Filozofski fakultet u Rijeci

Sveuilita u Rijeci
Odsjek za povijest umjetnosti
Sveuilina avenija 4, Rijeka

Seminar iz predmeta Umjetnost danas

TOMISLAV GOTOVAC
Body art i performans u hrvatskoj umjetnosti 1970-ih i 1980-ih godina

Student: Dajana Novak

Godina: 3.
Studijske grupe: pu / anglistika
Mentor: Lidija Butkovi Miin, prof.

Rijeka, 07. 06. 2014.

SAETAK
Performans i body art se kao vrsta umjetnikog izraavanja javljaju na prostoru
Hrvatske 1970-ih i 80-ih godina pod vodstvom Tomislava Gotovca. Budui da je Gotovac
odgojen i formiran na filmu, iskustvo filma je presudno za njegov opus u cjelini. Osim
filmom, bavio se i fotografijom te performansima po kojima je i najpoznatiji. Gotovac svojim
djelima eli potaknuti reakcije javnosti i ispitati granice svojih mogunosti tako da su njegovi
radovi esto provokativni.

UVOD
Performans je reirani ili nereirani dogaaj zasnovan kao umjetniki rad koji umjetnik
ili izvoai realiziraju pred publikom.1 Javlja se 1970-ih godina, a izvodi se pred muzejskom,
galerijskom ili sluajnom publikom. Jedan od oblika performansa je i body art, odnosno
istraivanje tijela kao mjesta, kiparskog materijala i psihobiolokog organizma. Hrvatski
umjetnici 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea nastoje pratiti zbivanja na svjetskoj sceni, tako da
se ti oblici umjetnosti javljaju i u Hrvatskoj.2

1 MIKO UVAKOVI, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, 2005., 451

2 MIKO UVAKOVI, (bilj. 1.), 451

PERFORMANS I BODY ART

Postoje odreeni kriteriji koji izvedbu ine performansom. Bitno je mjesto izvoenja
koje moe biti privatni, galerijski i muzejski prostor ili u prirodi i urbanom prostoru. Zatim
autor moe, ali i ne mora biti sam izvoa performansa, mogue je da se unajmljuju
profesionalni glumci, umjetnici. Trei kriterij je dogaaj koji moe biti stvaran ili unaprijed
reiran. Kriterij medija je takoer vaan jer performans moe biti izveden direktno pred
publikom ili se moe snimiti te koristiti prijenos.3 Cilj performansa je zapravo preobraaj
umjetnikog predmeta u dogaaj. Smjerovi koji odreuju performans su: predmet se stvara
da bi bio element igre umjetnika, sam in stvaranja umjetnikog djela je vaniji od
pokazivanja djela, ponaanje umjetnika postaje podruje legitimiranog umjetnikog
izraavanja te se oblici umjetnikog ponaanja povezuju s eksperimentima u kazalitu, glazbi
i knjievnosti.4 Neki od najvanijih predstavnika amerikog performansa koji su utjecali na
umjetnike s naih krajeva su John Cage, Merce Cunningham i Allan Kaprow. U Europi se
javlja eksperimentalna poezija, fluksus, beki akcionizam te novi realizam. Postavangardnim
oblikom performansa se smatra body art. To je zapravo oblik djelovanja i rada s ljudskim
tijelom u procesualnoj umjetnosti, dakle umjetnik izravno koristi svoje tijelo ili tijelo druge
osobe kao objekt umjetnikog rada. Tijelo postaje sredstvo, materijal i nosilac imenovanja,
djelovanja i priopivanja namjera i ideja umjetnika. Karakteristike body arta su minimalna
reija, uzrono-posljedini inovi, potivanje prirodnog tijeka i trajanja dogaaja te reducirana
naracija.5 Ukratko, sloeni estetski i umjetniki smisao djela se svodi na egzistencijalni
estetski smisao, znaenje i vrijednost. Javne i privatne performanse ove vrste izvode Dennis
Oppenheim, Vito Acconci, Terry Fox, Karel Miler, Toma alamun te Marina Abramovi.
Jedan od glavnih predstavnika uline umjetnosti body arta i performansa u Hrvatskoj je
Tomislav Gotovac.

