Za `ivot bez minusa Biha}

Cijena 0,50 KM
4.03.2010. godine
Broj 2; Godina I

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha}

Bosanska Krupa

Bosanski Petrovac

Bu`im

Cazin

Klju~

Sanski Most

Velika Kladu{a

Hand`ar divizija - (ne)dovr{ena pri~a (1)

Ferid D`ani}
vo|a pobune
strane

6. i 7.

SBB BiH u Cazinu i Klju~u

Kom baklava,
kom letva
strana

Kostela kod Biha}a:

O d l o m i l e s e v i { e t o n s ke g r o m a d e s e d r e

Sre}a u nesre}i

5.

[ljivarstvo - neiskori{tena razvojna {ansa

Strah Evrope od
na{e {ljive
ne
stra

i2
24.

5.

strana

11.

Slu~aj Kantonalna bolnica Biha}

Tenderi va`niji od pacijenata

strana

3.

dosje

4.03.2010.godine

DOSJE: Hand`ar divizija -

Bi{}anin Ferid D`ani}

Gradska uprava Vilfran{a odabrala je Biha} za grad s kojim se kani bratimiti u znak pijeteta
Feridu D`ani}u, Bi{}anina, koji je kao vo|a, najzaslu`niji za pobunu protiv nacista u Drugom svjetskom ratu. Vilfran{ je ve} potpisao sporazum o bratimljenju s Pulom u ~ast Hrvata poginulih u borbama. Potpisivanje sporazuma o bratimljenju Vilfran{a i Biha}a, uz pristanak na~elnika Hamdije
Lipova~e, bit }e uprili~eno uskoro.
Ferid D`ani}, vo|a pobune
Sredinom septembra pro{le
godine delegacija Biha}a, predvo|ena
na~elnikom Hamdijom Lipova~om, na
poziv rukovodstva francuskog grada
Vilfran{a, prisustvovala je sve~anosti
obilje`avanja jednog od njihovih najzna~ajnijih historijskih datuma iz
Drugog svjetskog rata.
Gradska
uprava
Vilfran{a
odabrala je Biha} za grad s kojim se
kani bratimiti u znak pijeteta Feridu
D`ani}u, Bi{}anina, vo|i pobune protiv nacista u Drugom svjetskom ratu.
Vilfran{ je ve} potpisao sporazum o
bratimljenju s Pulom u ~ast Hrvata
poginulih u ovoj pobuni, a u znak
pijeteta prema Bi{}aninu Feridu
D`ani}u potpisivanje sporazuma o
bratimljenju Vilfran{a i Biha}a, uz
pristanak
na~elnika
Hamdije
Lipova~e, bit }e uprili~eno uskoro.
Pobuna Bo{njaka i Hrvata u

Pripadnici Hand`ar divizije u molitvi

Pripadnici Hand`ar divizije

njema~koj SS diviziji izbila je 1943.

godine. Pobunjenici su ovladali
gradom do momenta dok iz obli`njeg
garnizona nije stiglo poja~anje.
Gradom su ponovo ovladali Nijemci, a
kolovo|e pobune su strijeljani i
pokopani na Polju mu~enika. Vilfran{
je bio jedini slobodan grad u zapadnoj
Evropi jedan dan i zbog toga se 17.
septembar 1943. obilje`ava kao dan
sje}anja na borbu protiv fa{izma.

Potraga za D`ani}em

Na najavu ovog bratimljenja s

velikim odobravanjem je reagirao
Bi{}anin Fuad Mujaki} koji nam je iz

ugla svjedoka vremena pojasnio

razloge za{to do ovog sada najavljenog bratimljenja nije do{lo ranije.
Prvo je, ka`e Mujaki}, bilo najavljeno
1966. godine i dodaje:
- Vilfran{ je prije vi{e od ~etiri
desetlje}a tra`io bratimljenje s rodnim gradom Ferida D`ani}a. U to vrijeme mislilo se da je Ferid porijeklom
negdje iz Hrvatske, pa je dokumentacija s prijedlogom o bratimljenju poslana u Zagreb. Savez boraca
Hrvatske proveo je temeljitu istragu i
ustanovio da je Feridovo rodno mjesto
Biha}, pa je iste godine dokumentacija proslije|ena ovamo. U Biha}u su se

Pro{ao bez odgovornosti

Za svoje u~e{}e i
ulogu u Hand`ar
diviziji krivi~no nije
odgovarao Zvonimir
Bernwald. Ro|en je
1924. godine u
Slavonskom Brodu u
folksdoj~erskoj
obitelji. Nakon Drugog
svjetskog rata u
strahu od partizana i
komunista sklonio se
u Njema~ku gdje
trenutno `ivi u mjestu
Nesselwagen. U radnoj karijeri afirmirao
se kao visokoobrazovani grafi~ki radnik.
Nakon vi{egodi{njeg
djelovanja kao vode}i
stru~njak tvrtke F.K.
Werke u Trossingenu
(Wirtemberg radio je
od 1961. do umirovljenja 1989. godine.
O sebi je napisao
da je kao Volksdoj~er
ro|en u Slavonskom
Brodu u Hrvatskoj

nju napisano je dosta

ali ne u mjeri u kojoj
je trebalo da se do|e
do pune istine. U
svom pisanju bavio
se potankostima
vezanim za pobunu
u Vilfran{u u
Francuskoj i za
pozadinu koja je
pratila nastanak,
obuku i djelovanje
Hand`ar divizije.
Odgovori na brojna
postavljena pitanja
do kojih smo do{li iz
saznanja i znanja
1924. godine, od
marta /o`ujka 1943 do Fuada Mujaki}a i
Zvonimira Bernwalda
jula/srpnja 1944.
veoma su zanimljivi.
godine bio ~lan {taba
Najvi{e iz razloga {to
Hand`ar divizije u
se osim uloge u pobuni
ulozi prevodioca, tako
u Vilfaran{u Ferida
da veoma dobro zna o
D`ani}a (raz)otkriva i
svem onome {to se o
uloga drugog Bi{}anina
toj Hitlerovoj vojnoj
Halima ef. Malko~a.
formaciji govorilo i
Sve ovo slijedi u nekopisalo do sada. Po
liko narednih nastavanjemu o toj jedinici i
doga|ajima vezanim za ka.

iznenadili, jer o tom doga|aju nisu

ni{ta znali i cijelu stvar zbog toga
odla`u kao sumnjivu i essesova~ku.

Sumnjalo se u to bratimljenje mada se

tada{nji gradona~elnik Vilfran{a
Robert Fabr, poznati politi~ar i parla-

dosje

4.03.2010.godine

(ne)dovr{ena pri~a (1)

vo|a pobune u Vilfran{u

mentarni zastupnik svim svojim snagama za to zalagao, navodi Mujaki}.

Da je dao Bog i bratimljenje
Fuad Mujaki}, penzioner iz Biha}a, ro|en je
1925. godine. U augustu
1943. godine je sa 17,5
godina mobiliziran i raspore|en u Hand`ar diviziju ~ije su pripadnike kao
elitu SS-ovskih vojnih
formacija naredbom
Hitlerovih generala
obu~avali u vi{e zemalja
zapadne Evrope. Ne
kriju}i da je bio pripadnik
Hand`ar divizije Mujaki}
ka`e da je za svoju ulogu
u Drugom svjetskom ratu
krivi~no odgovarao po
zakonima Jugoslavije iz
Titovog vremena. Pod
optu`bom da je pripadnik
Pokreta Mladi muslimani
zajedno sa jo{ 24 mladi}a
uhap{en je u Bosanskoj
krupi 22. maja 1951
godine. Me|u

junake. I u njihovu ~ast su gra|ani

francuskog grada Vilfan{a, od ratne
1944. godine, polagali vijence kao

sje}anja na Ferida D`ani}a.

Mjesto gdje je izvr{eno smaknu}e
pobunjenika do 2004. godine zvalo se

Svjedok vremena
uhap{enima bila su 23
Bo{njaka, dva Hrvata i
jedan Srbin. Svi su, {to je
za ~u|enje, tretirani kao
Mladi muslimani. Nakon
hap{enja UDB-a ih prebacuje u Sarajevo gdje su
ispitivani i na kraju svako
na razli~it na~in i
osu|en. Mujaki} je pod
optu`bom dvogodi{njeg
u~e{}a u neprijateljskoj
vojsci osu|en na godinu
dana stroge zatvorske
kazne. Istu je odslu`io u
zatvoru u Banjaluci. Ve}a
kazna nije mu izre~ena iz
razloga {to je utvr|eno
da se u Hand`ar diviziji
nije na{ao dobrovoljno
ve} kao mobiliziran

obavljeno bio bi to dragulj neprocjenjive vrijednosti utemeljen u bratstvu

ova dva grada, koji bi punim sjajem
zasjao 1992. godine kada su se u
mirovnoj misiji u Biha}u nalazile
postrojbe Francuske.
U to vrijeme Biha} je bio okru`en
`eljeznom zavjesom. A Bi{}ani jutara
suzama umivani, ranama nanesenih
od neprijatelja sa istoka i dijela bra}e
sa zapada. To je najgore {to nam se
tada moglo dogoditi na na~in kako
ka`e arapska poslovica ^uvaj se
neprijatelja jednom, a prijatelja dva
puta. To ima veze s doga|ajem
vezanim za upad Abdi}eve paravojske
na linijama kod Pe}igrada. U centru
Biha}a na{lo se mnogo pripadnika
Petog korpusa i parkiranih autobusa.
Pred Hotelom Park bilo je dosta
na{ih i francuskih oficira. ^uo sam
kad francuski oficir pita: Za{to idete
tamo, za{to ih dirate, kad vas oni ne
napadaju? Koliko se sje}am odgovorio mu je Selmanovi} pitanjem: Da li
bi bilo ~asno od Vas, kao vojnika, da
skr{tenih ruku posmatrate kako vam
~ejre~e dr`avu?
Prevodilac nije mogao prevesti
rije~ ~ejrek (~etvrtina). Nastalu stanku
prekinula je glasna komanda:
- Havarija, spremi vojsku za
pokret!
Kratko vrijeme potom za`ali}u
{to sam tog biha}kog jutra sve ~uo i
vidio. Bog se, vjerujemo, smilovao
rahmetli Havariji. Bi{}ani su tih dana
do`ivljavali tu`ne dane, a imali svoje

maloljetni mladi}.
Olakotna okolnost bila je
i to {to kao pripadnik SS
trupe nije bio tetoviran
(nadlaktica lijeve ruke) i
{to je iz Hand`ar divizije
pre{ao u domobrane u
Petrinji u Hrvatskoj. Po
odslu`enju zatvorske
kazne vratio se mirnom
civilnom `ivotu i svoj je
radni vijek kao
ra~unovo|a okon~ao u
biha}kom Tehnoteksu.
Ratna pro{lost nije mu
bila smetnja u radu jer je
i ona vlast trebala ljude
od znanja i zvanja. Osim
ra~unovodstvom bavio se
nogometom u krupskom
Bratstvu i kratko i

biha}kom Jedinstvu i
to mu je pored vjere
dosta pomoglo da evo
do~eka i duboku starost.
Ono {to pi{e i govori iz
vremena drugog svjetskog rata na odre|en
na~in mo`e pripomo}i da
se razumije kako su se i
za{to Bo{njaci-muslimani
na{li u jednoj elitnoj SS
trupi Hitlerove fa{isti~ke
vojne ma{inerije.

som:
Ovdje po~ivaju Bo{njaci muslimani i Hrvati, koji daleko od svoje
Domovine u ratnom vihoru 1943.
godine polo`i{e svoje mlade `ivote.
Njihov primjer neka je apel za mir i
razumijevanje me|u narodima.
Time je svoje reagiranje na
najavu bratimljenja Vilfran{a i Biha}a,
zavr{io Bi{}anin Fuad Mujaki}.
Me|utim, mi na ovome ne}emo stati i
u narednim brojevima }emo se pozabaviti temom zloglasne SS Hand`ar
divizije, Hitlerove vojne formacije u
~ijoj su se uniformi kao dobrovoljci i
ratnim vihorom mobilizirani na{li i
mladi}i s ovda{njih prostora. Jedan od

svojim oslobodiocima. Jedan od njih

je i Ferid D`ani}.

