Kooperativno ili suradniko uenje

Metoda kooperativnoga poduavanja nala je teorijsku osnovu u podruju socijalne

psihologije i teoriji malih skupina. Prouavajui modele kooperativnoga uenja znanstvenici su sve
vie ukazivali na utjecaj iskustva na uenje. Model nazvan iskustvenim uenjem definirali su Sharon i
Johnson (1976, prema Klarin, 1998), koji istiu da osoba najuspjenije ui ako sama sudjeluje u
stjecanju znanja.
Abrami i suradnici (1995, prema Klarin, 1998) metodu kooperativnoga uenja definiraju kao
metodu u kojoj uenici rade zajedno u skupinama u kojima se potie pozitivna meuovisnost, a
pozitivna meuovisnost razvija se tako da se potie individualna odgovornost za vlastito uenje i
aktivno sudjelovanje u rjeavanju zadataka. U stotinama studija je potvreno da, u odnosu na
individualno, kooperativno uenje pokazuje znatno bolje rezultate, bez obzira na predmet uenja i dob
onih koji ue (Ledi,1996).
Snyder i Sulivan (1955, prema Klarin, 1998) ne podupiru popularno uvjerenje da
kooperativno uenje postie bolje rezultate od individualnoga, to nisu uspjeli dokazati na socijalnom
i afektivnom planu, a nisu mogli niti negirati vee zadovoljstvo uenja kooperativnom metodom.
Neke druge istraivake usporedbe (prema udina-Obradovi i Teak, 1995), pokazuju da su ta
dva oblika organizacije uenja razliito prikladana za razliite vrste zadataka, no meutim, dvije su
nepobitne prednosti suradnikoga uenja:
- pomae razvijanju sposobnosti rjeavanja problema i sposobnost zakljuivanja
- poboljava odnose meu lanovima skupine i vlastito samopotovanje.
Anduradha A. Gokhale, profesor na Western Illinois Universitiy, odsjeku za industrijsko
obrazovanje i tehnologiju, u svom istraivanju Kolaborativno uenje poveava kritiko miljenje
naglaava da je razvoj i poveanje kritikoga miljenja kroz kooperativno uenje jedan od primarnih
ciljeva tehnolokoga obrazovanja jer radnici moraju biti sposobni kreativno razmiljati, rjeavati
probleme i donositi odluke kao tim, a kooperativno uenje daje uenicima mogunost da ve u ranom
djetinjstvu ue sudjelovati u raspravi, preuzimati odgovornost i kritiki misliti.
Prema Anduradha A. Gokhaleu, pojam kooperativno uenje predstavlja instrukcijsku metodu
u kojoj uenici raznih razina znanja ue zajedno u malim grupama. Uenici su sami odgovorni za
svoje uenje kao i za uenje ostalih. Uspjeh jednog lana skupine pomae drugom biti uspjeniji.
Postoje uvjerljivi dokazi, tvrdi isti autor, da kooperativni timovi postiu vee razine miljenja i
zadravaju informacije dulje od onih koji rade individualno. Podijeljeno uenje daje uenicima priliku
sudjelovati u raspravi, preuzimati odgovornost za vlastito uenje, a razmjena ideja ne samo da
poveava interes meu sudionicima, ve unapreuje i kritiko miljenje. Razvijanje i uvjebavanje
sposobnosti kritikoga razmiljanja, prosuivanja i zakljuivanja, vana je sastavnica temeljnih zadaa
preobrazbe kolstva (Mijatovi, 2000).

Koje su prednosti suradnikog uenja ?

Steele, Merediht i Temple (1998. prema Peko i Pintari, 1999) navode sljedee
rezultate sudjelovanja u kooperativnom uenju:
-

bolji uspjeh i produljeno upamivanje

ee razmiljanje viega reda, dublje razumijevanje i kritiko miljenje

usredotoeniji rad u odjelu i manje nediscipline

vea motiviranost za bolje ocjene i uenje

vea sposobnost da se situacija promotri iz tue perspektive

pozitivniji, tolerantniji i prijateljskiji odnos s vrnjacima

vee drutvene podrke

bolja prilagodba i boljitak

pozitivniji odnos prema samom sebi

vee drutvene kompetencije

pozitivniji stavovi prema predmetima, uenju i koli

- pozitivniji odnos prema nastavnicima.

Koje su strategije suradnikog uenja ?

Postoje mnoge strategije koje promiu suradniko uenje. Najei je oblik rad u paru
i rad u skupinama.. Rad u paru moe biti dobar poetak za skupne aktivnosti koje zahtijevaju
veu razinu suradnje po sustavu:
razmisli/spari/razmijeni;
sami/spari/razmijeni;
formuliraj/razmijeni/posluaj/kreiraj.
1. Pedagoka radionica, kao specifian oblik grupne interakcije, sa svojim glavnim
obiljejem - krunom komunikacijom.
2. Igra uloga je metoda pouavanja stavova i ponaanja, pomou uivljavanja
sudionika u ulogu drugog (udina-Obradovi i Teak, 1995)

