Professional Documents
Culture Documents
Matematika Rijeka PDF
Matematika Rijeka PDF
MATEMATIKA I
Skupovi, funkcije, brojevi
mr.sc. TATJANA STANIN
2009.
Kratak pregled predavanja koja se izvode na uiteljskom studiju Sveuilita u Rijeci, Odsjek u
Gospiu iz kolegija Matematika I (3. semestar)
PREDGOVOR
Kolegij:
MATEMATIKA I
Studij:
Preddiplomski studij
Semestar:
III
Redni
broj
poglavlja
OEKIVANI ISHODI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Dati strogi i intuitivni opis realnih brojeva. Primijeniti zapis pomou intervala na
podskupove realnih brojeva. Pridruiti toki pravca realan broj i obratno. Provesti
jednostavnije dokaze tvrdnji o iracionalnim brojevima.
8.
SADRAJ
Stranica
Predgovor ......
Kolegij Matematika I - ishodi uenja ..........
Sadraj ...
1. Skupovi ...
1.1.
Pojam skupa
1.2.
Zadavanje skupova..........
1.3.
Presjek skupova ..........
1.4.
Unija skupova
1.5.
Podskup ..........
1.6.
Jednakost skupova ..........
1.7.
Diferencija skupova ...
1.8.
Pojam komplementa. Univerzalni skup .
1.9.
Svojstva presjeka, unije i diferencije (komplementa)
1.10. Kardinalni broj skupa .
1.11. Partitivni skup
1.12. Particija skupa
1.13. Kartezijev ili direktni produkt skupova .
2. Relacije .......................................................................................................................................
2.1.
Binarne relacije ..
2.2.
Neke vanije vrste binarnih relacija ...
2.3.
Relacije ekvivalencije
2.4.
Ureajne relacije
2.5.
Inverzna relacija .. ..
3. Funkcije .
3.1.
Definicija funkcije .........
3.2.
Analitiko zadavanje funkcija
3.3.
Graf funkcije ..
3.4.
Podruje vrijednosti funkcije .........
3.5.
Surjektivna preslikavanja ili surjekcije ..........
3.6.
Konstante ...
3.7.
Identino preslikavanje ..
3.8.
Injektivna preslikavanja ili injekcije ..........
3.9.
Obostrano jednoznano ili bijektivno preslikavanje ..........
3.10. Inverzno preslikavanje ...
3.11. Kompozicija preslikavanja .
3.12. Asocijativnost preslikavanja ..
4. Prirodni brojevi .....................................................................................................................
4.1.
Definicija skupa prirodnih brojeva
4.1.1.
Ekvivalentni skupovi ..
4.1.2.
Definicija prirodnih brojeva ...
4.1.3.
Konani i beskonani skupovi
4.2.
Peanovi aksiomi i matematika indukcija ..........
4.2.1.
Peanovi aksiomi ..........
4.2.2.
Matematika indukcija ...
4.3.
Zbrajanje i mnoenje prirodnih brojeva .. ..
4.3.1.
Zbrajanje prirodnih brojeva
4.3.2.
Mnoenje prirodnih brojeva ...
2
3
4
6
6
6
7
8
8
9
9
10
11
12
12
13
13
15
15
15
16
17
18
19
19
19
20
21
21
22
22
22
23
23
24
25
26
26
26
27
27
28
28
29
32
32
36
4
4.4.
39
39
39
40
42
44
45
45
45
46
47
47
48
50
50
51
52
52
53
53
54
58
58
59
59
60
62
62
62
63
63
64
65
67
67
68
70
1.
SKUPOVI
je simbol za prazan skup. Prazan skup je skup koji nema ni jednog elementa.
Na primjer: Skup svih realnih rjeenja jednadbe x 2 = -1. Skup svih zajednikih
toaka dva paralelna pravca. Skup svih ljudi visokih 4 m.
6
= {x | x x}.
sl. 1
sl. 2
sl. 3
sl. 4
1.5. Podskup
Za skup A kaemo da je podskup skupa B i piemo A B, onda i samo onda, ako je svaki
element iz A ujedno i element iz B, tj. ako je AB = A. sl. 5.
B
A
sl. 5
8
Za skup A kaemo da je pravi podskup od B i piemo A B onda i samo onda, ako je svaki
element iz A ujedno i element iz B pri emu je kardinalni broj skupa A manji od kardinalnog
broja skupa B, tj. kA < kB.
Primjer. Ako su zadani skupovi A = {1,2} i B = {1,2,3}, A je podskup od B, A B. tovie,
A je pravi podskup od B, to piemo A B. Takoer vrijedi da je B B, tj. svaki je skup sam
sebi podskup.
Nadalje, za svaki skup S vrijedi da je S = . Odatle zakljuujemo da je prazan skup
podskup svakog skupa.
sl. 6
sl. 7
Zadaci za vjebu
Obrazloite sljedee jednakosti:
1. A \ = A
2.
\ A =
3. (A \ B) \ C = (A \ C) \ B.
sl. 8
Primjer. Ako je S = {1,2,3,4} i P = {1,2}, tada je C S (P) = {3,4}.
Ako je P = , tada je C S (P) = S.
U sluajevima kada je iz konteksta jasno da je S skup, umjesto C S (P) piemo C(P) ili P C .
Skup S obino je tada neki obuhvatniji skup koji razmatramo pa se kao takav zove
univerzalni skup i oznaava s U. Njega obino predoavamo pravokutnikom, a njegove
10
sl. 9
=A
11
6. De Morganovi zakoni
(A U B) C = A C B C
(AB) C = A C U B C
7. Involucija
( A C )C = A
Valjanost ovih zakonitosti moe se provjeriti Vennovim dijagramima, ali i dokazati
pomou operacija koje smo ranije definirali. Za primjer dokaimo De Morganov zakon
(A U B) C = A C B C .