(Ne)razumljivo svojatanje

Francuzi su ponosi na pobunu u

Vilfran{u. Pobunjenike smatraju svojim oslobodiocima makar u jednom
jedinom danu, a pobunu smatraju
djelom jugoslavenskih partizana. Srbi
kroz djelovanje diplomacije biv{e
dr`ave ovaj su doga|aj smatrali
djelom islamiziranih sunarodnjaka.
Hrvati su u povodom 50. obljetnice
pobune u Vilfran{u {tampali po{tansku marku. Uklonili su spomen-plo~u
s crvenom zvijezdom petokrakom, a
na prostoru smaknu}a u~esnika
pobune, nazvanom Avenija Hrvata,
podigli su monumentalni spomenik
ucviljenoj majci Hrvatskoj uz
~injenicu, koju nikada nisu negirali,
da se na ~elu pobune nalazio Bi{}anin
Ferid D`ani}.
- Svi drugi su se s poprsja zloglasne Hand`ar divizije (glavninu
~inila vojska iz BiH) okitili
antifa{isti~kim znamenjem, ostaviv{i
samo Bo{njacima essesova~ki epitet.
Takav, svijetli doga|aj iz na{e historije ne bi smio ostati nerasvijetljen, jer
bi nas do sudnjeg dana proklinjala
mladost Bosne koja le`i u toj dalekoj
tu|oj zemlji, stava je Fuad Mujaki}.
Sada{nji
na~elnik
Biha}a,
Hamdija Lipova~a je za kratko vrijeme
uradio sve ono {to desetlje}ima nisu
uradili njegovi prethodnici. Biha} i
Vilfran{ }e biti bratimljeni u znak

Pripadnici Hand`ar divizije pred d`amijom u Br~kom

Polje jugoslavenskih mu~enika. Od

tada je Polje hrvatskih mu~enika.
Mujaki} navodi da se njema~ki povjesni~ar Zvonimir Bernwald (bio ~lan
Hand`ar divizije) svim svojim
autoritetom zala`e da se na ovom
mjestu postavi spomen plo~a s natpi-

njih je bio i svjedok tog vremena Fuad

Mujaki} iz Biha}a i njegov poznanik iz
Hand`ar divizije Zvonimir Bernwald.
U narednom broju donosimo
drugi nastavak (ne)dovr{ene pri~e o
Hand`ar diviziji.
Safet HRNJICA

11.03.2010.godine

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} ^etvrtak, 11.03.2010. Broj 3 Godina I

Otvoreno: Rifat Doli}

Poruke
Babi u
zatvor9.

Biha}

Bosanska Krupa

Bosanski Petrovac

Bu`im

Cazin

Klju~

Sanski Most

Velika Kladu{a

Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/

Zimske radosti bez kraja

Nesta{luci babe Marte

str.

Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena pri~a (2)

Kako je i za{to
formirana 6. i 7.
Hand`ar divizija
str.

Sport

Odbojka{ice
Biha}a i dalje
bez poraza 22.

! Kad god ovako zatrpa

bijeli Kraji{nici se sjete
pisma svog zemljaka koji je
nakon rata svoju `ivotnu
pri~u
nastavio u
Kanadi.
U najkra}im crtama re~eno,
idili~nu sliku novog kraja
neprestano padanje snijega
i jedna grtalica, na{em
Kraj{i zimske radosti pretvorili su u zimske gadosti.
Jednak efekat ovih su dana
izazvali nesta{luci baba
Marte. Svi se pitaju {ta je
na snazi: globalno zatopljenje ili ledeno doba? Bi}e
svega, ka`u meteorolozi, i
to ve} ovog vikenda.
H.A.

str.

Poni`eni platama

Ljekari u USK-u
najavljuju {trajk
! Zahtjev ljekara je da se utvrde plate u rasponu od 1.500 do
2.000 konvertibilnih maraka. Vladi dat rok od osam dana, a ako
ne bude rje{enja slijedi {trajk
str. 3.

dosje

6
Safet HRNJICA
! Kao {to smo i najavili u
ovom i narednim brojevima iz
ugla imenovanih svjedoka vremena Zvonimira Bernwalda,
pogotovo poku{at }emo odgovoriti na pitanje iz naslova drugog dijela na{eg dosjea. Prema
njihovim tvrdnjama nakon
poraza i razaranja Kraljevine
Jugosla-vije
od
strane
njema~ke vojne ma{inerije,
njema~ko dr`avno i vojno vodstvo je nastojalo da ~im prije
konsoliduje i na podoban i
konstruktivan na~in ispuni
dr`avnu prazninu na na~in koji
bi samo njima odgovarao.
Zbog toga je uz suglasnost
Benita Musolinija uspostavljena NDH (Nezavisna dr`ava
Hrvatska) pod vodstvom dr.
Ante Paveli}a, koja se protezala uglavnom u granicama
biv{ih banovina-Hrvatske i
Bosne i Hercegovine. Izuzetak
je bio dio teritorija Dalmacije
koji je kao ustupak dat Musoliniju iz razloga {to su usta{e,
borbena jedinica Paveli}evog
re`ima i nacionalisti~kog pokreta u Italiji mnogo godina
ranije imale svoje kampove za
obuku.

11.03.2010.godine

DOSJE: Hand`ar divizija - (ne)dovr{ena pri~a (2)

Kako je i za{to formirana

Svjedok vremena

! Za svoje u~e{}e i ulogu u

Hand`ar diviziji krivi~no nije
svaku mogu}nost kolaboracije
iz vjerojatnog razloga {to u
Hrvatskoj nije `elio dijeliti sudbinu mar{ala Petena u
Francuskoj.
Vojna situacija njema~kih

odgovarao Zvonimir
Bernwald. Ro|en je 1924.
godine u Slavonskom Brodu
u folksdoj~erskoj obitelji.
Nakon Drugog svjetskog rata
u strahu od partizana i
komunista sklonio se u
Njema~ku gdje trenutno `ivi
u mjestu Nesselwagen. U
radnoj karijeri afirmirao se
kao visokoobrazovani grafi~ki
radnik. Nakon vi{egodi{njeg
djelovanja kao vode}i
stru~njak tvrtke F.K. Werke u
Trossingenu (Wirtemberg
radio je od 1961. do umirovljenja 1989. godine.
politi~kog pritiska i utjecaja.
Staljin je uspio da London prizna Tita sa istim pravima kako
je to priznao jugoslavensku
izbjegli~ku vladu, uslijed ~ega
je znatno oja~ala savezni~ka
pomo} partizanima. Zbog
ovakvog razvoja situacije
Glavna komanda njema~kih
oru`anih snaga razmi{ljala je o
povla~enju svojih trupa sa u`eg
prostora Balkana bez posljedica po vlastitu sigurnost i
slabljenja vlastite pozicije.
Rje{enje se po njima naziralo u
anga`iranju neke od jedinica
koja bi bila sastavljena od
doma}eg ljudskog potencijala.

Mladi Bosanci
kao dobrovoljci
Znaju}i da su u Prvom svjetskom ratu bili odli~ni vojnici u
oru`anim snagama raspale

Veliki Muftija je bio jako omiljen kod vojnika

1942.
godine
mladim
Bosancima nije preostalo ni{ta
drugo nego zatra`iti pomo} od
Nijemaca s namjerom da
opstanu i pre`ive. Dakako,
odre|en broj je {ansu za spas
na{ao u pristupanju partizanskoj vojsci.
Hrvatska vlada u Zagrebu nije
iz razli~itih razloga bila u stan-

Hand`ar - istine i neistine

Spomenik na{im Bo{njacima Prvog svjetskog rata u Lebringu

/ Grazu.
U spomen hrabrim Bo{njacima, koji su u Prvom svjetskom
ratu do posljednjeg dana herojski branili zajedni~ku
otad`binu Austriju
Alternativu usta{kom pokretu i
poglavniku Paveli}u predstavljala je Hrvatska selja~ka stranka pod vodstvom Vlatka
Ma~eka koji je u startu odbio

oru`anih snaga se polako

pogor{avala u ljeto 1942.
godine. Titov partizanski
pokret tada je ja~ao i dobivao
je na va`nosti zbog Staljinovog

Da li je i u kojoj mjeri 13. SS

hand`ar divizija bila
zlo~ina~ka postrojba
najtemeljitije je odgovoreno
u knjizi 13. SS divizija
Hand`ar - istine i la`i autora
Zije Sulejmanpa{i}a.
U ovoj je knjizi u potrazi za
odgovorima, istinama i
neistinama sve razmatrano
o~ima neprijatelja, pripadnika Bo{njaka i njema~kih SSovaca. Trostruko. U obzir su
uzete izjave nekih gra|ana i
biv{ih pripadnika Divizije,
izgovorenih u raznim prilika-

ma, u povjerenju ili pod uvjetom da im se ime ne

objavljuje. Iz tih i takvih izjava svjedoka, od kojih mnogi
vi{e nisu `ivi name}u se brojna pitanja od kojih se ve}ina
ti~e onih koja tangiraju tvrdnjama da se radilo o zloglasnoj diviziji do onih koja sugeriraju odgovore po kojima
se, mo`da, radilo o uzaludnom zametku bo{nja~ke
vojske koja je trebala za{titi
narod od masovnih pokolja i
koja je, ~ak ratovala ~ovje~nije od od svojih protivnika.

Austrougarske monarhije u
mladim Bosancima je na|eno
tra`eno rje{enje. Naime, uslijed u~estalih napada i kolja~kih
nasrtaja srpskih ~etnika nad
muslimanskim
civilnim
stanovni{tvom, najvi{e od ljeta

ju a nije bila ni spremna da

djelotvorno {titi Bosance od
onih koji su ih napadali. Pokolji
~etnika i ostalih srpskih jedinica izvr{eni nad muslimanskim
stanovni{tvom (pokolj ~etnika
nad muslimanima u Ljuto~koj

dolini na ~elu sa popom

\uji}em samo je jedan od
primjera u Bosanskoj krajini)
samo u Fo~i u augustu 1942.
godine rezultirali su ubijanjem
oko 2.000 Bo{njaka-muslimana. U ^ajni~u i Vi{egradu i
drugim podrinjskim mjestima
pobijeno je vi{e od 11 posto od
ukupnog broja Bo{njaka-muslimana u Bosni i Hercegovini. To
u svom dnevniku ~injeni~no
potkrepljuje jugoslavenski histori~ar Vladimir Dedijer.

Simpatije iz
vremena monarhije
Simpatije Bosanaca prema
Nijemcima postoje iz vremena
carske i kraljevske monarhije.
Uklju~ivanje
Bosne
i
Hercegovine u Habsbur{ko
carstvo 1878. godine u po~etku
je bilo povezano mnogim problemima. Bilo je otpora sa
raznih strana. Primjera radi:
reforme u {kolstvu, uvo|enje
latinice umjesto }irilice ili arabice, te nove organizacije i
reforme u financijskom sektoru. Usprkos svemu problemi
su prevladani, a 40-godi{nja
vladavina
Austro-ugarske
monarhije ostavila je neizbrisive
tragove
napretka.
Izgra|eno je 2000 kilometara
putne infrastrukture, 1479 KM

dosje

11.03.2010.godine

Hand`ar divizija?

