POLITICKA FILOZOFIJA, MEDIOLOGIJA, KNJIZEVNOST

Vodece discipline u Krlezinom djelu su: politicka filozofija i mediologija .Ljudi se okrecu kracim i laksim
formama
-James Joyce smatra da se slika moze gledati pa kaze zatvori oci i gledaj
-danas se desava trijumfalizam videosfere nad knjigom i kulturom
Michel Fauchalt-slika nam okrece ledja, iako slikara vidimo ispred platna, slikar nije vidljiv na oplatnu, ne vidi
sliku koju stvara jer stoji izmedju 2 vidljivosti.- Slikar je taj koji stvara virtuelni trokut: oci slikara koje gledaju
sliku, nevidljivi model i crtez na platnu.
Krleza analizira intelektualnu sujetu i pretencioznost.
Witold Gombrowicz u Memoarima- kriticku ironiju usmjeruje na poljsku aristokraciju (pamet po liniji
porijekla, nasljedja il tradicije, a ne po umijecu) i na poljski patriotizam, a i na parizofobiju.
Za Simica Gombrowiczevi Dnevnici odmahs toje do Krlezinih djela- preko ovladavanja njima stizemo u
mediolosku situaciju (pojedinac se moze slobodno kretati formama).

KNJISKA TEZINA, TELEVIZIJSKA LAKOCA I ESEJISTICKA SREDINA

Esej- akademski nikad posvecena forma, forma koja moze komunicirati sa drugim formama, cuvajuci vlastito
dostojanstvo i pribranost. George Lukac ga poistovjecuje sa kritikom. U srednje forme spada i kritika,
publicistika i hronika. Odlikuje ih umijece komuniciranja izmedju disciplinirane zrelosti i disciplinarne
mladosti, pripadujuci podjednako i jednom i drugom. Preko njih mogu se citati ostale forme. Esej je najvisa
forma od svih srednjih formi. Esej je i mediologija jer posreduje izmedju znanja, misljenja i ljepote (Luka)dostupan je sirem citateljstvu. Esej spada i u publicistiku jer ga zanima konkretan povod, dogadjaj ili popularna
licnost. Politicka filozofija i mediologija pomazu nam da dokucimo tezine i lakoce knjizevnog djela, koju
posmatraju knjiga i tv. Glavne goropadnice postmoderne su: tv, radio, racunar. Ovom knjigom zeli se pokazati
Ledina tjelesna ljepota i duhovna lakoca.

POLITOLOGIJA, POLITICKA NAUKA, MEDIOLOGIJA

Mediologija je disciplina koja cita medije kroz njihovu tradiciju. U vrijeme kad je Krleza djelovao nije bilo
videosfere (ekranizacije). Politologija je disciplina koja kriticki otkriva danasnje postojanje politike i
politickoga sluzeci se vlastitom povijescu. Poslije Gutembergove prese nastaje moderna drzava, politicka
ekonomija iz koje isijava moderna nacionalna ideologija dok Rim i Knjiga prestaju biti centar svijeta.
Krlezijanska mediologija- podrzava stranu duhovnosti, kulture i knjige, dok Debrayova mediologija preko
sadanjsih formi cita sve opne prosle forme i uzdie tjelesno iznad duhovnog na stetu knjiskog, klasicnog itd.
Debray uvodi kategoriju transmisije koja sadrzi ipak i ono duhovno. Filozofija pragmatizma je amricki
proizvod i temelje je anglosaksonske kulture.
Politicka nauka danas gubi sposobnost kritickog citanja jer se spaja sa informativizmom, i predala se
empirijskim ciljevima i politickoj ulozi, a istisnula j ono filozofsko, teorijsko iz svog predmeta.
Leda predstavlja Meku, hodocasce za citanje onog politickog.
Politologija je uspjela sacuvati i naucno i teorijsko bivstvo i ne libi se politicki citati preko knjizevnosti,jer zeli
pronaci samu sebe.

MEDIOLOGIJA REGISA DEBRAYA I KRLEZOLOGIJA

Nju karakterizira traganje za unutrasnjim umjesto izvjanjskim. Videosfera nema previse naklonosti prema
kritickom racionalizmu, jer informatika se danas velica. Kriticki racionalizam otvorila je Gutembergova
stamparija.
Debrayov mediolog uje arheomodernist, koji u sebi spaja tradicijsko, moderno i historijski aktuelno. Debray
odbija i filozofiju i ekonomiju i estetijku, odnosno kriticko-dhovni potencijal filozofije. Debray kaze da neku
nauku ne nadaje njen predmet, vec stanovist. Covjeka shvata kao prenosioca koji razdvaja ono rvijedno od
nevrijednog. Transmicjija predstavlja kolektivno pmacnje ili prenos informacija u vremenu. Digitalizacija pruza
samo informacije, a ne saznajno umijece.
Cim pocne cuvati sjecanje od zaborava. Medij djeluje na tragu kulturne antropologije. (medijacija je bivanje u
sredini).
Politicka filozofija posreduje izmejdu knjizevnog i politickog. Debray koristi Hegelov pojam medijacije kroz
koji treba proci kako bis e dospjelo do transimije. Debray se razilazi s Krelzom kad uvodi pojam tehno kulture,
odnosno tehnike kao forme, stila. Kulture. Zagovara anglosaksonsku i njemacku odredbu tehnike kao tradicije,
kulture, umjetnosti.. Debray odbija i Sosirovu lingvistiku gdje govor prethodi pismu. Rijecju se komunicira.
A kamenom komunicira- citira on Rolanda Barthesa, koji videosferu razlikuje od tradicije jer
videosfera pamcenje ili sjecanje zapisano u kamenu nadomjesta fotografijom na papiru.
I Aurelu nedostaje ono unustrasnje umjetnicko i eticko unutrasnje (Urban pise kriticke koje nisu istinite).
Tehno kultura- pojam po kojem objekt prethodi subjektu, tjelesno duhovnom, tako je za Dbraya pismo forma,
tehnika.
Debray u slikarima, kiparima vidi prve mediologe, a Walter Benjamina kao njihovo ucitelja. Mtaerijalno
prethodi ideji u slikarstvu, kiparstvu itd. I Milan Kunder je za njega mediolog koji je rekao da su ljudi uvijek
postupali kao da ih neko snima.
Medijacija- unutarnja energija publicistike. PO Debrayu sve treba posrednika poput Krista koji je bio posrednik
izmedju Boga i ljudi. Profana kristologija- znaci da je tijelo glavni medij, a ne duh!
Krlezin koncept intelektualca implicira intelektualca koji je neovisan od svake moci. Svaka disciplina koristi
mediologiju.
KNJIZEVNA KRITIKA, KNIZEVNA NAUKA, HISTORIJA KNJIZEVNOSTI
Pojam iskrivljavanja. Pojam knjizevne kritike sastoji se u citackoj deklinaciji i slobodi u odnosu na autorski
tekst djela kojeg kriticarska subjektivnost iskrivljuje.. Knjizevna nauka iskrivljava svoj predmet kad uvodi nove
zakonitosti. Estetke prosudbe knjizevne nauke imaju duzi vijek trajanja od kritickih. Nkead su knjizevni
kriticari bokji od novinara-kriticara.
Historija knjizevnosti svodi se na hronologiju knjizevnih djela i biografije- rijetko doseze ono smisaono.
Sokrat-je imao pozitivistciku, realisticku svijest
Eurpid- posjeduje pesimisticku, negativnu kriticku svijest.
Ni 1 proizvoda ne moze biti bez 2 glavne dimenzije- sudbine i prigode. Iz knjizevne nauke (knjizevna djela)
prelazimo na knjizevnu kritiku koju cine : knjizevni pravci, skole, stilovi..Debrayova mediologija najbliza je
knjizevnoj kritici.

Pojam tajkunstva do Balkana vjerovatno je stigao preko japanske politike i kulture.

KNJIZEVNA BIOPSIHOLOGIJA, SLIKARSTVO I FOTOGRAFSKA DESKRIPCIJA

Fokaltovo istrazivanje se svodi na to da se pormatracev pogled s onog vanjskog pomjera na no unutrasnje,
udubljivanje u stvar. Fokalt svoju studiju zapocinje od lsikarstva ili nacela slicnosti. U knjizevnosti
komuniciraju sve discipline covjekovog znanja (pridaje znacaj Don Kihotu). Fotografija je realna, povrsna i
recizna slika necega. Umjetnicka fotografija unosi duh iskrivljavanja, gdje se doticu informatizam. Realizam i
pozitivizam. Fokalt kaze da slika ima svoj jezik i dusu, ali i govor svoju- likovnost niej svediva na
tekstualnost.
Politicka filozofija izgubila je dusu i zato se obraca fotografiji. Slikarstvo je danas postalo produkcija robe, kao
i svaka produkcija robe. Sta ce jednom trgovackom pomocniku koji ima svoj Kokad Gnjile narandze- LEDA.
Biopsihologija-predstavlja novu jednost i zajednistvo pomocu kje dopsijeva svaka individualnost, bila rijec o
fotografiji, tv-u i sl. Biopsihologija je kriticarka inog unutrasnjeg, u odnosu na vanjsko, spektakularno.
Psihologija je rodila modernu knjizevnost. A knjizevnost je utrla put psihologiji kao nauci. Po ovoj konstataciji
najveci pisci su ekspir i Dostojevski- jer su uspjeli prodrijeti u najmracnije predjele ljudske prirode.
Humanisticke nauke su vise kulture. Kulturne nauke nego prave nauke kako ih vidi americka, engleska i
njemacka moderna, jer se nalaze izmedju, dok je recmo u slikarstvu, knjizevnosti unutarnja istina uvijek
svedena i vidljiva(realna).
POLITICKA FILOZOFIJA KAO POSTMODERNA CITATOLOIJA I TEKSTOLOGIJA
Egzistencija teksta djelu podaruje danasnju vrijednost i vaznost. Knjizevna kritika vraca djelo u zivot i sve to
kroz svoj tekst. Politicka filozofija knjizevno djelo cita kao tekstualnu egzistenciju. Debray staje na stranu
citanja kao kritike i eseja, kao i politicka filozofija kao mediologije u analiziranju ,citanju jednog djela.
Aktivnost citanja vise pripada onom spoljasnjem. Nego unutrasnjem, dok umijece teksta pripada unutrasnjem,
autorstvu, sebstvu. U danasnje vrijeme tekst reditelji ekraniziraju (nakon sto ga iscitaju iskoriste ga) i time
razaraju tekstualnu autenticnost i stvaraju novi tekst preko vlastitog nacina citanja.
Kategorija razdjelovljena- nju uvodi Nancy koji vraca smisao komunikajskoj ili medioloskog u svijetu
sekularizacije, spektakularizma. Postaje pasivna potrosnja artikala kao obicne robe- ekranizacija.
Tekst predstavlja ugradjivanje samog sebe u stvaranje teksta. Na radiju preteze govor u odnosu na tekst,
Njablizi govor drami je kazaliste i to ga distancira od romana. Roman je blizak teoloskoj tradiciji koja je puna
ispovijesti, povijesti i opisa, a sto postmoderna ne trpi bas najbolje. U Americi prepustaju gledaocu da sam
rezira ishod filma, a sve to kako bi ostavrili svoj profit, a time povecala i gledanost. Prije su govorili da ce
digitalizacija pomoci ljudima da sami biraju, ustvari to je bila varka, to je donijelo samo zaradu. Internet je spoj
tv.a , radija i teksta, nastao je 1960- ih godina XX stoljeca u Americi, postao je popularan u vrijeme afere
Clinton-lewinsky a u masovnu upotrebu je usao pronalaskom world wide weba. Treba zapamtiti da je citanje i
gledanje i slusanje.
KNJIZEVNOST, POLITICKA FILOZOFIJA I TEORIJA SPEKTAKLA
Politologija se obraca filozofiji kako bi pomocu nje usla u knjzevni predmet, sobom ga zhavatila, ali zbog nje
same. Poltcika filozofija i knjizevnost manje su podlegle utjecaju spektakla nego ostale discipline i moderna
politicka nauka, koja je i sama postala spektakl. Politika dosta duguje medijima i nije se jednostavno odmaknuti
od medijske lakoce, posto su obje sfere nastale u doba moderne. Videosfera svakodnevno konstruira medijski i
politicki spektakl. To je pocelo jso od stampe , u vrijeme kad je puno ljudi bilo nepismeno (posebno zene)m
preko radija, tv.a. Doslo je vrijeme kad Knjiga gubi znacaj. Mi svakodnevno svjedocimo politickom spektaklu
koji je izreziran i isplaniran i sami se nalazimo u toj predstavim gdje knjiga vise nije ni bitna, jer je prevagnulo

ono vanjsko. Krleza se najvise bojao onih koji su procitali samo 1 knjigu. Evropksi citac se prepustio tom
spektaklu bez otpora, sto govori da se danas ismijava onos to je tragicno pr. Filma Gori vatra. Politicka
filozofija mora odrzati ravnotezu izmedju politickog i knjizevno-umjetnickog. Politicka filozofija u knjizevnom
predmetu otkriva ono sjenovito, tamno i nedovoljno osvjetljeno. To isto radi i knjizevnost. Politicka relanost
znaci prisutnost politike kao Moci u svakom tekstu i nasem citanju- to Debray imenuje medijacijom. (Lacan).
Tako zena nije paralela muskarcum nego manjak:_ lijepa zena je simbol njegove kastracije. Iz svake covjekove
kretnje progovara njegova povijest i toga covjke nije svjestan. Svaki pisac svjestan je toga sta pisem ali za
citace to skriveno je u djelu ono najvaznije. Pisanje je pojam koji dodiruje mas medije, a citanje se odnosi na
svijet publike. Politicki i medijski spektakl raspolazu rijecima brzine i lakoce. Leda je posjedovala unutarnju
lakocu i bila je model iz egzistencijalnih razloga, gdje bi nakon svakog poziranja isla u krevet sa slikarom.
Svaka frajla, zahvaljujuci ne samo medijskoj vec i duhovnoj lakoci i brzini preko noci postaje slavna, tj
medijski predmetm popularna faca, medijska figura sa unutarnjom prazninomm forma bez sadrzaja- a
to i jeste sam spektakl. Osobenost spektakla je da iznosi ono sto se pokazuje u igri. Spektakl je izlazenje
iz samog sebe i ostajanje na povrsini.
POLITICKA ARHEOLOGIJA, KNJIZEVNOST, POLITICKA KOMUNIKOLOGIJA
Politicka estetika- je disciplina koja upotrebljava sposobnosti i politicke filozofije i politicke poetike, trazeci
njima svoju individualnost, slobodu- Prva knjizevna poetika je stasala u teoriju drame.U ledinu unutrasnjost ne
mogu prodrijeti medijska i politicka mediologija jer zahvataju samo ono vanjsko, moze prodrijeti samo
politicka filozofija i politicka estetika., koja se udjeno bavi i istrazivanjem medijskih, politickih, literarnih i
ljudskih sjena, pukotina, ne prateci ono pozitivno, vec se prepustajuci analizi oksimorona, antipodu i sl. Ipsituje
dubine, ono sto ocima nije vidljivo. Polticiku emdiologiju nominiramo politickom komunikologijom zbog vece
naviknustosti nase sredine na taj pojam. Politicka estetika mora posjedovati smisao zaono konkretno, a tek onda
za apstraktno u pristupu 1 djelu. POLITICKA ESTETIKA,
KNJIZEVNA POETIKA, KULTUROLOGIJA
Politicka estetika je politoloska i literarna disciplina. Knjizevna poetika je mjera knjizevnosti. Aristotelova
Poetika. Knizvnost se jedva uspijeva osloboditi utjecaja historiografije, filozofije i sl. Marx je istrazivao
pojam robe fetisizma-svijet robe i robna svijest proizvodi gradjansko drustvo i to drustvo odgaja gradjanina u
skladu s tim.Robni svijet znaci dostizanje robn egzistencije i ostvarenja kreativne slobvode na trzistu robe.
KRLEZA, MARX .NICE I POSTKULTURALISTI
Kriticka i kriticko citanje povezuje ove autore. Marxov esej nadaje formalnu stranu, sposobnost da preko
poznatog dosegne dojednu formu i disciplinu. Ima sposobnost kombiniranja filozofske dubine i literarne lakoce
u analizi odredjenih fenomena. Zizek kaze da Marx u kapitalistima vidi subjekte koji proizvodnjom mogu
promijeniti i drustvene odnose, uspostavljajuci svjetsko trziste kapitala. Ericsson ,Toyota i holivudksa kulturasu 3 metafore svjetske kultur i negativni moment kapitalista: sebicnost u koji se utapa, kada licno dostojanstvo
postaje trgovacka vrijednost. Dvije najutjecajnije filozofije:_ poststrukturalizam i fenomenologija. Nice je bio
Krlezin ucitelj.
TRADICIJA I MODERNOST POLITICKE ESTETIKE
Glavni protagonist kulturologije je Fridrih Kitler. Giambatista Vico je osnivac kultrne nauke. Svaka knjizevnost
posjeduje velicinum pa joj nikakva naknadna interpretacija i citanje ne moze naskoditi. Politicka etstetika u
Ledi pronalazi svoj istrazivacki majdan, ogledalo-. Politicka estetika se pojavljuje kao komunikacijska,
medioloska. Mostarska disciplina. Stavljajuci Ledu ispred ogledala mi ustvari vidimo samo 1 strranu.
LEDIN UNUTARNJI GOVOR UI IZVANJSKO POJAVLJIVANJE
Sve izvanjsko treba promatrati preko onog unutrasnjeg. Krlezin knjizevni artizam brani unutarnji
govorm kako bi mogao ocuvati estetsku cistocu i dostojanstvo.

IDEJA POLITICKE ESTETIKE: SHMITT, NICE, MAN, ADORNO...

Schmitt je bio njemacki filozof koji j svoj zivotni vijek zavrsio u znaku politicke estetike. Poceo je razmisljati
kad je procitao Polarbnu svjetlost Theodora Daublera i Hamleta. Adorno je uveo pojam viska smislaumjetnost ne bi bila to bez viska smisla, dvojnih znacenj svojih rijeci, recenica, znakova.. Nema teksta koji nije
podlozamn manipulaciji,. Do izokretanja,
VIDEOSFERA: u Jergovicevom romanu princip videosfere ulazu u tkivo knjizevnosti na jedan blag, dovitljiv
nacin- tv, radio pracenje Titove smrti, u Matijevicevom romanu dogadja se manir klasicnog tv soka ili
politickog puca covjek s pistoljem koji drzi u ustima djevojke koju cuva pas...Spisicev roman- pun je psovki
sve kako bis e priblizio citaocima.
U sva tri ova romana politicka estetika zauzima vazno mjesto- jer tretira odnos politicke vlasti, umjetnosti,
kritike i djela. Edelman nalazi u umjetnosti protulijel za medijsku i politicku manipulaciju ljudima- politicki
jezik se bavi strahom ili radom, umjetnost pruza vise znacenja. Neki Raskoljnikova u Zlcinu i kazni vide kao
ubojicu i konkretni cin ubistvam dok ga drugi vide kao problem ljudske u drustvene bijede, zrtve,
profita...Edeleman kaze da umjetnost, znanje i kultrua sami kreiraju politicku misao. Nice- Sokratov optimizam
je dokrajcio grcku tragediju. Euripid-covjekov zivot je lose uredjen i nema mu lijeka ni na zemlji ni na nebu.
Sokrtat- misli da se mislju covjeka moze sve popraviti.
HEGELOVSKO NACELO RECIPROCITETA I POJAM ROBE
Robni odnos egzistira kao najznaciji odnos Lede. Predstavlja kljucni medij u kojem se ogleda svaki lik drame i
njihov onods., jer roba u gradjanskom drustvu prpirma fetiska svojstva. Hegel- je bio totalitarist, umjetnosti
nenaklonjen filozof. Princio moderne sastoji se u slobodi svake usbjektivnosti da razvije one najbitnije crte i
apsekte vlastite individualnosti koja zivi unutar duhovnog totaliteta.
NACELO AUTARHIJE I OKSIMORONSTVA
Autarhijsko nacelo- je nosivo nacelo svake modrne subkektivnosti. Stojna kuca. Raspinje se izmedju svog
posjedovnog i svog ljudskog bivstva, kuce kao pojma stvaralackog doma i kao pojma robmng stanista. To je
potraga za kucim koja ce pribaviti mogucnost autarhijske covjekove egzistencije.
Prica o zeni spartanskog kralja Tindareja-Leda-Zeus-Helena(uzrocnica Trojanskog rata)
Autarhija je prirodna potreba pojedinca, Ona jami samoizolaciju pojedinca u samo svoj ivotni prostor,
bez drugih , protiv drugih.
Oksimoron, koji na prvi pogled zvui glupo, izaziva panju itatelja i doputa da se izraze vrlo
dragocjene vrijednosti. Izaziva dublje dojmove. PAMETNA ENA,
Lady i ledicnost- su primjeri oksimoronske egzistencije. Mas emdiji u temama zenskog tijela nalaze vrelo svoije
proizvodnje. Covjek sve radi kao povijesno naucenu igru i glumu. Stalno ponavlja nesto iz proslosti. Covjekovu
egzstenciju odredjuju roba i lutke- koje su 2 metafore. Niceov stav- u svakom covjekovom postupku zivi i
boluje cjelokupna povijest civilizacije. Napredjujuci, covjek se ustvari stalno vraca unazad, u svoju povijest.

KRLEZINO NICEANSTVO: KRLEZA I NICE

Ideja politicke batine i politicke dresure-pociva na stavu da u sjecanju ostaje samo ono sto ne prestaje
da boli. Svaka civilizacija je produzavala svoje postojanje kroz covjekovo ponasanje, brige...Mjesto
najstarije psihologije predstavlja podsjecanje na bol. U svakoj covjekovoj kretnji ima 70 miliona godina
dresure i batina. Nice polazi od stava da #se odgoji zivotinja koja smije obecati. Tj. Covjek sklon sebi i

drugima, covjek koji bi bio slobodan.

I nice i Krleza bili su na strani ljevice,Nice je bio pozitivan prema Wagneru, a Krleza je imao jegativan odnos
prema knjizevnosti.

KRLEZIJANSKI ANGAZMAN I LAPURLARTIZAM

Tek danas do izrazaja dolazi Krlezina kritika gradjanskog drustva u kojem dominira pojam robe. Pisac se
prikalnja papurlaristima kada ga njegovi pritisnu uza zud. On u drami ide duboko u povijest, ali se forma
mijenja samo izvana, bitak uvijek ostaje isti. Svaka dispciplina pristupa angazmanu preko vlastite svrhe. Leda
dopire do nas. Jer i mi se vracamo stalno u proslost. Leda je nastala u vrijeme ljevicarsko-desnicarskih sukoba.

KRLEZIN HISTORICIZAM I NOVI HISTORICIZAM

U Krlezinim djelima nalazi se Niceova pesimisticka vizija, gdje ljudi ponavljaju greske iz proslosti,
uprkos pameti i sjecanju,. Novi historicizam. Je jedna od najvaznijih kritickih formu u postmoderni.
Javlja se sredinom XX stoljeca kad knjizevna kritika obnavlja povijest. U americkom novom historicizmu
nalazi se povratak historije u analizu knjizevnosti. Stehen Grenblatt Zivot koji knjizevno djela zive dugo nakon
smrti autora, historijski je ishod Montrose ce u pisanju, citanju teksta prepznati historijski rad u kulturi, jer je
svaka teorija uronjena u ideologiju. Montrose misli da je americkom historicizmu glavni saveznik feminizam.
Androgino citanje Lede- musko-zensko citanje, tekst koji je prilagodjen podjednako za oba pola. Danas smo
svjedoci porobljavanja svijeta, umjetnosti,kulture...

IDEJA O KRAJU UMJETNOSTI, DUHOVNOSTI I KULTURALNOSTI

Urban govori o porobljenju slikarstva- pocetak kraja duhovnosti. U drustvu robem ljudima nisu potrebne
slike, imaju Kokad aparat. Gombrowict se pita zasto se ispred originala okuplja gomila i zasto to vise nije bilo
interesantno kad se saznalo da je njegov ucenik naslikao sliku Da Vinci), a kopijama se niko ne divi. Zanima
ga neobrazovano stanovnistvo, koje ne poznaje prave vrijednosti slika, a koje se klanja necemu jer su ga to
naucili . Gombro vise postuje realnost. Nego izvjetsacenost,. Autenticne ljepote se ne mogu klonirati. Urban
govori kako nikad nije bilo savrsene ljepote. Tu govor o histriji instrumentalizacije, iskoristavanja, novcane i
trgovacke razmjene...

ANALIZA LEDINOG SKIDANJA: FEMINIZAM I ANDROGINOST

Kod Krleze bolje prolaze slobodne zene, nego one koje zive zivot u lazi (Klara i Melita).- Zeni treba dati
slobodu da sama donosi odluke , ali ne pod pritiskom egzistencijalnih razloga.Mitska Leda dovodi se u
vezu s danasnim frahlicama, sto preko noci postaju popularne i zvijezde. Slavu postizu razgolicavanjem,
tijelo izlazu pogledu zudnje. Leda je pozirala i poslije svakog poziranja isla je u krevet, a to joj je Aurel
placao. Slobodne zene su nocne dame, a to moze biti i zena koja je u nebracnom stanju. Feminizam traga
za sobom, androginost zeli uskladiti muskost i zenskost u sebi. Patrijarhat je samozaljubljenost, musko se
psoatvlja na jedan vladavinski nacin spram zene. Ako zena ostane unutar see, sacuvat ce svoju intimu, ali ce
ostati usidjelica. Ako iznese svoje JA doboit ce neko drugo zauzvrat. Jer zatvorenu zenu onaj Drugi nece
upoznati. Ako zena stupi u odnos s muskarcm gubi svoju cistocu, a ako ne stupi nikada nece osjetiti uzitak
odnosa. Sadeov roman Justine ili nedace kreposti- govori o djevjci koja je vjernica, ne daje nikom svoje
drugo Ja ali zudi za tim. Sestra Juliette je puka suprotnost,, koja uziva u raskalasenosti, sretna je. Na kraju kaze
da Justine to prozivljava kako bi poslije bila nagradjena, a ruga se prije toga ako ljudi misle da mogu bez

drugogo Ja (Sade). Simic govori o Krisu i Judi, prvi je manipulator i pozitivna licnost, dok je drugi
izmanipuliran ali negativan.
Leda implicira ginokritiku-zenski tekst. Vlastita soba- Virginije Volf- ispituje poziciju zene u knjizevnosti koju
sus pisali muskarci, patrijarhalni koncept ne dopusta da zena ima svoju radnu sobu. Gombrina estetika zena
je majka i dopuna muskog. Feministicka knjizevna kritika postaje ginotekst ili ginokritika- zensko citanje
zenskog teksta- Francusku ginokritiku zanima zensko pismo, a americku zenska knjizevnost. Luce Irigiray
ispituje zenstvenost u kulturi, ali se centrira na zensko tijelo, a ne na zenu spream muskarca. Novija
feministicka kritika odbit ce esencijalizam isticuci razlike izmedju zene i zene. Elaine Showalter- bavi se
feministickom kritikom u divljini: Crnkinje vole crnacku feministicku etsteiku. Za nju zenska kutlra postoji
unutar muske i zenske tradicije. Preko koje se zenski tekst moze citati kao dvojni diskurs. Juliet Michel smatra
da ne postoji zensko pismo. Vec muski glas zene u svijetu gdje zena mora govoriti muski. Svi smo dvospolna
mogucnost onog drugog, a jednost dolazi tek smrcu.

ANDROGINI KNJIZEVNI DISKURS: ANDREJ BLATNIK

Feministicki ili androgini tekst O cemu govorimo. Pisac je citao knjigu duze nego je trebao. Knjiga O cemu
govorimo kad govorimo ljubavi. On opaza zenu ispred koji stoji knjiga Female ciriticsm. Kad je susrela
njegov voyerski pogled on ej pita voli li zensku knizevnostm na sta on aodgovara da voli samo tu
knjizevnost.Kaze da se u tim stvarima umije iskazati, kaze preveo je 2 knjige Anais Nin. Kaze i da je ljubitelj
zenske knjizevnostim a nije patrijarhalni tip. Poziva je na kafu, koju ona placa sama. Ona mu en zeli reci cime
se bavi. Idu kod nje u stan i on se zeli ljubiti. Ona to smatra zastarjelim i zeli pricati o ljubavi, njen stan je jako
razbacaan, na sta on nije navikao. Odlaze i u kino, rundu pica placa on pa ona. Nekog vodica u bandi udara
polugom da se napravi vazan, a ona mu ranu povija cipkastim rupcicem. Na kraju saznaje da je ona
prostitutk, da radi na sexifonu, slusa price drugih a onda ih objavljuje u oglasniku. Brane ipak ostaje sa
svojom curom koja se vratila.

LEDA KAO METAFORA PROSTITUIRANJA GRADJANSKE KULTURE

Ledina tjelesna osobnst potvrdu svoje drustvene vrijednosti dozivljava tek na slikarskom trzistu roba kao
segmentu kapitalistickog drustva. Robnom odnosu ne moze umaci ni 1 robna egzistencija, sto zna Aurel koji je
manipulator Ledinom osobnoscu. Ni jedna knjiga, slika ne postoji dok se ne oglasi njen kriticar. Ocima TV-a
ne mogu se kriticki valjano sagledati umjetnicki dometi jedne slike. Prostitucija je izlazenje iz sebe van,
oglasavanje antropoloski fenomen.urbanova kriticarska sposobnost- je robnonovcana proizvodnja i Leda se
dvostruko ponistava- poslije poziranja odlazi u krevetm protiv svoje volje, ali iz egzistencijalnih razloga.
Estetsku ljepotu mijenja za robnonovcani prdmet. Savremeno drustvo opstaje zahvaljujuci masmeidjskoj
eksploataciji. Kapitalisticko drustvo nagovjestava kraj za ljepotom. (Spomenuti i Ledu, Melitu, Klaru i
Klanfara).

ZIVOTNO SVAKODNEVLJE I DUHOVNA VELICINA

Paralela izmedju covjekovog bozanskog nadahnuca u procesu stvaranja umjetnickog djela sa jedne strane i
svakodenvnog zivota u kojem se zbrinjava zivotna egzistencija. S druge strane. Raste materijalno bogatstvo, a
opada potreba za umjetnoscu-danas. Egzistencija ogranicava genije da se realiziraju kao kreativna bica- primjer
Urbana i Lede. Sve se prodaje kao najobicnija roba-Aurelove slike. Kapitalisticka civilizacija potiskuje ljepotu
erosa i stvaralackog zanosa. Nocne dame- cekaju muskarce dubljeg dzepa. Sve Lede vijekoviam dokcekuju
ste sudbine.

POLITICKA ESTETIKA, TEORIJA NAUKE I DIPLOMATIKA: KRLEZA I ERAZMO

Fokalt-prvi moderni roman bio je Iskusenje sv. Ivana. Koji nastaje u biblioteci cutanjem tekstova.
Katol Izinovski- U kulturi postoje pojave interpretacije mrlja. Razvoj jezika donosi nove rijeci-mrlje.
Za Krlezu je Erazmo ostao intelektualno superioran, psiholoski razborita i diploamtski mudra figura. Svaki
oblik pristanka i nepristanka filof. imena od znacaja oduvijek je bilo shvacen kao akt politickog angazmana, a
ne vlastitog izbora.

TRAGICNA SUDBINA COVJEKOVE EGZISTENCIJE

Krlezina artistika i politicka filozofija najcesce zavrsava u tragediji. Postoje dva reda uzroka koji odvode
Krlezine likove u tragediju;: prvi je sljubljivanje s pozitivitetom, drugi red uzroka proizvode pasolutne svrhe
koje pred njih stavlja Krlezijanska estetika. Covjek je bice koje je okrenuto ideji slobode, i zato tragicno
zavrsava. Kod Krleze ljudski stvor uvijek je na gubitku. Ono najtragicnije je estetski najljepse. U Areteju
Krlezina politicka estetika polazi od ideje apsoultne slobode, a zavrsava idejom covjekove tragedije.

POLITICKA PEDAGOGIJA, POLITICKA KULTURA I POLITICKA ANTROPOLOGIJA

U drami Leda Krlea opisuje uzbudljive odnose izmedju muskarca i zene,slikara i slikarskog
modela,jedinka i drustva,subjekta i objekta ,duha i tijela ,slike i robe.
Politicka filozofija zadobija vlastitu slobodu i pravo da preko svojih vlastitih spoznajnih mogucnosti cita i
iterpretira krelezijansku fenomenologiju povijesti politicke batine i drustvene dresure.Tako ono fino
psiholosko,antropolosko, filozofsko ,politicko i artisticko vezivo Krlezinog pera dospjeva ispod samih carsafa
gradjanskih loznica ,zavirujuci u zastrti ,skriveni i fizickim okom nevidljivi prostor loznice kako bi covjek u
najintimnijem,najskrivenijem,kutku covjekove privatne egzistencije otkrilo dublju povezanost socilogije i
psihologije ,drustvenog odgoja i individuuma ,politickog nadzora i intime sexa itd.
Sve relacije i njihove zive personalizacije pocivaju na kategoriji robe i na njezinoj proizvodnji i reprodukciji
,odnosno na robonovcanom posredovanju i proizvodnji otuenog i postvarenog odnosa kao sume cijele
drame.Leda nam pruza predodbu postojanja moderne egzistencije i to preko prereza citavog niza svojih
junaka.Idejnu konzistentnost drame odrzava na okupu dijagnoza apstrofirajuci vladajuci drustveni i politicki
odnos robe,novca,kapitala kao temeljnog razloga takvog nacina bivstvovanja.Estetska i filozofijaska ljepota
Lede satsoji se u njenom predocivanja intezivnog dozivljaja sukoba izmedju jednog erotskog i slikarskog
akta ,historijskog i aktuelnog postojanja,u vjecitoj prepreci koja svjetli izmeu artizma i covjeka,zene i
muskarca,jedinke i drustva-u sjeni politicke pedagohije,i politicke kulture ,drustvenog odgoja i politicke
vlasti.U sredistu Lede i pripadnih joj klanfarskih novela figurira teza prema kojoj je muskarac paradigmatsko
olicenje vladarske svijesti kao i sveukupno covjekove povijesti ,koja proizvoljno raspolaze zenom kao
svojevrsnom robom.Kada raspravlja o eni,Leda raspravlja o muskarcu i vice versa buduci da njegova literarna
i filozofska analiza egzistencije moderne zene i muskarca prerasta u analizu situacije suvremenog covjeka
,drustva,kulture, i odgoja.Ledino misljenje odnosa izmedju spolova ne prozima samo estetska uvjerljivost ,nego
i refleksivna orginalnost Krlezinog djela,za koje smo rekli kako ono prije cijele postmoderne i gotovo na njen
nacin razvija temu zene i patrijarhata.Onaj sloj drame Lede koji ispostavlja fenomen prostitucije slikarske i
slikarsko kriticarske egzistencije koji se odatle prosiruje prema analizi prostitucije odnosa izmedju covjeka i
drustva u kojem on zivi,gradeci sebe i politicku zajednicu kao covjekovo prebivaliste.Odatle se politickofilozofska analiza Lede probija do signiranja fenomena drustvene prostitucije kao historijskog i konkretnog
aktualizma sveopce depersonalizacije ,deindividualizacije,i rasprirodjenja covjeka.:zena i muskarac.
Politicka filozofija se uzima kao najmeritornija disciplina spoznaje politickog pojma u Krlezinom artizmu,sto

znaci da se mediologija prosljedjuje u analizi Lede i klanfarskih novela kao njena sosptvena metoda.

POLITICKA FILOZOFIJA, KNJIZEVNOSTM POLTICKA ESTETIKA I MEDIOLOGIJA

Krzelogija se jo nije naucila politicko-filozofski misliti.
Vracajuci pogled na kriticko razmatranje estetizanske svijesti ,treba spomenuti da nju definira ispostava
estetskog gledista aktivne rezistencije koju karakterizira ono poimanje estetskog predmeta koje se odupire
svakom citanju knjizevnosti izvan njenih disciplina ,dok drugu odbijajucu soluciju odreduje glediste pasivne
apstinencije koju determinira lijenost istrazivanja i teorijski komfor svojevrstan modernosti u cjelini.Ne treba
zanemariti jedan broj neopragamtista koji okrecu svoj pogled prema knjizevnosti i jeziku kao disciplinama i
formama koje otvaraju prostor fragmentarnosti i metodi dekonstrukcije kao pouzdanicama projekta
decentralizacije esejizacije i estetizacije itd cijele zapadne epistemologije ,filozofije ,logike itd.Svoju valjanost
politicka filozofija provjerava u predmetu Krlezine knjizevnosti i misljenja politike ,ciju zbiljnost ispostavlja
angazirana estetika krlezijanstva i cinjenica da u politicko predstavlja najmanje polovicu Krlezine politicke
estetike.Problem politicko-filozofske interpretacije knjizevne umjetnosti ,moze se reci kako svaka poetika
sadrzi makar najapstraktniji ,skriveni,imanentni pogled na drustvo i politiku,na covjeka i Boga,zbilju ,povijest i
slobodu.Svaka moderna se naslanja na prethodno iskustvo i ne moze mu se niakd oteti i kad to svjesno
pokusava.Pojam novogradnje ima drugacije znacenje od onog kojeg posjeduje Leda .Oko
novogradnje,doma,stojne kuce,krova and glavom,vile,vode Aurel i Urban jedan od najinteresantnijih politickoteorijskih i arstistickih dijaloga drame.U Ledi citav niz rijeci ima status pojma.Ovaj status nemaju sve riejci ,vec
samo one koje su se uspjele dici do razine pojma.Ovaj status su izborile one rijeci koje su dosegle razinu
sredisnjih kategorija drame.Politicka filozofija uzeta je kao kljucna diciplina interpretacije jednog knjizevnog
djela zato sto je forma eseja najbliza literarnom stilu i zato sto politicka filozofija ne inzistira tvrdoglavo na
tradiciji znanstvene hiperracionalnosti ni na iskustvu ekonomije i kalkula modernosti i postmoderne.U
aktualizmu analize Krlezine umjetnosti valja pridrzavati svetog pravila kojeg na stanoviti nacin izrazava
sredisnji motiv Lede i sama Leda kao slikarski motiv i kao artisticki objekat.Leda je objekat koji je istovremeno
subjekt,Ona je estetski subjekt zene sto pozira kao objekt odnosno subjekt-objekt koji se nalazi ispred jedne
artisticke subjektivnosti.Ovo se dogadja onda kada robni odnos prerasta u feticku moc i kada roba zadobija
erotska i metafizicka svojstva koja caraju i plave ljudsku egzistenciju ,svijet i svijest s mogucnoscu univerzalne
razmjene i upotrebne vrijednosti u podrucjima koja izgledaju nerazmjenjiva.Na taj nacin se robu-novac
razmjenjuje ,prodaje,trguje ,kupuje odgovarajuci vrijednosni ekvivalent u obliku prirodne ljepote i cula
ljubavi ,zivota i smrti ,posto je novac drugobivstvo robe i bivstvo robe kao kapitala.
Ova diskusija je parafraza Lede u aspektu njenog razumjevanja relacije subjekt-objekt.Na takav nacin bivstvuje
i Aurel kojeg priroda nije obdarila slikarskim darom ali on nastavlja slikati i trgovati svojim slikama.Aurel tako
postupa iako njegove slike ne stvara niti prodaje artisticki dar,nego vrijednost njegovu artizmu priznaje
umjetnosti i slikarstvu strana stvar koja se zove roba ili Aurelovo robnonovcano stanje i finansijsko umjece kao
nesto sto je izvanjsko artizmu.Sve to je ostvarivo preko Urbanova likovnokritickog subjekta,kojega on saam
iznevjerava i razmjenjuje za Aurelov novac robu kada pise lazne i pohvalne kritike Aurelovu slikarstvu.Na to
je Urban prisiljen jer on nema drugog nacina da prezivi buduci da mu fale materijalna sredstva egzistencije.Na
taj nacin bivstvuje i Melita i svaka druga Ledina egzistencija koja se zaplela u zacarani krug robnoga bivsta i
njenog sasvim realnog robnog fetisa.
Svi smo mi igracke u bazaru civilizacije i to igracke koje se micu po pravilima te iste
civilizacije.Navinuli su nas,igraju se sa nama ,onda nas bacaju u smece.Na taj nacin postupa
kapitalisticka graanska civilizacija i cijela dosadasnja povijest ,kada se zastiti nama i potrosi nas kako
se inace trosi svaka roba dok sluzi svojoj svrsi.Tradicija kod Krleze vise prijeci i muci svakodnevno
covjekovu egzistenciju nego sto pomaze covjeku u njegovom teskom prohodu kroz hladni objekat trajuce
povijest.Moderna predocena u Klanfarskoj svijesti ,robi i novcu,birokraciji i tehnici,novogradnji ceku,uspjehu

