UVOD

U ovom seminarskom radu emo govoriti o organima steajnog postupka, kojeg ine :
-

Steajni sud
Steajni sudija
Privremeni steajni upravnik
Steajni upravnik
Skuptina povjerilaca
Privremeni odbor povjerilaca
Odbor povjerilaca

U drugom dijelu seminarskog rada analizirane su faze steajnog postupka, i to:

-

Prethodni postupak
Otvaranje steajnog postupka
Prijavljivanje i ispitivanje trabina
Unovavanje imovine
Namirenje povjerioca diobom steajne mase
Zakljuivanje steajnog postupka
Reorganizacija steajnog dunika

U treem dijelu smo kazali neto o toku i pravnim posljedicama pokretanja steajnog
postupka.
Navedeno je da se steajni postupak pokree pismenim predlogom poverioca ili steajnog
dunika, kao to to u sluajevima predvienim zakonom mogu uiniti nadleno javno
pravobranilatvo, javno tuilatvo i poreska uprava. Povjerilac moe da podnese predlog ako
uini verovatnim svoje potraivanje, kao i injenicu daje dunik nesposoban za plaanje
Takoer smo iznijeli neke, po naem miljenju najvanije, posledice pokretanja
steajnog postupka, prema duniku, povjeriocima, u pogledu pravnih poslova i
procesnopravne posljedice.

1. Organi steajnog postupka

Subjekti steajnog postupka su steajni sud i svi pravni subjekti koji povodom steajnog
postupka dolaze u kontakt sa steajnim sudom.
Prema ZSP subjekti steajnog postupka su:
stranke steajnog postupka
organi steajnog postupka
drugi uesnici u steajnom postupku
Razlikujemo nekoliko organa steajnog postupka1:
Steajni sud
Steajni sudija
Privremeni steajni upravnik
Steajni upravnik
Skuptina povjerilaca
Privremeni odbor povjerilaca
Odbor povjerilaca
1.1.

Steajni sudija2

Steajem rukovodi steajni sudija kao sudija pojedinac. On preduzima zakonom

predviene aktivnosti i nadzire rad steajnog upravnika.
Steajni sudija3:
upravlja steajnim postupkom od njegovog pokretanja do zakljuenja,
imenuje privremenog steajnog upravnika, lanove privremenog odbora povjerilaca,
vjetake,
saziva i vodi skuptinu povjerilaca, kao i prvu sjednicu odbora povjerilaca,
vri pravni nadzor nad radom steajnog upravnika,
koordinira rad svih organa steajnog postupka,
odluuje o visini naknada i nagrada za rad steajnog upravnika i lanova odbora
povjerilaca, obavlja i druge poslove iz svoje nadlenosti.
1.2.

Steajni upravnik 4

Steajnog upravnika imenuje steajni sudija rjeenjem o otvaranju steajnog postupka.

Steajni upravnik je fiziko lice koje je poloilo struni ispit i ima odreeno iskustvo. Lica
koja ne mogu obavljati ovu funkciju su lica koja se moraju izuzeti po zakonu, srodnici
steajnog sudije, lica koja duguju povjeriocima ili su lanovi drutva pod steajem ili njegovi
zastupnici, povjerioci, zaposlenici kod steajnog dunika. Mnogobrojna su prava steajnog
upravnika, meu kojima su: stupanje u posjed imovine steajnog dunika, upravljanje,
unovavanje imovine dunika, izuzee pokretnih stvari i dokumentacije dunika i njihovo
1

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Aktuelna pitanja steajnog postupka, autor:
Milijevi N., Banja Luka, 2008. godine, str. 14
2
URL: Ibidem, str.14
3
URL: http://www.vup.hr/~stecaj u preduzecu.pdf , 18/04/2012. godine
4
URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Opus citatum, str. 14

uvanje, popis povjerilaca, voenje poslovnih knjiga. Meu najvanijim obavezama steajnog
upravnika je osiguranje imovine steajnog dunika kod odgovarajue osiguravajue kue.
1.3.