7
! Glavna komanda njema~kih oru`anih
snaga razmi{ljala je o povla~enju svojih
trupa sa u`eg prostora Balkana bez
posljedica po vlastitu sigurnost i
slabljenja vlastite pozicije. Rje{enje se
po njima naziralo u anga`iranju neke od
jedinica koja bi bila sastavljena od
doma}eg ljudskog potencijala. Znaju}i
da su u Prvom svjetskom ratu bili odli~ni
vojnici u oru`anim snagama raspale
Austrougarske monarhije tra`eno
rje{enje na{li su u mladim Bosancima

Posjeta Velikog muftije Jeruzalemskog Amin Al-Huseina u julu 1943. godine imamima
Hand`ar divizije u Babelsbergu
pruge i pripadaju}e infrastruk- sa koje su mladi Bosanci Bosancima bilo je opredjeljiture, evidentan je razvoj indus- ulaskom u Hand`ar SS diviziju vanje za politi~ke ciljeve
trije i rudarstva i primjetno trebali nastaviti tu tradiciju.
muftije Al Huseina me|u
opismenjivanje stanovni{tva.
kojima je borba protiv
Uloga
jeruzaleBilo je evidentnih pomaka u
Britanaca,
komunizma,
mskog muftije
odnosu na ranije stanje.
@idova i bolj{evizma.
Jo{ su i danas duboka sje}anja Zvonimir Bernwald u svojim [to se ticalo borbe protiv
u Austriji na hrabre vojnike pri- je tuma~enjima nastanka Britanaca razlozi bi se mogli
padnike regimenti iz Bosne i Hand`ar divizije sklon tvrdn- na}i u ~injenici {to su ba{ oni
Hercegovine u Prvom svjet- jama da je uloga jeruzalem- podr`avali
jugoslavensku

Himmler zadivljen Bosancima

! Poznavaju}i detalje
oko nastanka Hand`ar
SS divizije Zvonimir
Bernwald navodi u
kojoj se mjeri vo|a SSa Heinrich Himmler
osobno zauzeo za
Bosance. Naime, on
tvrdi: Uspostavljanje
divizije Hand`ar
proizilazi li~no iz inicijative Himmlera. Kao
gra|anin Minhena divio se hrabrim Bosancima, koji su u Prvom
svjetskom ratu slu`ili u
carskoj i kraljevskoj
vojsci, pronose}i slavu
hrabrih boraca.
U telegramu upu}enom
Grupnom vo|i Phelpsu

Dvije posjete
! Himmler je dva puta posjetio Hand`ar diviziju. Krajem novembra 1943. i u januaru 1944.
godine prije nego je Divizija po{la u BiH.
Njegov govor u januaru 1944. godine protkan je
hvalospjevima o Bosancima i vojnicima iz vremena Austrougarske. Spominjao je namjeru da
Hitleru predlo`i uspostavu bosanskih pukova po
uzoru na one iz vremena Austro-ugarske.
od 20. februara 1943.
godine Himmler je
poru~io: Ostajem pri
mojoj namjeri da
uspostavim bosansku
diviziju iz redova muslimanskog naroda, koji
danas najve}im dijelom
ne stoje na na{oj strani,

skom
ratu.
U
povodu
prisje}anja na godine rata
nakon 1914. u Gracu se u
Austriji svake godine odr`avaju
sve~anosti uz u~e{}e visokih
vojnih i politi~kih predstavnika
iz obje dr`ave. Upravo ta historijska ~injenica bila je osnova

nego, ili stoje po strani

ili se ~ak bore protiv
nas. Kao Bosanci }e
zasigurno biti vjerni
vojnici na na{oj strani.
U telegramu od 03.
marta 1943. godine
njema~kom opunomo}enom generalu u

skog muftije Amin Al Huseina

bila presudna za njema~ko
vodstvo sa jedne i za opredjeljivanje mladih Bosanaca za
pristupanje u Hand`ar diviziju, s druge strane. Do
kona~ne odluke za ulazak u
ovu SS diviziju mladim

Hrvatskoj, generalu
Glaiseu stoji: Namjeravam da uspostavim
jednu diviziju sastavljenu od bosanskih muslimana. U zapovijedi od
30. aprila 1943. godine
pod ta~kom {est stoji:
Zaposjedanje podoficirskih mjesta od strane
dobrovoljaca sa podru~ja Nezavisne dr`ave
Hrvatske samo od muslimana. U zapovijedi
od 19. maja 1943. godine vo|a SS-a Heinrich Himmler-komandantu divizije Hand`ar
brigadnom generalu SS
Sauberzweigu pod
ta~kom jedan stoji: Ne

vladu u izbjegli{tvu pod vodstvo Kralja Petra II i posredno

~etnike na ~elu sa Dra`om
Mihajlovi}em. Sa stanovi{ta
islamske teologije muftija
Amin Al Husein partizane je
smatrao bolj{evicima-ateistima, a averziju prema @idovi-

postoji nikakva namjera

da se na|e sinteza
izme|u islama i
nacional-socijalizma, ili
da se muslimanima
nametne nacional-socijalizam. Karakteristi~na
je Himmlerova zapovijed od 06. augusta
1943. godine koja
glasi: Pripadnicima
islamske vjeroispovijesti
oru`a-nih trupa SS i
policije, zbog njihovih
vjerskih propisa slu`ba
snabdijevanja ne}e
izdavati ili naturati
hranu sa svinjskim
mesom i alkohol, a da
se ne umanji kalori~na
vrijednost obroka.

ma na{ao je u kuranskoj poruci da su oni najve}i neprijatelji Islama. Muslimani u

Bosni i Hercegovini stolje}ima
su `ivjeli sa @idovima u toleranciji i dobrim kom{ijskim
odnosima, zbog ~ega politi~ki
cilj borbe protiv @idova nije

Komandant divizije sa Velikim

muftijom, iza imam Husein ef.
D`ozo
nailazio na plodno tlo. Dobri
odnosi vladali su i sa katolicima, a pravoslavcima sve do
pojave ~etni{tva i njihovih
zlodjela prvo u isto~noj Bosni
a onda i drugdje u BiH zbog
~ega je Veliki muftija veoma
lako me|u Bosancima mogao
na}i suborce za internacionalnu obranu muslimana.
(Nastavak u narednom broju)

ISPRAVKA
! U pro{lom broju u Dosjeu o
Hand`ar diviziji potkrala se
gre{ka. Umjesto Kratko vrijeme potom za`alit }u {to
sam tog biha}kog jutra trebalo je da stoji: Havarija
spremi vojsku za pokret!
Kratko vrijeme potom za`alit
}u {to sam tog biha}kog junaka tom prilikom zadnji put
vidio. Rahmetullahi alejhi Bog mu se smilovao.
Izvinjavamo se ~itaocima i
autoru pisma F. Mujaki}u.

18.03.2010.godine

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} ^etvrtak, 18.03.2010. Broj 4 Godina I

[ta mu~i kraji{ke na~elnike

Pokazivanje politi~kih mi{i}a 9.

[ta treba
Na{a
anketa studentima?
str.

6.

1
str.

.
i 17

Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena pri~a (3)

Kasnio dolazak
6. i 7.
u Bosnu
str.

Biha}

Bosanska Krupa

Bosanski Petrovac

Bu`im

Cazin

Klju~

Sanski Most

Velika Kladu{a

Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/

Eto prolje}a

Vrijeme je za bu|enje
! Ni okorjeli depresivci, od nedjelje 21.
marta, vi{e se ne}e mo}i izgovarati na vremenske prilike. Iako }e one jo{ neko vrijeme
biti klimave, kako i prili~i promjenjivom
martu i hirovitom aprilu, osobe koje pate
zbog nedostatka dnevnog svjetla polako
mogu odahnuti. Sti`e svjetlosno prolje}e.
Svake godine svjetlosna zima po~inje 5.
novembra, a prestaje 4. februara. Da je
po~etak drugog mjeseca u godini zna~ajan
za razne kulture sjeverne hemisfere pokazuje i podatak da 2. februara Indijanci
obilje`avaju Dan svisca, a kr{}ani
Svije}nicu. Oba ova blagdana imaju veze sa
svjetlom. I svetkovina karnevala vu~e korijene iz spoznaje da je ovo mjesec u kojemu
je mrak izgubio bitku.
Eto prolje}a. Vrijeme je za bu|enje.
Zimska depresija, koja nosi slu`beni naziv
sezonski afektivni poreme}aj, a kod nas
zimski mahmurluk, u~estala je u krajevima
gdje tijekom kasne jeseni i zime trajanje
dana pada ispod devet sati. Odsustvo
prirodnog svjetla dokazano je kao jedan od
uzroka depresije, jer je sun~evo svjetlo
va`an aktivator lu~enja serotonina, jedne od
bitnih kemijskih tvari koje podr`avaju dobro
raspolo`enje i osje}aj spokoja. Svjetlosni
signal prodire kroz o~ni `ivac do mozga i
poti~e biokemijske procese, koji reguliraju
brojne funkcije, od raspolo`enja i motivacije
do spolnog nagona i ritma budnosti i
pospanosti.
Halid ALIJAGI]

Borci ponovo najavljuju prosvjede

Borba za bora~kih
150 maraka traje

du`e nego rat

str.

Poslovanjem do imena!

3.

dosje

6
! U augustu 1943. godine sti`u prvi
kontingenti, tako da se u gradu
Vilfran{u na `eljezni~ku stanicu iskrcao
13. pionirski (in`enjerijski) bataljon, a iz
rezervnog pionirskog bataljona,
smje{tenog u Dresdenu, stigla je grupa
starje{inskog kadra, a me|u njima
mla|i oficiri, koji }e se ista}i u
doga|anjima zabilje`enim
17. septembra 1943. godine: zastavnik
Ferid D`ani}, stariji vodnik Lutvija
Dizdarevi}, zastavnik Nikola Vukeli}, i
zastavnik Eduard Matutinovi}. Me|u
njima ~elnu ulogu imao je Ferid D`ani}
iz Biha}a. Centralna li~nost na kraju
pobune bio je bataljonski imam Halim
ef. Malko~ iz Sokoca tako|er iz Biha}a.
Safet HRNJICA
! Nakon {to je formirana
Hand`ar divizija je sredinom
februara 1944. godine, {est
mjeseci kasnije nego {to je
planirano, preba~ena u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Za
njeno
prebacivanje
iz
Njema~ke trebalo je osigurati
93 teretne vozne kompozicije.
Prvo odredi{te bio je sektor u
sjeveroisto~noj Bosni. Na putu
do tamo divizija je sama sebi
morala pro~istiti put kroz
Bosutsku {umu koju je dr`alo
oko 2.000 partizana. Akcija
Putokaz,
kako
navodi
Zvonimir Bernwald, trajala je
kratko vrijeme i izvedena
veoma uspje{no mada je bilo
jasno da }e se partizani, prije ili
kasnije, vratiti u te {ume.
Do 15. marta 1944. godine
glavnina divizije pre{la je
preko rijeke Save zauzimaju}i
kvartire. Potom je uslijedila
akcija Uskr{nje jaje i Majsko
drvo. Bile su to velike operacije u pravcu Bijeljine, Zvornika i
Tuzle, a kretalo se u suradnji sa
sestrinskom divizijom Princ
Eugen. Poginulo je znatno
manje od 1.000 ljudi kako je
saop}avano iz partizanskih
izvora.

Naziv Hand`ar
Nakon toga, ta~nije 15. maja,
Adolf Hitler dao je diviziji ime
Hand`ar.
Od po~etka juna do augusta
1944. godine uslijedila je akcija Pun mjesec u kojoj su obje
strane
pretrpjele
znatne
gubitke. Tom prilikom, na
`alost, uspostavljena je suradnja sa ~etnicima. Taj potez
Bosanci nisu razumjeli i nikada
o njemu nisu govorili sa
odobravanjem. Uslijedile su
potom akcije Hvatanje muha
i Poljska ru`a na livadi. U
prvoj akciji partizanima su

naneseni
veliki
gubici.
Poginulo je oko 1000 vojnika
ali ni vlastiti gubici nisu bili
zanemarivi. Poginula su 254
vojnika, jedan oficir a ranjeno
je vi{e od 150 vojnika. Dvije
posljednje operacije bile su:
Ruebezahl i Fa{irano meso,
ponovno u suradnji sa divizijom Princ Eugen. Uspjesi
ovih operacija nisu bili osobito
veliki, jer je ljudstvo ve} bilo
premoreno nakon stalnih
vi{etjednih borbi.
Nakon ovih operacija primije}en je pad morala me|u
vojskom, a vjerovanje u pobjedu pretvoreno je u sumnju i
obeshrabrenje. I ~etnici su se
po~eli pona{ati osiono, a parti-

18.03.2010.godine

DOSJE: Hand`ar divizija - (ne)dovr{ena pri~a (3)

Kasnio dolazak u

Bajram u Neuhammeru, naprijed imam Malko~

komornom sastavu prelazile na
stranu partizana. Nastala je
ote`avaju}a situacija osiguranja prometnica, naro~ito

varivala je zna~ajne rezultate.