3 MIKO UVAKOVI, (bilj. 1.), 451

4 MIKO UVAKOVI, (bilj. 1.), 452
5 MIKO UVAKOVI, (bilj. 1.), 118

TOMISLAV GOTOVAC
Tomislav Gotovac roen je 9. prosinca 1937. godine u Somboru, a 1941. godine seli u
Zagreb gdje je studirao arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu, a profesor crtanja mu je bio
Josip Vanita. Na Tomislava Gotovca je najvie utjecao medij filma, ali budui da mu
financijska situacija nije doputala da se njime i bavi, on se poinje baviti fotografijom koja u
70-im godina postaje medij umjetnika unutar nove umjetnike prakse. 6 Tako 1960. godine
Gotovac radi seriju fotografija nazvanih Glave koja je temeljena na filmskom jeziku.
Gotovac vlastiti lik fotografira u krupnom planu u razliitim pozama, situacijama i
raspoloenjima. Ovo je ujedno i primjer autorskog govora u prvom licu. Kao izvore i uzore
Gotovac navodi itanje egzistencijalistike knjievnosti aktualne u 50-im godinama, ali je
presudno bilo i opsesivno gledanje filmskog repertoara u dvorani zagrebake kinoteke.7 Dvije
godine kasnije radi novu seriju fotografija nazvanu Pokazivanje asopisa Elle. Ovo je
njegovo prvo pokazivanje vlastitog tijela, dakle on koristi vlastito tijelo u svrhe osobne
ekspresije kao radnje. Ova serija fotografija se smatra preteom performansa zato to se
autor na fotografijama skinuo do pasa na Sljemenu usred zime i poeo listati asopis Elle,
dok ga je Ivica Hripko fotografirao. Ovdje takoer vidimo primjer fotografske minireije. 8
Reija je openito temelj njegova naina umjetnikog miljenja. U Beogradu radi serije
fotografije kao npr. Poziranje, Ruke, Trojica i Kofer. Osim reije, primjenjuje i montau,
tj. srodan princip kolaa koje nije odmah izlagao, budui da je bio izoliran, odvojen iz
regularnih likovnih krugova i (samo)iskljuen iz lokalnog svijeta umjetnosti. 9 Kolai su stoga
na neki nain vrsta intimnog dnevnika jer se na njima nalaze predmeti iz umjetnikove
svakodnevice. Godine 1976. prvi puta izlae svoje kolae u Galeriji Studentskog kulturnog
centra u Beogradu. Prvi zagrebaki hepening se dogodio 1967. godine, a na njemu su
sudjelovali Hrvoje ercar, Ivo Lukas i Tomislav Gotovac, a zvao se Happ na. Gotovac je
ovdje izravno koristi tijelo, ali je odjeven u crno graansko tijelo. Ovim projektom je pokazano
prvi puta kako se neko djelovanje smatrano umjetnikim moe obavljati izvan statinog i
zavrenog umjetnikog objekta.
Krajem 60-ih godina mijenja se nain umjetnikog izraavanja, ponaanje umjetnika i
status umjetnikog djela, takozvana nova umjetnika praksa ili inovacije u umjetnosti
6 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), Tomislav Gotovac, Zagreb, 2003., 4
7 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 4
8 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 5
9 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 5

sedamdesetih, a Gotovac je zasluan za pionirska djela u duhu izmijenjenog umjetnikog