postimpresionizmu itd.poprimaju pod Krlezinim perom oblike nijemih i pasivnih produzetaka utvrenog i
iskusenog poretka stvari Roba vlada ili je na putu da ovlada svijetom i svakom pojedinacnom svijescu
,politikom i privredom,artom ,erosom,i onog najtanijeg prizora ljudskog svijet koji se zove osjetila priroda erosa
i erotika umjetnickog nadahnuca.Pojam robe lezi u samoj poduminiti i temelju Lede uzdrmavajuci sobom svaku
njezinu svijest i bivstvo ,bilo na djelu ljudska ,artisticka ,erotska,privredna ili kriticka egzistencija ,objekt i
subjektivna strana doticnog fenomena.Stvari i roba ,novac,bogatstvo i moc kao ispostava robnoga odnosa
melje ljepote,ljubav i srecu .Ali roba pruza i priliku moci i bogatstvu da prirodnu ruznocu zamijeni ili otkupi
za ljepotu,duhovnost ,pamet,intelekt,krijepost.Priroda i sloboda postaju roba.Ono sto se dogaa sa jednim
Klanfarom ,inteligencijom i narodom takoer se zbiva sa Aurelovim artizmom kao robom i sa dojednim likom
Lede.Ljepota i ljubav takoer su roba.Svaka zena u Ledi u legitimnom je braku radi materijalnog interesa
i nuzde egzistencije.Politiku pisac inace razumijeva pretezno preko fenomena vlasti i vlasnistva.Leda
iznosi tezu da su elite kroz cijelu hostoriju do danasjeg dana posjedovale i kupovale slikare ,umjetnike
itelektualce i da su te elite vlastitim svrhama podvrgavale ljudsko tijelo,dar i dusu.Leda iznosi stav da su
se glavnom toku povijesti ljudske egzistencije suprostavljali tek oni slobodni i odvazni individuumi kojima nije
falilo hrabrosti da se izdignu iznad surove zbilje i ljudske pasji podvijene egzistencije.Drama cvrsto stoji na
strani covjeka i zene kao one prezrene i ponizene vecine,pokazujuci kako je istrajavanje na tom putu ravno
gologostkom hodu po trnju ,da bi se stiglo do ljepote,ljubavi i srece.

EGZISTENCIJA KAO ROBA

Aurelove slike. Iako su mu slike nekvalitetne. Jer je on slikarsko mazalo, on posjeduje NOVAC. Urban je
jedini lik koji se subjektivno pokusava oteti robnom fetiizmu. Klara, Mellita i Leda se sljubljuju s robom i zude
za njom. U Ledi likovi su pomireni svojom sudbinom. Nocne dame su profesionalno postene. Robni fetisizam
je potreba za paterijalnim, kada se potisne ono duhovno. Roba se pojavljuje kao ljudsko prokletstvo.
Heraklitova dijalekticka ontologija-ne mozemo biti na dvije strane u isto vrijeem sve je predodredjeno kako ce
nam biti. Marxov robni fetisizam. Jeste psiholoski aspekt. Postoji i fenomen ljudskog porobljenja intelektualne
egzistencije. Zakon nivelacije- bolje prolazi slikarsko mazalo poput urela od jednog Urbana koji sam kaze da
je slikarstvo postalo produkcija robe kao svaka druga prdukcija. Treba napraviti paralelu izmedju
Mikelandjela i pape (Papa hvalio Mikelandjela iako nije imao pojma o slikama) i izmedju Aurela I
urbana (Urban pise pozitivne kritike jer je primoran). Svi Ledini likovi su umjetnici bez taletna. Sve sto
izgleda jednostavno i prirodno, to je najteze postici- to je srz KOSTOBOLNE LJEPOTE.

LJUBAV I ZENA KAO ROBLJE

Ljubav predstavlja uzjamanu privlacnost dvije osobe. Kod Krlete je prostitucija egzistencija i erotsko,
nema ljubavnog . Roba pobjedjuje nad odnosom ljubavi, odredjuje drustvene odnose pa osjetilo ljubavi,
ona moze zamijeniti ljubav za neljubav, rugobu za ljepotu i sl. (primjeri iz drame).Drama posjeduje
estetski intenzitet i politicko-filozofsku vrijednost. Pojam pravne garancije oznacava socijalnu sigurnostKlara. Primjer Lenbaha i Laure u Agoniji- gdje se zena pojavljuje kao patrijarhalni gazda. Svaka ljubav u
Ledi realizira se preko egzistencije. Danasnja frajla se prostituira cim otkrije nago tijelo preko medija. Ljubav u
Ledi je u obliku flerta. Melita i Klanfar. Ona mu posteno kaze da ga vara i da je iz egzistencijalnih razloga s
njim. Klanfar kupuje Melitnu ljepotu i nepostojecu ljubav,. U Ledi najpostenije zive nocne dame-nikome ne
lazu. Erotskiji je cistije onos to se cini na prvi pogled pokvarnije. Trnovit je put dociste ljubavi. Ideju
samosnatlnosti nalazmo kod primjera Klare i Klanfara. Klara u buntu kaze zasto zena ne moze biti
samostalna, zene su uvijek u gorem polozaju od musakarac, jer zive u teoj socijalnoj situaciji. Polozaj
zene u civilizaciji i patrijarhatu- vladavinski polzaj ima muskaracm, zahvaljujuci novcu. Muskarac je prema
zeni njezan sve dok je ne dobije patrijarhalno i ne zagospodari njome kao svojim vlasnistvom. Leda stremi
ravnopravnosti, samostalnosti i jednakosti zene i muskarca, najprije u ekonomskoj i socijalnoj sferi. U flertu

Klare i Urbana ima ljubavi- jer nije s njim iz egzstencijalnih razloga, on je siromah. Klarina pobuna protiv
patrijarhata- izrazava je buntom. Medijska i politicka kultura ukidaju kategoriju stida.

KLANFARSKO KMETOBOGATSTVO: DIJALEKTIKA SLUGE I GOSPODARA

Klanfar- dozivio je vrtoglavi uspon od ciglarskog sina do nivoa provincijskog advokata- tu porpiam
funkciju kontrasta. Klanfarovski princip jedino sto stavis na sebe i us ebe to vrijedi. On je godinama
zivio bijedno, ali je stedio. Biti Klanfar znaci bubati, dobivati stipendije, postici cilj u zivot, makar gladovao i
bio bez sobe. On je jedna konzervativna svijest, nije posjedovao unutarnju snagu da se emancipira. Njegove
odlike su: vlastiti materijalni interes iznad svega, uspjeh u karijeri, reducirati se na
epikurejstvo..Temeljnu odrednicu klanfarovstine prdstavlja epikurejstvo-materijalizam. Klanfarovstina se
odnosi i na druge likove: Aurel, Klaru, Melitu. Klanfar na Varadijevu- njega razara Melita jer ga ne voli, on
ljubuje s 22. Godisnjom Veronikom, ljudi ga posmatraju samo kao obicnog cigalorskog sina iako je stekao
bogatstvo i postao gaazda. Za Simica je on pak jedna od drustveno i politicki najzdravijih lica. Postao je zupan
neradm i pasivno (dobio je zemljiste) negalno...Meliti je rekao da kome nije ispod casti da jede moj kruh.
Tome nek ne bude ispod casti da se pokorava mojim zahtjevima- tp pokazuje kako nema gradjanskih manira.
Krleza je mrzio rijec progres- i izrugivao se Klanfaru kroz cijelu dramu. Meliticnom ocu je bilo jako teskos to
se udaje za Klanfara, pred smrt je bankrotirao i prodao je vilu i vinograd. Novo gradjansko drustvo uzdiglo je
Klanfara do nebesa. Majka Klnafarova nije bila na njegovoj svadbi. Jer je on tako htio- Njegovo bogatstvo
donijelo je distancu izmedju njega i majke- ona je id alje ostala stara siromasna Klanfarica.
epikurejskoj etici, uivanje se smatra dobrom i naim ivotnim ciljem, kojem su podreene sve druge
vrijednosti. Bol je jedino zlo, MATERIJALNO
PLEBEJSTVO KRLEZINE ESTETIKE U SVJETLU ODGOJA I DRESURE
Klanfarska egzistencija sljubila s sa tehnifikacijom svijeta, modernizacijom svijesti, umjesto da pozivi plebejski
prirodno i slobodno. Stara Klanfarica- je tradicionalno odgojena i imala je izdresiranu svijest koju olicava
ropsko bice- nije se zeljela pomjerii s tog tla, za razliku od Klanfara. Pojam dresure najbolje mozemo shvatiti u
IV cinu drame kad svirac kaze nocnim damam 2da smos vi lutke bazarske civilizacije, da nas bace kao
smece nakon sto nas iskoriste.- Melita i Klara ne zeli pasti na niske grane jer su odgojene kao gospodjice.
Klanfarica je pak simbol zene koja plebejski ponizeno podnosi svoje stanje!Klanfar jednim dijelom zivi svoj
plebejski odgoj, ali drugim dijelom potvrdjuje mentalitet gradjanskog plemstva kojem pripada. Vradijevi
pjebejciboje se grofovske gospostije cak i nakon njegove smrti (od grofa je Klanfar uzeo dvorac)-to nam
pokazuje kako su oni odgojeni da im je u svijesti i dlaje da postuju ex gospodara. Plebejska svijest se
pouzdaje u autoritet, vezuj se uz proslost i ne voli modrnizacije. Klanfar je stilskiji i morlaniji od Aurela
jer se bavi privredom iako nema aristokratskih manira.

EPIKUREJSTVO, MALOGRADJANSTVO, PROVINCIJALIZAM

Epikurejski fenomenpojavljuje se preko Klanfarovske egzistencije. Klanfarova svijest- jeste epikurejska svijest.
Melita. Je bila s Klanfarom iz epikurejskih razloga. Klara je gradila s Aurelom vilu iz istih razloga. Klanfar je
koncentriran na tjelesno, na probavu i sec s drugima. Bit Klanfarovskog epikurejstva cini zivotni princip:
use, nase i podase! To je odlika hedonistickog uzivanja. Slugeranska filozofija smatra da treba sluzuiti drugom
da bi se sluzilo sebi samom. Eticki problem Krlezinog epikurejstva- lakse je slusatidrugog i zivjeti kao
gospodin, nego se boriti za svoju domovinu ,ali po cijenu da se ne bude gospodinom.Epikur razlikuje tjelesno
i duhovno uzivanje, ali smatra da duhovno ne vrijedi ako ne pociva na culnosti. Uzitak trbuha je izvor svake
mudrosti rekao je Epikur. Mallogradjantsvo je nnastalo na razmedji grada i sela. Svi su malogradjani koji
su ni na zemlji ni na nebu, osim Urbana. Melita zeli otici s Aurelom u Pariz, iz provincije. Aurel je
samo obicno slikarsko mazalo i malogradjanin jer ljubi Urbanove ruke kad ovaj pise pozitivne kritike o

njemu. Malogradjanstvo postoji u drugom licu preko onoga drugog.