Zahvaljuju}i tome pro~ulo se
da se Nijemci povla~e sa
Balkana, da }e Hand`ar divi-

Spas od pogibelji

obe}anje dano velikom muftiji

da }e Hand`ar divizija boraviti i ratovati samo u BiH.
Ove okolnosti su imale odraza

jedan od izvje{taja
! Razloge nastanka Njema~ka vojna
zaplijenjenih u {tabu
Hand`ar divizije svo- komanda bila je
u kojem ~etni~ki
spremna pomo}i
jim je reagiranjem
vojvoda Pavle
jedino formiranjem
upotpunio Fuad
\uri{i} obavje{tava
bosanskohercegoMujaki} iz Biha}a.
svoga glavnog
va~ke vojne postroRatne 1941.-1943.
komandanta da je:
jbe u kojoj }e u
godine
33 muslimanska
komandnom smislu
muslimani u
sela spalio, svu
dominantni biti
isto~noj
Fuad Mujaki}
~eljad ve}u od
Nijemci.
Bosni do`ismatrana je izdajom
BiH vodstvo bilo je u pu{ke pobio, pet
vljavaju
naroda ili saradnjom
hod`a na kolac
dilemi: Prihvatiti
stra{ne
sa okupatorom.
nabio i dva popa
ponu|eno ili narod
zlo~ine.
Zbog toga je vr{ena
`iva oderao. Dra`a
izlo`iti pogibelji.
Hrvatska
stra{na propaganda
na to odgovara da
Postavlja se pitanje
vojska nije
bila u stanju
mu je ono `ivo oder- da se Hand`ar
za{to se za pomo}
za{titi narod
divizija u narodu {to
ano i na kolac nabinije obratilo partiod najezde
vi{e kompromitira
jeno, mnogo smetazanima. Nije, jer
doma}ih
uz zanemarivanje
lo u njegovom polipartizani u to vri~etnika iz
uzroka njenog
ti~kom radu. Na
jeme nisu mogli
Srbije. To je
drugo pitanje Mini}a formiranja i dokaza
pomo}i ni sebi. O
potaklo mus- tome se tada nije ni kakav je bio plan i
herojstva nekih od
lima-nsko
njenih pripadnika.
{ta ~initi sa
razmi{ljalo iz razloEklatantan dokaz je
muslimanima nakon
ga {to su partizani
vodstvo u
uloga Ferida D`arata odgovor je
ve}inom bili ateisti
Sarajevu da
ni}a u organiziranju
glasio da bi se o
a muslimani privr`etra`i spas
pobune u Vilfran{u
tome dogovorili sa
ni svojoj vjeri. Koja
narodu.
17. septembra
osmanlijama. Iz
je to pogibelj prijetiPodr{ku je
1943. godine {to je
sale se ~uo povik:
la muslimanima u
dobilo od
Ako bi koji `iv ostao! tada smatrano
BiH svjedo~i i detalj
palestinemogu}im i
U komunisti~koj eri
sa su|enja Dra`i
njskog
Imam pionirskog bataljona Halim ef. Velikog
neizvodivim u jednoj
svaka borba za
Mihajlovi}u 1946.
Malko~
od elitnih njema~kih
opstanak, osim pod
godine. Javni tu`ilac
muftije Amin
vojnih jedinica.
crvenom zastavom,
Milo{ Mini} ~ita
el Huseina.
zani su intenzivnije razarali
`eljezni~ku prugu Brod-Sarajevo i ote`avali snabdijevanje.
pruga. Konkretno, od septem- zija sa njema~kim jedinicama na ~injenicu da je do kraja sepDemoralizacija je nastala i kod bra 1944. nastalo je masovno biti vra}ena u Reich-Njema~ku, tembra 1944. godine iz
hrvatskih jedinica, koje su u dezorganiziranje divizije, a te da }e tako BiH ostaviti Hand`ar divizije dezertiralo
kompletnom kadrovskom i savezni~ka propaganda ost- nebranjenu, ~ime bi se izigralo 2.000 Bosanaca, na na~in da se

dosje

18.03.2010.godine

Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu

Svjedok vremena

! Za svoje u~e{}e i ulogu u

Hand`ar diviziji krivi~no nije
jednostavno nisu vra}ali sa
dopusta, napu{tali su svoje
polo`aje i sa kompletnim
naoru`anjem prelazili u zeleni
kadar (autohtona vojna formacija Bo{njaka) i partizanima. Pod utjecajem propagande
mnogi su jednostavno zaklju~ili da Njema~ka gubi rat.

Pobuna u
Vilfran{u
Na pitanje {ta se doista dogodilo u francuskom Vilfran{u 17.
septembra 1943. godine
Zvonimir Bernwald ka`e:
Budu}i da u onda{njoj
Hrvatskoj tada nije bilo slobodnih vojnih poligona Glavni
ured SS-a u prolje}e 1943.

odgovarao Zvonimir
Bernwald. Ro|en je 1924.
godine u Slavonskom Brodu
u folksdoj~erskoj obitelji.
Nakon Drugog svjetskog rata
u strahu od partizana i
komunista sklonio se u
Njema~ku gdje trenutno `ivi
u mjestu Nesselwagen. U
radnoj karijeri afirmirao se
kao visokoobrazovani grafi~ki
radnik. Nakon vi{egodi{njeg
djelovanja kao vode}i
stru~njak tvrtke F.K. Werke u
Trossingenu (Wirtemberg
radio je od 1961. do umirovljenja 1989. godine.
podru~ja Francuska odre|uje
za smje{taj diviziji tri departmana i to od Liona na jugozapad prema Tuluzu: Haute Loire
sa sredi{tem grada Le Puy gdje
se smje{ta [tab divizije, zatim
Lozer sa sjedi{tem u Mendeu
gdje se u julu smje{ta regrutni
depo i Aveyron u njegovom
sredi{tu i u najve}em gradu
Rodezu. Veliki je to prostor jer
je povr{ina tri departmana
ve}a od Crne Gore. Ovaj teren
koji je smi{ljeno izabrao
njema~ki komandant bio je
veoma podesan za uvje`bavanje gorske divizije, kao {to je
bila Hand`ar divizija, i za
partizanski na~in ratovanja,
ka`e Bernwald.
Dalje ka`e da se Francuski

Spomen-plo~a na polju mu~enika

godine donosi odluku da se
vojna
obuka
pripadnika
Hand`ar divizije izvr{i u
Francuskoj. Ona je tada bila
podijeljena na departmane.
Njema~ki komandant Vojnog

pokret otpora na poziv generala De Gola iz Londona 1940

godine razvio u sjevernim
oblastima. U njemu su prista{e
iz raznih politi~kih stranaka, a
napadom Njema~ke na SSSR

Tu le`e na{i Bo{njaci: Polje jugoslavenskih mu~enika

uklju~uju se i komunisti kadrovima i organizacijama iz ilegale. Svoje djelovanje Pokret je
ozna~io postavljanjem prepreka na putovima, presijecanjem

Pokreta otpora. U tako vojni~ki

trusnom podru~ju smje{tena je
Hand`ar divizija.
U augustu 1943. godine sti`u
prvi kontingenti, tako da se u

septembra 1943. godine: zastavnik Ferid D`ani}, 25 godina

Bo{njak, stariji vodnik Lutvija
Dizdarevi}, 22 godine Bo{njak,
zastavnik Nikola Vukeli}, 19

Spisak imama Hand`ar divizije

- Alimajstorovi} Sulejman, ro|en 1913
godine. Oberstrumfirer Prvi SS-sanitetski
odjel, u~itelj u `enskoj gimnaziji u Sarajevu.
- Hasan Bajraktarevi}, ro|en 1919. godine
u Sarajevu. Hauptstrumfirer u 27. puku,
teolog i {erijatski sudija. Zbog odbijanja da
napusti Bosnu strijeljan na mostu u Br~kom.
- Osman Deli}, ro|en 1919. godine u
Mionici kod Tuzle. Unterstrumfirer dopunskog 13. pionirskog bataljona.
- Husein D`ozo, ro|en 1912 u Gora`du,
profesor teologije i haupstrumfirer u 28
puku, kasnije bio divizijski imam.
- D`emal Ibrahimovi}, ro|en 1919 u
Sarajevu. Vjerou~itelj untersstrumfirer u
protuavionskom odjelu.
- Haris Korkut, ro|en 1915. u Zvorniku.
Omerstrumfirer u artiljerijskom 13. puku.
- Halim Malko~, ro|en 1917. godine u
Sokocu kod Biha}a. Hauptstrumfirer i
imam pionirskog bataljona u kojem je
slomio pobunu u Vilfran{u.
- Mustafa Had`imuli}, ro|en 1917 u
Sarajevu, vjerou~itelj i imam.
Oberstrumfirer u opskrbnom a kasnije u
artiljerijskom puku.
- Kasim Ma{i}, ro|en u Ilija{u 1919
godine. Teolog i imam, untersstrumfirer
protutenkovskog odjeljenja.
telefonskih linija, sabota`ama
u tvornicama, poticanjem {trajkova... Me|utim, brojne grupe
iz Pokreta su me|usobno
nepovezane a neke su i razbijene. Oru`ane snage Vi{ijske
vlade, njena policija i
`andarmerija u pravom su
gra|anskom
ratu
protiv

- Abdulah Muhasilovi}, ro|en u Sarajevu

1898. godine. Sturmbanfirer i divizijski
imam.
- Muhamed Mujki}, ro|en u Cazinu 1913.
godine. Vjerou~itelj i hauptstrumfirer u
privrednom odjelu 13. bataljonu.
- Salih [abanovi}, ro|en u ^ajni~u 1920
godine. Sudija i untersstrumfirer u
izvi|a~kom odjeljenju.
- Ahmed Skaka, ro|en u Sarajevu 1915.
godine, vjerou~itelj i oberstrumfirer.
- Fadil Sir~o, ro|en u Sarajevu. Imam i
vjerou~itelj, unterstrumfirer u dopunskoj
grupi. Bio je kapetan NDH kod domobrana.
- Ha{im Troli}, bio imam u 13.
artiljerijskom puku. Bio imam i kod
domobrana.
- Fikret Mehmedagi}, unterstrumfirer, a ve}
1943. vratio se u BiH.
- Muharem Muharemagi}, ro|en 1910 u
Tuzli. Bio gimnazijski profesor.
Oberstrumfirer u privrednom bataljonu.
- Fadil Mehanovi}, unterstrumfirer u
opskrbi 13. bataljona.
Ovo su samo neka od vi{e desetina
imena imama Hand`ar divizije. Imam
Halim ef. Malko~ budu}i da je sa ovih
prostora i zbog uloge koju je imao u
Vilfran{u posebno je interesantan.

gradu Vilfran{u na `eljezni~ku

stanicu iskrcao 13. pionirski
(in`enjerijski) bataljon, a iz
rezervnog pionirskog bataljona, smje{tenog u Dresdenu,
stigla je grupa starje{inskog
kadra, a me|u njima slijede}i
mla|i oficiri, koji }e se ista}i u
doga|anjima zabilje`enim 17.

godina Hrvat i zastavnik

Eduard Matutinovi}, 20 godina
Hrvat. Me|u njima ~elnu ulogu
imao je Ferid D`ani} iz Biha}a.
Centralna li~nost na kraju
pobune bio je bataljonski imam
Halim ef. Malko~ iz Sokoca,
tako|er iz Biha}a.
(Nastavak u narednom broju)

25.03.2010.godine

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} ^etvrtak, 25.03.2010. Broj 5 Godina I

Biha}

Bosanska Krupa

Bosanski Petrovac

Bu`im

Cazin

Klju~

Sanski Most

Velika Kladu{a

Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/

POSLIJE ODLUKE SKUP[TINE USK

Vlada podnijela ostavku

str.

Na Humcima zasa|ene prve

sadnice japanske tre{nje

Biha} svijetu: mir

i koegzistencija 11.

2.

Tre}e poslijeratne trojke u USK-u

Sad ih imaju petero

str.

Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena pri~a (4)

.
.i7

6
str.

Po~ela pobuna

! Nakon dugog su{nog vremena, kada su u pitanju dobre stvari,

stanovnike najzapadnijeg dijela na{e zemlje obradovala je vijest o
ro|enju tre}ih poslijeratnih trojki na podru~ju Unsko-sanskog kantona.
Priroda se pobrinula da sve bude u znaku sretnog broja tri, u
Kantonalnoj bolnici dr. Irfan Ljubijanki} u Biha}u sretna majka Edina
Baba~a iz Sanskog Mosta prilikom svog tre}eg poroda na svijet je
donijela tri djevoj~ice. Lije~nici koji su porodili djevoj~ice rekli su da je
sve pro{lo bez komplikacija te da su majka i bebe dobro.
Sretnu Sanjanku, pored mu`a Fikreta kod ku}e `eljno o~ekuju i dva
sina. Malo su zbunjeni. Istina je da su o~ekivali `ensko, ali, .. ona
brojka. Svejedno, sna}i }e se jer znaju da ih doslovno o~ekuju
pune ruke posla.

Godi{njica pogibije Saliha Dizdari}a

Sje}anje na heroja
str. 14.