jezika i njemu svojstvene ideologije. 70-ih postaje izrazito radikalni i potpuno osvijeteni
predvodnik i predstavnik. U to vrijeme radi drugu seriju Glava u Beogradu. 10 1971. godine
sudjeluje u filmu Plastini Isus u kojem ima scenu kako potpuno gol tri beogradskim
ulicama u strogom sreditu grada. Ovdje dakle poinje koristiti tijelo kao ready-made, ali i
radi svjesni performans u mediju drugog autora.11 Nakon toga, slijedi njegov niz performansa
(Performans 100, Umjetnik u proenju, ianje i brijanje u javnom prostoru) koje radi u
Zagrebu i za koje je karakteristino to to se uvijek odvijaju u podne na vrlo prometnim
mjestima kada se zna da e sve biti puno ljudi. Jedan od najpoznatijih takvih performansa je
njegovo Leanje gol na asfaltu i ljubljenje asfalta Zagreb, volim te! kojeg je izveo 13.
studenog 1981. godine takoer u podne.12 Glavne odlike Gotovevih performanasa su te da
on definitivno i radikalno unosi samu svoju pojavu i svoj izgled u svoja djela. On tretira
vlastito tijelo kao subjekt i objekt umjetnikog zbivanja, nisu mu potrebna pomagala, sam je
sebi dovoljan takav kakvim ga je priroda stvorila. Osnovna svrha radova mu je da uzima
samog sebe za predmet vlastite umjetnosti i postie veoma provokativan uinak. Gotovac
birajui najprometnije doba u danu svjesno uznemiruje javnost. Doslovno razgoliujui sebe
posredno je ogolio i one koji se u vlastitim svakodnevnim ivotima ustruavaju i pribojavaju
rizika bilo kakve promjene.13 Moe se rei da mu umjetnika akcija na javnom mjestu slui
kao pokrie za anarhistiki politiki in. Veina njegovih akcija u podnaslovu nosi posvetu
pojedinim velikim filmskim autorima (Zagreb, volim te! je posveen Howardu Hawksu,
Brijanje i ianje posveeno Carlu Theodoru Dreyeru). 14 Takoer nalazimo estoke tjelesne
egzistencijalne izjave, ali i vrlo sofisticirane refleksije o omiljenim mu filmskim autorima. 15
Gotovac spaja tjelesno i mentalno, grubu ekspresiju tjelesnog bitka i profinjenu erudiciju
uma, osjetilno i konceptualno.
Izmeu 1996. i 2006. nastaje projekt Weekend art: Hallelujah the Hill kojeg Gotovac
radi u suradnji s Aleksandrom Battistom Iliem i Ivanom Keser. Rije je o filmskom projektu
10 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 5
11 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 6
12 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 6
13 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 7
14 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 7
15 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 7

realiziranom u slajdovima. Priroda postaje punopravni protagonist prie (snimljeno na

Sljemenu). Osim toga, priroda je kao univerzalna i izvanvremenska vrijednost dostupna
svima koji u njoj znaju uivati, priroda je okrilje koje pomae ublaavanju tjeskobe
svakodnevnog ivljenja zateenoj socijalnoj okolini.16 Nakon 2002. godine djeluje kao
osamljeni strijelac na tragu prethodnih pothvata te radi seriju fotografija zvanu Foxy Mister
2002 na kojima imitira poze golih ljepotica iz pornoasopisa Foxy Lady. Ovo je ponovno
primjer postupka reirane fotografije.17 2005. godine uzima majino prezime i potpisuje se
kao Antonio G. Lauer. Njegov zadnji performans je Dva mukarca i jedna ena izvodi s
Vlastom Delimar i Milanom Boiem 2. rujna 2009. Cilj ovog performansa je bio da se u
javnom prostoru socijalnog ivota ulice trebala izgubiti razlika izmeu umjetnika, publike i
sluajnih prolaznika.18
Gotovac nema posve koherentnog, tematskog, medijskom i stilskog jedinstva. On se
izraava u vie podruja, ali je film u sreditu poimanja prirode umjetnosti. 19 Njegovi
performansi su i zamiljeni i provedeni kao fleksibilni i varijabilni sklopovi osnovnih
propozicija to ih zadaje sam autor. Tijelo je pri svakodnevnom djelovanju rukovoeno
instinktivnim, ali i svjesnim odlukama odgovornog subjekta.20 Umjetnost se tie preispitivanje
uvjeta, provjeravanja granica i tenje prekoraivanju tih uvjeta i granica ljudske slobode.

16 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 7

17 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 8
18 http://www.msu.hr/#/hr/18803/
19 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 8
20 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 8

ZAKLJUAK
Gotovca karakterizira nezasitna tenja za postizanjem i oitovanjem neupitne pojedinane
slobode. Postupno je traio i nalazio naine samoiskazivanja, jaao je svijest i samosvijest
vlastite pozicije, do kraja razotkrio sebe onakvim kakvim jest, tjelesno, emocionalno i
intelektualno.21 Za djela Gotovca se moe rei da imaju jasnou pristupa i vrstou
usmjerenja. Tomislav Gotovac umro je u Zagrebu 24. rujna 2010. godine.

21 ILI, A. B., NENADI D. (ur.), (bilj. 6), 10

POPIS LITERATURE
1. MIKO UVAKOVI, Pojmovnik suvremene umjetnosti, Zagreb, 2005., 118-119, 451454
2. ILI, A. B., NENADI D. (ur.), TOMISLAV GOTOVAC, Monografija, Zagreb, 2003., 412
3. In memoriam
7.6.2014.)

Tomislav

Gotovac,

http://www.msu.hr/#/hr/18803/

(pristupljeno: