Upute za pisanje studije sluaja

Studija sluaja je est postupak u medicini, naroito psihijatriji, klinikoj psihologiji, ali i u
drugim primijenjenim granama psihologije (Petz, 1992). U istraivanjima se studija sluaja
koristi kada laboratorijsko istraivanje nije mogue ili nije praktino.
U studiji sluaja se detaljno opisuje povijest klijenta (ili sudionika istraivanja) u vezi s
problemom koji se ispituje, a s ciljem dobivanja cjelovitog uvida u tok i razvoj reakcija
klijenta (ili sudionika) povezanih s tim problemom
Format studije sluaja moe biti razliit, ovisno o tome koja je njegova svrha. Studija sluaja
uglavnom sadri samo informacije koje se tiu osobe iji se sluaj prikazuje. Ponekad se, na
primjer u znanstvenim prikazima, u studiji sluaja navode i citiraju relevantna istraivanja ili
informacije vezane uz odreenu temu.
Uobiajen format studije sluaja osoba s neurolokim potekoama ili deficitima sadri ove
dijelove:
1. Osobna anamneza
U prvom dijelu prikaza navodi se obiteljska situacija i anamneza klijenta. Potrebno je navesti
dob, spol, kolovanje, zaposlenje, zdravstveni status, zdravstvenu povijest obitelji, opisati
obiteljske i drutvene odnose, povijest zlouporabe droga i alkohola (ukoliko postoji), ivotne
potekoe i probleme, ivotne ciljeve, vjetine suoavanja s problemima, te slabosti pacijenta.
Pri opisu koristite vlastito ime osobe iji sluaj prikazujete ne koristite nazive klijent ili
pacijent.
2.Opis problema zbog kojeg klijent dolazi
U ovom je dijelu potrebno navesti problem ili simptome koji klijent navodi. Opiite sve
fizike, emocionalne ili osjetne probleme koje klijent navodi. Takoer, navedite misli,
osjeaje i opaanja klijenta koji su povezani sa simptomima.
Simptome koje klijent navodi paljivo opiite. Pokuajte za svaki od njih zabiljeiti tri vana
podatka: otkada traje (to je ponekad teko precizno utvrditi), kako su se tegobe mijenjale i
kakav je odnos klijenta prema tom simptomu (pridaje li mu puno/malo panje, misli li da je
privremen ili trajan, popravlja li se ili pogorava,...)
Nadalje, navedite i sve simptome ili neobinosti koje primjeuje ili navodi
lijenik/psiholog. Ukoliko je za klijenta proveden neki dijagnostiki postupak, detaljno ga
opiite i ukljuite rezultate mjerenja.
3. Vaa dijagnoza (fakultativno)
U veini predloenih tekstova navedena je dijagnoza klijenta iji je sluaj opisan. Kriteriji za
dijagnosticiranje neurolokih bolesti ili oteenja navedeni su u Meunarodnoj klasifikaciji
bolesti i drugih srodnih zdravstvenih problema - MKB 10 (primarno poglavlja 5 i 6).

Opiite u kojoj mjeri simptomi koje navodi klijent odgovaraju dijagnostikim kriterijima
utvrenog poremeaja te navedite eventualne nesukladnosti meu navedenim (ili od strane
lijenika uoenim) simptomima i dijagnostikim kriterijima.

Reference:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo. (2007). Meunarodna klasifikacija bolesti i drugih
srodnih zdravstvenih problema - MKB 10 (primarno poglavlje V: Duevni poremeaji i
poremeaji ponaanja, poglavlje IV: Bolesti ivanog sustava). Split: Chrono.
Petz, B. (ur) (1992). Psihologijski rjenik. Zagreb: Prosvjeta.
Korisni linkovi:
http://mentalhelp.net/
iscrpan popis informacija o psihopatologiji s preko 5000 linkova
http://msktc.washington.edu/tbi/
stranice The Model Systems Knowledge Translation Center Traumatic Brain Injury
(MSKTC-TBI) je ameriki nacionalni centar koji okuplja rezultate teorijskih
istraivanja trauma mozga i njihove primjene u lijeenju

VANO: ove su upute prilagoene potrebama i ciljevima kolegija Percepcija i pamenje i

nisu cjelovit prikaz uputa za pisanje prikaza sluaja u neuropsiholokoj praksi.