Informacije o predmetu

Multimedijalni sistemi
2009/2010
Doc. Dr. Haris upi

Cilj predmeta:

Predavanje 01

prikazati tehniku i konceptualnu podlogu za razumijevanje multimedijalnih

sistema u raunarstvu.
raunarstvu
usvojiti principe planiranja i razvoja multimedijalnih sistema,

Sadrajpredavanja:

Ciljevi predavanja:
Dati osnovne informacije o

principe softver inenjeringa za multimedijalne sisteme,

upoznati sa algoritmima i strukturama podataka koje se koriste za razvoj
multimedijalnih sitema.

predmetu

Sadrajpredmeta

Dati pregled podruja

Nain polaganja

Opisati temeljne pojmove

Literatura

Nastava:

Definicija multimedije/multimedijalnih sistema

Predavanja: 35 sati

Kratak historijski prikaz

Pregled podruja primjene i istraivanja

j
30 sati
Vjebe

Karakteristike multimedijalnih sistema

Lab vjebe/seminarski rad-poetak od druge sedmice

Tekst i fontovi
ECTS:6

Komponente za ocjenu

Sadraj predmeta

Komponente za konanu ocjenu:

Uvod: multimedijalne aplikacije i zahtjevi
1. PI 1

(20 %)

Pregled temeljnih koncepata relevantnih za multimediju

2. PI 2

(20 %)

Uvod u Fourier-ovu analizu

3. Prisustvo

(10 %)

ovjekova percepcija i multimedijalni podaci: audio percepcija, vizualna percepcija,

4. Seminarski (zavrni ispit + zadae) (50%)

(napomena: studenti koji obrane seminarski nemaju zavrni ispit i ne rade
domae zadae. Drugim rijeima, obranjen seminarski rad mijenja
zavrni ispit i domae zadae)

spoznaja
Digitalni zvuk, slike, video, itd.
- Temeljni koncepti i prikaz zvuka, slike i videa
Osnove digitalne obrade zvuka:
-osnovne definicije

ema formiranja konane ocjene:

-filtriranje, konvolucija, Fourier-ova analiza, eliminiranje umova

Broj bodova

Ocjena

-audio efekti

55-64 :

65-74:

75-84:

85-94:

95-100:

10

Sadraj predmeta

Predavanja i vjebe

(nastavak)

Kompresija podataka:

Predavanja: Fokus je na prikazu kljunih teoretskih koncepata potrebnih

- Kompresija bez gubitaka i kompresija s gubicima

za razumjevanje podruja multimedije + odreeni broj primjera koji ilustriraju

- Pregled osnovnih algoritama koritenih pri kompresiji

obraene koncepte

- Huffman-ovo
Huffman ovo koodiranje,
koodiranje aritmetiko kodiranje
kodiranje, LZW/GIF
- DCT (Discrete Cosine Transform)
-JPEG/GIF, MPEG, MP3
Integracija multimedijalnih sistema

Predavanje ne pokrivaju sve komponente znanja i vjetina koje student treba

za uspjeno polaganje ispita i izradu studentskog projekta.
Vjebe/seminarski rad (studentski projekti): Fokus je na praktinim/programerskim
elementima:

Pregled primjena multimedije: multimedijalni informacioni sistemi,

sistemi

jedan
j d
di
dio vjebi
j bi ukljuuje
klj j upoznavanje
j s osnovnim
i konceptima
k
ti
kroz
k
primjere
i j
sa

obrazovanje, informacijska vizualizacija, virtualna stvarnost, marketing, itd.

govornim signalom (Matlab)

vei dio vjebi se sastoji od izrade seminarskog rada ( Implemetacija

Pregled nekih od najnovijih istraivanja iz podruja multimedijalnih

sistema

multimedijalne aplikacije)
Od studenata se oekuje:
Prisustvo predavanjima
itanje preporuene literature
Samostalna izrada seminarskog rada i vjebi

Literatura

ta je multimedija?
Multi

Preporuena literatura:
- Biljeke s predavanja
- Mark. S. Drew, Ze-Nian Li, Fundamentals of

Multi: mnogo, vie, viestruko...

Medij:

Multimedia Prenntice Hall

Multimedia,
Hall, 2003
- Ostali web linkovi koji e biti naknadno dodani

Multimedia

Media

Meusupstanca kroz koju se neto prenosi

Sredstvo masovnih komunikacija kao to su novine, radio, televizija, i sl.

Multimedija je kombinacija teksta, grafike, zvuka, animacije, videa i drugih

elemenata.
elemenata

Kada se konzumentu multimedijalnog sadraja omogui da upravlja elementima koji

Multimedija
l
d
je interdisciplinarno
d
l
podruje
d zato to
ukljuuje
kl
razliite
l
teorije i vjetine:

e mu biti isporueni, tada govorimo o interaktivnoj multimediji

-raunarsku tehnologiju
-umjetnost, dizajn i prezentacijske vjetine
-znanje iz aplikacijke domene

ta je multimedija?

(nastavak)

Pojam multimedija moemo definirati na razliite naine

Jedan od naina definiranja koji odgovara potrebama ovog predmeta je:

Definicija multimedijalne aplikacije

Na primjer, neko e pod multimedijom podrazumijevati PC sa ugraenom zvunom

karticom, DVD-ROM-om, multimedijalnim procesorom koji je u stanju obraivati
dodatne multimedijalne instrukcije.

Multimedija je podruje raunarstva koje se bavi prouavanjem raunarski upravljane

televizija sa stotinama digitalnih kanala i uslugama brzog irokopojasnog pristupa

integracije teksta, grafike, videa, animacija, zvuka i bilo kojeg drugog medija kod kojeg
se svi tipovi informacija mogu prikazati, pohraniti, prenositi i obraivati digitalno.

Ili na primjer, pod multimedijom se moe podrazumijevati interaktivna kablovska

Internetu.

Nadalje, pojam multimedije u kontekstu raunarskih nauka obino podrazumijeva

Multimedijalna aplikacija je aplikacija koja koristi viestruke medijske izvore kao to

zapravo multimedijalne aplikacije.

su: tekst, grafika, slike, zvuk, animacije, video itd.

Prema tome,, vidimo da termin multimedija

j moe imati razliita znaenja
j ovisno o
kontekstu upotrebe ovog termina.

Kriteriji za klasifikaciju

Takoer u literaturi se mogu nai razliite definicije za multimedijalne aplikacije i

Takoer,
multimedijalne sisteme.

Broj razliitih medija

Tipovi koritenih medija

Stepen integracije medija

Tipovi koritenih medija su slijedei kriterij. Ovdje moemo razlikovati vremenski

ovisne i vremenski neovisne medije. Vremenski neovisan medijski objekat se obino
prikazuje koristei jednu jedinicu prikaza. Kao primjer moemo uzeti bitmap sliku.

(nastavak)

Budui da je integracija vremenski ovisnih medijskih objekata ustvari vrlo nov aspekt
obrade informacija, neki autori definiraju multimedijalni sistem kao sistem koji
podrava obradu vie od jednog medija od kojih je barem jedan vremenski ovisan.

Trei kriterij je integracija pod kojom podrazumijevamo da se razliiti tipovi medija

obrauju i prikazuju zajedno, ali ostaju neovisni jedan od drugog.

Kombinirajui prethodna tri kriterija neki autori predlau slijedeu definiciju

multimedijalnih sistema:

Najjednostavniji je prvi kriterij. Prema tom kriteriju je, na primjer, i program za obradu
teksta (MS Word) multimedijalni sistem.

Moemo izdvojiti slijedea tri kriterija za klasifikaciju nekog sistema kao

multimedijalnog
lti
dij l
sistema:
i t

Kriteriji za klasifikaciju

Vremenski ovisni medijski objekti se prikazuju nizom jedinica za prikaz. Kao primjer
moemo uzeti video sekvencu koja se prikazuje kao niz okvira.

Multimedijalni sistem je sistem ili aplikacija koja podrava integralnu obradu

razliitih tipova medija sa barem jednim vremenski ovisnim medijem.

Hipertekst

Hipermedija

Knjigu moemo smatrati linearnim medijem zbog

(grafika slike,
(grafika,
slike zvuk,
zvuk video,
video animacije,...)
animacije )

toga to itanje te knjige obavljamo od poetka

prema kraju.

Hipermedija omoguuje autorima da informacije spajaju na razliite naine to

korisnicima kasnije omoguuje da pretrauju informacije sukladno svojim eljama,

S druge strane, hipertekst se ita obino

interesima i potrebama.

nelinearno, slijedei veze koje pokazuju na druge

dijelove nekog dokumenta ili ak na potpuno drugi
dokument.

Hipermedija nije ograniena iskljuivo na tekst, te moe ukljuivati razliite medije

Hipermediju moemo zapravo smatrati posebnom vrstom multimedijalne aplikacije

Najbolji primjer hipermedije je zapravo World Wide Web (WWW)

Dakle, hipertekst je tekst koji sadri veze na druge

tekstove.

Ovaj termin je smislio Ted Nelson (1965)

Gornja injenice imaju implikacije na raspored i

organizaciju materijala.

Na rapored i organizaciju materijala mnogo utie i

konkretno podruje primjene.

Razlika izmeu multimedije i hipermedije

Postavlja se pitanje:

Primjeri hipermedijalnih i multimedijalnih aplikacija

Primjeri hipermedijskih aplikacija:

Primjeri multimedijalnih aplikacija:

WWW (The World Wide Web)

WWW (World Wide Web)

Koja je razlika izmeu hipermedije i multimedije?

Powerpoint

Video-on-demand

Iako postoji odreena neslaganja oko tih razlika, ipak emo izdvojiti dvije uobiajene

Adobe Acrobat

Multimedijalni autorski alati (Adobe Director i

....

razlike:
Multimedija obino podrazumijeva manje interakcije izmeu korisnika i multimedijalne
aplikacije.
Hipermedijski informacijski dijelovi su spojeni nelinearnim vezama koje korisnik moe
slijediti shodno svojim potrebama.
Multimedijalni informacijski dijelovi su obino ureeni sekvencijalno sa samo jednim
putem kroz informacijski prostor.

sl.))

Interaktivna TV

Raunarske igre

Virtualna stvarnost

Multimedijalne baze podataka

Karakteristike multimedijalnog sistema

Elementi multimedijalnog sistema

Multimedijski sistem je sistem koji slui za obradu i prikazivanje multimedijalnih

podataka i aplikacija

Multimedijalni sistem karakterizira:

obrada multimedijalnih informacija

pohranjivanje multimedijalnih informacija

generiranje multimedijalnih informacija

manipulacija multimedijalnih informacija

Ulaz
Obrada
Snimak iz nekog
ureaja

prikazivanje multimedijalnih informacija

Multimedijalni sistem mora biti raunarski upravljan

Multimedijalni sistemi su integrirani

Informacije
j u multimedijalnim
j
sistemima moraju
j biti p
prikazane digitalno
g

Suelje (eng. Interface) je obino interaktivno

Trenutna podruja istraivanja i razvoja

itanje iz file-a
Prijem preko
mree

Istraivake teme povezane s multimedijalnim sistemima su:

Obrada i kodiranje multimedijalnih sadraja

Primijeniti neku obradu:

filtriranje, transformacija,
dodati efekat,
Komprimirati ili
dekomprimirati
Konverzija izmeu
razliitih formata

Prezentiranje
Pohranjivanje u
file
Slanje preko
mree

Kratak historijski prikaz

Izlaz

Neki od bitnih dogaaja koji su u kratkoj istoriji uticali i jo uvijek utiu na razvoj
multimedije su:

1945 Wannevar Bush (1890-1974) opisao hipermedijalni sistem pod nazivom

Memex
Memex koji je bio memorijski ureaj koji je ukljuivao koncept asocijativnih

(analiza sadraja, kompresija, pretraivanje multimedijalnih baza podataka,...)

veza. Bush je opisao ureaj kao elektroniki povezan u biblioteku koji bi mogao
prikazivati knjige i filmove iz biblioteke i koji bi automatski mogao slijediti

Podrka multimedijalnim sistemima i umreavanje (protokoli, operativni sistemi, serveri

g djela
j
p
prema drugom.
g
Memex jje uticao na razvojj
reference od jjednog

i klijenti, kvaliteta usluge,...)

Multimedijalni alati i aplikacije (korisnika suelja, multimodalna interakcija, autorski

sistemi,
s
ste , multimedija
u t ed ja u edukaciji,
edu ac j , virtualna
tua a okruenja,
o u e ja, ...))

hiperteksta.

1960-tih godine Ted Nelson pokrenuo projekat Xanadu koji je predstavljao prvi
pokuaj
k j hipertekst
hi
k sistema.
i

1968- Douglas Engelbart pod uticajem Bush-s (As We May Think) je

demonstrirao On-Line System) kao primjer hipertekstualnog programa

1969- Nelson i van Dam (Brown University) kreirali editor hiperteksta pod
nazivom FRESS.

1978- MIT Architecture Machine Group kao rezultat projekta Multiple Media
razvili Aspen Movie Map kao prvi hipermedijski videodisk.

Kratak historijski prikaz

(nastavak)

1985- Negroponte i Wiesner osnovali MIT Media Lab kao vodeu istraivaku instituciju
za istraivanje digitalnog videa i multimedije.

1989- Tim Berners-Lee p

predloio World Wide Web instituciji
j European
p
Council for
Nuclear Research (CERN)

1991- standard MPEG-1 priznat kao meunarodni standard za digitalni video, nakon

ega
su se razvili
ili novii standardi
d di MPEG-2,
G 2 MPEG-4,
G
id
itd.

Komponente multimedijalnog sistema

1992- JPEG je prihvaen kao meunarodni standard za kompresiju digitalnih slika,

Komponente multimedijalnog sistema su:

ureaji, taktilni senzori, ...)

Ureaji
j za pohranu (hard diskovi, CD ROM-ovi, DVD ROM-ovi, ...)

Komunikacijske mree ( Lokalne mree, Intranet, Internet, specifine mree s

velikim brzinama prenosa)

nakon ega je slijedio razvoj novih JPEG standarda.

1993- University of Illinois National Center for Supercomputing Applications kreirao

NCSA Mosaic kao prvi popularni web browser koji je bitno doprinio popularnosti web-a.

R liiti ulazni
Razliiti
l
i ureaji
ji (Vid
(Video k
kamera, mikrofon,
ik f
ttastatura,
t t
mi,
i ttableti,
bl ti 3D ulazni
l
i

Raunari (Multimedijalni desktop raunari, radne stanice, ...)

Ureaji za prikaz (monitori visoke rezolucije, HDTV, printeri u boji,...)

1994 Jim Clark i Marc Andreessen kreirali program Netscape kao prvi komercijani web
browser.

1995- kreiran jezik JAVA

1995

1996- DVD video se poeo koristiti

Multimedijalni sistemi/aplikacije

Multimedijalni sistemi/aplikacije ukljuuju slijedee elemente:

Generiranje podataka

Manipulaciju podataka

Pohranjivanje podataka

Prezentaciju podataka,

Prenos podataka i informacija

Multimedijalni autorski alati

Multimedijalni autorski alati su alati koji omoguuju kreiranje multimedijalnih
aplikacija ukljuujui i razliite komponente za interakciju.
Primjeri:
-Adobe
Ad b Fl
Flash
h ((prije
ij M
Macromedia
di Flash)
Fl h) omoguuje
j k
kreiranje
i
j iinteraktivnih
t
kti ih animacija.
i
ij
-Adobe Director (prije Macromedia Director)
-Adobe Authorware vizualni autorski alat za kreiranje e-learning aplikacija
-Quest
Quest

Diskretni mediji, kontinuirani mediji i sinhronizacija

Prisjetimo se da svi podaci u multimedijalnim sistemima ukljuuju slijedee:

Tekst
Grafiku
Slike
video
Zvuk,...
Isto tako, prisjetimo se da svi podaci moraju biti u digitalnom obliku.

Veina prethodno spomenutih podataka je velika;

Razliiti mediji zahtijevaju sinhronizaciju;

Podaci s razliitih medija su obino u nekim vremenskim relacijama.

Statiki ili diskretni mediji su mediji koji su vremenski neovisni, kao na primjer:

tekst, pojedinane slike, obini podaci, itd.

Kontinuirani mediji su vremenski ovisni mediji, kao na primjer: video, animacija,

Tekst

Prethodno smo vidjeli da je tekst jedan od

medija
dij k
koji
ji se k
koristi
i i u multimedijalnim
li
dij l i
aplikacijama. U nastavku e biti prikazani neki
osnovni elemeti o kojima treba voditi rauna pri
integraciji teksta u multimedijalne aplikacije.

zvuk,...

Tekst

Tekst je jedan od neophodnih elemenata i u multimedijalnim sistemima.

Rijei i simboli u bilo kojoj formi (pisanoj ili govornoj) su najei sistem
komunikacije.

Izuzetno je vano izabrati prikladne rijei i simbole u multimedijalnim

prezentacijama. Jedino izborom prikladnih rijei i simbola se ostvaruje efikasna i

Skupovi znakova (eng. Character set)

Vizualni izgled nekog teksta moe se oblikovati na mnogo razliitih naina, ali

U osnovi, tekst se sastoji od slova, brojeva, znakova interpunkcije, te ostalih simbola.

osnovno znaenje teksta se nee promijeniti.

Sve prethodno nazivamo apstraktni znakovi.

alfabet engleskog jezika sadri velika slova A do Z, mala slova a do z, znamenke 0 do

plodotvorna komunikacija

Tekst je zapravo vizualni prikaz jezika. Podruje koje prouava kako prikazati tekst se
naziva tipografija.

9, te jedan broj znakova interpunkcije.

Da bi se tekst prikazao u digitalnom obliku potrebno je definirati preslikavanje

izmeu apstraktnih znakova i vrijednosti koje se pohranjuju u raunarskom sistemu.

Ti
Tipografija
fij iizmeu
ostalog
t l
ukljuuje
klj j prouavanje

j oblika
blik znakova,
k
njihovog
jih
rasporeda,
d
rasporeda linija i paragrafa itd.

Apstraktni znakovi u nekom konkretnom jeziku se grupiraju u alfabet. Na primjer,

To preslikavanje se naziva skup znakova (eng. character set).

Domena tog preslikavanja (apstraktni znakovi) se naziva repertoar znakova a

vrijednosti koje se pohranjuju se nazivaju kodne vrijednosti.

Standardizacija

Kada dva sistema trebaju meusobno komunicirati potrebno je da koriste zajedniki

Oblik fonta i fontovi

jezik.

Budui da je tekst najrairenije sredstvo komunikacije izmeu razliitih raunarskih

kao kodovi u raunaru.

sistema moemo zakljuiti da je definiranje zajednikog skupa znakova izuzetno

bitno.

Oblik fonta (eng. typeface) je familija grafikih znakova sa usklaenim dizajnom i

obino ukljuuje mnogo veliina i stilova.

Primjer opeprihvaenog skupa znakova je ASCII (American Standard Code for

Information Interchange).

Za predoavanje teksta potrebno je imati vizualni prikaz znakova koji se pohranjuju

Font je skup grafikih znakova sa specifinim dizajnom i specifinom veliinom i

stilom.

Na primjer, oblik fonta (typeface) koriten u ovom paragrafu je Times.

F t jje Times
Font
Ti
Roman
R
regular
l veliine
lii 20 tipografskih
ti
f kih taki.
t ki

Fontovi (nastavak)

Fontovi (nastavak)

Kada stavljamo razliite znakove na stranicu,

potrebno je da znamo neke osnovne mjere tipova

koje koristimo.

Svaki znak ima granini okvir (eng.

(eng bounding

Postoji mnogo dostupnih fontova. esto se koristi slijedeih pet atributa za

specifikaciju fonta.

Familija fontovi iz iste familije imaju usklaen dizajn i slian izgled.

Familijaizgled

Oblik- odnosi se na razliit izgled unutar neke familije. Uporedite slijedee oblike:

box). To je etverokut koji obuhvaa cijeli znak.

Svaki znak ima ishodite koje se obino nalazi na

osnovnoj liniji.
liniji irina znaka odreuje gdje e biti
ishodite slijedeeg znaka.

Udaljenost izmeu ishodita i lijeve strane

graninog okvira se naziva poloaj lijeve strane
(eng. left side bearing).

Kao to znamo, neka od malih slova se proteu

Teina- mjera debljine linija

irina- veliina proirenja ili suenja u odnosu na normalnu ili srednju vrijednost u
sklopu familije.

prema gore ( na primjer

i j b i h),
h) d
dok
k se neka
k slova
l
proteu prema dolje (na primjer: g,p,q)

Veliina malih slova bez ascender-a i descender-a

se naziva x-visina. Visina velikih slova se naziva
cap-height.

Veliina- izraava se u takama. 1 inch=72 take

Fontovi (nastavak)

Klasifikacija oblika fontova

Slijedea slika ilustrira odnos teine i irine u sklopu familije Universe.

Oblici fontova se mogu klasificirati na mnogo naina.

Jedna od klasifikacija je: serif i sans serif

Serif je mala crtica ili dekoracija na krajevima znaka.

Serif fontovi se obino koriste u tekstovima na printanim

stranicama da bi pomogli itaocu da lake prati osnovnu
liniju teksta.

Sans serif fontovi se obino koriste za naslove.

Kod multimedijalnih prezentacija sans serif fontovi

mogu biti mnogo itljiviji.

Formati fontova

Mjere za raspored teksta

Razmak izmeu redaka (eng. Leading) je udaljenost izmeu osnovnih

linija teksta dvije susjedne linije. Uobiajene vrijednosti su 14 pt za

Formati fontova se mogu podijeliti u dvije glavne kategorije:

tekst veliine 12 pt, 12 pt za tekst veliine 10 pt.

bitmap fontovi i outline fontovi.

Bitmap fontovi se pojavljuju u specifinim veliinama i

linijama teksta.

rezolucijama. Poto ovi fontovi sadre bit-mapu oblika

znakova, prilikom promjene veliine ne dobivaju se dobri

rezultati.
l

Razmak meu slovima (eng. Tracking) je prostor izmeu znakova u

Podrezivanje (eng. Kerning) je dodatno podeavanje izmeu dva

specifina znaka. Normalno, znakovi se smjetaju jedan pored

Bitmap font
f

drugoga, tj. udaljenost izmeu ishodita dva susjedna znaka je

Outline fontovi sadre nacrt znakova i mogu se skalirati na

jednaka irini znakova. Ali zbog oblika znakova, prostor izmeu nekih

razliite veliine pri emu dobar izgled znakova ostaje

znakova moe izgledati neravnomjerno kao to je, na primjer, sluaj

sauvan.

sa slovima A i v na slici. Prema tome, potrebno je podrezati znakove.

Outline fontovi se ee koriste od bitmap fontova. Postoje

Smanjenje razmaka meu slovima. nastoji se ujednaiti bjeline meu

dvije vrste outline fontova: Post Script i TrueType.

svim slovima unutar rijei.

Osnovna razlika izmeu TrueType i PostScript fontova je u

Obavezna primjena u naslovima koji imaju poveana slova.

razliitim matematikim opisima krivulja kojima se opisuju

U fontovima postoji mogunost automatskog zapisivanja razmaka

krivulje.

Outline fontovi omoguuju

kvalitetnije skaliranje

meu parovima slova tzv. estetski programi.

Potpuno podrezivanje se naziva priljubljuvanje gdje se slika susjednih
slova dodiruje.

Koritenje teksta u multimediji

Ovdje je dato nekoliko preporuka za koritenje teksta u multimediji:

T b koristi
Treba
k i ti t
to jje mogue
jasnije
j
ij i itlji
itljivije
ij ffontove.
t

Dekorativne fontove treba izbjegavati.

Treba koristiti to je mogue manje razliitih oblika, a varirati debljinu i veliinu,

te koristiti stilove italic i bold.

Treba koristiti veliinu fontova proporcionalno vanosti poruke.

Kod velikih naslova treba koristiti podrezivanje (eng. Kerning) tako da se

dobije lijep izgled prostora.

Treba istraiti efekte upotrebe razliitih boja i smjetanja teksta na razliite

podloge.