EUROPSKA MONETARNA POLITIKA

Europski sustav sredinjih banaka (ESSB) sastoji se od Europske sredinje banke (ESB)
i nacionalnih sredinjih banaka svih drava lanica EU-a. Glavni je cilj ESSB-a odrati
stabilnost cijena. Kako bi postiglo taj glavni cilj, Upravno vijee ESB-a temelji svoje odluke
na strategiji monetarne politike s dvama stupovima i provodi ih koristei se standardnim
i nestandardnim mjerama monetarne politike. Glavni su instrumenti standardne monetarne
politike ESB-a operacije na otvorenom tritu, stalno raspoloive mogunosti i dranje
minimalnih obveznih priuva. Kao odgovor na financijsku krizu, Europska sredinja banka
promijenila je i svoju komunikacijsku strategiju pruivi smjernice budue politike ESBa u pogledu kamatnih stopa, koja ovisi o prognozama stabilnosti cijena te je poduzela niz
nestandardnih mjera monetarne politike. Te mjere ukljuuju kupnju imovine i dravnih
obveznica na sekundarnom tritu s ciljem ouvanja stabilnosti cijena i uinkovitosti
transmisijskog mehanizma monetarne politike.

PRAVNA OSNOVA

lanci 119. 144., lanak 219. i lanci 282. 284. Ugovora o funkcioniranju Europske
unije (UFEU);

Protokol (br. 4) o Statutu Europskog sustava sredinjih banaka i Europske sredinje banke
priloen Ugovoru iz Lisabona.

CILJEVI
lankom 127. stavkom 1. UFEU-a utvren je glavni cilj Europskog sustava sredinjih banaka,
a to je odravanje stabilnosti cijena. Ne dovodei u pitanje navedeni cilj, ESSB podrava
ope ekonomske politike u Uniji kako bi doprinio ostvarivanju ciljeva Unije. Europski sustav
sredinjih banaka djeluje u skladu s naelom otvorenog trinog gospodarstva sa slobodnim
trinim natjecanjem, dajui prednost uinkovitoj raspodjeli resursa (lanak 127. stavak 1.
UFEU-a).

POSTIGNUA
A.

Glavna naela Europske sredinje banke

1.

Neovisnost Europske sredinje banke

Temeljno naelo neovisnosti ESB-a utvreno je lankom 130. UFEU-a (Pri izvravanju ovlasti
i obavljanju zadaa i dunosti koje su im dodijeljene Ugovorima i Statutom ESSB-a i ESB-a, ni
Europska sredinja banka ni nacionalne sredinje banke kao niti lanovi njihovih tijela nadlenih
za odluivanje ne trae i ne primaju naputke od institucija, tijela, ureda ili agencija Unije, bilo
koje vlade drava lanica ili bilo kojeg drugog tijela). Zabranama iz lanka 123. UFEU-a
takoer se jami neovisnost ESB-a, a odnose se i na nacionalne sredinje banke: zabranjena su
prekoraenja po raunu i sve druge vrste kredita kod Europske sredinje banke ili kod sredinjih
Fact Sheets on the European Union - 2015
1

banaka drava lanica u korist institucija i tijela Unije, sredinjih vlasti, regionalnih, lokalnih ili
drugih tijela javne vlasti, ostalih javnopravnih tijela ili javnih poduzea drava lanica (4.1.2).
Neovisnost ESB-a temelji se na slobodnom izboru instrumenata monetarne politike. Ugovorom
se predvia upotreba tradicionalnih instrumenata (lanci 18. i 19. Statuta) te se Upravnom vijeu
doputa da odluuje o upotrebi drugih metoda (lanak 20. Statuta).
2.