Skuptina povjerilaca

Skuptina povjerilaca5 je najvii organ povjerilaca ustanovljen Zakonom o steajnom

postupku radi zatite interesa povjerilaca. Prvu skuptinu povjerilaca saziva steajni sudija
rjeenjem o otvaranju steajnog postupka. Skuptinu povjerilaca ine svi povjerioci bez obzira
na visinu potraivanja. Prvu skuptinu saziva steajni sudija rjeenjem o otvaranju steajnog
postupka. Pravo glasa imaju svi povjerioci koji su na vrijeme prijavili svoja potraivanja i oni
kojima iste nisu osporene od privremenog steajnog upravnika. Povjerioci niih isplatnih
tedova nemaju pravo glasa. Skuptina donosi odluke veinom glasova, s tim da ta veina
mora sadravati glasove povjerilaca ija ukupna potraivanja prelaze 50% ukupnih
potraivanja. Skuptinom rukovodi steajni sudija. Skuptina, po otvaranju steaja, moe
izabrati novog steajnog upravnika i time zamjeniti privremenog upravnika i sudija mora
imenovati lice kojeg je skuptina izabrala.
Skuptina povjerilaca:
usvaja izvjetaj steajnog upravnika na izvjetajnom roitu,
odluuje o uslovima i nainu unovenja steajne mase,
odluuje o nastavljanju poslovanja steajnog dunika,
donosi odluku u kojem pravcu e se voditi steajni postupak (likvidacija ili
reorganizacija steajnog dunika),
bira odbor povjerilaca,
na prvom roitu povjerilaca moe izabrati drugog steajnog upravnika umjesto
upravnika kojeg je imenovao steajni sudija,
odluuje i o pitanjima koja spadaju u nadlenost odbora povjerilaca kada isti nije
izabran i dr.
1.4.

Odbor povjerilaca

Povjerioci su lica koja na dan pokretanja steajnog postupka imaju odreena potraivanja
prema steajnom duniku. Odbor povjerilaca6 se bira iz kruga povjerilaca i bira ga skuptina.
U odboru moraju biti zastupljene sve strukture povjerilaca i to kako povjerioci sa velikim
trabinama tako i povjerioci sa malim trabinama, predstavnici zaposlenih i razluni
povjerioci. Pored povjerilaca u odboru mogu biti i struna lica. Odbor je sastavljen od
neparnog broja lanova kojih ne smije biti vie od 7. Na prvoj sjednici se bira predsjednik.
Steajni sudija i upravnik mogu prisustvovati sjednicama odbora ali bez prava glasa. Odluke
se donose veinom glasova.
U odboru povjerilaca moraju biti zastupljene sve grupacije povjerilaca:
Povjerioci s najviim potraivanjima,
5

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. ,Opus citatum , str. 17

URL: http://limun.hr , 17/04/2012. godine

Povjerioci s malim potraivanjima,

Radnici,
Razluni povjerioci.

Zadaci odbora su:

vrenje kontrole rada nad steajnim upravnikom,
traenje izvjetaja o radu od istog,
davanje saglasnosti za vanije pravne radnje istom.
Ovaj organ nije obavezan.
1.5.

Steajna masa i rasporeivanje povjerilaca

Steajnu masu7 ini imovina (pokretna i nepokretna) dunika steena prije ili za vrijeme
steaja, prava i trabine dunika. Steajna masa slui za podmirenje povjerioca. Steajni
povjerioci su rangirani u isplatne redove u zavisnosti od njihovih potraivanja.Naplata
potraivanja se vri po sljedeem redosljedu: prvi su povjerioci viih isplatnih redova i to su:
povjerioci kojima se isplauju trabine koje je uzrokovao steajni upravnik ili dunik uz
njegovu saglasnost u toku trajanja privremene uprave, zaposleni radnici i njihova potraivanja
koja proistiu iz radnog odnosa u visini minimalca, povjerioci trabina iz trajnih obligacija
ako je tako dogovorio steajni upravnik. Opi isplatni red ine povjerioci koji imaju osnovan
imovinski zahtjev prema steajnom duniku u vrijeme otvaranja steajnog postupka. U nie
isplatne redove spadaju povjerioci koja svoja potraivanja imaju u vidu kamata koje teku od
otvaranja steajnog postupka na potraivanja povjerilaca, trokove nastale u toku steajnog
postupka, potraivanja na osnovu novanih i prekrajnih kazni ili nastale izvrenjem krivinih
djela, trabine na osnovu neke besplatne obaveze, potraivanja koja se odnose na vraanje
zajma.
1.6.