Poslovanjem do imena!

dosje

6
DOSJE:
Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena
pri~a (4)

Pobuna po~ela hap{enjem

Safet HRNJICA
! Hroni~ari su zabilje`ili da je
vo|a pobune u Vilafran{u iz
francuskog Pokreta otpora
donio obe}anje da }e dobiti njihovu maksimalnu pomo} i
podr{ku. Pored ostalog spominjan je izvjesni Bo`idar
Vitkovi}, lije~nik, ro|en u
Beogradu 1899. godine u
bogatoj frankofilskoj obitelji.
Nastanjen
u
Francuskoj
izme|u dva svjetska rata,
o`enjen Francuskinjom, dobio
je francusko dr`avljanstvo, a u
ratu 1939-1940. godine bio je
dobrovoljac. Sa njim je bio jo{
jedan Srbin, Sava ^ipovac,
zvani Pjer. Obojica su bili
~asnici-oficiri u Pokretu otpora.
Poznavatelji tada{njih prilika
uvjereni su da razlozi njihovog
pristupanja Pokretu nemaju
veze sa komunizmom, jer je
^ipovac bio pristalica pokreta
Dra`e Mihajlovi}a i engleski
agent. Uzimaju}i u obzir i
druge popratne okolnosti sve
navodi na zaklju~ak da je
Ferida D`ani}a i njegove suborce obmanuo upravo Savo
^ipovac.
Prema svjedo~enju [emse
Alihod`i}a u no}i izme|u 16. i
17. septembra 1943. godine

Prilog
povijesnoj istini

! Fuad Mujaki},
penzioner iz
Biha}a, ro|en je
1925. godine. U
augustu 1943.
godine je sa 17,5
godina mobiliziran i
raspore|en u
Hand`ar diviziju ~ije
su pripadnike kao
elitu SS-ovskih
vojnih formacija
naredbom
Hitlerovih generala
obu~avali u vi{e
zemalja zapadne
Evrope

25.03.2010.godine

! U no}i izme|u
16. i 17. septembra 1943. godine
prema dogovoru,
nakon otkucaja
pono}i na satu
gradske crkve u
Vilfran{u Ferid
D`ani} i drugovi
stupili su u akciju.
D`ani}, kao de`urni
garnizona rukovodio je akcijom

Svjedok vremena
! Za svoje u~e{}e i ulogu u
Hand`ar diviziji krivi~no nije
odgovarao Zvonimir
Bernwald.
Ro|en je 1924. godine u
Slavonskom Brodu u folksdoj~erskoj obitelji. Nakon
Drugog svjetskog rata u
strahu od partizana i komunista sklonio se u Njema~ku

gdje trenutno `ivi u mjestu

Nesselwagen.
U radnoj karijeri afirmirao se
kao visokoobrazovani grafi~ki
radnik. Nakon vi{egodi{njeg
djelovanja kao vode}i
stru~njak tvrtke F.K. Werke u
Trossingenu (Wirtemberg
radio je od 1961. do umirovljenja 1989. godine.

Be~kereka u Banatu, poru~nik

Gerhard Kretmer iz Gorlitza,
poru~nik Julius Galantha iz

stra`are.
Druga grupa zavjerenika
izvr{ila je hap{enje podoficira i

drugovi stupili su u akciju.

D`ani}, kao de`urni garnizona
rukovodio je akcijom.

Po~elo sa
hap{enjima
Prvi zadatak, pod vodstvom
D`ani}a i Vukeli}a, izvr{en je
hap{enjem petorice njema~kih
oficira u hotelu Moderne i njihovim privo|enjem u [tab
bataljona koji se nalazio u
{koli. Nakon kratke izjave
Ferida D`ani}a po~elo je strijeljanje oficira u {kolskom
dvori{tu. Strijeljani su redom:
komandant bataljona major

Ferid D`ani}, vo|a pobune

postrojili u dvori{tu. Do{ao je

pobunjenik Vukeli} i rekao da
}e ih odvesti na kolodvor, a da
}e odatle biti odvezeni na
drugo mjesto i da im zbog toga
ne treba druga oprema. [emso
Alihod`i}, pre`ivjeli pobunjenik u svom iskazu navodi da
je bio uvjeren da }e i njih
poubijati kao i zarobljene oficire. Kolona je krenula pod
jakom stra`om prema kolodvoru na ~elu sa D`ani}em,
Vukeli}em i Matutinovi}em.

! Sve navodi na zaklju~ak da je Ferida D`ani}a i

njegove suborce obmanuo upravo Savo ^ipovac
zvani Pjer jer je vo|a
pobune u Vilafran{u iz
francuskog Pokreta otpora donio obe}anje da }e
dobiti njihovu maksimalnu pomo} i podr{ku
Uloga Halima
! ^ipovac je bio
ef. Malko~a
pristalica pokreta
Dok se ovo doga|alo u
Dra`e Mihajlovi}a i
dvori{tu {kole i na putu prema
engleski agent
kolodvoru imam Halim ef.
Malko~ kojega pobunjenici

Oki}eni zlodjelima
! Uvjeren da je o
Hand`ar diviziji
napisano dosta neistina
novim prilogom povijesnoj istini obratio nam
Bi{~}anin Fuad
Mujaki}: Nedavno je
ugledni njema~ki list Der
Spigl objavio ~lanak o
navodnom progonu
Jevreja od strane pripadnika Hand`ar divizije,
{to je mnoge poznavaoce
povijesne istine iznenadilo. Zbog toga su ovoj
novinskoj redakciji
upu}eni brojni demantiji. Me|u njima i demanti
svjedoka vremena i
njema~kog povjesni~ara
Zvonimira Bernwalda.
Naime, starijim generacijama poznato je da su u
Biha}u prije rata 1941.
godine `ivjele brojne
porodice Jevreja i da su
imali i svoju bogomolju
Templ u ulici Bedem.

prema dogovoru, nakon otkucaja pono}i na satu gradske

crkve u Vilfran{u Ferid D`ani} i

Tako je bilo u mnogim

gradovima BiH u
Sarajevu, Mostaru,
Tuzli... Dolaskom
Nijemaca i usta{a taj
narod je totalno nestao,
kako u Biha}u tako i u
drugim gradovima. Dvije
godine nakon tih
tragi~nih doga|aja formirana je Hand`ar divizija
1943. godine da bi u
martu 1944. nakon izobrazbe iz Njema~ke do{la
u BiH. Sve u svemu
ovako va`ne ~injenice bi
se ipak trebale provjeravati prije nego se plasiraju javnosti, makar se
radilo o eminentnim
novinskim ku}ama poput
Der Spigla. napisao je
Mujaki}.
Nadalje ka`e: Tako je
Hand`ar divizija zbog
svoga pogrdnog imena i
prezimena oki}ena i
zlodjelima koja nije

Oskar Kirchbaum, etni~ki

Nijemac iz Vara`dina, kapetan
Heinrich Kunz iz Velikog

po~inila. U vi{im {tabovima divizije nalazio se

kadar od 20 imama,
visoko obrazovanih
islamskih teologa, me|u
kojima su bili potpisnici i
inicijatori za dono{enje
poznatih rezolucija protiv
pogroma Srba, Jevreja i
Roma, obznanjenih u
Sarajevu, Bosanskoj
Krupi, Tuzli i Bijeljini.
Dokaz: Glasnik
Islamskog vrhovnog starje{instva br. 9-10 iz 1970
godine, pa nije te{ko
pretpostaviti kako bi ovaj
eminentni vrh islamskih
alima reagovao na zlodjela spominjana u [piglu.
Njihovi protesti protiv
suradnje Hand`ar divizije
sa ~etnicima i njena dislokacija u Ma|arsku izazvali su toliko bijesa da
su ~etvorica imama to
platili svojim `ivotima.
Nesporno je da su sve

Osijeka, a poru~nik Aleksandar

Michawtz iz Osijeka spasio se
bijegom nakon {to je prevario

vojske koje su tada harale Bosnom ~inile zlo~ine.

^inili su ih i partizani {to
dokazuju memoari partizanskog komandanta
Koste Na|a. Tamo je
napisano da su partizani
krajem prvog polugodi{ta
1942 iz strate{kih razloga zamrzli sve akcije
oko Biha}a. Cilj je bio
uspavati neprijatelja.
No ovu naredbu prekr{io
je jedan komandant
izvev{i akciju u okolini
Rip~a. U njoj je poginulo
{est mu{karaca i jedna
`ena. Par sati od svoje
obavje{tajke R. Sadikovi}
pod pseudonimom Srp
primili su izvje{}e. Ako
nastavite kao u Rip~u
nikada u Biha} ne}ete
u}i.
Dana 4. novembra 1942.
godine Krupljani su na
ovome svijetu do`ivjeli
d`ehenem. Grad je spa-

vojnika Nijemaca smje{taju}i

ih u podrumske prostorije
{kole. Zatim su ih izveli i

ljen sa svoje tri d`amije i

katoli~kom crkvom.
Pravoslavnu crkvu sru{ile
su usta{e godinu ranije.
Na kraju, pi{e Mujaki}:
@elim kazati da sam
dugo odlu~ivao ho}u li
pisati o nemilim
doga|ajima iz svoje rane
mladosti koji u poznim
godinama ~ovjeka izazivaju emocije i su}ut. No
potaknut poznatom maksimom da, {to nije
zapisano nije se ni
dogodilo, napokon sam
odlu~io da u plamen
borbe protiv zla ubacim
drvce nade, obra}aju}i se
Onom koji sve zna i sve
mo`e, da sa puta sre}e
na{a tri naroda (i ostalih) ukloni du{mane koji
su nas vijekovima
zava|ali i ~inili nam
neizmjerna zla. Amin ja
Rabbi! Amin o
Gospodaru na{!.

nisu smjeli likvidirati zbog

velikog ugleda kojeg je imao
me|u vojskom, na kratkom

dosje

25.03.2010.godine

njema~kih oficira i podoficira

! Imam Halim ef.
Malko~, kako
navode svjedoci
svega {to su od
njega izvorno ~uli,
popeo se na povi{e
mjesto i povikao:
Bra}o! Nastala je
za sve nas ozbiljna
situacija. Prijeti
nam katastrofa.
Ho}ete li slu{ati
moju zapovijed?
Prolomio se gromoglasan odgovor:
S tobom }emo u
vatru i u vodu!
Nakon toga je
sko~io i povikao:
Bra}o za mnom!
Prvo {to je uradio
bilo je da je na
~elu kolone otr~ao
do {kole da oslobodi njema~ke podoficire i vojnike...
sastanku u hotelu od D`ani}a i
ostalih bio je uvjeravan da je
pobuna uspjela u cijeloj diviziji.
Re~eno mu je da je komandant
divizije general Sauberzweig
uhap{en, da su Englezi samo
40 km od njih, te da }e divizija
biti preba~ena u Hrvatsku.
Cijene}i da je sve ovo samo

! Uspostavljanje

divizije Hand`ar
proizilazi li~no iz
inicijative Heinricha
Himmlera.
Kao gra|anin Minhena
divio se hrabrim
Bosancima, koji su u
Prvom svjetskom ratu
slu`ili u carskoj i
kraljevskoj vojsci,
pronose}i slavu
hrabrih boraca.
Heinrich Himmler na smotri Hand`ar divizije
Nakon toga se uputio prema
garnizonu gdje je zatekao

Vukeli}, a D`ani} i Matutinovi}

su zastali na ~elu kolone

Prisvajanje pobunjeni~kih zasluga

! Livada na kojoj su
pobunjenici strijeljani preimenovana
je u Champ des
martyrs, a na
spomen plo~i
postavljenoj 1951.
godine ispod simbola crvene zvijezde
petokrake je pisalo:
Ovdje po~ivaju
jugoslavenski borci,
koji su daleko od
svoje domovine pali
od nacisti~kih rafala

prilikom ustanka u
Vilfran{u 17. septembra 1943.
godine.
Od tada su se utrkivali prvo jugoslavenski, a danas
hrvatski antifa{isti
za po~ast i nasljedstvo palih
mu~enika, dok su
Srbi isticali da na
tom mjestu u miru
Bo`jem po~ivaju
Srbi islamske

vojsku pod punom ratnom

spremom,
iznena|enu,
izgubljenu i bespomo}nu u
snala`enju u situaciji izazvanoj
krupnim doga|ajima.

Spomen-plo~a na polju mu~enika

najobi~niji blef (o tome Malko~
pred svjedocima govorio na
Lebrargangu u Gubenu)
Malko~ je od D`ani}a i ostalih
tra`io kontakt sa vojskom.

situacija. Prijeti nam katastrofa.

Ho}ete li slu{ati moju zapovi-

Imam Halim ef. Malko~, kako

navode svjedoci svega {to su od
njega izvorno ~uli, popeo se na
povi{e mjesto i povikao: Bra}o!
Nastala je za sve nas ozbiljna

vjeroispovijesti.
Prijedlog Zvonimira
Bernwalda
Gradskom vije}u
Vilfran{a na `alost
nije pro{ao tako da
nije dopu{teno
da se izvr{i
ekshumacija i da se
prenesu posmrtni
ostaci `rtava na
njema~ko vojno
groblje u Dagneuxu,
a da na spomen
plo~i pi{e:

Ovdje su pohranjeni ostaci mladih

Bosanaca i Hrvata
koji su u zapletu
doga|aja 1943.
godine izgubili
`ivote daleko od
svoje domovine.
Neka njihova smrt
bude poziv
dana{njim i
budu}im generacijama da se bore i
zauzimaju za mir
me|u narodima.

jed? Prolomio se gromoglasan

odgovor: S tobom }emo u vatru
i u vodu! Nakon toga je sko~io i
povikao: Bra}o za mnom! Prvo
{to je uradio bilo je da je na

vatru iz strojnica. Na to im je
uzvratila
vojska
lojalna
Malko~u pri ~emu su ubijeni:
Ferid
D`ani}
i
Lutvija
Dizdarevi} dok je Eduard
Matutinovi} uspio pobje}i.
Malko~ je za njim poslao potjeru, postavio je stra`are na sve
strane a civilima zabranio
izlazak na ulice. Po`urio je,
potom na po{tu da o svemu
ovome obavijesti vojne vlasti u
Rodezu. Pobuna je uspje{no
ugu{ena, zaklju~ak je iz iskaza
imama Halima ef. Malko~a.