Naela odgovornosti i transparentnosti Europske sredinje banke

Ugovorom (lanak 284. UFEU-a) i Statutom (lanak 15.) ESB-u se namee obveza izvjeivanja
kako bi se zajamila njegova vjerodostojnost. ESB najmanje jednom u tri mjeseca sastavlja i
objavljuje izvjea o aktivnostima Europskog sustava sredinjih banaka (lanak 15. stavak 1.
Statuta). Konsolidirani financijski izvjetaj Europskog sustava sredinjih banaka objavljuje se
svaki tjedan (lanak 15. stavci 1. i 2. Statuta). ESB je od samog poetka objavljivao mjesene
biltene koji su sadravali temeljitu analizu gospodarske situacije te pratili izglede kretanja
cijena. Mjeseni bilten zamijenjen je u sijenju 2015. novim gospodarskim biltenom koji e se
objavljivati dva tjedna nakon svake sjednice o monetarnoj politici, s obzirom na novi raspored
sjednica Upravnog vijea o monetarnoj politici koji je uveden u sijenju 2015. te prema kojem
e se one odravati svakih est tjedana. Europska sredinja banka objavila je 19. veljae 2015.
prvi put izvjetaj sa sjednice Upravnog vijea o monetarnoj politici te se na taj nain uskladila
s komunikacijskom politikom drugih vodeih sredinjih banaka. Europska sredinja banka
upuuje Europskom parlamentu godinje izvjee o aktivnostima ESSB-a i monetarnoj politici
u prethodnoj i tekuoj godini (lanak 284. stavak 3. UFEU-a i lanak 15. stavak 3. Statuta).
ESB odgovara Europskom parlamentu, a lanovi Izvrnog odbora ESB-a redovito izlaze pred
Parlament te odgovaraju na pitanja.
3.

Pravila glasovanja u Upravnom vijeu ESB-a (lanak 10. stavak 2. Statuta)

Glasovanje u Upravnom vijeu neko se odvijalo prema naelu jedan lan, jedan glas. Ugovori
EU-a nalau da se u sustav glasovanja Upravnog vijea ESB-a mora uvesti sustav rotacije im
broj drava u europodruju prijee 18. To se dogodilo 1. sijenja 2015. kada je Litva pristupila
europodruju. Cilj je rotacije zajamiti uinkovitost sustava ESB-a za donoenje odluka ak i
u situaciji poveanog broja sudionika. Guverneri iz drava europodruja koje zauzimaju prvih
pet mjesta na ljestvici (prema veliini gospodarstva i financijskog sektora) zajedno imaju etiri
glasa. Svi ostali (trenutano njih 14) dijele 11 glasova. Guverneri se izmjenjuju svakog mjeseca
u koritenju prava glasa. lanovi Izvrnog odbora ESB-a imaju trajno pravo glasa.
B.

Strategija monetarne politike Europske sredinje banke

1.

Pregled

Upravno vijee ESB-a sloilo se 13. listopada 1998. oko glavnih elemenata svoje strategije
monetarne politike, a to su (i.) kvantitativna definicija stabilnosti cijena, (ii.) vana uloga
nadzora rasta novane mase koju predstavlja monetarni agregat i (iii.) iroka procjena mogueg
kretanja cijena. Europska sredinja banka odluila se za monetarnu strategiju koja se temelji na
dvama stupovima (stup 1.: ekonomska analiza; stup 2.: monetarna analiza), ije su uloge jo
jednom odreene u ocjeni strategije monetarne politike od 8. svibnja 2003.
2.

Stabilnost cijena

Stabilnost cijena definira se kao stopa inflacije (godinje poveanje harmoniziranog indeksa
potroakih cijena za europodruje) koja je ispod ali blizu 2 %, a koju je potrebno ostvariti u
srednjoronom razdoblju.

Fact Sheets on the European Union - 2015

3.

Prvi stup strategije monetarne politike: ekonomska analiza

Prvi stup strategije monetarne politike Europske sredinje banke jest ekonomska analiza. Ona
je usredotoena prvenstveno na procjenu aktualnih ekonomskih i financijskih kretanja te s
time povezanih kratkoronih i srednjoronih rizika za stabilnost cijena. Meu ekonomske i
financijske varijable koje se analiziraju uvrtavaju se primjerice: razvoj cjelokupne proizvodnje,
agregatna potranja i njezini sastavni dijelovi, fiskalna politika, uvjeti na tritu rada i kapitala,
iroki raspon pokazatelja cijena i trokova, razvoj deviznog teaja, svjetskog gospodarstva i
platne bilance, financijska trita i pozicije bilance stanja sektora u europodruju[1].
4.