Izluni i razluni povjerioci8

Izluni povjerioci su ona vrsta povjerilaca koja ima izluno pravo nad pojedinim
djelovima imovine dunika. Naime, ti dijelovi imovine steajnog dunika njemu u stvari ne
pripadaju ali se po nekom osnovu nalaze kod dunika na koritenju. Novac ne spada u ovu
kategoriju ve samo oni predmeti koji su u sklopu stvarnog prava. U ovu vrstu stvari spadaju
pokretne ili nepokretne stvari koje nisu vlasnitvo dunika ve treih lica koja su izluni
povjerioci i mogu traiti njihovo vraanje. Stvar koja je predmet izlunog namirenja se ne
moe traiti u predhodnom postupku ve najranije poslije izvjetajnog roita, a ako je stvar
neophodna za nastavak poslovanja dunika, upravnik moe traiti odgodu izlunog namirenja
za 90 dana, a po odobrenju steajnog sudije za jo 90 dana. Razluni povjerioci su oni
povjerioci koji imaju prioritetno pravo namirenja svojih trabina i to odvojenog namirenja iz
predmeta razlunog prava. Naime, ako su neka potraivanja povjerilaca, prije otvaranja
steaja bila obezbjeena zalogom ili pravom zadravanja, ta se potraivanja mogu namiriti
nezavisno od steaja iz zaloge ili prava zadravanja. Uslov je da su ova prava blagovremeno
7
8

URL: http://www.vup.hr/~stecaj u preduzecu.pdf , 18/04/2012. godine

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Autor: Velimirovi M. , Opus citatum, str. 71

steena to znai minimum 60 dana prije otvaranja steaja. Ovo je u cilju sprjeavanja
iskoritavanja loeg poslovanja subjekta. U ove povjerioce spadaju: hipotekarni povjerioci,
povjerioci zemljinog duga, zaloni povjerioci, povjerioci sa prenesenim pravom od strane
dunika radi obezbeenja i povjerioci kojima pripada pravo zadravanja.

2. Faze steajnog postupka

Faze steajnog postupka su:9
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.

Prethodni postupak,
Otvaranje steajnog postupka,
Prijavljivanje i ispitivanje trabina,
Unovavanje imovine,
Namirenje povjerioca diobom steajne mase,
Zakljuivanje steajnog postupka,
Reorganizacija steajnog dunika.
2.1.

Prethodni postupak

Prijedlog za pokretanje steajnog postupka steajnom sudu mogu podnijeti: povjerioci i

oni su tada u obavezi da predujme trokove istog u roku od 15 dana; dunik koga steajni
sudija moe osloboditi plaanja predujma ako dokae da nije u mogunosti snositi trokove
predhodnog postupka. Na osnovu primljenog prijedloga steajni sudija bez odlaganja
utvruje: da li postoji jedan od razloga za steaj (insolventnost ili nastupajua insolventnost) i
da li je prijedlog pravno osnovan i podnesen od ovlatenog lica. On moe donijeti sljedee
mjere: odrediti zabranu raspolaganja pojedinanim imovinskim vrijednostima, usloviti
raspolaganje imovinom saglasnou steajnog suda, odrediti privremenu zabranu primanja
pote, odrediti privremenog steajnog upravnika, privremeno obustaviti sva ili samo neka
prinudna izvrenja nad imovinom dunika. Izluni i razluni povjerioci se ne mogu namiriti u
ovom dijelu postupka. Ako ga imenuje steajni sudija, zadaci privremenog upravnika su:
osigurati imovinu dunika kod osiguravajueg drutva, mora ispitati da li e imovina dunika
pokriti trokove postupka i da li postoje razlozi za otvaranje steajnog postupka i o tome mora
izvjestiti sudiju u roku od 30 dana, procijeniti da li se poslovanje dunika moe nastaviti,
mora izmiriti dugovanja koje je napravio ili on sam ili dunik uz njegovu saglasnost i nije
obavezan platiti fiskalne doprinose dravi nastale u toku prethodnog postupka. Obavezan je
takoer platiti dospjele i nesporne obaveze uposlenicima.