Ratni
sud presudio
Oko podneva 17. septembra
1943. godine stigla je jedna
~eta odjeljenja za telefonske
veze iz Mendea i pobrinula se
za red i sigurnost u gradu
Vilfran{u. Istog dana ratni sud
je dosudio smrtne kazne protiv
14 pobunjenika i Nikole
Vukeli}a. Presude su izvr{ene
od strane vojnika prido{lih iz
Mendea 17. i 18. septembra.
Prije smaknu}a Nikola Vukeli}
je dao interesantne podatke o
vo|ama, motivima i stvarnoj
pozadini pobune.
Nakon svega savezni~ka propaganda plasirala je informacije
kako su Bosanci morali strijeljati svoje zemljake {to nije bila
istina. Neistina je bila i tvrdnja
da je 150 Bosanaca poginulo

Imama Halima
ef. Malko~a
pobunjenici
nisu smjeli
likvidirati
zbog velikog
ugleda kojeg je
imao me|u
vojskom. Na
kratkom sastanku u hotelu
D`ani} i ostali
su ga uvjeravali
da je pobuna
uspjela u
cijeloj diviziji,
ali je on
smatraju}i da
je to blef,
tra`io kontakt
s vojskom

! Na spomen
plo~i postavljenoj
1951. godine
ispod simbola
crvene zvijezde
petokrake je
pisalo: Ovdje
po~ivaju
jugoslavenski
borci, koji su
daleko od svoje
domovine pali od
nacisti~kih rafala
prilikom ustanka
u Vilfran{u 17.
septembra
1943. godine.

Imam pionirskog bataljona Halim ef. Malko~

~elu kolone otr~ao do {kole da
oslobodi njema~ke podoficire i
vojnike. Tom prilikom na putu
su se sreli sa pobunjenicima.
Prvi im je u susret po{ao

uhap{enih njema~kih podoficira. Vukeli}a su vojnici pod

komandom Halima ef. Malko~a
razoru`ali i uhapsili. Kad su to
pobunjenici vidjeli otvorili su

tada u juna~koj borbi. Upitna

je i tvrdnja da je Vilfran{ prvi
francuski
grad
koji
je
oslobo|en od nacista.
(nastavak u narednom broju)

01.04.2010.godine

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} ^etvrtak, 01.04.2010. Broj 6 Godina I

prof.dr. Cari{a Be{i}

Student
je sve 25.

Biha}

Bosanska Krupa

Bosanski Petrovac

Bu`im

Cazin

Klju~

Sanski Most

Velika Kladu{a

Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/

Dvadeset dvije godine od smrti Hamdije Pozderca

Sje}anje na velikana

str.

str.

Nema dogovora oko izvr{ne vlasti

Svi za bud`et,

2.

Novom pobjedom osiguran elitni razred

ali svoj Biha}ke odbojka{ice

.

3
str.

Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena pri~a (5)

.
.i7

6
str.

Burni doga|aji
u Vilfran{u

premijerliga{ice

! ^lanice @OK Biha} u slavljeni~kom ambijentu do~ekuju posljednja dva

ovosezonska me~a protiv Napretka i @eljezare.
! Pobjedni~ki duh ne napu{ta prvakinje Prve lige Federacije

str.

31.

Sretan Uskrs - sre}an Vaskrs

Poslovanjem do imena!

dosje

6
DOSJE:
Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena
pri~a (5)

01.04.2010.godine

Burni doga|aji promijenili

! Svaki vojnik koji

bi radio vje`bu
o{tro i po propisu
redovno bi bio
po{te|en u
nastavku obuke.
Oni {to su bili
skloni ljen~arenju i
simuliranju nisu bili
omiljeni makar se
radilo i o samim
Nijemcima
Safet HRNJICA
! Zahva}eni burnim septembarskim doga|ajima vodstvo
SS-a je primoralo da Hand`ar
divizija promijeni lokaciju i da
se izobrazba umjesto u Francuskoj okon~a u Njema~koj
na poligonu Neuhammer u
[leziji. Radi toga plan i strategija nastupanja Hand`ar diviz-

Pripadnici Hand`ar divizije u molitvi

Sastanak kod Biha}a

!
Od
najuzbudljivijih
doga|aja iz slu`bovanja u
Hand`ar diviziji na{ sugovornik se sjetio epizode iz
okoline grada Biha}a:
U toku jedne specijalne akcije, budu}i sam govorio dobro
Bosanski, dobio sam zadatak
da se u okolini grada Biha}a

sastanem sa grupom mladih

Bosanaca koji su namjeravali da u|u u redove
Hand`ar divizije. Bilo je
riskantno, jer nisam mogao
znati da li }e se iz {ume
pojaviti prijatelj ili neprijatelj, a po dogovoru sam bio
nenaoru`an. Zadatak je

sre}om uspje{no okon~an.

Uzbu|enje je najve}e bilo
kada su mi jednog ranog
jutra dolaze}i iz pravca
livade
pri{la
trojica
Bosanaca koji su, grle}i me
uglas vikali da im je susret sa
mnom najradosniji dan u
`ivotu.

Posjeta Velikog muftije Jeruzalemskog Amin Al-Huseina u julu 1943. godine imamima
Hand`ar divizije u Babelsbergu
ije su promijenjeni zbog ~ega je
i do{lo do polugodi{njeg
odga|anja ranije predvi|enih
aktivnosti.

[to se ti~e odnosa izme|u

Nijemaca s jedne i s druge
strane Bosanaca i Hrvata oni su
i prije i nakon pobune temelje-

ni na ~istom profesionalizmu.
Antifa{isti~ki krugovi su tvrdili
suprotno i javnost nastojali
uvjeriti da je pobuna u

Vilfran{u rezultat bezobzirnog

i ne~ovje~nog postupanje
njema~kih podoficira prema
regrutima. O svemu ovome,
kako pi{e Zvonimir Bernvald,

pripremljeni za borbeno djelovanje. Uvijek su, tvrdili su, postupali po utvr|enim pravilima
igre, o{tro, ali nikada surovo.
Cijenili su, po{tovali i voljeli

Svjedok vremena
! Za svoje u~e{}e i
ulogu u Hand`ar diviziji
krivi~no nije odgovarao
Zvonimir Bernwald.
Ro|en je 1924. godine
u Slavonskom Brodu u
folksdoj~erskoj obitelji.
Nakon Drugog svjetskog
rata u strahu od partizana i komunista sklonio se u Njema~ku gdje
trenutno `ivi u mjestu
Nesselwagen.
U radnoj karijeri afirmirao se kao visokoobrazovani grafi~ki radnik.
Nakon vi{egodi{njeg
djelovanja kao vode}i
stru~njak tvrtke F.K.
Werke u Trossingenu
(Wirtemberg radio je
od 1961. do umirovljenja 1989. godine.

! U Crnjelovu kod Bijeljine je molitva D`uma

namaza, koju muslimani ne mogu obaviti kod
ku}e, obavljena na livadi u prisustvu
komandanata Scherera i Spitza sa vi{e
podoficira Nijemaca.
sasvim otvoreno su govorili
brojni pripadnici Hand`ar
divizije. Svi su uglavnom
potvrdili da su Nijemci tra`ili
red, rad i disciplinu iz razloga
da bi vojnici bili {to bolje

dobrog vojnika ma o kome da

se radilo. Svaki vojnik koji bi
radio vje`bu o{tro i po propisu
redovno bi bio po{te|en u nastavku obuke. Oni {to su bili
skloni ljen~are-nju i simuliran-

dosje

01.04.2010.godine

divizijski plan i strategiju

ju
nisu
bili
omiljeni makar se radilo i o
samim Nijemcima.

Makaron i repa
Prema svjedo~enjima nekih od
vojnika komandni kadar se u
zna~ajnoj mjeri prilago|avao
svim situacijama i pri tome
maksimalno pokazivao razu-

Prilog
povijesnoj
istini

! Fuad
Mujaki},
penzioner iz
Biha}a,
ro|en je
1925. godine.
U augustu
1943. godine
je sa 17,5
godina
mobiliziran i
raspore|en u
Hand`ar
diviziju ~ije su
pripadnike
kao elitu
SS-ovskih
vojnih
formacija
naredbom
Hitlerovih
generala
obu~avali u
vi{e zemalja
zapadne
Evrope

! Odnos Nijemaca bio prema Bosancima muslimanima pokazuje slijede}i

primjer: Uo~i Bajrama-muslimanskog praznika pripadnici divizije bili su
izlo`eni jakom avionskom bombardovanju. Oko pola no}i na komandu smo
svi istr~ali ispred baraka. Doznali smo da je sru{eno dosta aviona i mi
smo imali naredbu da pohvatamo neprijateljske pilote. Bili smo ve}
postrojeni u trored kad se na konju pojavio visoki njema~ki oficir. Pri{ao je
postrojbi i rekao da su muslimani slobodni i da se mogu pripremati za
obilje`avanje svog praznika.

{to nije znao da je sutradan

Bajram-muslimanski praznik.
Odmah nakon toga pri{ao je
postrojbi i rekao da su muslimani slobodni i da se mogu
pripremati za obilje`avanje svog
praznika. O istom govori svjedo~enje po kojem su se
njema~ki oficiri interesirali o
zna~enju nekih rije~i iz

Muftija zarobljen i pu{ten

! Novim prilogom
povijesnoj istini pismom se obratio na{
sugra|anin Fuad
Mujaki} koji je pisao
o sudbini velikog
palestinskog muftije
Amina el Huseina:
Ro|en je u
Jerusalemu 1896.
godine. Bio je vo|a
Vrhovnog arapskog
komiteta i organizator
Sveislamskog kongresa,
odr`anog u Jerusalemu
1931 godine gdje je po
prvi put upoznao muslimane iz Kraljevine
Jugoslavije. Njihova delegacija bila je najbrojnija i
pod vodstvom dr.
Mehmeda Spahe, predsjednika JMO
(Jugoslavenske muslimanske organizacije).
Zbog nepravdi koje je
palestinskom narodu
~inila britanska okupaciona vlast ~esto je organizirao demonstracije na
kojima je imao zapa`ene
i neustra{ive govorni~ke
nastupe. Godine 1935.
osnovao je Palestinsku
arapsku stranku. Iste
godine organizirao je
demonstracije na kojima
je poginulo desetine
demonstranata i to je bio

mijevanje prema vojnicima. To

je vidljivo i na primjeru
vojni~ke ishrane. Naime, bilo je
dana kada su na jelovniku za
ru~ak bili makaroni: gusti,
masni, jednom rije~ju ukusni i
kalori~ni. Suprotnost je bila
repa, rijetka, suhoparna.
Me|utim, kad je za ru~ak bila
hrana poput repe starje{ine su
bile manje zahtjevne i bla`e u
komandi.
Kako su se odnosili prema
Bosancima ilustrativan je primjer iz zaposjednutog srpskog
sela Crnjelovo kod Biljeljine.
Vojska je bila raspore|ena po
privatnim ku}ama. Osvanuo je

razlog njegovog bijega u

Irak. U odsustvu su ga
britanske vlasti osudile
na deset godina robije.
Iz Iraka se ~esto obra}a
Dru{tvu naroda (prete~a
UN-a) u kome glavnu
rije~ imaju Britanci. Bilo
je to u vrijeme kad se
raspala Osmanska dr`ava
(Turska), a muslimanske
zemlje postale samoposluga kolonijalnih sila
Engleske i Francuske.
Tragi~ni doga|aji u
Palestini usmjerili su
mladog el Huseina osim
na religiozne studije i u
politiku. Intenzivno pi{e
novinske ~lanke, vodi
svoju stranku i nastupa
na politi~kim skupovima.
U aprilu 1941 godine
dobrim dijelom potaknut
onim {to je radio i el
Husein podignut je protubritanski oru`ani
ustanak. Njema~ko i italijansko vodstvo {alje
oru`je koje sti`e prekasno. El Husein preko Sirije
i Turske sti`e u Rim a
kasnije 1942. godine u
Berlin gdje ga prijateljski
do~ekuju. O njemu }e
biti {to{ta napisano,
defimiran kao fa{ist,
agent gestapoa, ratni
zlo~inac.. Neposredno

petak, dan kada se na dnevnoj

molitvi u podne klanja D`uma
namaz, koji muslimani ne
mogu obaviti kod ku}e. Kako
tamo nije bilo d`amije na
tra`enje njema~kog komandanta, do{lo se do zadovoljavaju}eg rje{enja. Kod bijeljinskog imama na|ena je
molitvena knjiga Hudba.
Molitva je obavljena na livadi u
prisustvu
komandanata
Scherera i Spitza sa vi{e podoficira Nijemaca. Nakon toga
organizirano je takmi~enje u
skokovima u dalj i u vis. Sve su
to pratili seljani. Zbog svega
toga Bernwald ka`e da taj

nakon rata 1945. godine

inkognito za {iru javnost
na{ao se u beogradskom

vjerovati iz razloga {to se

stalno dr`ao daleko od
Engleza. Kraj rata je

Veliki Muftija je bio jako omiljen kod vojnika

zatvoru. Kako je tamo
dospio nema pouzdanih
dokaza. Neki pi{u da su
ga kao ratnog zlo~inca
jugoslavenskim vlastima
izru~ili Englezi. To je te{ko

petak i tu d`umu nikad ne}e

zaboraviti ni on ni mladi imam
Fuad Mujaki}. Odlasku iz tog
sela nisu se radovali mje{tani
koji su to obja{njavali tvrdnjom
da od po~etka rata nisu mirno
spavali kao u tih desetak dana
koliko su u tom mjestu boravili
pripadnici Hand`ar divizije.