(A U B) C = {x | x U \(A U B)}
= {x | x U i x(A U B)}
= {x | x U i (xA i xB)}
= {x | (x U i xA) i (x U i xB)}
= {x | (x U \ A) i (x U \ B)}
= {x | (x A C ) i (x B C )}
= {x | x (A C B C )}
= A C B C
12
Ako je kardinalni broj skupa S jednak n, tj. kS = n, tada je kardinalan broj partitivnog
skupa kP(S) = 2 n .
Primjer 1. Kardinalni broj partitivnog skupa skupa S = {1,2,3} je kP(S) = 2 3 = 8 .
Primjer 2. Kardinalni broj partitivnog skupa skupa T ={a,b,c,d} je kP(T) = 2 4 = 16 .
Odredite A B C!
Rjeenje. A B C = {(a,x,c), (a,y,c), (b,x,c) (b,y,c)}.
Elementi kartezijevog produkta su u ovom sluaju ureene trojke brojeva.
Primjer 3. Ako je A = {0,1}, odredite A A i A A A!
Rjeenje.
14
2. RELACIJE
15
c) Tranzitivne relacije
Za relaciju A A kaemo da je tranzitivna onda i samo onda ako ima svojstvo: ako je
ab i bc, tada je ac.
Primjer 1. Relacija || biti paralelan sa u skupu svih pravaca je tranzitivna relacija,
jer ako je a||b i b||c, tada je i a||c.
Primjer 2. Relacija biti okomit na u skupu svih pravaca nije tranzitivna, jer ako
je a b i b c, tada je a||c.
d) Antisimetrine relacije
Za relaciju A A kaemo da je antisimetrina onda i samo onda ako ima svojstvo: ako
je ab i ba, tada je a = b.
Primjer 1. Relacija | biti divizor u skupu N je antisimetrina relacija, jer iz a|b i b|a
slijedi da je a=b.
Dokaze ovih teorema emo izostaviti. Pogledati u: Radi, M., Algebra I, kolska knjiga, Zagreb, 1984.
16
Primjer 3. Neka je R 5 relacija u skupu cijelih brojeva Z definirana ovako x y (mod 5).
To itamo: x kongruentno s y modulo 5, a to znai da je razlika x y djeljiva s 5. Treba
pokazati da je R 5 relacija ekvivalencije.
R 5 = {(a,b) ZxZ | (a-b) djeljivo s 5 }.
Z = {,-4, -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, 4,}
A 0 je podskup od Z kojemu su elementi oni brojevi iz Z koji, kad ih podijelimo s 5, imaju
ostatak 0, A 1 je podskup od Z kojemu su elementi oni brojevi iz Z koji, kad ih podijelimo
s 5, imaju ostatak 1, A 2 je podskup od Z kojemu su elementi oni brojevi iz Z koji, kad ih
podijelimo s 5, imaju ostatak 2, itd.
A 0 = {,-10, -5, 0, 5, 10, 15,}
A 1 = {, -9, -4, 1, 6, 11, 16}
A 2 = {,-8, -3, 2, 7, 12, 17,}
A 3 = {,-7, -2, 3, 8, 13, 18,}
A 4 = {,-6, -1, 4, 9, 14, 19,}.
Vidimo da je
A 0 A1 A 2 A 3 A 4 =
i da je
A 0 U A 1 U A 2 U A 3 U A 4 = Z.
17
18
3. FUNKCIJE
f
Piemo: A B ili
ili
x a x2
y = x2 .
ili
ili
x a x3
g(a) = a 3 ,
ili
y = x3 .
g(c+1) = (c + 1) 3 .
Zadaci za vjebu
1. Neka f pridruuje svakoj zemlji svijeta njezin glavni grad. to je domena, a to kodomena
ove funkcije? to je slika Francuske?
2. Na slici je dana funkcija f sa A u B, pri emu je A = {a,b,c,d} i B = {r,s,t,u}. Odredite f(a),
f(b), f(c) i f(d). to je domena, a to kodomena ove funkcije? Odredite skup vrijednosti
funkcije ili skup slika. sl. 10.
19
sl. 10
f(A)
sl. 11
Primjer. Ako je f: N Z definirana s f(x) = 2x-1, tada je f(N) = {1,3,5,...}.Vidimo da je
f(N) Z.
1 2 3 4 5 6 7 8 ...
0 1 -1 2 -2 3 -3 4 ...
Je li g surjekcija?
21
sl. 12
Zadaci za vjebu
1. Neka je A skup svih krunica, a B skup svih realnih brojeva. Preslikavanje f: A B koje
svakoj krunici pridruuje omjer njezinog opsega i njezinog promjera je konstanta f(x) = .
Pokaite to!
2. Neka je A = B = R, a funkcija f: R R odreena formulom f(x) = 4 za svaki x iz R. Da li
je to konstanta? Prikaite grafiki funkciju f!
1 2 3 4
b d a f c e
1 1
Oito je da vrijedi (f ) = f .
Zadatak za vjebu
Neka je A = {x | 4 x 5} i B = {y | 7 y 9}. Preslikavanje f: A B odreeno je sa f(x) =
2x-1. Odredite f 1 (x). Skicirajte grafove funkcija f i f 1 !
sl. 13
Preslikavanje g f : A C definirano ovako (g f)(x) = g [f(x)] za svaki x A, zove se
kompozicija preslikavanja f i g.