2.2.

Otvaranje steajnog postupka

URL:http://www.scribd.com , 20/04/2012. godine

Steajni sudija zakazuje roiste radi utvrivanja postojanja uslova za otvaranje druge faze
tj. za otvaranje steajnog postupka10. Na roiste se pozivaju predlaga, dunik, privremeni
upravnik i vjetak (ako je potreban). Odluku o otvaranju postupka sudija donosi u roku od tri
dana od odrzavanja roista. Ako imovina dunika ne moe pokriti trokove postupka, sudija
moe otvoriti postupak ako povjerilac predujmi iznos dovoljan za postupak. Izuzetno, sudija
moe i bez ispitivanja osnova za pokretanje postupka otvoriti postupak u dva sluaja: ako je
prijedlog podnio likvidacioni upravnik ili povjerilac koji ima izvrno rjeenje o naplati
potraivanja koje nije mogao ostvariti u roku od 60 dana. Ako udovolji zahtjevu predlagaa,
sudija imenuje steajnog upravnika. Zatim se pozivaju povjerioci da preduzmu sljedee
radnje: da prijave sva svoja potraivanja, da predloe nain obezbjeenja svojih potraivanja
ili da kau koja i na koji nain su potraivanja ve obezbijeena. To moraju uraditi u roku od
30 dana od dostavljanja rjeenja o otvaranju postupka ili od objavljivanja istog. U rjeenju se
obavezno navodi firma i sjedite poslovnog subjekta, ime, prezime i adresa steajnog
upravnika kao i dan, mjesec, godina i sat otvaranja steajnog postupka i rjeenje se javno
objavljuje na oglasnoj ploi suda i u slubenom glasniku, a original se dostavlja predlagau,
duniku i nadlenom tuilatvu a kopija povjeriocima.
2.3.

Prijavljivanje i ispitivanje trabina povjerilaca

Svi povjerioci prijavljuju svoja potraivanja sudu pismeno.U prijavi se mora naznaiti:

firma povjerioca i sjedite,

pravni osnov i iznos potraivanja i

broj iro racuna.

Sva potraivanja se unose u tabelu i objavljuju se u prostorijama suda u roku od 30 dana

od otvaranja steaja a minimalno 8 dana od odravanja rasprave o ispitivanju trabina.
Ispitivanje trabina vri steajni sudija na posebnom roitu koje se odrava 30 dana po
otvaranju steajnog postupka. Mogu se odravati i posebna roita za povjerioce koji nisu na
vrijeme prijavili svoja potraivanja u narednih 15 dana pod uslovom da oni poloze predujam
za trokove takvih roita. Na roitu se upravnik mora izjasniti o svim potraivanjima da li ih
priznaje u cjelosti ili djelimino ili ih odbacuje. Te prigovore mogu davati i ostali povjerioci u
pogledu trabina drugih povjerilaca ali to ne utie na odluku sudije da ih prizna. Nesporna
potraivanja se unose u tabelu i objavljuju se i to ima dejstvo pravosnane presude sa
mogucnou prinudnog izvrenja. Nezadovoljni se upuuju na parnicu. Sve parnice se po
naelu atrakcije raspravljaju pred sudom bez obzira na nadlenost.

2.4.
10

Unovavanje imovine

URL: http://www.podaci.net , 18/04/2012. godine

Na ispitnom roitu upravnik mora podnijeti izvjetaj o tome da li postoji mogunost da

subjekt nastavi sa radom ili postoji mogunost za eventualnu reorganizaciju steajnog
dunika. Na osnovu tog izvjetaja skuptina odluuje o nastavku rada subjekta i o nainu
unovavanja imovine11. Nakon toga steajni upravnik bez odlaganja unovava imovinu na
nain da nekretnine unovava javnom prodajom ili nagodbom a pokretne licitacijom ili
neposrednom pogodbom. Upravnik mora traiti odobrenje odbora povjerilaca za sljedee
radnje: raspolaganje subjektom ili nekim njegovim organizacijskim dijelom, uzimanje zajma
kojim bi znatno opteretio subjekta i uputanje u spor visoke vrijednosti. Ako upravnik bez
saglasnosti odbora ipak uradi neku od navedenih radnje i to e proizvoditi pravno dejstvo a
upravnik e snositi rizik namirenja tete.
2.5.