INTELEKTUALNO ROBLJE
Svi likovi u Ledi su intelektualci, ali sa tragicnom sudbinom. Milan Kunder u romanu Nepodnosljia lakoca
psotojanja.. pita se sta je ljudski zivot u klopciu koju se pretvorio svijet? On uvodi i pojam konlogora- kao
metafore odsutnosti privatnosti. Inteligencija se javlja kao subjektivnost koja obavlja teorijski, filozofski,
duhovni i naucni dio posla. Aurelovu slikarsku laz ce Urba obrazloziti kao slikarsku istinu. Intelektualna
egzistencija traje kao roba i intelektualno rbolje. Urban se slobodnom voljom, intelektom odupire
materijalizmu, on je jedan relativno slobodan intelektualac, jer ipak mora lagati za one Aurelove slike.
Ne moze kod Krleze biti intelektualaca ako unaprijed covjek nije ekonomski slobodan tj. Nezavisan.
Intelektualci moraju ici preko provincije, preko malogradjanstva ka duhovnoj slobodi. -pise u djelu Svdba
velikog zupana Klanfara. Krlezina pliticka filozofija trazi apsolutnu slobodu intelekta.
ATEIZAM I SEKULARIZAM
U djelu Svadba V.Z.K. dosta paznje se pridaje crkvenom obredu-vjencanju Melite i Klanfara. Krlezina
literatura ne moze bez religijskog pojmovlja. Klanfar s pojavljuje kao ateista koji se prodaje robi,
karijeri, egoizmu. Postaje on i teista cije bozanstvo predstavlja svijet robe. Sekularizam je prikladniji
Klanfaru. Ateizmom se proteze politicko i ideolosko pojmovlje.Sve ono sto nije zarada Klanfara uopste ne
zanima. Sekularni ateista je i epikurejski materijalista. Klanfar nakon majcine smrti misli na utrobu, dok
Melita svira klavir. Odmah govori o pokretanju pitanja majcinog nalsjedtsva-to potvrdjuje njegovu sekularnu
prirodu. Dolazi do ideje da ljudi nisu i u smrti jednaki-jer ne sahranjuju se svi jednako. Melita je licnost koja
posjeduje ateisticko-sekularisticku svijest. Plebejsko postovanje grofa kao Boga susrecemo u djelu Klanfar na
Varadijevu. Zatucanost, neobrazovanost, kmetski primitivizam su uzroci primitivne plebejske religioznosti.
Melitin tac je presao na kalviniste zbog karijere. Ti se ocitava veza izmedju religije i politike. Vidimo
povezanost politike s religijom. Klaraje odgojena u religijskom duhu aristokratske porodice. Gradjansko
plemstvo komunicira rijcima koje upucuju na svetosti. Uskrs je u drami simbol bijega iz drustvene
stvarnosti- ovaj pojam se veze za nocne dame!Za njim zude svi koji su dohvatili samo dno.

KUCA IZMEDJU DOMA I VLASNISTVA

Kategorija kuce javlja se kao sinonim egoizma, robe i vlasnistva u Ledi kako je odredjuje sam Urban- on osjeca
odbojnost prewma novogradnji, opn je beskucnik, nema krova nad glavom. Novogradnja Aurelou i Klari
predstavlja zivotni ideal kojim uvecavaju materijalno bogatstvo i drustveni ugled. Dom oznacava
covjekovu samostalnost. Krov nad glavom. Aurelovo kucevlasniscko bogatstvo ali s druge strane se nalazi
duhovno siromastvo, i slabo slikarsko umijece. Kuca je za Krlezu oksimoron. Aurel je kucevlasnicki lirik koji
je los umjetnik ali uspjesan kucevlasnik, dok je Urban kucevlasnicki prozaik koji je beskucnik. Lirika je
sinonim umjetnosti i intelekta, a proza sinnim umjetnickog. U kuci uziva Aurelova epikurejska svijest, to
je statusni simbol za njega. Krov nad glavom je najelemnatrnija stvar u zivot, prvi je covjekov izum,. Kad je
covjek sagradio prvu kucu prestao je biti zivotinjom. Kuc i dom nemaju dodirnih tacaka s posjedovnim i
vlasnickom stranom kuce, i u dodiru s robom kuca prestaje biti dom ljudskom bicu. Svi likovi su stranc bez
obzira imali ili ne kucu. Za Aurela je vila roba za koju bobiva protuvrijednost (Ledu govori se po gradu zeli je
ozeniti). U Areteju- apatridi su oni koji nisu uz vladajucu politicku vlast, koji nemaju kuce ni domovine, traze
dom po svijetu. I bjeze iz Evrope.
Lirik- najee obuhvata - Tema je ono o emu se u djelu radi.

ljubavna - izraava ljubavne osje

aje (ljubav, ali i ljubavnu enju, patnju, ljubomoru i sl.)

domoljubna - izraava osje aje ljubavi i privrenost domovini

socijalna - oslikavanje siromane sredine, drutvene nepravde i problema, npr.ovisnosti,kriminala,

bolesti i sl. ,izraavaju alost i su ut, ali nerijetko i bijes i ljutnju

krajobrazna - putem krajobraza pjesnik izraava svoja unutarnja raspoloenja, ujedno se i divi
krajobrazu

misaona - refleksivno, duboko promiljanje o tome to je ovjek, koja je njegova uloga ili smisao
ivota, to su vrijednosti ivota

duhovno-religiozna - izraava vjerske osje aje

pjesma u prozi - ima sve to sadri lirska pjesma, samo nije u formi stiha, a njome se moe izraziti svaka
tema, bilo kojim stilskim figurama i ritmom

dijalektalna lirska pjesma - pjesma napisana na narje

ju nekog kraja te tako pjesnik izraava svoju
ljubav prema tom kraju; naj e e je to pjesnikov rodni kraj

Oksimoron-Primjeri oksimorona (isticanje):

otroumna ludost, glasna tiina, luda pamet, topli led, tiha buka, mlada starost, pametna glupost, ivi
mrtvac, mudra budala, skromna rasko
U svakodnevnome se govoru susreemo s oksimoronima, a da ih nesvjesno rabimo kao fraze:
gotovo savreno, originalna kopija, konstantna varijabla, virtualna stvarnost, ivi mrtvac, siguran rizik,
tamna svjetlost, napola gotovo, ivi fosil, nov i poboljan, stopostotna ansa, istinita pria
Prozaik-nepjesniki, obian, svakodnevan, obian, plitak
UMJETNOST I TEHNIKA
Tehnifikacija- irucivanje nove stvarnosti tehnickih proizvoda. To je nesto novo naspram svega psotojeceg. To je
kao pojava nekog stranca koji donosi ensto novo. Tehnifikacija izrucuje svoja nacela, preoblikuje svijest
covjeka. Tehnika pravljenja umjetnickog djela-koje autor recimo nudi publici je jedna d tehnika. Krlezine
tehnike su : kriticka, pesimisticka. Nihilisticka svijest.- Krleza tehniku oblikuje kao knjizevnik. Politicka
estetika tehniku razumije i dohvata prejko vlastitog odnosa. Robno.novcano bivstvo nije moguce zamisliti bez
tehnike, ona je odlika gradjansko-kapitalistickog drustva. Postmoderni svijet je ustvari tehnicki svijet. Postoji
tenika analiziranja sadrzaja u drami. Knjiga je poptuno potsnuta u tehnickom dobu. Ona je najavila
kapitalisticko drustvo. Kome trebaju slike poznatih slikara kad svako ima svoj aparat? Slikarstvo je
postalo produkcija robe kao i svaka druga pordukcija. Klanfar gleda slike kao kmet fotografije-on je
malogradjanin. Aurel gfradi kucu po najnovijim tehnickim nacrtima. Klanfras se sluzi telefonom i ima
dobro auto- to odredjuje drustveni status. Bazar civilizacije mogao bis ezvati bazar tehnicke civilizacije.
Tehnika donosi osloboadjanja od muke rada-Kada Klanfar navodi kako je sve tehnificirano u Holandiji!
Klanfari odlaze sa sela u civilizaciju tehnike, tamo Klanfar postaje gazda. Klanfar se pojavljuje kao
hipermoderni tehnokrat- kojem je nepoznata sfera duhovnosti, umjetnosti...Krleza motri na negativne ucinke
tehnike!
Nihilistika svijest -Kao filozofsko stajalite, nihilizam je pogled na svijet, a pogotovo
ljudsku egzistenciju, bez ikakve svrhe, znaenja, ili razumljive istine. To je teorija koja
promovira stanje u kojem se ne vjeruje ni u ta, ili u kome ne postoje ciljevi. Termin se
nekorektno koristi da bi se okarakterizirale one linosti koje ne dijele sa drugima neku
odreenu vjeru ili odreeni skup apsolutnih vrijednosti.

PRAVNA SIGURNOST I MATERIJALNO BOGATSTVO

Klanfar se pojavljuje kao pravnik u provinciji-dobro poznaje zakone. Fenomen prava Krleta uzima kao
psiholoski i socioloski pojam, konomsku pojavu koju izrazava data socijalna situacija i materijalna.Klara posjeduje kategoriju pravne garancije zbog koje je u braku s Aurelom Pogospodjeno seljatsvoKlanfar koji srlja naprijed bez obzira na cijenu. Klanfar kaze da je smrt otvoreno pravno pitanje, ja sam
jedini pravni nasljednik moje majke. Njegovu ljudskost podredio je malogradjanski materijalizam, nema
osjecanja prema majci, njime dominiria egoiszticni privatni interes i karijera. Meliti kaze da je brak pravni
ugovor- to j brak bez ljubavi. Moze se napraviti paralela ozmedju Klare. Kao jedne temperamentne zene koja
se u gnjevu zeli razvesti od Aurela i u sebi nosi ideju samostalnosti i arlote iz Glembajevih kao mudrje zene od
Klare- U rban hvali Klaru da je inteligentna i da joj je pravna garancija jasan pojam. Roba i novac uredjuju
drustvene odnose. Klanfar je od advokata postao gazda. Klanfarovska pravna lutka on jedino pismenom
nalogom ispunjava sve zahtjeve, pa je tako dao ustrijeliti 3 Zidova. Iza pravnickog nazoiva krije se lice lopova,
pravnog grabezljivca i nitkova.

TAJNA EROSA I ZENSKA TAJNA

Poceti sa pricom o antickoj Ledi i Zeusu. Adam i Eva su pocinili grijeh zbog kojeg ispastaju svi. Ledu niko
ne nagovara na grijeh- to je njena zenska priroda koja svoju realizaciju pronalazi u muskarcu. Leda je
Kraljica ljepote i erosa, ali ona nije sretna zena.prodaje se. U njenom tijelu moze uzivati cak i neki starkelja
koji ima kesu novca- a danas tako postupaju i frajlice. Leda je erotska roba koja postupa na nacelima robnog
svijeta i logike, kao i svaka druga roba. Ono erotsko tjera Melitu da ostavi Klanfara- ona je zaljubljena u Aurela.
To je uvidjela Klara koja steze Aurela uz sebe koja ga ne moze napustiti iz pravnih razloga. Aurel zeli izgraditi
vilu zbog Lede i erotske pozude-Leda pak dolazi sa bogatim covjekom, a zatim sa trenerom. Erotski su cisti
samo Klara i Urban. Jer oni svojevoljno flertuju. Nocne dame se pojavljuju kao prodavaice erosa. Kad je
Aurel bio najsretniji,Leda mu odlazi, Klanfar ostaje s Melitom iako mu je rekla da ga vara, Klara ostaje s
Aurelom jer joj ne prijeti opasnost zvana Leda. Robna civilizacija otvara vece mogucnosti za ispoljavanje eroa.
Erosje uvijek bio uslovljen materijalnim stanjem individue, ljudska priroda se nikada konacno ne potcinjava
prevlasti robe. Drustvo je odgovornije za stanje individuuuma, nego individuum za drustvo. Klara je varijanta
pametnog erosa-vlada sobom a ima i lijep glas koji uzbudjuje Urbana. Poenterstvo je ostatak patrijarhalnog
u muskom erosu (Urban se ako ponio prema Klari).- Urban Klaru sanja kao hermafrodita- njena culna priroda
prelazi u racionalno.- Leda u Aurelu bude oni animalno koje posjeduje svaki covjek. Urban kaze da je tijelo
mudrije od onog sto se zbiva u nama.

GRCI, EVROPA, AMERIKA I TAJKUNI

Krleza LeDU uzima iz starogrcke mitologije. Amerikanstvo je put ka novom pocetku, najvisi domet evropskog
duha. Epikur kao grcki filozof u Ledi dobiva negativno znacenje. Evropa i Antika- su neiscrpna inspiracija za
Krlezu. Tradicija Grka predstavlja polaziste evopologije. Evropa zivi nacinom oksimoronske egzistencije kod
Krleze. Uako je bio upucen u evropsku filozofiju Krleza je kritizirao Evropu. Aretej je Grk koji je svjestan
agonije koroz koju prolazi Evropa prije fasizma, iste one kao u vrijeme Helade. Krleza se oslanja na
najvrjednije domete evropske misli. Tamnu stranu Evrope predstavlja prosudba da je lsikarstvo produkcija robe
kao i svaka druga produkcija. Klara iznosi idelu slobodne Evrope kad govori o evropskim zakonima. Klanfar
podsjeca na Amerikanca koji se predaje samo poslu i koji pput vraga bjezi od politike i politicnosti. Evropska
dotjeranost intelektualna sirina, nasminkanost, tradicija renesanse- to je ono sto Evropa ima, a Amerika nema.

BIROKRATIZACIJA, SMRT I LJUDSKO DOSTOJANSTVO

Fenomen birokratizacije- izrazava proces drustvene prostitucije drustva i prces propadanja etike i smrt
antropologije u gradjanskom drustvu. Krleza birokratizaciju vezuje uz pojam ljudske srti i dostojanstva. Smrt
Klanfarice i skromna sahrana u skladu s drustvenim statusom-samo se sucut placa novcem a to predstavljaju oni
placeni oglasi u novinama. Smrt- dojava se placa i ona je JAVNA, oglasena, prostituirana stvar. To je ustvari
birokratizacija same ljudske egzistencije. Kultura postmortalne sahrane- nadgrobni spomenici- novac se
uzima kao mjera smrti; ko ima novc pravi te spomenike. Klanfar je pristupio izvrsenju smrtne kazne za
Jevreje tek kad je dobio pismeni nalog- on tim cinom postaje drustveni lutak, birokrata kojim neko upravlja.
Drustvo od pravnika pravi zlocince, kao us lucaju Klanfara. Svirac nocnim damama kaze da smo svi igracke u
bazaru civilizacije-nama upravljaju. Melita pita Klanfara kliko ce potrajazti inkvizija to jeste njegovo
birokratsko naislnistvo. Z Klanfara je brak pravni ugovor. Uzrocnike borkratizacije nalazimo u drustvenom
odgoju i dresuri nase civilizacije. Klanfar ce uraditi sve po zakonu samod a ostvari svoje vlastite interese.
Dostojanstvo je uslovljeno ekonomskim i materijalnim faktorom i odgojem. U danasnjem svijetu tesko je zivjeti
dostojanstveno. Ideja dostojanstva identicna je ideji slobodne covjekove egzistencije. Krlezino nacelo
dostojanstvebosti: sretan i lijep zivot, gdje ce covjek imati drugog pored sebe i erotski i slobodno bice.
Postoje tri horizontale: gradjansko plemstvo (iako su propali drze do dostojanstva), plebejstvo (dstojanstvo se
gazi) i mlada burzoazija (klasa u usponu kao sto je Klanfar). Iza njegovog dostojanstva stoji autoritet robe.
Urban gazi svoje dostojanstvo pisuci lazne kritike. Dostojanstvo moze opstati samo u jedinstvu forme i
sadrzine.

