Seminarski rad iz predmeta

Informatika i informatike tehnologije

Naslov rada:

Fizika i logika organizacija podataka

www.maturski.org

Sadraj:
1. Uvod to je organizacija podataka?.........................................................................1
2. Podatak,organizacija,znanje.......................................................................................2
2.1.
Osnovni formati zapisa podataka...................................................................2
2.2.
Organizacija podataka u raunalu.................................................................2
3. Organizacija podataka................................................................................................3
4.1.
Fizika organizacija.........................................................................................4
4.2.
Logiko semantika organizacija................................................................4
4. Datoteka.......................................................................................................................5
4.1.
Metode pristupa slogu u datoteci...................................................................6
5. Zakljuak.....................................................................................................................8
6. Literatura.....................................................................................................................9

1. UVOD
Na predstojeim stranicama govorit emo o organizaciji,strukturi te bazi podataka.
Strukturiranje i organiziranje podataka dvije su meusobno povezane aktivnosti gdje
strukturiranje predstavlja prvu, a organiziranje drugu slijednu aktivnost u normalizaciji
podataka informacija.
Sama organizacija podataka predstavlja ureenje podataka obzirom na njihove meusobne
fizike odnose, osobito obzirom na tehniku osnovicu kojom se podaci obrauju. podaci se
mogu organizirati kao neformatizirani zapis i formatizirani zapis. Neformatizirani predstavlja
slobodni tekst (zapis) a formatizirani zapis kojemu je format odreen.
Struktura podataka je odreeno ureenje podataka za koje je mogue utvrditi odnose meu
njima. Ovdje se misli, ustvari na tzv. logiko strukturiranje u kojem je vana logika
povezanost podataka, a ne njihov fiziki smjetaj na medije za memoriranje podataka.Odnosi
se na logike strukture kod kojih je vana logika povezanost podataka.Prikaziva je pomou
relacija i grafova.
Baze podataka predstavljaju hijerarhijski najvii oblik organiziranja podataka. To je ujedno i
skup zapisa koji pripadaju razliitim entitetima izmeu kojih postoje veze. Ciljevi
organiziranja baze podataka: da se isti skup zapisa koristi za razliite aplikacije, nastojanje
izbjegavanja ponavljanja istih podataka i zapisa te to efikasnije i profuktivnije baratanje
zapisima. Modeli baza podataka su hijerahijski, mreni i relacijski.

2. PODATAK, INFORMACIJA, ZNANJE

Podaci ine skupo poruka koje imaju tono odreeno znaenje, a predstavljaju ustvari opi
naziv za skupine faktora sastavljenih od brojeva, znakova abecede ili simbola koji oznauju
neki uvjet, vrijednost ili stanje.
npr. ''Ivan'' ime promatrane osobe PODATAK
Informacija je skup poruka i podataka koji primateljima slue za otklanjanje ili smanjenje
neizvjesnosti i za poduzimanje odreene akcije. Ona predstavlja rezultat obrade podataka i
mora tono odgovarati injeninom stanju jer njezin sadraj mora biti relevantan za donoenje
odluka.
npr. ''Ivan je danas poloio ispit'' INFORMACIJA
Znanje je ureen skup informacija iz nekog podruja (opisuje stanje stvari prema
znanstvenim ili iskustvenim kriterijima)
npr. ''Ako je Ivan poloio ispit on se nalazi u 42% poloenih ispita.'' - ZNANJE

2.1

Osnovni formati zapisa podataka

Podaci su u raunalu zapisani u nekom od formata.

Znakovni oblik zapisa u obliku teksta ili brojaka
npr. ASCII, EBCDIC, RTF
Slikovni oblik zapisa nepokretne (fotografije, grafika) i pokretne slike ( video sekvence)
npr. EPS, GIF, JPG, BMP, WMP, TGA PCX
Zvukovni oblik zapisa glazba, ljudski glas i ostali zvuci, esto dolaze u kombinaciji s
video zapisom
npr. WAV, MID, AIFF, RMI, VOC

2.2.