Namirenje steajnih povjerilaca i dioba steajne mase

Namirenje12 poinje tek po odravanju roita za ispitivanje potraivanja. Steajni

upravnik sainjava diobeni popis koji se daje na uvid uesnicima na koji oni mogu stavljati
prigovore. Prije glavne diobe steajne mase odrava se roite za glavnu diobu na koje dolaze
upravnik i povjerioci. Na tom roitu se prijedlog diobe moe mijenjati i dopunjavati. Ako
nema prijedloga za izmjene sudija daje saglasnost na prijedlog glavne diobe. Nakon toga
upravnik vri diobu isplata po iznosima i isplatnim redovima. Na ovom roitu upravnik
podnosi i zavrni raun.
2.6.

Zakljuivanje steajnog postupka13

Nakon svega sudija donosi rjeenje o zakljuivanju postupka. Objavljuje ga u sl. glasniku
i nareuje: brisanja subjekta iz registra ili, u sluaju obustavljanja, brisanje oznake "u
steaju".
2.7.

Reorganizacija steajnog dunika

Reorganizacija steajnog dunika14 u stvari znai nastavak poslovanja subjekta kom je

prijetio steaj i iskljuuje unovavanje i diobu imovine, vec subjekat nastavlja sa
poslovanjem. Reorganizacija je mogua od otvaranja steajnog postupka pa sve do zavretka
roita za glavnu diobu steajne mase. Prije otvaranja steaja plan za reorganizaciju moe
podnijeti dunik zajedno sa prijedlogom za otvaranje steajnog postupka, a poslije otvaranja
to mogu uraditi steajni upravnik i steajni dunik. Plan za reorganizaciju sastoji se iz dva
dijela: pripremne osnove i osnove za sprovoenje plana. O njemu se glasa odvojeno po
grupama sa pravom glasa. Poslije prihvatanja plana od strane steajnih povjerilaca i steajnog
dunika o njemu se izjanjava steajni sud pa ga ili prihvata ili odbacuje.
U steajnom postupku odluke, u formi reenja i zakljuaka, se mogu donositi i bez
usmene rasprave. Reenjem se odluuje u steajnom postupku. Zakljukom se izdaje nalog
11

URL: http://www.vup.hr/~stecaj u preduzecu.pdf , 17/04/2012. godine. godine

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Opus citatum, str. 21
13
URL: Ibidem, str. 23
14
URL:http://bs.wikipedia.org, 17/04/2012. godine. godine
12

slubenom licu ili organu kojisprovodisteajni postupak za izvrenje pojedinih steajnih

radnji. Protiv reenja se podiu albe, a protiv zakljuaka se mogu uloiti prigovori.Steajni
poverioci se, u zavisnosti od njihovih potraivanja, svrstavaju u isplatne redove. Steajni
poveriocinieg isplatnog reda mogu se namiriti tek kada se namire poverioci vieg isplatnog
reda.
Poverioci istog isplatnog reda15 se namiruju srazmerno visini njihovih potraivanja:
- U prvi isplatni red spadaju potraivanja po osnovu trokova steajnog postupka.
- U drugi isplatni red spadaju neisplaene neto zarade zaposlenih kod steajnog dunika u
iznosu minimalnih neto zarada za poslednjih pet godina pre otvaranja steajnog postupka
i neisplaeni doprinosi zapenzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih za poslednje dve
godine pre pokretanja steajnog postupka.
- U trei isplatni red spadaju potraivanja po osnovu javnih prihoda dospelih u poslednja
tri meseca pre pokretanja steajnog postupka, osim doprinosa za penzijsko i invalidsko
osiguranje zaposlenih.
- U etvrti isplatni red spadaju potraivanja ostalih povjerilaca.

Izluni povjerilac16 je lice koje na osnovu stvarnog ili linog prava, ima prava da trai da se
odreena stvarizdvoji iz steajne mase. On nije steajni povjerilac. Poverioci koji imaju
zalono pravo ili pravo namirenja na stvarima ili pravima o kojima se vode javne knjige ili
registri, imaju pravo na namirenje na tim stvarima,odnosno pravima.
Razluni povjerioci17 nisu steajni poverioci i imaju pravo namirenja iz sredstava steenih
prodajom imovinena kojoj su stekli razluna prava.

