Ureaji za mjerenje i zatitu u visokonaponskim postrojenjima ne

prikljuuju se direktno na vodove visokog napona. Da bi se izbjegao

direktan prikljuak instrumenata i releja na visokonaponske vodove,
upotrebljavaju se mjerni transformatori koji pogonske visoke napone i
pogonske velike struje, transformiraju na vrijednosti koje omoguavaju
upotrebu instrumenata i releja uobiajenih dimenzija. Postoje 2 osnovne
grupe mjernih transformatora:
-strujni mjerni transformatori
-naponski mjerni transformatori.
STRUJNI MJERNI TRANSFORMATORI slue za transformaciju:
-struja visokonaponskih vodova
-velikih struja niskonaponskih vodova
U najjednostavnijem sluaju strujni ransformator ima jezgru, sastavljenu
od eljeznih liimova i 2 namota: primarni i sekundarni.
neoptereenog sekundara jer njena vrijednost zavidi iskljuivo od
potroaa prikljuenih na taj vod. Pri otvorenom sekundarnom namotu
struja magnetiziranja e porasti za desetine ili ak stotine Strujni mjerni
transformator je ustvari jednofazni transformator u kratkom spoju. Namoti
su koncentrino namotani, obino na istom kraku jezgre.
Primarni namot je serijski ukljuen u vod kome treba mjeriti struju te kroz
njega protie struja I, koja iskljuivo zavisi od potroaa, to znai da ne
zavisi od vrijednosti struje.
U strujnom transformatoru sekundarna struja zavisi od primarne struje.
Primar strujnog transformatora je impedanca redno ukljuena u strujno
kolo. Primarni napon je pad napona na primaru i zavidi od vrijednosti
primarne struje i od optereenja sekundara. Porastom optereenja
sekundara raste primarni napon i primarna struja magnetiziranja.
Najveu vrijednost struja magnetiziranja dostie kada je sekundarna
impedanca beskonano velika tj. kada je sekundarni namot otvoren.
Kod otvorenog sekundarnog namora struja magnetiziranja je jednaka
primarnoj struju. Za razliku od energetskog transformatora primarna
struja nee biti manja zbog puta u odnosu na nominalnu struju
magnetiziranja. Na otvorenom sekundarnom namotu pojavit e se zbog
tako velike struje magnetiziranja, po ivot opasni naponi koji e ozbiljno
ugroziti i izolaciju namota Iz toga slijedi ZLATNO PRAVILO RADA SA
STRUNIM TRANSFORMATORIMA: primatno prikljuen strujni transformator
ne smije nikada biti otvoren na sekundarnoj strani, odnosno uvijek biti
zatvoren ili preko potroaa ili kratko spojen.

U sekundarni krug strujnog transformatora nikada ne ugrauju osigurai,

jer bi u njihovim pregaranjem sekundarni krug ostao otvoren.

KARAKTERISTIKE STRUJNIH TRANSFORMATORA

Pri izboru strujnog transformatora potrebno je, osim nazivnog napona i
nazivne frekvencije mree u koju e biti ukljuen navesti i sledee
karakteristike sa kojima se on potpuno definie
-prenosni odnos
-klasa tenosti
-nazivna snaga
-strujni viekratnik
-termika granina struja
-dinamika granina struja
Prenosni odnos je definisan kao odnos izmeu nazivne primarne i nazivne
sekundarne struje.
Sekundarna nazivna struja je uvijek 5 A, bez obzira na vrijednost primarne
struje.
Za tenost rada strujnog transformatora od najveeg znaaja da bude
optereen nazivnom snagom.Snagu strujnog transformatora odreuju
instrumenti releji i spojni vodovi koji e biti prikljueni na sekundarnu
stranu.
Konstruktivne izvedbe
Strujni transformatori se izvode u veoma mnogo oblika, ali najee kao:
-suvi
-malouljni
-tapni
-potporni
-zamkasti

Glavno izolaciono sredstvo kod suvog strujnog transformatora je naroito

oblikovan porculan. Izrauje se za napone do 35 kV, malih je dimenzija i
moe se montirati u bilo kom poloaju.
Malouljni strujni transformatori izrauje se za napone do 60kV za vanjsku i
unutranju montau a montira se samo u okomitom poloaju.
tapni strujni transformator izrauje se samo za velike struje, jer tap
predstavlja samo jedan navoj. Upotrebljava se gdje god je to mogue.
Izrauje se za napone do 35 kV.
Zamkasti strujni trasnformator nastao je kao rezultat tenje da se iskoriste
dobre osobine tapnog strujnog transformatira i kod malih struja. Sastoji
se od dva provodna izolatora kroz koje je povuen vodi u vidu
ome.Ugrauju se u bilo kom poloaju.

Posebnu vrstu strujnih transformatora ine strujni transformatori sa dvije

jezgre. Tkav strujni transformator ima dvije jezgre i dva sekundarna
namora. Na jednu jezgru se prikljuuju mjerni instrumenti, a na drugu
releji.
Obiljeavanje krajeva
Obiljeavanje krajeva strujnog transformatira se vri tako da prvo dolazi
stezaljka K, idui u smijeru energije. Usluaju dvostranog napajanja,
sabirnice se u postrojenju smatraju izvorom elektrine energije i idui od
njih prvo dolazi stezaljka K. Dijelove strujnog transformatora koji nisu pod
naponom treba uzemljiti a uzemljuje se i jedna stezaljka sekundarnog
namota. Za niskonaponske strujne trasnformatore uzemljenje sekundarnog
kruga nije potrebno.

Suhi strujni mjerni transformatori izraeni su od porculana.

Izrauju se za nazivne napone do 35 kV, zbog svojih malih dimenzija moe se postavljati u
bilo kom podruju. Koriste se samo za unutranju montau.
Malouljni strujni mjerni transformatori se izrauju za nazivne napone do
60kV, postavljaju se okomito tako da oba primarna izvoda prolaze kroz jedan zajedniki
izolator (ulje). Za napone do 35 kV izrauju se sa metalnim kotlom dok za napone 60 kV i
vie, namotaji i jezgra nalaze se u izolatoru. U novije vrijeme izvode se tako da se namotaji i
jezgra nalaze u kotlu na dnu izolatora.
tapni strujni mjerni transformator se koristi i
izrauje za samo velike struje, jer sesastoji od jednog navoja (vodia).
Najee se koristi kao provodni izolator. Mogu se prespajati samo sekundarno. Izvode se za

primarne nazivne struje od 100 A i vie. Normalnose izvode za napone do 35 kV.

Potporni uljni strujni mjerni transformatori se izrauju za najvie napone i za vanjsku montau.
Veoma su jednostavne konstrukcije i jeftini su.
Zamkasti strujni mjerni transformatori su nastali kao pokuaj da se dobiju dobre
osobine tapnog strujnog mjernog transformatora kod malih struja ili gdje je potrebna
mogunost prespajanja na primarnoj strani. Ugrauju se tamo gdje je nepovoljna tapna
izvedba radi malih primarnih struja. Dinamika granina struja im je ograniena, ali je i dosta
velika. Sastoji se od dva provodna izolatora. Ugrauju se u bilo kom poloaju.
Izvode se zanapone do 35 kV.