Organizacija podataka u raunalu

Da bi se podaci mogli efikasno pronalaziti i obraivati, moraju se na raunalu na prikladan

nain organizirano pohraniti na perifernoj, odnosno sekundarnoj memoriji raunala. Osnovne
elemente organizacije podataka prikazuje slika 1.1. Vidi se da je organizacija podataka
hijerarhijska. Najvii nivo predstavlja baza podataka, a nii elementi su: datoteka, slog, polje,
znak i bit, kao dio zapisa znaka u reprezentaciji koju razumije raunalo

Slika 1.1. Hijerarhijska organizacija podataka

3. ORGANIZACIJA PODATAKA
Organizacija podataka predstavlja logino sreivanje podataka s obzirom na fizike odnose
meu podacima, posebno s obzirom na tehniku osnovicu kojom se podaci obrauju.
Organizacija podataka vaan je preduvjet za obradu podataka pa se zbog toga razvijaju
razliiti oblici organiziranja podataka koji se primjenjuju uz razliite tehnologije za obradu
podataka, kako konvencionalne tako i kompjutorske.
Organizacija podataka ustvari predstavlja hijerarhijske nazive digitalnih zapisa na nekom
mediju. Najmanja organizacijska jedinica podataka jest znak.
Rije predstavlja skupinu znakova koja imaju smisao vrijednosti atributa, a moe biti
pozicionirana u zapis po slobodnoj volji.
Polje je skupina znakova kojima se prikazuje vrijednost atributa, ali je njegov poloaj na
zapisu odreen. Rije i polje su organizacijske jedinice podataka na istoj hijerarhijskoj razini.
Zapis ili slog je skup rijei ili polja odnosno vrijednosti atributa koje pripadaju nekom
entitetu. Prema tome, slog sainjavaju svi podaci koji se prikupe promatranjem realnog
objekta kojeg nazivamo entitetom, dok datoteka predstavlja skup znakova koji se odnose na
isti entitet, tj. na skupinu realnih objekata opisanih atributima koji pripadaju istom entitetu.
Baza podataka je najvii hijerarhijski nivo oblika organizacije podataka. No, kada u nekom
kompleksnom sustavu postoji vie baza podataka, onda je rije o sustavu baze podataka. Osim
navedenog, vano je naglasiti da danas pojam banka podataka preteno oznaava instituciju
za odravanje podataka, pa se stoga valja razlikovati od pojma baze podataka, kao najvieg

organizacijskog oblika podataka. Iz takve konstatacije proizlazi da je baza podataka

organizacijska jedinica podataka, a banka podataka institucionalna forma koja se preteito
bavi odravanje podataka.

Baza podataka (eng. data base) je skup povezanih raznovrsnih podataka nekog
informacijskog sistema, odnosno, podataka nekog podruja koje iziskuje prikupljanje
odgovarajuih podataka. Tako baza podataka odjela prodaje nekog poslovnog subjekta sadri
podatke o proizvodima, kupcima i dobavljaima, dakle o razliitim objektima koje sreemo u
poslovnim sustavima.

U organizacijskom smislu govori se o fizikom i logikom nainu organizacije podataka.

3.1 Fizika organizacija

Zanemaruje znaenje podataka i uzima u obzir samo njihove formalne specifikacije vezane za
fiziko spremanje podataka na jedinicama masovnog memorijskog medija (disk, disketa,
traka, CD-ROM). Na ovoj razini entitet se promatra kao file - datoteka sa imenom i oznakom,
a vrijednost atributa kao memorijsko polje iskazano duljinom u bajtovima.
bit - najmanja fizika jedinica upisa podatka, zauzima jedno mjesto u memoriji raunala, ima
vrijednost 0 ili 1
bajt (byte) - fizika jedinica podataka koja se sastoji od 8 bitova, predstavlja logiki 1 znak,
npr. slovo ili broj ili dr.
rije - osnovna fizika jedinica pohrane podatka na raunalu, moe biti 8-bitna, 16-bitna ili
32-bitna
Datoteke su fiziki spremljene na disk tako da blokovi na disku uvaju zapise.
Ako je kapacitet bloka manji od veliine zapisa, zapis e zauzeti dva ili vie blokova. Ako je
kapacitet bloka vei od veliine zapisa, blok e sadravati vie zapisa (najei sluaj).