3. Tok i pravne posljedice pokretanja steajnog postupka

15

URL:http://bs.wikipedia.org, 18/04/2012. godine. godine

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Autor: Velimirovi M. , Opus citatum, str. 71
17
URL: Ibidem, str. 75
16

Steajni postupak18 se pokree pismenim predlogom poverioca ili steajnog dunika,

kao to to u sluajevima predvienim zakonom mogu uiniti nadleno javno pravobranilatvo,
javno tuilatvo i poreska uprava. Povjerilac moe da podnese predlog ako uini verovatnim
svoje potraivanje, kao i injenicu da je dunik nesposoban za plaanje.
Predlaga je duan da u roku od 10 dana od dana dobijanja naloga od suda, uplati
avans na ime trokova steajnog postupka, koji obuhvataju trokove oglasa i trokove
steajnog upravnika, u visini koju odredi steajno vijee. U sluaju da predlaga u
propisanom roku ne uplati sredstva, steajni sudija e odbaciti predlog.
Steajno vijee u roku od 3 dana od dana dostavljanja predloga za pokretanje
steajnog postupka, donosi rjeenje o pokretanju prethodnog steajnog postupka radi
utvrivanja razloga za pokretanje steajnog postupka. Odluku o pokretanju, odnosno odluku o
odbijanju predloga za pokretanje steajnog postupka steajno vijee donosi na roitu za
pokretanje steajnog postupka, a najkasnije u roku od 2 dana od zakljuenja tog roita.
Pokretanje steajnog postupka se upisuje u odg. registar, a na osnovu rjeenja o pokretanju
steajnog postupka. Istim rjeenjem steajno vijee odreuje roite za ispitivanje
potraivanja i razmatranje finansijskog izvjetaja (ispitno roite) i povjerilako roite.
Pravne posljedice pokretanja steajnog postupka nastaju danom isticanja oglasa o
pokretanju steajnog postupka na oglasnoj tabli suda, ako zakonom nije drugaije odreeno.
Najee pravne posljedice su19:
- Danom pokretanja steajnog postupka prestaju prava direktora, zastupnika i
punomonika, kao i organa upravljanja i nadzornog organa steajnog dunika, a ista
prelaze na steajnog upravnika.
- Nadalje, radni odnos zaposlenih kod steajnog dunika prestaje, a steajni upravnik, uz
saglasnost steajnog sudije moe, pored zaposlenih kojima nije dat otkaz ugovora o radu,
da zaposli potreban broj lica radi okonanja zapoetih poslova, ili radi voenja steajnog
postupka.
- Uz firmu steajnog dunika dodaje se oznaka ,,u steaju", sa naznaenjem novog rauna
preko kojeg se vri poslovanje steajnog dunika. Naime, gase se rauni steajnog
dunika i prestaju prava lica koja subila ovlaena da raspolau sredstvima sa rauna
steajnog dunika.
- Steajni poverioci svoja prava prema steajnom duniku ostvaruju samo u steajnom
postupku.
- Potraivanja povjerilaca prema steajnom duniku koja nisu dospjela, smatraju se
dospjelim, a nenovana se unose u steajnu masu u novanom obliku. Viekratna
potraivanja postaju jednokratna.
- Prijavljivanjem potraivanja prekida se zastarjelost koja postoji prema steajnom
duniku.
- Parnice o imovini koja ulazi u steajnu masu, koje su postojale na dan pokretanja
steajnog postupka, preuzima steajni upravnik u ime i za raun steajnog dunika.
18
19

URL:http://bs.wikipedia.org , 18/04/2012. godine. godine

Novoselac P., Posebni dio kaznenog prava, Zagreb, 2009 god., str.56

10

Danom otvaranja steajnog postupka nastaju i pravne posledice u pogledu pravnih

poslova steajnog dunika. Tako, ako do tada steajni dunik i njegov saugovara nisu
izmirili dvostranoteretni ugovor koji su zakljuili, steajni upravnik moe, umjesto
steajnog dunika ispuniti ugovor i traiti ispunjenje od druge strane.
Nadalje, ako je postupak pokrenut nad primaocem lizinga, davalac lizinga ima pravo na
odvojeno namirenje i pravo prioriteta nad predmetom lizinga.
Zakup nepokretnosti ne prestaje pokretanjem steajnog postupka. Ako ugovor o zakupu
ostane na snazi, steajni dunik je u obavezi da uredno plaa ugovorenu zakupninu, a
potraivanja po osnovu tog ugovora spadaju u prvi isplatni red, kao troak steajnog
postupka.