MEDIOLOGIJA IZMEDJU AUTARHIJE I OKSIMORONSTVA

Druga po vaznosti disciplina kojom istrazujemo Krlezinod jelo je mediologija. Mediolgija je disciplina koja
posreduje izmedju djela i discipline. Novitologija se pojavljuje kao publicistika-disciplina koja pornalazi
sredinu izmedju akademske klasike i medijske proze. Esej, kritika,. Hronika su forme koje gaje publicisticko
novitolosko, meidolosko iskustvo. Krlezijanska mediologija vise se pridrzava duhovne strane. Autarhija i
oksimoroni su karakteristike mediologije. Mediolog traga za svojom autarhicsnoscu, iako je mostareca,
posredujuca disciplina, jer u potrazi za sobom prispijeva u druge discipline. Politicka filozofija kad ulazi u
podrucje knjizevnosti, ustvari istrazuje ono politicko sto pripada objema disciplinama i tako pronalazi svoje
oksimorone. Feminologija svoj smisao nalazi u androginetici kao onom meioloskom u musko-zenskom
medioloskom kao autarhijskom. Ljudima vise vlada jednodimenzionalna svijest. Hegel,Nice. Euripid, Heraklit
spadaju u najvece aforisticae.Za duhovnu ljepotu najvise se pita disciplinarna starost (nauka nor.) dok za
tjelesnu ljepotu najvise odlucuje disciplinarna mladost-postmoderna. Oksimoroni kod Krleze su: pametna
zena, slobodna ljubav...Androginost predstavlja vrhunac u ispitivanju musko-zenskih odnosa kod Krleze.
Mediologija traga za onim unutrasnjim, oku nevidljivim.Intermedijalni pristup- znaci da jedna disciplina ulazi u
predmet one druge. Ovo ce ubiti ono- roman Viktor Hugoa ima kljucni znacaj za mediologiju.Debrayova
mediologija ukazala je da mediologija ne zastaje na sadasnjosti, vec priziva povijest u sjecanje i postupanjem
uozbiljujuci brznu,spktakl i dramatiku.
SPEKTAKL ZENSKOG TIJELA-TRG GRADJANSKE KULTURE
Spektakl zenske ljepote presao je u slikarsku samosvijest i objektivizralo se preko kista u umjetnicko
djelo koje se prodaje kao svaki drugi artikl na trzsitu. Mediologija je povezala anticku ledu i danasnje
Lede. Ledino skidanje treba shvatiti u dubljem kontekstu- kao razglasavanje, publiciranje, prostituiranje,
medijalizrianje, pojavljivanje jedne kulture i civilizacije kao njeno otkrivanje svakom pogledu, svakom onom
ko kuci ima tv. Mas mediji posreduju u otkrivanju tijela danasjih frajlica. Muskom, patrijarhalnom pogledu
hedoniziranog publiciteta. Pri skidanjem ne treba misliti samo na skidanje maski,. Vec na skidanje kao proces
duhovnog, kulturnog i intelektualnoh hedoziranja svijeta u kojem je nestalo stida i kulture.danas je tijelo
sasvim otkriveno. Sv. Pavle je rekao treba znati posjedovati tijelo u postovanju, a ne u pohotnoj strasti.
Individualno je pravo da li ce se neko pokriti ili pak tkriti. Proces skidanja pocinje sa slikarima koji slikaju

Djevicu Mariju kao jednu obicnu zenu.seljanku, nenasminkanu i nesredjenu. U gradjanskokapitalistickom drustvu tjelesno odnosi pobjedu nad duhovnim. Leda se pojavljuje kao antropoloski zenski
medij, bice koje iz sebe emitira mrezu znacenja i dnosa. Danas se desava i trijumf videosfere nad tiskom i
knjigom, upravo zahvaljujuci lakim formama. Joyce kaze kako treba zatvoriti oci i pogledati sto znacid a bit
nije u vidjenju slike golim okom. Fokalt kazte da djelo nastaje izmedju kista i pogleda koji slikar pucuje ka
modeli. A to nama nije vidljivo. Esej posreduje izmedju znanja, milsjenja i ljepote. Eesej spada i u
publicistiku jer ga zanima povod, aktuelni dogadjaj i poznata licnost. Leda posjeduje tjelesnu ljepotu i
duhovnu lakocu.Mediologija cita medije preko njihove tradicije.

DEBRAYOVA MEDIOLOGIJA I KRLEZOLOGIJA

Ova mediologija preko tjelesnog cita ono duhovno- priklanja se tijelu, dok Krlezina mediologija drzi
stranu duhovnosti, kulture i knjige.. Leda poakzuje kulturno-kriticki pogled na medijski fenomen.
Mediologiju je utemeljio Regis Debray. On zapusta kriticko duhovni potencijal filozofije. Transmisija-ne
moze se do nje doprijti golim okom, nego nadilazenjem tjelesnosti, komunikacije. U Fokaltovoj mitskoj
bibliotec Debray vidi cuvara nasljeda. Debrayova mediolgija uvodu kulturnu antropologiju. Za Debraya se
mediolog pokazuje kao arheomodernist koji spaja tradiciju i modernu, transimiju i komunikaciju...Mediologija
se krece antroplogiji jer kulturu, religiju i umjetnost nije moguce prenijeti na brzinu. Zvodi Hegelov pojam
medijacije- kao procesa samoostvarivanja, proces koji treba proci da se dodje do transmisije. Debray se odvaja
od evropskog tumacenja kultue, koja ima crtu duhovnosti- izlaze anglosaksonsku i njemacku odredbu tehnike
kao tradicije i kulture, sto niej svojstveno evropskoj kulturi. Uvdi pojam tehnokulture- u kojoj objekt prethodi
subjektu. Aurelu nedostaje ono unutarnje umjetnicko i ono unutarnje eticko. U Platonovoj osudi Debray ce
vidjeti prvi medioloski esej kad papir zamijeni filozofski tekst, tekst govor, fotografija sliku...debray se
prikanja amerikanizmu,, udlajuje se od evropologije. Krleza odbija njegov stav da je spolaj ono sto je
znutram da mislimo tijelom, da je lnjizevno vaznije od knjizevnosti..Kategorija uspjeha kod Krleze negira
knjigu (primjer Klanfara i njegovog uspjeha). Debrayova disciplina bliska je knjizevnoj kritici, eseju i
publicistici jer i one sadrze previse akademizma, pretenciioznosti. Za Debraya sve uvjetuje posrednika. Sahrana
odlazi u sferu privanosti, moderni gradovi sve manje paznje pridaju tome.

FROJDOMARKSISTICKA ESTETIKA ROBNOG TIJELA: FR. JAMESON

Frojdomarksizam predstavlja spektakularnu potrebu za onim spoljasnim, tjelesnim, kao oblik napustanja
duhovnog i unutarnjeg. Frederic Jameson pisao je tekst o fenomenu globalizacije. Teza glasi da se u
amerikanskoj postmoderni kultura zeli spojiti sa ekonomijom, sto dovodi do kolapsa ekonomije u kulturi i
kulture u ekonomiji. Robna proizvodnja postaje kulturalni fenomen gdje se nesto kupuje zbog imidza a ne
zbog upotrebne vrijednosti. Procese oglasavanja vode strucnjaci koji poznaju publiku, a to su frojdomarksisti.
Tu ulogu ima i SERIJALNOST, jer ima udjela u odluci da se nesto kupi, samo zbog toga sto to imaju i drugi.
Jameson Ameriku opisuje kao drustvo imidza, spektakla koji se estetski konzumiraju Zabavljacki
bznis predstavlja americku izvoznu granu. Amerika ima monopol na infrmacije, dok je Holivud potisnuo
evropski film vec dvije decenije. John gray protivi se potiskivanju domace knjige bestseleima i holivudizaciji.
Sve je pasivna potrosnja artikala. Filmski reditelji pustaju publici da nadopisuje tekst ali to ne rade da se
priblize publici,vec da ostavre profit. Digitalna tehnologija je prosudila d ce ljudi sami birati, ustvari oni samo
profit zele. Trgovacko-.meidjski spektakl predvode najjace drzave svijeta. Zozek kaze globalizacija je
nametanje ujedinjenog svjetskog trzista koje ugrozava lokalne tradiicje

BIOPSIHOLOGIJA, TJELODUHOVNOST, SPEKTAKL

Umjetnicka fotografija unodi duj umjetnosti iskrivljavanja, nikad ne mozeo procitati sliku rijecima:_ rezultat
Fokaltovih istrazivanja daje otkrice skretanja pogleda s nekog predmta, povrsno na ono unutrasnje Politicka
filozofija zeli vratiti dio duse koji je izgubila u moderni priblizavajuci se knjizevnosti i priblizavajuci se
fotografiji kao krajnjem dometu modernosti. Tu politicka filozofija postaje politicka mediologija. Sta ce covjeku
slika kad posjeduje Kokad..Biopsihologija i tjeloduhovnost su kljuc svake nauke. Psihlogija je oridla modernu
knjizevnost, i knjizevnost je utrla put psihologiji kao nauci., tragajuci za duhovnim, ulazeci u duse, unutarnje!
Unutarnja istina je uvijek svedena u umjetnosti, slikarstvu, vajarstvu, knizevnosti i nije vidljiva. Fenomen
spektakla kao prirodno lijepog. Biopsihologija i tjeloduhovnost imaju odgovornost da utvrde pozicije
unutarnjeg u odnosu na vanjsko ili tjelesno. Tekstualno umijece pripisuje se autorstvu.

SPEKTAKL DRUSTVENOG TIJELA: JEAN LUC NANCY

Zli povratiti smisao komunikacijskom, socioloskom, drustvenom, medioloskom u svijetu sekularizacije,
spektakularizma koji zeli razoriti to komunikacijsko, socioloski aspekt onog individualnog u postmoderni.
Esej kao formu tekso je doseci u umjetnickom smislu, Spektakl je cin kojim drustvo neposredno ili
simbolicno predstavlja i izlaze sebe. Ni jedno drustvo ne moze postojati bez figure kao sto su: crkva,
narod, kultura itd. Ili ispoljavanje kao samopredstavljanje. Nancy misli da je Marx spoznao spektakl kao
varku, iluziju, odbacujuci i mogucnost da drustvo bude prisvojeno od samog sebe. Kriticarima spektakla
zamjera sto ne odredjuju to autenticno. Za spektakl grckog polisa kaze da se kuplja u zajednicu. Nancy traga za
unutrasnjm kod spektakla, odbacuje kritiku javnosti. Drustveni bitak nastupa pred samim sobom kao
simultanost;: biti u isto vrijeme na istom mjestu. Nema drustva bez spektakla, jer je samo drustvo
spektakl. Postoji dObri i losi spektakl- u dobrom ima unutrasnjosti, zivota tijela i bljestavila, a los
spektakl vidi bitak drustva kao interes, strast losu slavu. TeatAr okupljanja.- je nacin na koji drustvo sebi
daje spektakl. Misljenja nas samih prethodi svakom misljenju . Kazivanje je tjelesno, a kazano je beztjelesno.
Zapad je naspram grckog postavio rimski model: igre u areni, rimsko je americko i njemacko,a grcko je
evropsko.

POLITICKI SPEKTAKL: EDELMAN

Politicki spektakl je paradigma manipulacije ljudima. U kulturno.kritickoj formi nazvan je madiokarcijom,
porobljavanjem onog politickog il medijskom kolonizacijom. Krleza bi ga nazvao mediokraturom gdje vladaju
mediokriteti. Tjelenski spektakl Lede o tome svjedoci, kao i danasnja TV koja nam ne da da dahnemo .
Medijsko u politici i politicko u medijima je definicija Edelmanovog spektakla. Ne moze se umaci medijskoj i
politickoj manipulaciji. Gradjani su izgubili subjektivitet kod glasanja, manipulacija dolazi do izrazaja
posebno u vrijeme glasanja. Uvjeti nastajanja politickog spektakla su masovna pismenost i obrazovanje,
pojava TV.a i radija kao mas medija koj izvjestajima obuhvataju cio svijet. Spektakl ispituje psiholoske
ucinke vijesti na ljude, ljudi ne reagiraju racionalno na izvjestaje, Informacije koje svakodnevno gledamo
nisu objektivni prikaz nego kreacija publike koja percipira na neujednacen nacin. Protulijek se nalazi u
bavljenju cinjenicama. Politicki jezik ce pak uvijek ciniti isto. Publiku politickog spektakla cine novinari,
politicari, gledaoci, slusaoci..Subjekt je lomna strukutra. Povjerenje u politicko vdstvo potice mastu i
discplinaira masu. Politiku i medije ne zanima drustveni odnos vec trenutni dramatski spektakl. Politicki
spektakl prezire drustvenu dinamiku, i posvecuje se licnim svojstvima voda, prateci njihove tjelesne crte, da se
paznja skrene s pravih problema. Neke zene su stekle prestiz na patrijarhalni nacin, poput Tecer , Indire
Ghandi..Konstrukciju spektakla cine vijesti kojim se privlaci pazanja, jezik ima veliki znacaj u
konstruisanju spekltakla. Politiku ne oblikuje ono sto se moze vidjeti, nego konstrukcija jezika.