Drugi stup strategije monetarne politike: monetarna analiza

Drugi stup strategije monetarne politike Europske sredinje banke jest monetarna analiza.
Ona se temelji na odnosu izmeu monetarnog rasta i inflacije u srednjoronom i dugoronom
razdoblju te koristi injenicu da monetarni trendovi upravljaju inflacijskim trendovima.
C.

Provedba monetarne politike: instrumenti i postupci

Odreivanjem kamatnih stopa po kojima komercijalne banke od sredinje banke mogu

dobiti novac Upravno vijee Europske sredinje banke indirektno utjee na kamatne stope u
gospodarstvu cijelog europodruja, posebno na stope za kredite koje dodjeljuju komercijalne
banke te na tedne uloge. Europska sredinja banka koristi cijeli niz instrumenata za provedbu
svoje monetarne politike.
1.

Operacije na otvorenom tritu

Operacije na otvorenom tritu igraju vanu ulogu u usmjeravanju kamatnih stopa, upravljanju
likvidnosti na tritu te signaliziranju smjera monetarne politike preko etiriju kategorija
operacija:
a.
Glavne operacije refinanciranja to su redovne obratne transakcije za putanje likvidnosti
s tjednom uestalou i s dospijeem od dva tjedna. One osiguravaju veinu likvidnosti
bankovnog sustava. Najnia ponuena kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja jedna
je od kljunih kamatnih stopa ESB-a. Ona se kree unutar granica stopa na novani depozit
i instrument granine posudbe. Razina ovih triju kljunih stopa ukazuje na smjer monetarne
politike europodruja.
b.
Operacije dugoronijeg refinanciranja to su obratne transakcije za putanje likvidnosti
s mjesenom uestalou i s dospijeem od tri mjeseca. One predstavljaju samo ogranieni dio
koliine ukupnog globalnog refinanciranja i njihova namjera nije slanje signala tritu.
c.
Operacije fine prilagodbe cilj ovih ad hoc operacija jest upravljanje neoekivanim
oscilacijama likvidnosti na tritu, posebno kako bi se ublaili uinci na kamatne stope.
d.
Strukturne operacije upotrebljavaju se uglavnom za prilagodbu strukturnog poloaja
Eurosustava u odnosu na financijski sektor.
2.

Stalno raspoloive mogunosti

Stalno raspoloive mogunosti putaju ili povlae likvidnost s prekononim dospijeem,

a EONIA (prekonona kamatna stopa) mjeri efektivnu kamatnu stopu koja prevladava na
meubankovnom prekononom tritu. Eurosustav kreditnim institucijama nudi dvije stalno
raspoloive mogunosti: mogunost granine posudbe od sredinje banke, koji omoguava
ishoenje prekonone likvidnosti od sredinje banke na temelju dostatnih i prihvatljivih
jamstava (kamatna stopa za tu mogunost predstavlja gornju granicu za prekononu trinu
[1]Opis dvaju stupova preuzet je iz knjige: Monetarna politika ESB-a (2011.), http://www.ecb.int/pub/pdf/other/
monetarypolicy2011en.pdf

Fact Sheets on the European Union - 2015

kamatnu stopu), i mogunost novanih depozita, koji omoguava plasiranje prekononih

depozita preko sredinje banke (kamatna stopa za tu mogunost predstavlja donju granicu
za prekononu trinu kamatnu stopu). Cilj ovih kamatnih stopa jest osigurati nesmetano
funkcioniranje trita novca u situacijama kada su ponuda i potranja za novcem vrlo visoke.
3.

Dranje minimalnih obveznih priuva

U skladu s lankom 19. stavkom 1. Statuta, Europska sredinja banka moe od kreditnih
institucija osnovanih u dravama lanicama zahtijevati dranje minimalnih obveznih priuva
na raunu u ESB-u i nacionalnim sredinjim bankama. Cilj minimalnih obveznih priuva jest
stabilizirati kratkorone kamatne stope na tritu i stvoriti (ili poveati) strukturni manjak
likvidnosti u bankovnom sustavu u odnosu na Eurosustav, ime se olakava kontrola kamatnih
stopa trita novca redovnom raspodjelom likvidnosti. Upravno vijee odreuje nain izrauna
i utvrivanje koliine koja je potrebna.
4.