Primjer. Dane su funkcije f i g .
f :
p
g:
u
b c
v u
24
Zadatak za vjebu:
Dane su funkcije f, g i h u skupu A = {1,2,3,4}.
f:
1 2 3 4
2 1 1 4
g:
1 2 3 4
2 4 1 3
h:
1 2 3 4
1 3 1 3
Naite kompozicije: f g, h f, g g .
25
4. PRIRODNI BROJEVI
A = {1,2,3}
B = {a,b,c}
A~A
2. simetrina
A~B i B~A
3. tranzitivna
26
sl. 14
Prirodni broj je zajedniko svojstvo svih ekvivalentnih skupova.
Za skup koji nije konaan, kaemo da je beskonaan. Na primjer, skup N je beskonaan jer
nije ekvivalentan skupu {1,2,3,4,,n} ni za jedan dani prirodni broj n.
27
Teorem. Skup je beskonaan onda i samo onda ako se moe bijektivno preslikati na svoj
pravi podskup.
Dokaz.2
Na primjer, skup N je beskonaan jer se moe bijektivno preslikati na svoj pravi podskup
{2, 4, 6, 8, }.
1 2 3 4 5 6 7 8
2 4 6 8 10 12 14 16
Definicija. Za beskonani skup kaemo da je prebrojiv onda i samo onda ako je ekvivalentan
skupu N.
Na primjer, skup cijelih brojeva Z ekvivalentan je skupu N jer postoji bijekcija sa N na Z:
1 2
3 4 5 6 7 8
0 1 -1 2 -2 3 -3 4
Prema tome, skup cijelih brojeva Z je beskonaan i prebrojiv.
Kardinalni broj beskonanog prebrojivog skupa oznaava se s 0 . Ovaj simbol se ita alef
nula. Alef je prvo slovo hebrejskog pisma.
Prije smo pokazali da je skup prirodnih brojeva N beskonaan, a kako je ekvivalentan sam
sebi, onda je i prebrojiv. Odatle zakljuujemo da je kN = 0 .
Kada za neki skup S piemo kS= 0 , onda to zapravo znai da je skup S ekvivalentan skupu
N.
28
2 2 +1 , za svaki n N
djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.
On je to zakljuio izraunavanjem gornjeg izraza uvrtavajui za n redom brojeve 1, 2, 3 i 4 te
dobio brojeve 3, 5, 17 i 257. Nakon toga odluio je svoju slutnju provjeriti jo za 5 i dobio
broj 65 537, a to je takoer broj djeljiv samo s 1 i sa samim sobom. Nakon toga obznanio je
zakljuak da su svi brojevi koji se dobiju ovom formulom djeljivi samo s 1 i sa samim sobom.
29
dobio da je 2 2 = 4 294 967 297, a taj broj je, osim s 1 i sa samim sobom, djeljiv jo i s 641.
Prolo je stotinjak godina od Fermatove hipoteze, kad je u XVIII. stoljeu vicarski
matematiar Euler pronaao kontraprimjer za Fermatovu hipotezu. Neiskusan istraiva ili
uenik mogao bi Fermatu prigovoriti da je hipoptezu donio na osnovi premalog broja
sluajeva. No, pitamo se, postoji li uope, i ako postoji, koji je to optimalan broj pojedinanih
sluajeva nakon kojeg moemo sa sigurnou zakljuivati nepotpunom indukcijom?3
Da bi dokazali da neki zakljuak vrijedi za sve prirodne brojeve koristimo se metodom
dokazivanja koju zovemo matematika indukcija. Princip matematike indukcije zasniva se
na 5. Peanovom aksiomu.
Kada elimo dokazati da neka formula ili svojstvo P(n) vrijedi za sve n N, uzimamo da je
skup M skup svih n N za koje vrijedi P(n), pa ako dokaemo da je
1 M
n M n+1 M,
onda prema principu matematike indukcije zakljuujemo da je M = N, tj. da P(n) vrijedi za
svako n N.
Primjer 1. Dokaimo da za svaki n N vrijedi tvrdnja
P(n):
1 + 2 + 3 ++ n =
n(n + 1)
2
Dokaz emo provesti u dva dijela koje zovemo baza indukcije i korak indukcije.
1. Baza indukcije
P(1) je tono, jer je za n = 1
1=
1(1 + 1)
2
1=
1 2
2
1 = 1.
Moemo dalje provjeriti vrijedi li navedeni izraz za n = 2 i n = 3. Vidimo da i za njih vrijedi.
Ako ovako nastavimo, hoemo li ikada doi do cilja? Ne, jer prirodnih brojeva ima
beskonano mnogo. Zato emo prijei na drugi dio dokaza.
30
2. Korak indukcije
Pretpostavimo da je P(n) tono pa pokuajmo dokazati P(n+1). U tu svrhu izmijenimo tvrdnju
P(n) tako da dodamo jo jedan lan reda na lijevoj strani tvrdnje, a na desnoj umjesto n
uvrstimo (n+1).
(n + 1)[(n + 1) + 1]
.
2
1 + 2 + 3 ++ n + (n+1) =
n(n + 1)
, jer smo pretpostavili da je P(n)
2
tono. Dobivamo da je
n(n + 1)
(n + 1)[(n + 1) + 1]
+ (n+1) =
.
2
2
(n + 1)(n + 2) = (n + 1)(n + 2) .
2
One su jednake te smo dokazali da P(n) P(n+1). Moemo zakljuiti da tvrdnja P(n) vrijedi
za sve n N.
Primjer 2. Dokaimo da je razlika n 2 - n djeljiva s 2 za svaki n N.
P(n):
( n2 - n ) M 2
Dokaz:
1. Baza indukcije
P(1) je tono, jer je za n = 1
(1 2 -1) M 2
(1 1) M 2
0M 2
2. Korak indukcije
Pretpostavimo da je P(n) tono pa pokuajmo dokazati P(n+1). U tu svrhu izmijenimo tvrdnju
P(n) tako da umjesto n u izraz P(n) uvrstimo (n+1).
