovinom kvadratu upadnog elektrinog polja (upadnog intenziteta):
=

0
2

0 2
2

(6)

Za sve ostale kutove svjetlost je eliptino polarizirana. Za bilo koji kut izmeu analizatora i optike
osi /4 ploice intenzitet je dan ovisnou:
0 2 cos2 cos2 + 0 2 sin2 sin2

(7)

Ako imamo dvije /4 ploice postavljene jednu iza druge, za bilo koji kut optike osi ploica dobivamo
linearno polariziranu svjetlost.

Slika 1: Lom polarizirane svjetlosti u kristalu dvolomcu.

Polarizatori su napravljeni sljepljivanjem dva kristala dvolomca tako da se jedna zraka odstrani i svjetlost
koja proe kroz polarizator bude linearno polarizirana. Intenzitet svjetlosti nakon prolaska kroz
polarizator (slika2.) dan je Malusovim zakonom:
= 0 2

(8)

gdje je kut za koji je zakrenuta os polarizatora. Nadalje, ako kombiniramo dva polarizatora (slika 3.)
ovisnost je dana s:
= 0 2 2

(9)

gdje je kut izmeu optikih osi dvaju polarizatora (odnosno, polarizatora i analizatora).

Slika 2: Polarizacija s jednim polarizatorom.

Slika 3: Polarizacija s dva polarizatora.

2. ZADACI
1.) Izmjerite ovisnost intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu jednog analizatora. Na temelju
mjerenja napiite to moete zakljuiti o laserskom izvoru svjetlosti na vjebi.
2.) Izmjerite ovisnost intenziteta svjetlosti o meusobnom kutu dvaju polarizatora za razne kutove
prvog polarizatora. Posebnu panju obratite na sluaj kada je prvi polarizator zakrenut za 45, a drugi
za 90 u odnosu na ravninu polarizacije izvora svjetlosti. to se dogaa kada prvi polarizator maknemo?
Objasnite rezultat.
3.) Izmjerite ovisnost intenziteta svjetlosti o kutu izmeu optike osi jedne /4 ploice i ravnine
polarizacije polarizatora.
4.) Ponovite mjerenje iz prethodne toke s dvije /4 ploice koje su postavljene jedna iza druge.

3. METODE I MJERENJA
Mjerni postav se sastoji od optike klupe, polarizatora, analizatora, dvije /4- ploice, fotoelije, lasera
crvene svjetlosti i voltmetra (mjerni postav se nalazi na slici 3). Voltmetar spajamo paralelno s
fotoelijom kako bismo mogli izmjeriti pad napona na njoj. Na optiku klupu prvo stavljamo analizator
te mjerimo napon za kutove od 90 do -90 te traimo maksimum intenziteta (maksimum napona na
fotoeliji).
Sljedee mjerimo ovisnost intenziteta svjetlosti o meusobnom poloaju dvaju polarizatora takoer
za kutove od 90 do -90. Ovisnost intenziteta mjerimo mjerenjem napona na fotoeliji. Konano, na
optiku klupu stavljamo prvo jednu pa dvije /4 ploice ije su optike osi u drugom sluaju
meusobno zakrenute za 90 (npr. prva se nalazi na 0, a druga na 90). Isto kao i u prethodnim
zadacima mjerimo ovisnost intenziteta o kutu analizatora.

Slika 3: Mjerni postav

4. REZULTATI I DISKUSIJA
U prvom zadatku je bilo potrebno izmjeriti ovisnost intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu
jednog analizatora i dobiveni podaci se nalaze u tablici 1, a dobivena ovisnost na grafu 1. Maksimum
je oznaen podebljanom linijom u tablici 1.
Iz tablice 1. vidimo da je maksimum intenziteta (jer je intenzitet proporcionalan naponu) na =0.

[]
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90

U [mV]
3,02
8,11
18,97
36,05
57,4
79,2
99,5
113,9
119,2
122,2
115,8
103,2
85,6
68,6
48,8
27,12
10,79
4,25
3,31

Tablica 1: Mjerenja ovisnosti intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu jednog analizatora.

Na temelju priloenih mjerenja moemo zakljuiti da je laserska svjetlost linearno polarizirana. Da to

nije sluaj, tj. da smo imali izvor bijele (nepolarizirane) svjetlosti intenzitet bi bio konstantan neovisno
o kutu polarizacije.
Slaganje s teorijskom krivuljom je prikazano uz pomo 2 = 0,98915, i to je taj broj blie 1 slaganje
je bolje. Ako to prikaemo u postotcima, izmjerena krivulja odstupa od one dane teorijom za 1,09%.

Ovisnost napona o kutu analizatora

140
120
Izmjerene
vrijednosti

U [mV]

100
80
60

Teorijska
vrijednost
intenziteta

40
20
0
-100

-50

50

100

[]

Graf 1: Ovisnost intenziteta linearno polarizirane svjetlosti o kutu jednog analizatora.