ANGLOAMERICKO POLITICKO TIJELO: BRIAN MC NAIR

Javnim mnijenjem se moze manipulirati- to je uvezeno iz Amerike u Evropu. Povecanu ulogu medija u politici
mnogi vide kao degradaciju demokracuije u besmislen spektakl. Mc Nair se ogradjuje od onih koji medije
svode na spin doktore. Politicka komunikacija je politicki govor, govor tijela i opozicije, tj. Politicari, novinari i
MC Nair istice intenciju poruke spram izvora. Politicku komunikaciju sacinjavaju tekstovi, bizualni znakovielementi komunikacije koju cini politicki imidz. Kategorija politicke stvarnosti. Objektivna ili politicki
dogadjaj, subjkektivna ili dogadjaj u svijesti aktera i gradjana i konstruirana ili medijski oblikovan dogadjaj.
Pesudodogadjaj- medijsko izvjestavanje o nestvarnim dogadjajima. Politicka komunikacija tekso izmice
spektaklu. TezaSilera je da se kapitalisticki politicari prodaju kao roba, trziste i menadzment vladaju politikom.
Politicki marketing stvara potrosacem a ne porizvodjace politike- Postoji tabloidno novinarstvo i
kvalitetno novinarstvo (pruza informacije). Komercijalizaciju medija Mc Nair vidi kao prodaju robe.
Politicki oglasi funkcioniraju u Americi i Birtaniji zahvaljujuci mas edijima. Mediji se nalaze u ulozi
trgovackih putnika.- oglasi uvjeravaju. Americki Tv oglasi nazivaju se prodavaci spotova. Politicko
oglasavanje je amricki nacin proizvodnje robe kao masovne komunikacije kojeg cini politicki oglas koji
pociva na imidzu a ne na poruci. Zaljevski rat jeprikazan kao vojni spektakl americke tehnicke moci,
gdje dominiraju udari bez prikazivanja irackih zrtava. Lipmann govori o stvaranju pristanka kod publike.
Politici zaista fali racionalnost. Smisao demokratije Mc Nair vidi u masmedijskom uvlacenju gradjana u
politicki proces.

MEDIJSKA KOLONIZACIJA POLITIKE- THOMAS MEYER

Meyer propituje fenomen mediokracje, Njemacka medijska i politicka kultura opire se prisilama
anglosaksonstva. I drzi se i dalje vlastite kulture i tradicije. Meyerovo nastojanje drzi stranu duhovnosti,
potiskujuci ono tjelesno, Odredba njemstva je i fenomenologija- vrsta sklonosti prema tjelesnom. Desava se
danas medijsko probljavanje politike. To je ujedno medijska kolonizacija politike. Medijsko drustvo je ono u
kojem svakodnevnu zbiljnost predocuju politicki i medijski spektakl. Smisao kulturne kritike Meyer vidi
u suzbijanju medijskog i politickog spektakla. Bez komunikacijskog politickog vrha i gradjana nema
demokratije.Uloga medija u politici razmatra se u kontekstu medijske demokratije, medijskog drustva i
mediokracije. Medijska kolonizacija politike nastupa kad logika medija gospodari lgikom politickoga. Sto
se desava u Americi. Mediokracija izrazava politicki stav o medijima. Njemacka kultura nalazi srodnosti i
razlike s angloamerickim pojmom demokracije. Demokracija nije moguca bez politicke javnosti. Razlkuje se :
americki model demokracije (izbor izmedju 2 elite), oparticipacijski model( ucsce gradjana) i civilni
model (dijalog gradjana)- Svaki publicisticki artefakt postaje roba. Novinar svaku informaciju kreira kao
privlacan medijski proizvod. I to dovodi do degradacije politike. Politika se izlaze medijskoj prisili- tako anstaju
OSJ. Publika teze odvaja politicko od reklame. POliticari sami stvaraju spektakl. Politicka estetika medija
moze biti politika, ali pod pritiskom medija postaje kolonizirana. Politicki spektakl je neizbjezan jer je
politika dostupna publici. Publika tesko razlikuje ono pravo politicko od isceniranog.

KULTURNO-KRITICKA TRADICIJA MEDIOLOGIJE: FRED INGLIS

Okrenut je tradiciji kulturalne kritike,. Inglis se nije predao lakim formama. Pojam meidjske slobode u politici
dobija liberalno i demokratsko znacenje. Politika kao izucavanje kraljevstva javnosti.- Politika izucava javne
odnose, odnos je posredovan javnom komunikacijom, gdje se politika i mediji spajaju. Medije razumije kao
posredniek poruka-Inglis. Poslije Gutmebergove prese stampa postaje izvor javnog misljenja, knjiga se
potiskuje Novne i romani tumaciji su nas zivot publici. Novine donose dnevne vijesti, a kroz romane su
dobivani odgovori iz proslosti. Novine Inglis naziva bestselerima. Elitno srediste drustva proizvodi kuluru.
Drugi vazan izvor teorije medija nalazi se u Frankfurtskoj skoli.

POLITICKA FILOZOFIJA, KNJIZEVNOST, I TEORIJE SPEKTAKLA

Fenomen cije djelovanje ne zahvata samo medijski i polticki predmet, nego se proteze i na mnoge druge
dimenzije i oblike covjkovog skupnog i individualnog ponasanja. Politicka filozofija i knjizevnost manje su
podlegli nalozima libralno gradjanskog spektakla nego neke druge discipline, poput moderne politloske nauke.
Danasnji americki marketing, teorije javnosti, imidz vec odavno egzistiraju kao spektakl. Politika i politicko
mnogo toga dugujumdijima i medijskom, tako da se policiti nije jednostavno odmaknuti od medija. Izlazak
gradjanske politike dogodio se kad je gradjansku politicku reprezentaciju mogla osmotriti stampa, sto se ponovo
promijenilo pojavom radija i nastupanjem tv-a, kada danasnji spektakl svako moze pratiti iz svog doma. Knjiga,
kultura visu nisu potrebni jer u spektaklunosi ono spoljasnje-bljestavilo.Cak se i ono tragicko poima kao
spektakl. TEorija teksta i teorija citanja imale su namjeru da oslobode nasu hrabrost citajuci tezu i zahtjevniju
filozofiju jednim opustenijim stilom- kao tekstologiju i citatologiju. . Spektakl je ustvari manipulacija
ljudima, i taj spektakl najvise odlikuje brzina i lakoca rijeci. Leda posjeduje svoj tjelesnki spektakl kad
se skida pred slikarom., ali u njemu stvara samo erotski uzitak, ne i duhovni! I danas svaka frajla
zahvaljujuci svojoj lakoci ostaje preko noci slavna.

DIJALEKTIKA DUHA I TIJELA KAO MEDIOLOGIJA

Tijelo ima iznimnu vaznost u nasem svakodnevnom zivotu. Postmoderna tijelo percipra u njegovoj nagosti
bez intelektuanog napora da se tijelu pristupi u njegovoj poptpunosti, a ono je potpuno kada se zahvati i ono
duhovno. Hegel kaze da se dusa realizira u tijelu. Nasom tjelesnoscu ovladava ideja imaginarnog prisustva
pokrecuci nas na nesto. Meetaforicka smrt je smrt u kojem su dusa i tijelo razdvojeni, okrenuti svako svojim
putem. U seksualnom cinu tjelesno dolazi vise do izrazaja, kao sto u citanju nekog dobrg teksta DUhovno
vlada nad tjelesnim. Nase tijelo se ponekad odaje potrosackoj i materijalistckoj zelji kad zemilo imati
nesto jer to i drugi posjeduju. Postoji i politicko tijelo na primjeru Busha gdje su nafta i geopolitika
stajale u pozadini njegovog politickog tijela. Povijest duhovne kulture vecu vaznost pridaje duhovnom u
ljudskom bicu u ondosu na ono tjelesno, dok tradicija kulture tijela zabacuje duhovno.U kulturnoj industriji
tijelo biva roba koju se oglasava i izlaze poradi konzumeristickigrazloga. Masovni mediji i moderna kultura tijlo
razumiju preko iskoristavanja tijela u medijske svrhe. (primjer Dnevnog avaza koji je prvi poceo prikazivati
ljepoticino tijelo na zadnjoj strani, pa su ga pocele pratiti i ostale novine u BiH). Nihilistcki odnos prema tijelu
sugerira cojekovu nezahvalnost prema vlastitom tijelu i odrazava njegov slabi duh. Mediologija se suredocuje
da udje u samo tijelo. Postavlja se pitanje sta je duhovno lajepota a sta tjelesna ljepota? Jel to neka medioloska
stilistika? Postoji narodna izreka koja kaze uh kako je lijepa sve DOk ne progovvori , to znaci lijepa
vanjstina, a duhovn rugoba, neodgojenost. Nekad se tijelo previse uredjuje, pa ond abiva izvjestaceno i do
izraza dolazi Ruznoca. Nice kaze da se samo slab duh divi onom vanjskom raskosnom i lijepom, a ne
pzanje i ne gleda ono unutrasnje. Danjasnja kultura forsira videosek- primjr Severine- zar je to zaista
potrebno? Danas se tijelom trguje kao i svakom drugom tijelu. Do izrazaja dolazi i Gombrina parizofobija,
gdje on ne voli prenasminkanost. Preodjevenost. Vazno je da danas i najgor enovine povecavaju tiraz
zahvaljujuci tijelima. Krleza se podruguje onima koji pljescu necemu za sta ne znaju koja mu je prava
vrijednost.

APOLOGIJA TJELESNE LJEPOTE I NAGOSTI: WITOLD GOMBROWICZ

Pisac Dnevnika za koji je trebao dobiti Nobelovu nagradu, u to vrijeme dok je pisao to djelo meidokracija jos
nije preplavila svijet kojem se Poljak obracao, jer su posao tadasnje televizije nadomjestale novine i radio.
Gombrina parizofobija- kritika pariske odjevenosti, za njega je pariz za ljude poslije 40-te a za omladinu