[(n + 1)
(n + 1) M 2
31
[(n + 2n + 1) (n + 1)]M 2
[n + 2n + 1 n 1]M 2
[(n n ) + 2n]M 2
2
(n
1+1 = 1 + = 2 ,
2+1 = 2 + = 3
2+2 = 2+ 1 + = (2+1) + = 3 + = 4
2+3 = 2+2 + = (2+2) + = 4 + = 5
Openito vrijedi
a+1 = a + ,
a+b + = (a+b)
a+2 = (a+1) +
a+3 = (a+2) +
Rijeima: a+1 je sljedbenik od a, a+2 je sljedbenik od a+1, a+3 je sljedbenik od a+2,, a+b +
je sljedbenik od a+b. Ovdje je zbrajanje definirano induktivno (od posebnog ka opem).
Teorem 1. Za zbrajanje prirodnih brojeva vrijede zakoni:
1. Zakon zatvorenosti: Ako su a, b N, tada je i a+b N.
2. Zakon asocijacije: Ako su a, b, c elementi iz N, tada je (a+b)+c = a+(b+c).
3. Zakon komutacije: Ako su a, b elementi iz N, tada je a+b = b+a.
4. Zakon kancelacije (kraenja): Ako je a+c = b+c, tada je a = b.
32
5. Zakon trihotomije: Za svaka dva elementa a, b iz N vrijedi jedna i samo jedna od ove
tri izjave: a = b, a < b, a > b.
Dokaz.
1. Najprije pokaimo da taj zakon vrijedi za b = 1, tj. da je (a+1) N za svaki a N.
Moemo pisati:
a+1 = a +
(definicija zbrajanja)
a + N
(pretpostavka)
(a+b) + N
(a+b + ) N
(definicija zbrajanja)
(definicija zbrajanja)
= (a+b)+1
(definicija zbrajanja).
(definicija zbrajanja)
(po pretpostavci)
= (a+b)+c +
(definicija zbrajanja).
(pretpostavka)
33
a + +1 = (a+1)+1
(definicija zbrajanja)
= (1+a)+1
(pretpostavka)
= 1+(a+1)
(zakon asocijacije)
= 1+ a +
(definicija zbrajanja)
(pretpostavka)
(definicija zbrajanja)
= (a+b)+1
(zakon asocijacije)
= (b+a)+1
(pretpostavka)
= b+(a+1)
(zakon asocijacije)
= b+(1+a)
(a+1=1+a)
= (b+1)+a
(zakon asocijacije)
= b + +a
(definicija zbrajanja)
(pretpostavka)
a+ = b+
(definicija zbrajanja)
a=b
(pretpostavka)
(a+ c) + = (b+ c) +
(definicija zbrajanja)
a+c = b+c
34
(*)
35
ab =ab+a
zove se mnoenje u N. Broj a b zove se produkt ili umnoak brojeva a i b te pie ab.
Na primjer:
31=3
3 2 = 3 1 + = 3 1 + 3 = 3 +3 = 6
3 3 = 3 2 + = 3 2 + 3 = 6 +3 = 9
3 4 = 3 3 + = 3 3 + 3 = 9 +3 = 12
Openito vrijedi
a1=a
a2=a1+a
a3=a2+a
a4=a3+a
.
+
ab =ab+a
Ovdje je mnoenje definirano induktivno.
Teorem 2. Za mnoenje prirodnih brojeva vrijede zakoni:
1. Zakon zatvorenosti: Ako su a i b elementi iz N, tada je i ab element N.
2. Zakon distribucije: Mnoenje u N je distributivno prema zbrajanju u N, tj. za svaku
trojku a, b, c N vrijedi
a (b+c) = ab +ac
3. Zakon asocijacije: Ako su a, b, c N, tada je
(ab) c = a (bc)
4. Zakon komutacije: Za sve a, b N vrijedi
ab = ba
5. Zakon kancelacije: Ako su a, b, c N i vrijedi da je ac = bc, tada je a = b.
Dokaz.
1.
a1=a
(definicija mnoenja)
a 1 N
(jer je a 1 = a N).
+
(pretpostavka)
ab + a N
(zatvorenost zbrajanja)
ab N
( definicija mnoenja)
Zakljuujemo da je ab N za svaki a, b N.
2.
a (b+c) = ab + ac , za sve a, b, c N.
(*)
Za c = 1 i a,b N vrijedi
a (b+1) = ab
(definicija zbrajanja)
= ab + a
(definicija mnoenja)
= ab + a 1
(definicija mnoenja)
Pokaimo da vrijedi
a (b + c + ) = ab +a c + ako vrijedi (*).
a (b + c + ) = a (b + c) +
( definicija zbrajanja)
(pretpostavka)
(definicija mnoenja).
(*)
(definicija mnoenja)
(definicija mnoenja)
Pokaimo da vrijedi
(a b) c + = a (b c + ) ako vrijedi
(a b) c + = (a b) c + a b
= a (b c) +a b
(*) .
(definicija mnoenja)
(pretpostavka)
37
= a ( b c + b)
(zakon distribucije)
= a ( b c+)
(definicija mnoenja).
4. a b = b a, a, b N.
Za b = 1 i a N tvrdnja glasi a 1 = 1 a.
Lijeva strana a 1 = a po definiciji mnoenja. Treba dokazati da je 1 a = a.
Za a = 1, 1 1 = 1 i tvrdnja vrijedi.
Pokaimo da vrijedi i za a + uz pretpostavku da je 1 a = a.