Slika
1.2 Blok (zapis)
5

3.2 Logiko-semantika organizacija

Ona ne ovisi o nainu fizikog spremanja podataka na jedinicama masovnog memorijskog
medija (disk, disketa, traka, CD-ROM) i odraava iskljuivo njihovo znaenje i logiku koja je
nametnuta aplikacijskom sredinom. Na ovoj razini govorimo o entitetu, atributima i njihovim
vrijednostima
znak - najmanja logika jedinica podatka, adekvatna je fizikom bajtu
polje - sastoji se od skupa podataka odreene vrste, a dio je sloga.
npr. u slogu s podacima o djelatniku, polje moe biti ime ili prezime, ili datum roenja i sl.
slog - predstavlja zbirku istovrsnih elemenata koji se opisuju
npr. djelatnika, studenata, artikala, i sl. a sastoji se od polja

Pored organizacije podataka za aplikacijsku sredinu je od vanosti su i procedure za unos,

auriranje i prikaz podataka. Procedure se realiziraju instrukcijama programskog jezika koji je
odabran za rjeavanje problema.
Unos uvijek predstavlja proceduru ili postupak kojim unosimo nove podatke u pripremljenu
datotenu strukturu.
Auriranje predstavlja promjenu ili brisanje podataka.
Prikaz podataka predstavlja procedure s kojim se generiraju razliiti izvjetaji kao i traenja u
vezi sa zahtjevima aplikacijske sredine.

4. DATOTEKA
Skup podataka koji mogu biti predmet obrade jednog ili vie razliitih programa. Datoteka se
sastoji iz odreenog broja zapisa (slogova, rekorda) iste vrste i vezane su za opis nekog
entiteta. (ENTITET - Objekt promatranja u nekoj aplikacijskoj sredini).
Entitet je opisan skupom atributa - svojstava i vrijednosti atributa vrijednosti svojstava.
Predodba o nekom entitetu u sutini ini skup informacija o pojedinim atributima.
Promotrimo primjer : Uenik Peri Pero postie odline ocjene u testovima znanja. Ova
informacija opisuje odreeno svojstvo uenika Peri Pera.
U ovom primjeru entitet - objekt promatranja je uenik i to tono odreeni uenik Peri Pero.
Pored toga, promatra se i njegova uspjenost na testovima znanja.
Test znanja za uenika Peria je atribut, dok je vrijednost atributa odlina ocjena. Pored ovog
atributa u promatranoj aplikacijskoj sredini uvode se i ovi atributi: Jedinstveni MBG, Prezime
i Ime. Ovako definirani skup atributa promatranog entiteta uenik ini zapis. Jedan od atributa
(u ovom sluaju Jedinstveni MBG) je identifikacijski atribut.

Slika 1.3
4.1 Metode pristupa slogu u datoteci
Slog datoteke ima svoju adresu jer se smjeta na odreeno fiziko mjesto u vanjskoj
memoriji.
Nain na koji odreujemo tu adresu odreuje i metode pristupa slogu.
Razlikujemo vrste datoteki prema metodi adresiranja slogova a to su:
1.
2.
3.
4.

slijedne (sekvencijalne) datoteke

direktne (relativne) datoteke
indeksne datoteke
indeksno slijedno (indeksno sekvencijalne) datoteke

Slijedne (sekvencijalne) datoteke

Slijedne odnosno sekvencijalne datoteke su organizirane samo na osnovu fizikog redoslijeda.
Nepostoji veza izmeu sloga i kljua, a podaci se smjetaju najee sortirano, jedan do
drugoga.Obrada je mogua samo u redoslijedu sortiranja.Vrijeme obrade je neovisno o broju
promjena.