Nestandardne mjere monetarne politike i odgovor na krizu od 2007.

Upravno vijee ESB-a od srpnja 2013. prua smjernice budue politike kamatnih stopa ESBa koja ovisi o prognozama stabilnosti cijena. Pruanje smjernica budue monetarne politike
predstavlja znaajnu promjenu u komunikaciji ESB-a o monetarnoj politici. Ono ukljuuje
komunikaciju ne samo o procjeni Upravnog vijea ESB-a o trenutanim gospodarskim uvjetima
i srednjoronim opasnostima za stabilnost cijena, nego i o tome to ta procjena znai za budui
smjer monetarne politike ESB-a.
Posljednjih je godina ESB poduzeo niz nestandardnih mjera monetarne politike. ESB je 2009.
i 2011. godine pokrenuo dva programa kupnje pokrivenih obveznica (CBPP, koji je zavrio u
lipnju 2010. te CBPP2, koji je zavrio u listopadu 2012.). Europska sredinja banka provodila
je od 10. svibnja 2010. do veljae 2012. intervencije na tritima dunikih vrijednosnih papira
u sklopu programa za trita vrijednosnih papira (SMP), koji je zavrio u rujnu 2012. godine.
U kolovozu 2012. ESB je najavio mogunost provoenja izravnih operacija na otvorenom
tritu (OMT) na sekundarnim tritima dravnih obveznica s ciljem jamenja odgovarajue
transmisije monetarne politike i ouvanja jedinstva svoje monetarne politike. U lipnju 2014.
najavio je niz ciljanih operacija dugoronijeg refinanciranja (TLTRO) kojima je svrha u
razdoblju od dvije godine poboljati bankovno kreditiranje nefinancijskog privatnog sektora
u europodruju, ne ukljuujui stambene kredite kuanstvima. ESB je u rujnu 2014. najavio
dva nova programa kupnje: program kupnje vrijednosnih papira osiguranih imovinom (ABSPP)
i trei program kupnje pokrivenih obveznica (CBPP3), kojima je cilj pojaati transmisiju
monetarne politike, poduprijeti kreditiranje gospodarstva europodruja i, kao rezultat toga,
omoguiti daljnju akomodaciju monetarne politike. Eurosustav je 9. oujka 2015. u sklopu
programa kupnje u javnom sektoru (PSPP) pokrenuo kupnju obveznica na sekundarnom tritu
koje su izdale sredinje vlasti te odreene agencije i meunarodne ili nadnacionalne institucije
koje se nalaze u europodruju. Programi ABSPP, CBPP3 i PSPP zajedno tvore proireni
program kupnje imovine (EAPP) iji e mjeseni iznosi kupnje iznositi 60 milijardi EUR. Ti
e se programi provoditi do kraja rujna 2016. i, u svakom sluaju, sve dok Upravno vijee ne
zakljui da je dolo do postojane prilagodbe inflacijskih kretanja u skladu s ciljem postizanja
stope inflacije koja je ispod ali blizu 2 % u srednjoronom razdoblju.

ULOGA EUROPSKOG PARLAMENTA

Europski parlament u svojoj Rezoluciji od 1. prosinca 2011. o godinjem izvjeu Europske
sredinje banke za 2010. pozdravlja odluno i proaktivno djelovanje ESB-a u vrijeme krize od
2007. i preporuuje da se uvede visoka razina transparentnosti odluka o monetarnoj politici jer
na taj nain monetarna politika postaje vjerodostojnija i uinkovitija. Transparentnost takoer
Fact Sheets on the European Union - 2015

pomae javnosti da lake dri Europsku sredinju banku odgovornom za njezine odluke o
politikama. Predsjednik ESB-a etiri puta godinje izlazi pred Odbor Parlamenta za ekonomsku
i monetarnu politiku (ECON) kako bi objasnio odluke Europske sredinje banke o politikama
i odgovorio na pitanja lanova odbora. Sjednice odbora otvorene su za iru javnost. Prijepisi
sasluanja predsjednika pred Odborom ECON objavljuju se na mrenim stranicama Parlamenta
i Europske sredinje banke.
Dario Paternoster / Dirk Verbeken
04/2015

Fact Sheets on the European Union - 2015