1 a+ = a+
1 a + = 1 (a + 1)
(definicija zbrajanja)
=1a+11
(zakon distribucije)
=a+1
(pretpostavka 1 a = a)
= a+
+
(definicija zbrajanja)
= ab + a
(zakon distribucije)
= ba + a
(pretpostavka ab = ba)
+
(jer je b a = (b + 1) a = ba + a ).
=b a,
5. Iz ac = bc slijedi da je a = b.
Za c = 1 i a,b N.
a1=b1
a=b
(definicija mnoenja)
+
Dokaimo jo da tvrdnja vrijedi za c uz pretpostavku da vrijedi za c.
+
ac = bc
38
a (c + 1) = b (c + 1)
(definicija zbrajanja)
ac + a = bc + b
(zakon distribucije)
a + ac = b + bc
a + ac = b + ac
(pretpostavka ac = bc)
a=b
40
(2)
(16)
(2)
(16)
(2)
(16)
(2)
0 = 0
4 = 100
8 = 1000
C = 1100
1 = 1
5 = 101
9 = 1001
D = 1101
2 = 10
6 = 110
A = 1010
E = 1110
3 = 11
7 = 111
B = 1011
F = 1111
(2)
= 6BEB (16)
(2)
(8)
(2)
0 = 0
4 = 100
1 = 1
5 = 101
2 = 10
6 = 110
3 = 11
7 = 111
41
0 a0 < b
q1= q 2 b + a1
0 a1 < b
q2 = q3b + a 2
0 a2 < b
q n 1 = q n b + a n 1
0 a n 1 < b
qn = 0 b + an
0 an < b
42
= a n b n + a n1 b n1 + + a 1 b + a 0
= a n a n 1 a 2 a 1 a 0 (b )
q1
q2
q n 1
qn
a0
a1
a2
a n 1
an
243681
30460
3807
475
59
36
64
60
75
48
60
47
1
1
43
Da bi doli do zadnjeg ostatka morali smo zadani broj dijeliti pet puta s 8. Zato je taj broj u
novom zapisu na prvom mjestu. Iza njega je ostatak 3 kojeg smo dobili u etvrtom dijeljenju.
Slijedi ostatak koji smo dobili u treem dijeljenju, a to je opet 3, itd.
7 8 5 + 3 8 4 + 3 83 + 7 8 2 + 4 8 + 1 = 733741(8)
243 681 = 733741 (8)
Zadatak za vjebu
Prevedite broj 51 327 iz dekadskog u heksadekadski sustav.
33
269
2 159
8 4+1
8 33+5
8269+7
an
a n 1
cn = an
c n 1 = c n b+ a n 1
a1
c 1 =c 2 b+ a 1
a0
c 0 = c 1 b+ a 0
c 0 = c 1 b+ a 0
= (c 2 b + a 1 ) b + a 0 = c 2 b 2 + a 1 b + a 0
= (c 3 b + a 2 ) b 2 + a 1 b + a 0 = c 3 b 3 + a 2 b 2 + a 1 b + a 0
= c n1 b n1 + c n 2 b n 2 + + a 1 b + a 0
= (c n b+ a n1 ) b n1 + c n 2 b n 2 + + a 1 b + a 0
= a n b n + a n1 b n1 + c n 2 b n 2 + + a 1 b + a 0 .
Zadatak za vjebu
Prevedite u dekadski sustav broj A209E (16) koristei Hornerov algoritam.
Prema tome prirodni brojevi dijele se u tri klase: broj 1, prosti brojevi i sloeni brojevi. 1 nije
ni prost ni sloen broj.
Definiciju djeljivosti moemo proiriti i na brojeve skupa N 0 i rei da je 0 djeljiva svakim
prirodnim brojem, jer je 0 = a 0. Ipak, nula nije ni prost ni sloen broj.
Koliko ima prostih brojeva?
Teorem. Prostih brojeva ima beskonano mnogo.
Dokaz. Koristit emo indirektan put dokazivanja.
Pretpostavimo da prostih brojeva ima konano mnogo i pokaimo da ta pretpostavka nije
odriva. Zakljuujemo ovako:
Ako prostih brojeva ima konano mnogo, meu njima postoji jedan koji je najvei. Oznaimo
ga s p.
Promotrimo broj (2 3 5 p) + 1,
gdje je broj u zagradi jednak produktu svih prostih brojeva.
Broj (2 3 5 p) + 1 vei je (po pretpostavci) od svakog prostog broja i po pretpostavci
nije prost. Onda je sloen (po definiciji sloenih brojeva). Ali nije ni sloen, jer nije djeljiv ni
jednim prostim brojem od navedenih koji su po pretpostavci jedini prosti brojevi. Naime, ako
ga podijelimo bilo kojim od brojeva 2, 3, 5, , p ostatak e biti 1.
Zakljuak je jasan: takav broj p (najvei prost broj) ne postoji, tj. skup prostih brojeva je
beskonaan.
46
M ( 8, 40 ) = 8, jer je 8 = 2 2 2 i 40 = 2 2 2 5.
Zadaci za vjebu
1. Naite zajednike mjere brojeva: a) 25, 45; b) 8, 20, 32 .
2. Koliko zajednikih mjera imaju brojevi: a) 5 3 i 5 7 ; b) 5 3 i 7 4 ;c) 5 2 i 7 3 .
3. Ako je a+b =c, tada je M(a,b) = M (b,c). Primijenite ovu tvrdnju na brojeve a = 8,
b = 12 i c = 20.
pri
52
39
13
39:13=3
0
Zadaci za vjebu
1. Izraunajte a) M (360, 81), b) M ( 1 521, 240), c) M (71 521, 7 240).
Koristite injenicu da je M (ka,kb) = k M(a,b).