U sljedeem je zadatku bilo potrebno izmjeriti ovisnost intenziteta svjetlosti o meusobnom kutu dvaju
polarizatora. Mjerenja su napravljena za kutove =-30 , =-45 , =-60 , =0 , =30, =45, =60 i
=90. U ovom sluaju predstavlja kut za koji je zakrenut prvi polarizator (u jednadbi (9) je to bio ).
Kut izmeu prvog polarizatora i analizatora koji je u jednadbi (9) prikazan kao , sad je -. Dobiveni
podaci se nalaze u tablici 2, a ovisnost napona o kutu na grafu 2.
=-30 =-45 =-60
=0
=30 =45 =60 =90
[] U [mV] U [mV] U [mV] U [mV] U [mV] U [mV] U [mV] U [mV]
90
13,5
17,4
12,2
0
13,26
18,79 15,576 10,033
80
6,4
11,3
9,1
2,2
20,87
24,25 18,016 9,278
70
1,9
6,4
6,8
8,5
30,12
30,27 19,974 8,146
60
0
2,5
4,2
19
38,75
35,21 21,326 7,765
50
1,1
0,3
1,9
31,8
47,52
39,42 20,866 5,878
40
5,4
0,1
0,5
44,1
52,78
40,17 19,861 4,021
30
12,5
1,7
0
56,7
55,4
38,36 17,292 2,843
20
20,3
5,1
0,2
66,2
53,8
33,91 13,739 1,105
10
28,4
9,6
1,4
70,6
47,89
27,36 10,897 0,809
0
35,6
14,7
3,2
70,9
41,12
20,74
8,378
0,56
-10
42,6
20
5,4
68,8
32,15
14,1
6,462
0,924
-20
45,9
24,2
7,8
61,2
23,01
8,21
5,664
1,267
-30
48,7
28,3
10,4
53
14,04
3,54
3,897
2,547
-40
47,2
30,3
12,4
41,4
7,24
1,15
2,454
4,368
-50
44,2
31,9
14,1
29,3
2,32
1,18
1,435
6,01
-60
37,6
30,1
14,7
17,6
0,859
3,19
0,955
7,589
-70
29,8
26,4
14,1
7,8
2,577
6,84
1,208
8,493
-80
20,7
21,1
12,9
1,9
7,328
13,01
3,683
9,562
-90
12,7
15,9
11,2
0
15,167
20,7
6,02
10,995
Tablica 2: Mjerenja ovisnosti intenziteta o meusobnom kutu dvaju polarizatora.

Ovisnost napona za razne kuteve prvog polarizatora

80
70
60

=-30
=-45

50

=-60

U [mV]

40

=0
30

=30
=45

20

=60

10

=90
0
-100

-80

-60

-40

-20

20

40

60

80

100

-10

[]

Graf 2: Ovisnost napona o meusobnom kutu dvaju polarizatora.

Moemo primijetiti na grafu 2. pomicanje maksimuma otprilike na one vrijednosti kutova za koje je bio
otklonjen prvi polarizator. S druge strane, takoer imamo i pomaknute minimume koji su za 90 udaljeni
od maksimuma. Odnosno, tada su optike osi dvaju polarizatora meusobno okomite pa nita svjetlosti
ne prolazi. Naravno, neto svjetlosti je prolo pa pad napona na fotoeliji nije bio nula jer nemamo
teorijski idealan polarizator. Za kut =90 prema jednadbi (9) ne bismo trebali mjeriti nita, odnosno
napon na fotoeliji bi trebao konstantno biti nula. Mjerenja pokazuju postojanje nekakvog napona, to
su zapravo parazitni naponi od vanjskih izvora svjetlosti.
Kada je prvi polarizator zakrenut za 45, a drugi za 90 u odnosu na ravninu polarizacije izvora svjetlosti
(to je 0) napon na fotoeliji pada na pola vrijednosti od upadne (kut izmeu polarizatora i analizatora
je sada 45) to se slae s relacijom (9). Kada maknemo polarizator analizator e biti zakrenut za 90 u
odnosu na os polarizacije svjetlosti te nita svjetlosti ne bi trebalo proi.
Nadalje, bilo je potrebno izmjeriti ovisnost intenziteta svjetlosti o kutu izmeu optike osi jedne "/4"
ploice i ravnine polarizacije polarizatora. Ploicu smo zakretali za kutove 0, 30, 45, 60 i 90 u odnosu
na optiku os polarizatora. Dobiveni podaci se nalaze u tablici 3, a ovisnost napona o kutu s jednom
ploicom na grafu 3.
Ako pogledamo graf 3., vidimo da se mjerenja slau s teorijskim predvianjima jer je svjetlost za 0 i
90 linearno polarizirana, a za 30 i 60 eliptino polarizirana. Takoer vidimo da za 45 nema promjene
napona (do na pogreku) te moemo zakljuiti da je svjetlost cirkularno polarizirana.
Kod cirkularno polarizirane svjetlosti ploica se nalazi na 45u odnosu na ravninu polarizacije
polarizatora, te redovna i izvanredna zraka izlaze s jednakom amplitudom i razlikom u fazi od /2. Kod
eliptino polarizirane svjetlosti razlika u fazi /2 i amplitude zraka nisu jednake.
Za sluaj kada je kut 0 prolazi samo izvanredna zraka iji vektor elektrinog polja je paralelna s
optikom osi ploice, a kada je kut 90 prolazi samo redovna zraka (okomita na optiku os) te je svjetlost
linearno polarizirana.