su plaze. Gombo je ipak za nagost koja zaziva kulturu.etiku, vjeru i zivot. Za njega ce filozofija uvijek biti
apstraltna dok nas knjizevnost uvtrdjuje sto boli i ushicuje. Slijedi Hegevolovo poimanje tijela kojeg nadaje
hegelovska dijalektika tijela i duse. U denvniku opisuje jednu novogodisnju igranku gdje plesu stariji plesni
parovi, a pisac ipak cuje samo odjek muzickih udaraljki. To znaci da Gombro staje uz strranu onog duhovnog.
Uz duh muzike mora psitajati duhovno tijelo slaze se Gombro. Dok seta argentinskom alejom on gleda plavuce
i primjecuje zensko uzvisivanje koje je sala i ozbiljnost onda se on ushicuje i odglumi razdraganost kao svojstvo
mladosti, samo kako bis e priblizio tim plavusama. On vise voli gorku slatkost nego ukrocenu cistocu. Najvecu
ljepotu pruza mladost kao takva, Zatim on na argentinskoj plazi posmatra tijela koja mu se gade svojom
masivnoscu, dolazi do tjelesne gadosti prema tim tijelima. Ovdje dolazi u polemiku Nancyevog poimanja
spekltakla kao drustvenog cina kao cina samoprikazivanja. Zatim gleda slike katedrale i uzivkljuje se u
slike, a dolazi do izrazaja dvije vrste individualnosti :jednu nadaje samo uzivljavanje a drugo to da se
radi samo repordukcijim a ne o originalu. Spominje se i prica o 2 zene, jednoj sirmoasnoj Poljakinji koja
slikarsko posjedovanje obgacuje tako sto kopira i biljezi umjetnicka djela, a malogradjanka koja je
bogata sliku cijeni samo kao robno tijelo. Ljude tijelo na tjelesno privlacne i tjelesno odbojne, i smatra da
nista ne moze otkupiti tjelesnu ruznocu. Govori Gombro i o studentu kojem je primijetio ruke. To su
prijateljske ruke, koje zeli izvuci iz tjelesnosti i pretvoriti u egzistecniju. Za njega je mlafda ljepota naga,
i ko je sjedinjen s maldoscu on ne voli odjecu.
BRITANSKA KULTURA SPORTSKOGA TIJELA
Britanske studije kulture istrazuju kulturno sportsko tijelo i tjelovjezbu kao organsku sastavnicu samog
britanskog identiteta. U Britaniji sport ima vazno mjesto: fliperi. Trke pasa,. Derbiji i sl. Tvrdnja Dzejmsa
je kako su kriket i fudbal u Britaniji imali veci kulturni utjecaj od Tenisove pjesme.Do izrazaja dolazi politicki i
ideoloski moment sporta. Tomlinson kaze da su temelji atletizma postavljeni jos u 19 stoljecu i tako je
oformljena ideologija atletizma koja sa sportskog tijela prelazi na drustveno tijelo. Misicavo bijel tijelo
izlagalos e kao vladajuce tijelo u odnosu na svako drugo. Do prmjene tradicionalne sportske kulture dolazi
ondakad masovni mediji pocnu da se okrecu ka sportu, a konzumerizam ulazi u sport i na tv. Sportskot ijelo se
tretira kao individualno sebstvo, kao faktor gradnje politickog tijela i gradjansko poimanje kljucnih informacija
o drustvu preko sportskog tijela-kaze Tollinson Alan. Sport postaje stil postupanja masovnih medija, kada
dolazi do pojave sportskih casopisa. Tjelovjezba dobija znacaj preko zdravlja ali i prEKO mode i imidza.
Posebno do izrazaja dolazi spajanjekulturne i modne industrije sa sportskom industrijom,u zenskom sportu, gdje
nastaje aerobik kao omiljeni zensko sport. Sportsko tijelo implicira modni kntekst_ trike, tene, sportsku opremu.
Sportski porizvod vidljiv je simbol drustvenog prestiza i pirpada svijetu vrijednosti i ideja. Sportski stil pruzaju
zvanicne slike preko kojih mi percipramo drustvo. To tvoje: sport, sponzori, televizija i marketing. Sportsko
tijelo pretvara u objekt konzumerizma, gdje mnogi sportasi postaju zvijezde u masmeedijima
reklamirajuci odredjenu sportsku opremu. Dolso je do porasta prodaje sportskih casopisa.
SRPSKO POLITICKO TIJELO: ZARANA PAPIC
Kkao funkcionira srpsko politicko tijelo pkazuje tekst Zarane Ppaic koja ispituje politiku meidjskog
prisvajanja realnosti u Srbiji. U Srbiji je doslo do manipualcije kolektivnog tijela protiv drugog kao
neprijateljskog. Rat kojeg su Milosevic i sprspka politicka lita vodili bio je isplaniranm a rat se vodio
potcinjavanjem gradjanina kroz manipulaciju, gledackim politickim tijelom. Televizija kao najmasovniji medij
dobila je ogromnu vaznost, jer je provodila plan politick elite da od relativno miroljubivog indivduuma stvori
agresirano i ratnicki raspolozeno politicko tijelo. To se cinilo preko amsovnog stravanja spektakla i slika koje su
pobudjivale reakciju gradjana. Tu je u pitanju kalsicna politicka kolonizacija medija i masovne kulture,
kolonizacija koja je ostavila jso neagledive posljedice. Herojicki androcentroizam i zensku herojku impliciraju
da se srpsko politicko tijelo analiziraju preko unutarnje strukture tog tijela na njegov muski i zenski segment.
Bivsi patrijarhalni sistem sprjecavao je zene da postanu politicki sistemi, a Papicka raspravlja o
segmentu popularne kulture kojeg nadaje novokomponovcana narodna muzika i turbofolk pjevacice.
Emancipatorni feminizam Zarane Ppaic tvrdi da su zene porobljene od strane patrijarhalnog androcentrizma.
Muskarci su postajali ratna esencija Nacije a zene su bile u sferi nevidljivosti. Javni prostor iz kojeg su zene
bile iskljucene nisu zaposjeli muskarci vec nacionalisticki govor jednog covjeka. Turbofazizacija turbofolk

tumaci kaopsoj ruralnog i urbanogm pop kultur ei herojikem a srpska verzija fasizma je imala svoje konclogore.
Turbofasizam je konstruiran zabranom uvoza slovenskoga mlijeka, i Srbe se ucil kako mrziti slovensko tijelo.
Veliku uklogu imala je i pravoslavna crkvam uceci narod kako se postaje pravi srpski muskarac i zena,
jer biti Srbin je zvanje i zrtvovanje. Ppaicka analizira i 2Brenu i cecu, kao 2 politicka tijela, jer te pjevacice
prikazuju politicke ideje i vrijednosti vladajuce politicke elite. Oni su samo metafore i simbli kaoji nastipaju kao
medijski spektakl u reziji vladajuce politike. Krleza Ledino tijelo vidi kao robno tijelo, dok Papicka govori o
politickom tijelu i o muskom dijelu tijela sprskog pol. Tijela koje 2 turbofolk zvijezde zavode-politicki. Lepa
Brena je bila miroljubivo politicko tijelo voljeno od svih i politicki je definirana njena urbanizacija
tijela jer j udata za tenisera,, dok su Cecu udali za ratnog zlocinca Arkana i politicki je ocitavala nasilje i
nacionalizam. Ceci je muz dozvolio da seksualizira na estradijer je to dobro za narod-Papic.
NEPODNOSENJE VLASTITOGA TIJELA: HANIF KUREJSI
Hanif Kurejsi je Pakisatanc koji sagledava Fenomen tijela u brtanskoj kulturi. Razmatra tijelo u prosedeu
knjizevnosti. Kroz glavni lik romana Tijelo, Ralfa, pisac nas podsjeca da anse tijelo nije podrucje ispoljavnja
tehonologje i emdincine, vec i podrucje i stvar kulture, i duhovnog elementa. Kurejsi je ujdno i filmski reditelj i
on artikurira odnos koji postoji izmedju filma i knjizevnosti u kojem vlada konzumerizam kojim vlada tijelo
robe i robno tijelo nad tijelom teksta i filma U romanu Tijelo Kurejsi staje na stranu knjigem tj. Onog duhovnog
kao regulatora nase tjelesne egzsitencije. Roman govor o Adamu koji ima 65 godina ali koji je dobio priliku da
dobije novo mladalcko tijelo i on postaje Adam-Leo. On zeli napisati sta je dozivio , medjutim to mu nikako ne
polazi za rukom jer je ono tjelesno ovladalo duhovnim. Leo odlazi u Pariz ali ne uspijeva pisati jr se okrenuo
slikanju i fotografiji, jer je njegovo ostarjelo tijelo podmladjeno i njime ovladava pshologija mladosti. On odlazi
u Bec, Amsterdam, berlin Italiju i predaje se knjizi i duhovno se pokusava izgraditi. U Rimu susrece britanskoga
profesora koji mu ponudi da bude ass. Na fakultetu ali pod uvjetom da porfesor lize njegove usi i tako Leo
postaje jedna pornografska igracka. On tako podmladjen raspolaze mnostvom muskih i zenskoih tijela.
Uposljava se u jednom zenskom Centrui pretvara se u seks,gdje ne flertuje sa zenama, vec postaje njihova
striptizeta. Leo odlazi i na brod Metija koji je mafijasm plejboj ali on cita getehea, Nicea i toje jedan paradoks
moderne. Tu susrece feministicu Patrisu koja je patrijarhalna i Alisu do clanaka obucenu djelvjku koja ce
mu se predati usred pomahnitalog erosa. Leo joj je uzeo nevinost ali je taj trenutak bio rezultat njene volje,
sto se ne bi moglo reci za spoj sa Metijem sto je bio rezultat samo tjelesne zudnje. Postaja je zenom svladana
njenim tijelom. Na kraju romana pisac sugerira Leu da pocne pisati stilom magijskog realiste. Nije ovdje rijec o
kritici popularne kulture kao kulture tijela vec u zudnji za dostizanjem onog nedostiznog i od Boga. Radi se o
potjelovljenju duhovnog i ljudski normalnog umjesto produhovljenja onog tjelesnog erotskog u nama. Kurejsi
misli da je danas lakse biti mladim muskarcem zato sto su zene manje agresivne nego u ranoj feministickoj
fazi, objasnjavajuci to cinjenicom da zene danas zaradjuju. U jednom dijelu romana pojavit ce se lik i
naratove majke koju Kurejsi opisuje kao gladnu zenu i debelu, koja je uvijek bila gladna i puno jela jer
nije znala kad ce opet jesti. Ona svoje tijelo kontrolira putem posta, ali posta shvcenog kao izraz
siromastva, a ne kutturnog, religijskogh sebstva. Rijec je o metafori koja opisuje sttanje Treceg svijeta,
gdje se vrsi eksploatacijia sirotinje od strane razvijenog svijeta. Jer Kurejsi sam naznacuje da odjecu koju
nosimo i hranu koju jedemo pakuju robovi iz Treceg svijeta. Leo je u Parizu susreo i jednog Alzirca koji
posjecuje barove kako bi uzivao u posmatranju tijela i to onih crnackih. Adam shvata da mu je njegovo staro
tijelos asvim odgovaralo, jer ga novo tijelo stavlja pred razna iskusenja i probleme. Kaze nam da se starost
ne moze mehanicki andomjestiti mladoscu. Pored prave smrti postoji i ona simbolicka koja pruzna onu situacija
u kojoj tijelo zagospodaruje duhom. Spominje se i teza o zivim mrtvacima koji zive iako vise nemajus ta reci.
Gledajuci sebe u sobi s vise ogledala, Adam je opazio da je kloniran u niz novih Ja. On ima fobiju spram
drugih tijela i vlastitog tijela, stojeci izmedju dva tijela. Leo se vraca u London ali ga zena i sin ne prepoznaju
ali njeno tijelo savrseno pristaje Leovom. Kurejsi zakljucuje da je bio covjek koji nigdje ne pripada, samo
tijelo, osudjeno na novi pocetak, u nocnoj mori vjecnog zivota

V Rad i politika paralela krleze-Fink

Radi se o njemackom filozofu i antropologu Eugenu Finku i onih njegovih pet osnovnih fenomena ljudskog
postojanja ,kako i glasi znamenito njegovo djelo u kojem takav status zauzimaju jos :eros,igra i smrt.Fink
pojmove vladavine i rada stavlja skupa,napominjujuci da se tako postupa zato sto se ti pojmovi inace precesto
koriste radi svoje meusobne interpretacije tj.Finkova mediologije kao filozofske antropologije.Prva Finkova
ideja koja skrece na sebe pozornost jeste opaska da rad i vladavina spadaju u svjetske fenomene koji
predodredjuju ,prozimaju i obiljezuju svaki postojeci socijalni sistem ,i da se njihovo takvo bivstvo nama
pokazuje i ocituje u svojoj empiriskoj datosti ,ali da se do filozofskog pojma rada i vladavine treba tek probiti i
to misljenjem koje se drzi onog pokazujuceg se onog predstavljivog ,vidljivog,predmetnoga,fenomenalnog ali
ga ono ujedno nadilazi .Fink naglasava kako je na temelju ropskog rada antika imala svoje slobodne gradjane
koji su uzivali zahvaljujuci odricanju onih koji su ropski,bolno i pokorno radili,pruzajuci dokolicu onim kojim
suvladali i bavili se umjetnoscu ,mislju i igrom itd.Istinski je slobodan samo onaj tko je sebi dovoljan kao sto je
Urbanu trebuje jedan Aurel bez kojeg Urban naprosto ne bi prezivio.Krleza i Fink nadolaze do filozofske istine
i dohvatanja rada i vladavine i do onoga bitnog kod svake kategorije egzistencije ,ukljucujuci i likove ove
drame.Za nekog covjeka mozemo reci da je slobodan kada on sacuva izvjesnu nezavisnost spram drugih
ljudi i slijepih strasti i ako covjek istrajava na sebstvu porucjuje Fink..Fink slobodu ne moze zamisliti bez
njene veze s priodom,zbog cega se zapadnoj metafizici predbacuje sto potcjenjuju culnost,favorizirajuci
duhovnost i znanstveno.Finkova postavka da ljudsku egzistenciju cini jedinstveno tijela i duse moze se
slobodno pripisati Krlezi,kao sto bi Krleza potpisao Finkovu misao prema kojoj covjek nije bozanski duh
zatvoren u tijelo zivotinje.Fink se zadrzava na opisu prokletsva ljudskog rada i na osnovi nastale covjekove
egzistencije koja svjedoci o bijedi i velicini rada i ljudskog postojanja.Fink konstantira da ljudsku sreca uvijek
nastaje na tlu patnje i da se lijepo srece nikad ne moze osloboditi od patnje.Kod Finka prometejski mit
simbolizira potrebu ljudkse slobode da se potvruje i ne miri se sa dostignutim a najvecu pobjedu nad divljinom
covjek slavi kad prirodu izlaze u kavezu kao turisticku atrakciju.Prvi pojam kulture Fink nalazi u zemljoradnji
kao onom obliku rada kojim egzistencija potvruje svoju slobodu u borbi i divljinom,isticuci kako je veza
izmedju kulture i zemlje toliko oslabila da je kulture postala otmjena aktivnost koja iskljucuje fizicki rad.Ovi
koji rade ne mogu pribaviti sredtsva za egzistenciju njima se dogadja ono sto i Krlezinom
Urbanu,Ledi,Meliti klari pa i klanfaru dok je bio provincisjki advokat kad istupa stanje koje ponizava
dostojanstvo covjeka i dovodi u pitanje odnose u kojima covjek biva rob s pravom glasa.Pod pojmom
moci Fink ne misli znanje kao moc gdje rad prirodu privodi kulturi ,nego na izvirbnu moc kad covjek vlada nad
covjekom.Fink prispjeva do difeirencije i identitea Hegela i Marxa isticuci da je kod Hegela misljenje prauzor
vladavine doj je kod Marxa misljenje otudjeno od drustva i perverzija vladavine.Fink smatra da je Hegelova
teorija rada srodna Platonovoj.