3. Simulacija je stvaranje zamiljene socijalne situacije koja je u glavnim dijelovima

slina nekoj ivotnoj situaciji. Unutar te zamiljene situacije uenici preuzimaju razliite
uloge i dolaze u meusobne odnose te zamiljaju i proizvode razliite uinke tih odnosa
(udina-Obradovi i Teak, 1995)
4. Oluja ideja je tehnika kreativnoga miljenja u kojoj se nabrajaju i zapisuju rjeenja
nekoga problema, a slui za stvaranje velikoga broja ideja. Svaki uenik u skupini mora se
truditi da d to vie prijedloga koji se ne kritiziraju i ne odbacuju, bez obzira koliko su dobri,
razumni i izvedivi. Tek u kasnijim fazama provodi se ralamba svakoga odgovora,
odbacivanje neprihvatljivih i zadravanje dobrih rjeenja (udina-Obradovi i Teak, 1995)
5. Kooperativna slagalica i dopunjaljka
1. Razred se podijeli u skupine po etiri uenika. Svaki uenik unutar skupine dobije svoj
broj - od jedan do etiri - i uvid u temu na kojoj e se raditi
2. Brojevi jedan, dva, tri i etiri izlaze iz svojih osnovnih skupina i formiraju ekspertne
skupine jedinica, dvojki, trojki i etvorki koje su strunjaci ili eksperti za jedan dio od
zadane teme na kojoj e raditi
3. Kada ekspertne skupine zavre s prouavanjem svoga dijela, svaki se uenik
vraa u svoju osnovnu skupinu gdje poduava ostale uenike
6. Stablo budunosti je kooperativna metoda uenja s mnogo varijacija. Svaki uenik
na zajednikom stablu ima svoju granu na koju se kasnije dodaju listovi ili cvjetovi na kojima
se piu ideje, prijedlozi ili ralanjuje neki aktualni problem, posljedice toga problema i
rjeenja istoga. Ova metoda moe se kombinirati s olujom ideja.

Kako organizirati suradniko uenje u razredu ?

Kako se radi o skupnim oblicima rada, raspored sjedenja napravljen je uglavnom kao
sjedenje u krugu tako da nitko nikoga ne gleda u lea. Prostor u sredini kruga je prazan i slui
za izvoenje zajednikih djelatnosti (kretanje, crtanje, pisanje i sl.).
Svaka radionica, u pravilu, sastoji se od pripravnih, izvedbenih i zavrnih djelatnosti.
Pripravne i zavrne djelatnosti poeljno je raditi u zajednikom krugu (u krugu su svi
ravnopravni, nema hijerarhije, olakana je komunikacija i djeca su vie upuena jedna na
druge), a izvedbene uenjem u paru i malim skupinama. Izvedbene djelatnosti vezane su za
temu koja se obrauje i najvie se rade u parovima i malim skupinama. Vano je kazati da
nakon svake aktivnosti slijedi refleksija - kakvi su uinci onoga to uimo na sudionike, gdje
svatko treba dobiti prostora kazati svoje misli, elje ili osjeaje i imati pravo na razliito
miljenje.
Voditelj ne smije postavljati puno pitanja ili proturjeiti, ve poticati uenike da
eksperimentiraju idejama, objanjavaju i nadopunjuju svoje rezultate, skiciraju svoje ideje,
otkrivaju to je poznato, a to nepoznato. Voditelj treba to due zadravati uenikovu
znatielju i nagaanje, jer te djelatnosti produbljuju inventivno i razvijaju kritino miljenje.
Valja stvarati kooperativnu klimu i uenike uvijek poticati na nove djelatnosti i suradnju.

I na kraju, ne zaboravite, vana je rasprava i razmjena gledita

esto se moe uti da su za rasprave i odluivanja zadueni odrasli. Naravno, to djeca
onda tako i prihvate i teko ih je kasnije nauiti mogunosti izbora, a to je vaan korak i
osnovica za donoenje odluka.
Grupna diskusija zahtjeva od uenika pojanjavanje i izraavanje svojih stajalita te
sluh za gledita drugih. Najpoznatije strategije su arobni mikrofon", " koncentrini krugovi"
i "slaem se - ne slaem se".
Aktivnosti:
Skupina sjedi u krugu u sredini kojega je arobni mikrofon. Tko eli diskutirati uzima
mikrofon i samo on moe govoriti, ostali sluaju i gledaju govornika. Kada govornik
zavri vraa mikrofon u sredinu kruga i diskusija se nastavlja istim sustavom.
Razred se podijeli u dvije jednake skupine koje formiraju dva koncentrina kruga,
unutranji i vanjski. Unutranji se krug okrene prema vanjskomu, tako da je svatko
suoen sa svojim partnerom s kojim e diskutirati. Nakon nekoliko minuta vanjski se
krug rotira u lijevo, tako da je svaki uenik suoen s nekim drugim. Taj se postupak
rotacije ponavlja, bilo s istim pitanjima za diskusiju ili novim.
Na podu uionice nacrta se kredom ili trakom crta. Lijeva strana predstavlja jako slaganje
s onim o emu se raspravljalo, desna jako neslaganje. Od uenika se trai da stupe na
mjesto koje predstavlja njihov stav. Kada su u pitanju mlaa djeca moe se ubaciti i
opcija nisam siguran.