2. Od 280 jabuka, 140 naranaa i 70 okolada treba sastaviti darove za djecu tako da
svaki dar ima jednak broj jabuka, naranaa i okolada. Koji je najvei mogui broj
darova?
47
Zadaci za vjebu
1. Brojeve 256, 10 458, 11 327 prikaite u obliku produkta!
2. Ispitajte da li su 28 i 8 128 savreni brojevi.
ab
M ( a, b )
V(ka,kb) = kV(a,b)
120 40
= 120
40
120 32
= 480 .
8
Mogli smo takoer rastaviti na faktore sva tri broja i formirati njihov najmanji
zajedniki viekratnik ovako:
32 = 2 5
80 = 2 4 5
120 = 2 3 3 5
V(32,80,120) = 2 5 3 5 = 480 .
Primjer 2. U nekom trenutku tri Zemljina satelita nalaze se iznad sjevernog pola. Jedan ima
vrijeme ophodnje 90, drugi 95, a trei 100 minuta. Nakon koliko bi se minuta ti sateliti
ponovno nali iznad sjevernog pola?
Rjeenje: Treba nai najmanji zajedniki viekratnik vremena ophodnje tri satelita.
90 = 2 5 9
95 = 5 19
100 = 2 2 5 2
49
5. CIJELI BROJEVI
komutativnost zbrajanja
2. x + (y +z) = (x + y) + z
asocijativnost zbrajanja
3. x y = y x
komutativnost mnoenja
4. x (y z) = (x y) z
asocijativnost mnoenja
5. 1 x = x
6. x (y + z) = x y + x z
pri emu su n i m iz N.
50
Definiranjem suprotnog elementa u skupu cijelih brojeva uvodimo operaciju oduzimanja kao
operaciju zbrajanja suprotnog elementa.
y x = y + (-x)
To znai da je y x samo krai (jednostavniji) zapis izraza y + (-x).
51
6. RACIONALNI BROJEVI
Primijetimo da je N Z Q.
Raunske operacije iz skupa cijelih brojeva proiruju se na skup racionalnih brojeva ovako:
m p mq + pn
+ =
n q
nq
m p m p
=
n q
nq
Za ove operacije vrijede sva svojstva u Q kao i u Z. Ali ima novih svojstava koja su
karakteristina za skup Q. Navedimo ih:
R1: x+y = y+x, za sve x,y Q
R2: x+(y+z) = (x+y)+z, za sve x,y,z Q
R3: x+0 = x , za svaki x Q
R4: Za svako x Q , postoji (- x) Q , tako da je x+(-x) = 0
R5: x y = y x , za sve x,y Q
R6: x (y z) = (x y) z , za sve x,y,z Q
R7: 1 x = x , za svaki x Q
R8: Za svako x Q , x0, postoji x' Q , tako da je x' x = 1
R9: x (y+z) = x y + x z , za sve x,y,z Q
Kaemo da skup Q ini polje. Aksiomi R1 do R9 su aksiomi polja.
Napomena uz R8.
x' od x je
1
ili x 1 , x' je reciproan broj.
x
52
a
1
b =
a
b
a
. Kolinik dva racionalna broja pri
b
emu je djelitelj 0, ponovno je racionalan broj. Dijeljenje broja a racionalnim brojem b
svodi se na mnoenje broja a s recipronim brojem broja b.
Pogledajmo
a c
<
/ bd ,
b d
b,d N
ad < bc
Prema tome,
a c
c a
< 0 < ad < bc .
b d
d b
53
(zakon dihotomije)
(antisimetrinost)
(tranzitivnost)
m
ima konaan decimalni prikaz
n
m
= a k a 0 ,b 1 b r / 10 r
n
54
m 10 r
= a k a 0 b 1 b r
n
To znai da je broj 10 r djeljiv s n (jer su m i n relativno prosti). To je mogue samo ako su 2 i
5 jedini mogui prosti djelitelji broja n. Nazivnik mora biti
n = 2 k 5 l ,
pri emu su k i l prirodni brojevi ili je neki od njih jednak nuli.
Primjer.
1 1 1 1 1 1 1 1
, , , , , , , , i sl. imaju konani decimalni prikaz. Brojnik moe biti bilo koji
2 4 2 n 5 25 20 5 n 80
cijeli broj.
Decimalni prikaz racionalnog broja je konaan onda i samo onda ako su 2 ili 5 (ili oboje)
jedini prosti faktori nazivnika. Decimalni prikaz svih ostalih racionalnih brojeva s
nazivnikom veim od 1 je periodian.
Dokaz za ovu tvrdnju. Ako pri dijeljenju broja m brojem n dobijemo neki ostatak jednak
nuli, dijeljenje se prekida i decimalni prikaz je konaan. Ako su svi ostaci razliiti od nule,
onda su to brojevi manji od n. Zato emo najkasnije u n-tom koraku dijeljenja dobiti isti
ostatak kao u nekom od prijanjih koraka. Nakon toga se brojevi u kvocijentu ponavljaju.
Zato je decimalni prikaz periodian.
Primjer 1. Pokazati da racionalni brojevi
9
1
i
imaju konaan decimalni zapis.
4 80
1 : 80 = 0,0125
10
100
20
0
200
400
0
Rjeenje.
9
1
= 2,25;
= 0,0125.
4
80
Svaki racionalan broj ima konaan ili beskonaan periodian decimalni prikaz.
Vrijedi li obrat?( Svakom periodinom decimalnom broju odgovara jedan racionalan
broj). Da.
55
c1 ...c p
10 1
p
c1 ...c p
99...9
Primjer 2. Napiite decimalne brojeve 0, 1& 2& i 0,2& 38095& u obliku razlomka.