Neradni Bajram
Kakav je odnos Nijemaca bio
prema Bosancima muslimanima pokazuje slijede}i primjer:
Uo~i Bajrama-muslimanskog
praznika pripadnici divizije bili
su izlo`eni jakom avionskom
bombardovanju. Oko pola no}i

do~ekao u Berlinu i najvjerojatnije da su ga zarobili Rusi koji su prvi

zauzeli Berlin.
Nedavno preminuli na{
akademik Enver Red`i} u

svojoj knjizi Autonoma{i i

13. SS Hand`ar divizija
nije se bavio njegovim
zarobljavanjem. Ili nije
znao, ili je znao zahvaljuju}i svom golemom
autoritetu i to pre{utio
kao dr`avnu tajnu.
U memoarima poznatog
Titovog diplomata dr
Ale{a Beblera zabilje`eno
je da je na konsultativnom sastanku Tito
upoznat da el Huseina
tra`e Arapi i da je Tito
tada rekao: Ako ga tra`e
dajte im ga! Nakon toga
je el Husein oslobo|en i
otpra}en u Siriju. Mo`e
se na kraju re}i da mu je
Tito oprostio udio u
formiranju Hand`ar
divizije i za obra}anje za
pomo} neprijatelju svojih
neprijatelja. Na taj na~in
priznao je pravednu
borbu potla~enog naroda
Palestine kao i revolucionarni put njegovog
vo|e. Na `alost ta borba
do danas nije prestala
uprkos uspostavi pravednijeg svjetskog poretka
nakon Drugog svjetskog
rata. Amin el Husein
1951. godine izdao je
svoje memoare. Umro je
1976. godine i sahranjen je u Siriji.

! Prilago|avanje komandnog kadra svim

situacijama je vidljivo i na primjeru vojni~ke
ishrane. Starje{ine su bile manje zahtjevne i
bla`e u komandi kada je za ru~ak bila repa,
rijetka, suhoparna nego kada su za ru~ak bili
makaroni: gusti, masni, jednom rije~ju ukusni
i kalori~ni
na komandu smo svi istr~ali
ispred baraka. Doznali smo da
je sru{eno dosta aviona i mi smo
imali naredbu da pohvatamo
neprijateljske pilote. Bili smo ve}
postrojeni u trored kad se na
konju pojavio visoki njema~ki
oficir. De`urnog je pitao ima li
tu muslimana. Kad je ~uo potvrdan odgovor de`urnog je ukorio

Kurana, kao {ehid, saaf i

sli~no. Bio je zadovoljan kad je
~uo da je {ehid-borac koji je
poginuo brane}i vjeru, svoju
~ast i domovinu, te da je saaf
~vrsto zbijena linija u molitvi
za imamom. Prije molitve
imam je du`an tra`iti da saaf
bude zbijen i u ravnoj liniji.
(nastavak u narednom broju)

08.04.2010.godine

INFORMATIVNI SEDMI^NI LIST

Biha} ^etvrtak, 08.04.2010. Broj 7 Godina I

CRTICE: Selma Selman

Svaka slika
jedna
pri~a
str. 14.

Biha}

Bosanska Krupa

Bosanski Petrovac

Bu`im

Cazin

Klju~

Sanski Most

Velika Kladu{a

Cijena 0,50 KM /za inostranstvo 0,50 eura/

Biha}: vazduhoplovno jedrili~arstvo, visoki turizam

Aerodrom @eljava
ugu{io Ceravce
!

Sje}ate li se Ceravaca? Onih po kojima se polijetalo

str. 12.
i slijetalo i po kojima se skakalo

Prosvjedi demobilisanih boraca

Hand`ar divizija
i 7.
- (ne)dovr{ena pri~a (kraj)str. 6.

Tragi~na sudbina
imama Malko~a

Mirno okupljanje
preraslo u dramu
str.

3.

Politika kao mo} posredovanja me|u interesima

Nisu pare u bud`etu!

! U ve} vi|enoj predstavi sasvim je jasno pokazano da izlaza iz (do)sada{nje vi{egodi{nje politi~ke i krize vlasti u Unsko-sanskom kantonu nema i da ga ne}e ni biti bez
saveza, partnerstva ili dogovora najmanje tri od pet postoje}ih kantonalnih
str. 5.
parlamentarnih politi~kih stranaka

Poslovanjem do imena!

dosje

6
DOSJE:
Hand`ar divizija
- (ne)dovr{ena
pri~a (6)

08.04.2010.godine

Tragi~na sudbina imama

! Samo jedan
~ovjek Halim ef.
Malko~, riskiraju}i
vlastiti `ivot spasio je cijelu
Hand`ar diviziju
sa njenih 15 do
20 hiljada vojnika,
prete`no bosanskohercegova~kih
mladi}a koji su,
da je pobuna
uspjela, trebali
zavr{iti ispod
gusjenica njema~kih tenkova
Safet HRNJICA
! Privode}i kraju svoja svjedo~enja o svemu {to se ticalo
Hand`ar divizije u kontekstu
pobune u Vilfran{u svjedoci tog
vremena Zvonimir Bernwald i

Zvonimir Bernwald s tim u vezi

ka`e: Nastojao sam {to je
mogu}e vi{e nakon rata prona}i
svoje stare ratne drugove da sa
njima razgovaram o njihovoj i
sudbini ostalih pripadnika
Hand`ar divizije. Na `alost u
tome me je omeo minuli rat u
Bosni i Hercegovini i ina~e u
biv{oj Jugoslaviji. Mnogi su,
naime, u to vrijeme umrli a neki
su promijenili adrese i mjesta
boravka. Osobito sam se interesirao za sudbinu imama Halima
ef. Malko~a, na{eg heroja septembarskih
doga|anja
u
Vilfran{u ka`e Bernwald. Jo{
je rekao da je doznao da je njegova sudbina bila tragi~na.

Kazna smrti
strijeljanjem
Naime, Okru`ni sud u Biha}u
osudio ga je na kaznu smrti
strijeljanjem, presudom broj:
KO 320/46 od 5. novembra
1946. godine. Kazna je
izvr{ena 8. februara 1947.

Bernwald u svom je svjedo~enju precizno naveo {ta je o

imamu Malko~u i septembarskim doga|ajima u Vilfran{u
napisao jedan od njegovih ratnih drugova iz Biha}a.

bosanskohercegova~kih mladi}a. Oni su uz pomo} nekoliko

desetina sau~esnika likvidirali
pet njema~kih oficira, a podoficire su uhapsili s namjerom da
ih tako|er likvidiraju. Imama

Mjesec posta
! Deveti mjesec
muslimanske mjese~eve
godine zove se ramazan
(ramadan). To je mjesec
posta i suzdr`avanja od
dnevnih tjelesnih u`itaka.
Nakon isteka 30 dana
nastupa ramazanski
Bajram, muslimanski blagdan, koji traje tri dana, a
po~inje od prvog dana
desetog mjeseca {evala.
Prvog dana ujutro moli se
(klanja) Bajram-namaz,
~emu su iz po{tovanja i
radoznalosti prisustvovali i
mnogi Nijemci, a dobar
dio nas, navodi Zvonimir
Bernwald, imali smo pri-

liku da prvi put

prisustvujemo tom
~asnom ~inu.
- Divizija se na poziv
imama postrojila u {iroke
safove (redove) sa vi{e
stotina vojnika, na ~elu sa
jednim imamom okrenutog lica prema Meki.
Veli~anstven je prizor bio
vidjeti kada se taj ogroman stroj na ogla{avanje
imama pokrenuo
izvr{avaju}i interesantne
molitvene rituale. To je,
tako|er, jedna od velikih
impresija koje sam ponio
iz Hand`ar divizije, rije~i
su Zvonimira Bernwalda.

na na~in da je od pobunjenika
bio uvjeren da im je plan bio da
se pripadnici Hand`ar divizije
prebace
partizanima
u
Hrvatsku.

^ista utopija
Ti planovi su bili ~ista utopija u
vrijeme kad je njema~ka vojna
ma{inerija
stigla
do
Staljingrada. Na spomen plo~i
u gradu Vilfran{u pi{e da tu
po~ivaju jugoslavenski borci,
koji su daleko od svoje
domovine poko{eni rafalima
nacisti~kih neprijatelja. Nema
broja a cijeni se da je u tom
gradu i u koncentracionim
logorima stradalo oko 300
vojnika. No, samo jedan ~ovjek
Halim ef. Malko~, riskiraju}i
vlastiti `ivot spasio je cijelu
Hand`ar diviziju sa njenih 15
do 20 hiljada vojnika, prete`no
bosanskohercegova~kih mladi}a koji su, da je pobuna uspjela, trebali zavr{iti ispod gusjenica njema~kih tenkova a
gra|ani i grad Vilfran{ sravn-

Prilog povijesnoj istini

Put u Hand`ar diviziju

Pi{e: Fuad Mujaki}

! Fuad Mujaki},
penzioner iz
Biha}a, ro|en je
1925. godine.
U augustu 1943.
godine je sa 17,5
godina mobiliziran
i raspore|en u
Hand`ar diviziju
~ije su pripadnike
kao elitu
SS-ovskih vojnih
formacija
naredbom
Hitlerovih
generala
obu~avali u vi{e
zemalja zapadne
Evrope

! Osmog dana ramazana, augusta 1943. godine sa vojnim pozivom

u d`epu i o~inskim savjetom po{ao sam se
javiti Komandi vojne
oblasti u Petrinji.
Poljubiv{i oca u ruku
saslu{ao sam njegov
posljednji savjet: Sine
odlazi{ u rat, ~uvaj se i
ne krvavi ruke svoje o
nevinu ~eljad, jer za
takve ne}e biti mjesta na
onome svijetu!
Na `eljezni~koj stanici
do~ekao me jaran Musa
u pratnji mla|eg brata
Mehmeda. Kad lokomotiva svojim piskavim
glasom oglasi polazak i
Musa }e svojim krasnim
tenorom zapjevati serenadu rastanka Jel ti `ao
{to se rastajemo....
rastjeruju}i `al za gradom
i svim {to u njemu iza
nas ostavljamo. Na
`eljezni~koj stanici u
Sisku slu~ajno sretosmo
zemljaka Muharema.

Fuad Mujaki} posebno su

akcentirali saznanja vezana za
sudbinu istaknutijih u~esnika u
doga|anjima iz septembra
1943. godine u Francuskoj.