Primjer slijedne (sekvencijalne) datoteke

Pretpostavimo da je gore prikazana evidencija radnika neke tvrtke. Da bi se pronaao

zaposlenik Danijela Horvat moraju se prije toga proitati svi podaci prije imena tog
zaposlenika.

Direktne (relativne) datoteke

Kod direktnih odnosno relativnih datoteka veza izmeu kljua i adrese memoriranja sloga
ostvarena je pomou matematikog odnosa tj. adresa= f(klju). Podaci su s kljuem,a slogovi
7

su memorirani u redoslijedu sortiranja.Prednost je u brzom pronalaenju slogova, pa se koristi

kod pojedinane obrade slogova.
Primjer direktne (relativne) datoteke

Klju je ovdje ID zaposlenika

Adresa u memoriji moe se izraunati npr.
prema funkciji:
adresa = (vrijednost kljua)*e-1

Indeksne datoteke
Indeksne datoteke se sastoje od dva podruja: indeksno i podruje slogova. U indeksu se uz
svaki slog uva podatak o adresi tog sloga u memoriji.Indeksi ubrzavaju sortiranje i brzo
pronalaenje slogova. Postoji mogunost kreiranja vie indeksa za vie razliitih kljueva.
Primjer indeksne datoteke

Klju je ovdje ID
zaposlenika
Ako treba brzo sortirati zaposlenike prema ID, postavit
emo indeks na polje ID i program e moi brzo sortirati
indeksne, i preko njih pronai slogove.
Ako treba brzo sortirati zaposlenike prema godini
roenja, postavit emo indeks na polje Godina roenja,
i program e moi brzo sortirati indekse, i preko njih
pronai slogove.
Indeksno slijedno (indeksno sekvencijalne) datoteke
U ovoj vrsti datoteka dolazi do sekvencijalnog upisa slogova, ali svaki slog ima indeks za bri
pristup podacima u slogu. Promjene su mogue na postojeim datotekama no potrebna je
povremena reorganizacija datoteka.

5. ZAKLJUAK
U zakljuku emo navesti ono najvanije vezano uz samu organizaciju podataka.
Organizacija podataka je logino sreivanje podataka s obzirom na fizike odnose meu
podacima, posebno s obzirom na tehniku osnovicu kojom se podaci obrauju.
Moe biti fizika i logika. Logika organizacija podataka predstavlja nain kako podatke
organizira korisnik. Fizika organizacija podataka je nain kako su podaci organizirani na
tehnologiji.
Organizacija i struktura podataka meusobno su povezane aktivnosti gdje struktura odnosno
strukturiranje predstavlja prvu, a organiziranje drugu slijednu aktivnost u normalizaciji
podataka.
Nakon organizacije i strukture slijedi baza podataka. Ona omoguava mogunost viestruke
i raznorodne upotrebe istih podataka, stabilnost logike strukture i programske podrke te
jasnou u organizaciji podataka.Efikasno zadovoljava informacijske potrebe korisnika.
Meu njezinim svojstvima su takoer ispravnost, osiguranje i zatita podataka.
Moemo zakljuiti da se rjeenje nalazi u informacijskom sustavu (slika 1.4.)
Informacijski sustav predstavlja organizirani sustav ljudi,tehnologije i postupaka za
prihvaanje (prikupljanje),obradu,uvanje i komunikaciju podataka i informacija.

Slika 1.4. Strukturne komponente informacijskog sustava

6. Literatura:
1. Grbavac, V.,Informatika
2. N. Novak, J. Mesari, B. Duki, M. Zeki-Suac, http://www.efos.hr/informatika,
materijali za predavanja iz kolegija Informatika i informatike tehnologije, 10.11.2006.
3. Struktura i organizacija zdravstvenih podataka
http://statinfo.mefos.hr/0708/ssinfo/ssi0708t3.pdf

www.maturski.org

10