Rjeenje: Broj 0, 1& 2& ima dvije decimale koje se ponavljaju pa se period sastoji od dva broja, tj.
p = 2. Brojnik razlomka e biti 12, a nazivnik 10 2 1 = 100 1 = 99. Primijetimo da e broj
devetki u nazivniku biti jednak broju decimala u periodu.
0, 1& 2& =
12 4
= .
99 33
x=
10 r
10 r
56
x=
x=
c1 ...c p
a k ...a0 b1 ...br
+
10 r
10 r (10 p 1)
a k ...a0 b1 ...br 99...9 + c1 ...c p
99...900...0
Primjer 3. Napiite decimalne brojeve 25,384 7& 2& i 1,8 3& 14& u obliku razlomka.
Rjeenje. Primijenimo prethodno dobivenu formulu. Broj 25,384 7& 2& ima cjelobrojni dio 25 (k
= 2), zatim predperiod koji se sastoji od tri znamenke 384 (r = 3) i period koji se sastoji od
dvije znamenke 72 (p = 2). U skladu s izrazom za opi sluaj, u brojniku mnoimo broj 25384
s 99 jer se period sastoji od dva broja (p = 2) te mu dodamo broj 72 koji se sastoji od
znamenki perioda. Nazivnik je broj koji u zapisu ima dvije devetke (p = 2) i tri nule (r = 3).
25,384 7& 2& =
57
7. REALNI BROJEVI
4 = 2 , pa e
2 < 2 /2
12 < 2 < 22
x 1 = 1;
2 = 1,...
Prvu decimalu nai emo tako da izraunamo kvadrate brojeva 1,1; 1,2; 1,3; 1,4; 1,5; 1,6; 1,7;
1,8; 1,9. Kako je kvadrat broja 1,4 manji od 2, a kvadrat broja 1,5 vei od 2, prva decimala e
biti 4.
1,96 < 2 < 2,0164
1,4 2 < 2 < 1,5 2
x 2 = 1,4;
2 = 1,4...
58
Za drugu decimalu treba izraunati kvadrate brojeva 1,41; 1,42; 1,43; ; 1,49. Kvadrat broja
1,41 manji je od 2, a kvadrat broja 1,42 je vei od 2, pa je druga decimala 1.
1,9881 < 2 < 2,0164
1,41 2 < 2 < 1,42 2
x 3 = 1,41;
2 = 1,41...
Za treu decimalu izraunat emo kvadrate brojeva 1,411; 1,412; 1,413; ; 1,1419 te
utvrditi koja dva susjedna broja imaju kvadrate za koje vrijedi da je prvi manji od 2, a drugi
vei od 2. To su brojevi 1,414 i 1,415 pa je trea decimala 4.
1,9993 < 2 < 2,0022
1,414 2 < 2 < 1.415 2
Na ovaj nain iracionalan broj
po volji tono.
x 4 = 1,414;
2 = 1,414...
2 i su iracionalni brojevi. Ali to su i svi korijeni iz prostih brojeva. Oni imaju beskonaan
neperiodski decimalni prikaz, za razliku od racionalnih brojeva, koji imaju beskonaan
periodski prikaz.
7.2. Intervali
Podskupovi brojevnog pravca su intervali.
Zatvoreni interval: [a,b] = {x R : a x b}
Poluotvoreni intervali: a,b] = {x R : a < x b}i [a,b = {x R : a x < b}
Otvoreni interval: a,b = {x R : a < x < b}
[a,a] = {a}
[a, = {x R : a x}
-,b] = {x R : x b }
R = ,
Donja ograda skupa S zove se minoranta od S. To je svaki broj m manji (ili jednak) od bilo
kojeg elementa skupa S.
Gornja ograda skupa S zove se majoranta od S. To je svaki broj M vei (ili jednak) od bilo
kojeg elementa skupa S.
Neprazan podskup S brojevnog pravca je omeen ako postoje brojevi m i M takvi da za svaki
x S vrijedi
m x M.
Dakle, svaki omeen skup ima konanu donju i gornju ogradu. U protivnom za skup kaemo
da je neomeen.
2 iracionalan broj.
Dokaz. Pretpostavimo da je
m
, gdje
n
m
2=
n
2=
m2
, odnosno m 2 = 2n 2 . Kako je 2n 2 djeljivo s 2, s 2 mora biti djeljiv i m 2 .
2
n
Zato je on oblika m = 2k pa dobivamo 2k 2 = n 2 te je i n djeljiv s 2. Kako po pretpostavci,
dobivamo 2 =
2 nije
60
Zadaci za vjebu
1. Ako su x+y i x-y racionalni, moraju li brojevi x i y biti racionalni?
2. Dokazati da je
3 iracionalan broj.
3. Dokazati da je
2 + 3 iracionalan broj.
61
8. KOMPLEKSNI BROJEVI
1 = i
i =
( imaginarna jedinica )
i 2 = -1
i 3 = i 2 i = -1 i = -i
i 4 = i 2 i 2 = -1 (-1) = 1
i5 = i4 i = 1 i = i
62
4. Dijeljenje
a + bi c di ac + bci adi bdi 2 (ac + bd ) + (bc ad )i ac + bd bc ad
=
=
= 2
+
i
c + di c di
c 2 d 2i 2
c2 + d 2
c + d 2 c2 + d 2
z = 4 + 2i = (4) 2 + 2 2 = 16 + 4 = 20 = 4 5 = 2 5
Ako su z1 , z 2 , z 3 ,..., z m kompleksni brojevi, tada vrijede slijedee tvrdnje:
1. z1 z 2 = z1 z 2
z1 z 2 ...z m = z1 z 2 ... z m
2.
z1
z1
=
z2
z2
za z 2 0
3. z1 + z 2 z1 + z 2
z1 + z 2 + ... + z m z1 + z 2 + ... + z m
4. z1 + z 2 z1 z 2
z1 z 2 z1 z 2
z = 3 2 + 4 2 = 9 + 16 = 5 . sl. 15.