Upozori nas da u Petrinji

vojna vizita uzima sve
redom u SS i posavjetova da se nekoliko dana
zadr`imo u Sisku dok
vizita ne pro|e. U Sisku
nam ve} postade
gusto zbog vojnih
patrola i pomalo uvjereni
da je avet zvana vizita
napustila Petrinju,
odlu~ismo nastaviti prekinuto putovanje. Na na{e
veliko razo~arenje u
Petrinji na `eljezni~koj
stanici tro~lana SS
patrola presretne nas i
pokaza nam put ka
vojnim kasarnama. Prvog
dana Bajrama pu~e
glas da je Turska objavila
rat Njema~koj i da }e se
svi muslimani vojnici na}i
u logorima. Musa jeknu
kao ranjenik: Brate
Mehmede zar te vi{e
nikad ne}u vidjeti!
Me|utim, ispostavilo se
da je to bila prigodno
uba~ena floskula u cilju
kompromitiranja poziva

godine u Biha}u. Iza njega

ostala je supruga Emina sa
dvije k}eri. Do danas niko nije
uspio saznati za mezar-grob
Halim ef. Malko~a. Zvonimir

dobrovoljcima za SS
diviziju, koja }e tek
nakon osam mjeseci
dobiti ime Hand`ar.
Musa je potom, zbog
povrede na ruci oslobo|en vojske i pu{ten ku}i,
a ja obu~en u SS uniformu, uvrije|en i ucviljen
do suza, {to me na silu
tjeraju tamo gdje ne `elim
i}i. Iz revolta eskiviram
primiti tetova`u krvne
grupe ispod mi{i}a lijeve
ruke, {to je smatrano
privilegijom SS vojnika.

Pri~a za
isljednika
Mnogo godina kasnije
bi}u primoran ispri~ati
`ivotni put od 1943. do
1951. godine isljedniku
UDB-e (Uprava dr`avne
bezbjednosti). Naime,
poznata gladna godina
1951. mome gradu
Bosanskoj Krupi donese
nove poslijeratne
probleme, a Rankovi}evi

Znalo se, naime, da je pobunjenicima bilo najva`nije da se

pobuna dogodi u Hand`ar
diviziji, bez obzira na mogu}e
stradanje 15 do 20 hiljada

organi UDB-e jo{ je vi{e

uslo`i{e. Da bi opravdali
hajku pred prestra{enom
~ar{ijom rastelali{e da
je otkrivena opasna
grupa terorista, pripadnika Mladih muslimana. U
znaku bratstva i jedinstva
uhapsi{e 25 omladinaca
od ~ega 22 muslimana,
dvojicu Hrvata i jednog
Srbina. Dana 22. maja
do|o{e i po mene. Po
grupama sprovedo{e nas
u centralni zatvor UDB-e
u Sarajevu. [to se mene
ti~e, prije svega moram
kazati da u postupku
utvr|ivanja krivice,
tako|er i u toku
izdr`avanja kazne,
metode prinude nisu
primjenjivane.
Nakon dva mjeseca
tamnovanja i samovanja
pozvan sam na
islje|ivanje. Pitanja su
bila u znaku vjerskog
`ivota: Klanjate li? Klanja
li vam supruga?
Priupitah da li je to

Malko~a nisu smjeli zbog saznanja da me|u vojnicima u`iva

veliki ugled zbog ~ega je bila
izra`ena njihova poslu{nost.
Sam Malko~ o tome je pri~ao

zabranjeno. Dobih
odgovor da ne filozofiram. Uslijedila su nova
pitanja. Na primjer, kako
sa do`ivio nanovo doneseni Zakon o zabrani
no{enja zara i fered`e?
Imao sam spreman
odgovor iz pro~itane
knjige A. Bulbulovi}a.
Predsjednik Republike
Turske Kemal Ataturk je,
nakon govora o emancipaciji `ena muslimanski
1936. godine u Izmiru,
par sati nakon povratka
u Ankaru, na aerodromu
do~ekan od cjelokupne
njegove svite otkrivenih
`ena i u {e{irima bez
fesa. Kazao sam jo{ da
je taj zakon u Turskoj
donesen preko no}i, dok
je kod nas njegovo
dono{enje demokratski
pripremano vi{e od
godine. Isljednik je
odgovorom bio vidno
zadovoljan. U isljednom
postupku `elio sam iznijeti slu~ajeve ukazane

jeni sa zemljom. [to se to nije

dogodilo zaslu`an je Halim ef.
Malko~ zbog ~ega Zvonimir
Bernwald vjeruje da }e ga
istorija kad-tad morati kako-

dosje

08.04.2010.godine

Halima ef. Malko~a

Svjedok vremena

tako rehabilitirati.
O ovome i ostalom dosta saznanja Bernwald i drugi
istra`iva~i dobili su kroz komunikaciju sa imamom Kasimom

! Za svoje u~e{}e i ulogu u

Hand`ar diviziji krivi~no nije
odgovarao Zvonimir
Bernwald.
Ro|en je 1924. godine u
Slavonskom Brodu u folksdoj~erskoj obitelji. Nakon
Drugog svjetskog rata u
strahu od partizana i komunista sklonio se u Njema~ku

gdje trenutno `ivi u mjestu

Nesselwagen.
U radnoj karijeri afirmirao se
kao visokoobrazovani grafi~ki
radnik. Nakon vi{egodi{njeg
djelovanja kao vode}i
stru~njak tvrtke F.K. Werke u
Trossingenu (Wirtemberg
radio je od 1961. do umirovljenja 1989. godine.

zatvora. Na studijama je upoznao Aliju Izetbegovi}a, prvog

predsjednika Predsjedni{tva
Bosne i Hercegovine. Bili su
dobri prijatelji i kolege. Srpska

Ma{i} ka`e i tvrdi da je to ~ista

izmi{ljotina i namjerno plasirana la`. Ma{i} je kategopri~an
u stavu da je njega i ostale
upravo Alija Izetbegovi} nagovarao i odvra}ao od odlaska u
Hand`ar diviziju.

! Okru`ni sud u Biha}u osudio je Halima ef.

Malko~a na kaznu smrti strijeljanjem, presudom broj: KO 320/46 od 5. novembra 1946.
godine. Kazna je izvr{ena 8. februara 1947.
godine u Biha}u. Iza njega ostala je supruga
Emina sa dvije k}eri. Do danas niko nije uspio
saznati za mezar-grob Halim ef. Malko~a

Smrt u Australiji
[to se ti~e saznanja o ostalim
imamima Bernwald ka`e da se
nekolicina biv{ih divizijskih
imama odselila u Australiju i
da su tamo i okon~ali ovozemaljski `ivot. Sa biv{im pripad-

Imam pionirskog bataljona Halim ef. Malko~

nekoliko godina i sreo s namjerom da sazna {to vi{e ~injenica kako bi mogao provjeriti {ta
je la` a {ta istina u zabilje`enoj
komunisti~koj propagandi.

! Prvog dana Bajrama pu~e glas da je Turska objavila rat Njema~koj i da }e se svi
muslimani vojnici na}i u logorima
! U znak protesta izbjegao sam primiti `igosanje krvne grupe {to se smatralo
privilegijom SS vojnika
pomo}i unesre}e-nim
ljudima, ali sam prekinut primjedbom:
Budete li tako do kraja

sandu~eta, te da
mjese~nu fasungu
donesem u naram~i}u
jedne ruke, dok mome

Pripadnici Hand`ar divizije

nastavili povjerova}u da
ste po zadatku Partije
oti{li u SS trupe.
Uvidjev{i da ovako ne}e
i}i isljednik je promijenio taktiku ubaciv{i mi
u }eliju sabesjednika
Antu Popivodu kome }u
ispri~ati da sam kod
ku}e ostavio `enu i
dvoje djece, sa {akom
bra{na u }o{ku

kom{iji oficiru UDB-e za

isti broj ~eljadi hap{enici na trgova~kim
kolicima dovezu malu
prodavnicu prehrane.

Zlokobna pri~a
Ova, rekao bih bezazlena, ali mnogo zlokobna
pri~a rezultirala je optu`nicom koja je glasila:
1. u njema~koj vojsci

ef. Ma{i}em, koji se nakon

Drugog svjetskog rata tako|er
vratio u Jugoslaviju. Tamo je
uhap{en i kao suradnik okupatora osu|en na 13 godina

slu`io 22 mjeseca,
2. U cilju podrivanja
temelja narodne
vlasti govorio da se
narod pati, oskudijeva u svemu, dok
organi UDB-e, milicije
i narodne vlasti `ive u
izobilju.
Znana mi je arapska
poslovica koja ka`e:
Jezik je zaslu`io do`ivotno biti iza re{etaka (iza
zuba). Poku{ao sam da
to malo ispravim, ali
ispu{tena pasta iz tube
vi{e ne mo`e nazad.
Konfident Popivoda je
istog dana napustio
}eliju i oti{ao u potragu
za novom `rtvom, a ja
}u za nekoliko dana biti
patrolno sproveden kao
zavr{en slu~aj u Crnu
ku}u u Banja Luci, radi
su|enja. Mome
advokatu, na njegovo
tra`enje, ispri~ao sam
slu~ajeve do`ivljene u
diviziji, upravo one za
koje moj isljednik u

propaganda je, crne}i Aliju

Izetbegovi}a, osniva~a i neprevazi|enog lidera SDA, plasirala
informacije o njegovom pripadanju Hand`ar diviziji. No,

Sarajevu nije imao

sluha. Na prvoj raspravi
25. novembra 1951.
godine iznijet }u te
slu~ajeve doslovno kako
slijedi:
^asni sude: u 17godi{njoj `ivotnoj dobi
po sili zakona mobiliziran sam i poslan
tamo gdje nisam `elio
i}i. U znak protesta izbjegao sam primiti
`igosanje krvne grupe
{to se smatralo privilegijom SS vojnika.
Javni tu`ilac dva puta
ponavlja Stvarno niste
`igosani? Zavr}u}i
rukav lijeve ruke da to
poka`em rekao je da to
nije potrebno. U srpskom selu Ada{evci
skrio sam od usta{a u
svoju sobu mladi bra~ni
par Nenada i suprugu.
U Bosutu na Savi sakrio
sam kompromitiraju}i
partizanski materijal po
doma}ina i suprugu
mu. U planini Majevici

nikom 13. in`enjerijskog bataljona [emsom Alihod`i}em,

koji se u prvim momentima u
Vilfran{u na{ao na strani
pobunjenika, Bernwald se prije

spasio sigurne smrti

{estogodi{nje dijete i u
ruke predao meni poznatom gradskom
imamu u Janji, volonteru humanitarne
aktivnosti u mjesnom
odboru. Ovi slu~ajevi su
dokazani u toku ~etiri
odr`ane rasprave. Na
zahtjev Porote sam
tako|er iznio i slu~ajeve
koji se nisu mogli
dokazati na sudu te ih
izostavljam {to je i
neva`no, jer kako to
^asna knjiga ka`e:
Postoji ONAJ koji sve
zna, jedini pravedno
nagra|uje ali i
ka`njava. Sud mi je
izrekao 12-mjese~nu
kaznu strogog zatvora.
Pravedno ili ne,
saglasio sam se sa
advokatom da ne
ula`emo prigovor. Za 1.
maj 1952. godine pu{ten sam ku}i 22 dana
prije isteka izre~ene 12.
mjese~ne kazne.

Zajedno su posjetili grad

Vilfran{ u kojem su dugo tra`ili
zgradu {kole u ~ijem je
dvori{tu izvr{eno strijeljanje.
No, nisu je na{li, jer je stara

zgrada {kole sru{ena, a na

njenom mjestu sagra|ena je
nova zgrada {to su im potvrdili
tamo{nji gra|ani.
[to se ti~e planova i projekta o
potrebi dokumentiranja ratnih
sje}anja bosansko-hercegova~kih pripadnika Hand`ar divizije radi cjelovite prezentacije

! Pobunjenicima je
bilo najva`nije da se
pobuna dogodi u
Hand`ar diviziji, bez
obzira na mogu}e
stradanje 15 do 20
hiljada bosanskohercegova~kih mladi}a. Oni su uz pomo}
nekoliko desetina
sau~esnika likvidirali
pet njema~kih oficira,
a podoficire su uhapsili s namjerom da
ih tako|er likvidiraju
javnosti Njema~ke Bernwald
ka`e da te namjere najiskrenije
pozdravlja. Zna da se do sada o
tome jednostrano govorilo i
pisalo i uglavnom u funkciji
antifa{isti~ke
propagande.
Svaki njegov i poku{aj njegovih istomi{ljenika da bjelodanim izno{enjem ~injenica daju
doprinos stvarnoj istini u startu
su bili onemogu}eni. Pozitivni
primjeri nekih emisija u
Hrvatskoj i Njema~koj, koje su
tretirale doga|aje u Hand`ar
diviziji, za Bernwalda tako|er
su napravljene jednostrano i
ciljano. Zato je uvjeren da se za
istinom treba i da se i dalje
mora tragati.
(Kraj)