=0
U[mV]
0,1
1,2
4,5
9,3
15
21,8
27,4
32,2
35,7
36,7
34,8
33,1
27,8
20,9
15,7
9
4,9
0,9
0,2

[]
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90

=30
U[mV]
17,6
15,4
13,8
12,9
12,1
11,5
12,8
15
18,1
20,9
24,1
26,3
28,2
28,9
28
26,7
24,8
22,1
18,6

=45
U [mV]
17,9
18
17,8
17,9
18,1
18,3
18
17,8
17,9
18,1
18,4
18,2
18
17,8
17,7
17,9
18,1
18,3
18,1

=60
U[mV]
16,5
19,2
22
24,8
26,6
28
27,9
27,1
25,5
22,9
20,5
17,6
15,1
12,9
13,3
13,7
14,9
16,1
17,3

=90
U[mV]
0,5
1,4
4,2
8,9
14
19,8
25,4
30,2
33,5
34,2
33
29,7
25,9
20
14,8
8,1
4,6
1,1
0

Tablica 3: Mjerenja za jednu /4 ploicu.

Ovisnost napona o kutu analizatora za jednu ploicu

40
35
30

U [mV]

25

=0

20

=30
=45

15

=60
10

=90

5
0
-100

-50

50

100

[]

Graf 3: Ovisnost napona o kutovima za jednu /4 ploicu.

Takoer, bilo je potrebno i napraviti mjerenje sa dvije "/4" ploice i dobiveni podaci se nalaze u tablici
4., a ovisnost je nacrtana na grafu 4. Ploice su paralelno zakretane za 0 i 45.

=0
U [mV]
0,7
2,6
6,9
12,4
19,9
27,6
34,2
39,6
41,6
42,4
40,1
35,6
29,1
23,2
15,8
9,1
3,5
1,2
1

[]
90
80
70
60
50
40
30
20
10
0
-10
-20
-30
-40
-50
-60
-70
-80
-90

=45
U [mV]
0,6
3
7,1
12,9
20
27,1
33,1
38,1
39,5
39,8
36,7
32,6
26,7
20,8
14,6
7,8
3,1
1,2
1,6

Tablica 4: Mjerenja za dvije /4 ploice.

Ovisnost napona o kutu analizatora za dvije ploice

45
40
35

U [mV]

30
25
20

=0

15

=45

10
5
0
-100

-50

50

100

[]

Graf 4: Ovisnost napona o kutovima sa dvije /4 ploice.

5. ZALJUAK
Na grafu 1. vidimo da se mjerenja vrlo dobro slau s teoretskom krivuljom koja je nacrtana naranastom
bojom, odnosno da se mjerenja dobro slau s Malusovim zakonom (odstupanje je 1,09%). Pri crtanju
teorijske krivulje maksimalan intenzitet sam uzela da mi je jednak dobivenom maksimalnom intenzitetu
kako bi bilo dobro skalirano s obzirom na mjerenja. Nadalje, kako je i ranije objanjeno, u sljedeem
zadatku maksimumi su se pomicali tono na onaj kut za koji smo otklonili os prvog polarizatora. S druge
strane, kada su os prvog i drugog polarizatora meusobno okomite imamo minimum intenziteta.
S jednom " /4" ploicom promatrali smo kako je svjetlost polarizirana. Mjerenjima smo potvrdili da je
svjetlost linearno polarizirana za kutove 0i 90 izmeu optike osi i " /4" ploice, za kutove 30i 60
eliptino polarizirana, a poto za kut od 45nema promjene napona na fotoeliji tada je svjetlost
cirkularno polarizirana.
Dodavanjem jo jedne " /4" cirkularno i eliptino polarizirana svjetlost postaje linearno polarizirana i
za bilo koji kut izmeu optike osi ploica i polarizatora svjetlost je linearno polarizirana, kao to vidimo
na grafu 4.

6. LITERATURA
[1] Pripreme za vjebu: Polarizacija svjetlosti
[2] Universty Physics 13th edition, Young and Freedman
[3] http://www.britannica.com/EBchecked/topic/170003/double-refraction
[4] http://encyclopedia2.thefreedictionary.com/Double+Refraction
[5] http://www.solitaryroad.com/c1037.html

10