63
sl. 15
Svakom kompleksnom broju odgovara jedna i samo jedna toka u kompleksnoj ravnini i
obrnuto, svakoj toki kompleksne ravnine odgovara jedan i samo jedan kompleksan broj. Zato
esto za kompleksan broj kaemo da je to toka z.
z1 = x1 + y1i
z 2 = x2 + y 2 i
Udaljenost je z1 z 2
z1 z 2 =
( x1 x 2 ) 2 + ( y1 y 2 ) 2
64
sl. 16
sl. 17
65
r = x2 + y2
y
= sin
r
x
= cos
r
y = r sin
x = r cos
Uvrstimo u z = x + yi izraze za x i y.
z = x + yi
z = r cos + ir sin
z = r (cos + i sin )
zovemo argument z , tg =
y
x
r zovemo modul z , r = z
1
3
z = 2(cos
+ 12 = 3 + 1 = 4 = 2 ,
3
3 ,
6.
+ i sin )
6
6
2. z = -i
Rjeenje: z = 0 2 + (1) 2 = 1 = 1 ,
z = cos
tg =
1
3
= 1 , =
.
1
2
3
3
+ i sin
2
2
3. z = 1 + i 123
Rjeenje: z = 1 + (i 4 ) 30 i 3 = 1 + 1 i 3 = 1 i
66
z = 12 + (1) 2 = 1 + 1 = 2 ,
z = 2 (cos
tg =
1
7
= 1 =
1
4
7
7
+ i sin
).
4
4
Zadaci za vjebu
Prikaite u trigonometrijskom obliku kompleksne brojeve:
1. z = 1 i 3 ,
2. z = 2 ,
3. z = 1 + i
Zadatak za vjebu
Izvedite formule za mnoenje i dijeljenje kompleksnih brojeva ako su zadani u
trigonometrijskom obliku.
Primjer. Izraunati 1 + i 3
60
67
z = (1) 2 + 3 = 1 + 3 = 4 = 2,
z = 2(cos
tg =
3
2
= 3 =
,
3
1
2
2
+ i sin
)
3
3
z 60 = 2 60 (cos 60
2
2
+ i sin 60 ) = 2 60 (cos 40 + i sin 40 ) = 2 60 (cos 2 + i sin 2 ) = 2 60 (1 + i 0) = 2 60
3
3
Zadatak za vjebu
Izraunajte (
2
2 50
i
) .
2
2
+ 2k
+ 2k
k = 0,1,2,,n-1
Primjeri.
1. Odredite sve brojeve z za koje je z 3 = 8 .
Rjeenje.
z = 3 8 , w = 8. Prikaimo w u trigonometrijskom obliku: w = 8 (cos 0 +i sin 0).
0 + 2 0
0 + 2 0
Za k=0, w0 = 3 8 (cos
+i
) = 2(cos 0 + i sin 0) = 2(1 + i 0) = 2
3
3
Za k=1,
0 + 2 1
0 + 2 1
2
2
1
3
) = 2(cos
) = 2( + i
w1 = 3 8 (cos
+i
+ i sin
) = 1 + i 3
3
3
3
3
2
2
Za k=2,
0 + 2 2
0 + 2 2
4
4
1
3
w2 = 3 8 (cos
+ i sin
+ i sin
) = 1 i 3 .
) = 2(cos
) = 2( i
3
3
3
3
2
2
2. Izraunajte 3 1 + i .
Rjeenje:
3
3
+ i sin ).
w = -1 + i . Izrazimo w u trigonometrijskom obliku: w = 2 (cos
4
4
68
Za k=0, w0 = 3
Za k =1, w1 = 3
Za k=2, w2 = 3
3
3
+ 2 0
+ 2 0
+ i sin 4
) = 6 2 (cos + i sin )
2 (cos 4
3
3
4
4
3
3
+ 2 1
+ 2 1
11
11
4
4
) = 6 2 (cos
+ i sin
+ i sin
)
2 (cos
3
3
12
12
3
3
+ 2 2
+ 2 2
19
19
4
4
) = 6 2 (cos
+ i sin
+ i sin
).
2 (cos
3
3
12
12
3. Naite sve 6 1 .
Rjeenje: 1 = 1 + 0i = 1(cos 0 + i sin 0).
Korijeni iz jedinice su openito
2k
2k
n
1 = cos
+ i sin
, pri emu je k = 1, 2, , n-1.
n
n
2 0
2 0
Za k=0, e0 = cos
+ i sin
= cos 0 + i sin 0 = 1
6
6
2 1
2 1
Za k=1, e1 = cos
+ i sin
= cos + i sin
6
6
3
3
2 2
2 2
2
2
Za k=2, e2 = cos
+ i sin
= cos
+ i sin
6
6
3
3
2 3
2 3
Za k=3, e3 = cos
+ i sin
= cos + i sin
6
6
2 4
2 4
4
4
Za k=4, e4 = cos
+ i sin
= cos
+ i sin
6
6
3
3
2 5
2 5
5
5
Za k=5, e5 = cos
+ i sin
= cos
+ i sin
6
6
3
3
Zadaci za vjebu
1. Naite sva rjeenja jednadbe z 8 = 1 .
2. Predoite dobivena rjeenja iz zadatka 1. u kompleksnoj ravnini.
3.
Izraunajte 1 + i 3 .
69
LITERATURA
70