Gore smo iznijeli neke, po naem miljenju najvanije, posledice pokretanja steajnog
postupka, prema duniku, povjeriocima, u pogledu pravnih poslova i procesnopravne
posljedice.
Steajna masa20 je cjelokupna imovina steajnog dunika u zemlji i inostranstvu na
dan pokretanja steajnog postupka, kao i imovina koju steajni dunik stekne tokom steajnog
postupka. Steajni upravnik je duan da u roku od 30 dana od preuzimanja imovine i prava
dunika, tj. od pokretanja steajnog postupka, sastavi poetni steajni bilans u kome e
navesti i uporediti aktivu i pasivu steajnog dunika. On treba da priloi i izvetaj o
ekonomsko-finansijskom stanju steajnog dunika, sa procjenom mogunosti reorganizacije,
najkasnije 5 dana prije dana odravanja prvog povjerilakog roita. Takoe, ovlaen je da
utvrdi valjanost, obim i isplatni red svakog potraivanja i o tome sastavlja listu priznatih i
osporenih potraivanja, u roku od 40 dana od prijema poslednje prijave potraivanja sudu.
Konana lista o svim prijavama potraivanja sainjava se na ispitnom roitu.
Potraivanje se smatra utvrenim, ako nije osporeno od strane steajnog upravnika ili od
strane steajnog poverioca, u roku od 40dana od dana prijema poslednje izjave. Povjerilac,
ije je potraivanje osporeno, upuuje se na parnicu. Na ispitnom roitu ispituju se i
potraivanja prijavljena posle isteka roka za prijavljivanje potraivanja, ako su prijave podnete
sudu i steajnom upravniku pre odravanja ispitnog roita ili neposredno na roitu.
Pravne poslove i druge pravne radnje zakljuene, odnosno preduzete prije pokretanja
steajnog postupka, kojima se naruava ravnomjerno namirenje steajnog povjerioca, ili
oteuju poverioci, kao i one kojima se pojedini povjerioci stavljaju u pogodniji poloaj,
mogu pobijati steajni upravnik, u ime steajnog dunika, i povjerioci, u skladu sa zakonom.
Proputanje pravnog posla, odnosno pravne radnje, u pogledu pobijanja, izjednaava
se sa pravnim poslom, odnosno pravnom radnjom. Ako zahtjev za pobijanje pravnog posla, ili
pravne radnje bude pravnosnano usvojen, pobijeni pravni posao, odnosno pravna radnja
nemaju dejstva prema steajnoj masi, a protivnik pobijanja je duan da u steajnu masu vrati
svu imovinsku korist steenu na osnovu pobijenog pravnog posla, ili druge radnje. Nakon
toga, on ima pravo da ostvaruje svoje protivpotraivanje kao steajni povjerilac.
20

URL: http://www.podaci.net , 18/04/2012. godine. godine

11

Po donoenju zakljuka o unovenju cjelokupne imovine21, ili dijela imovine od strane

steajnog sudije, prodaju cjelokupne imovine ili dijela imovine iz steajne mase vri steajni
upravnik ili lice koje on ovlasti.
Prodaja imovine se vri:
-javnim nadmetanjem,
-javnim prikuplanjem ponuda
-neposrednom nagodbom (ako je takav nain prodaje odobren od strane odbora povjerilaca).
Prije prodaje imovine, steajni upravnik je duan da steajnom duniku, odboru
povjerilaca, povjeriocima koji imaju obezbeena potraivanja na imovini koja se prodaje i
onim licima koja su iskazala interes za tu imovinu, bez obzira po kom osnovu, dostavi
obavjetenje o namjeri, planu prodaje, nainu i rokovima prodaje.
Kada kupac isplati cijenu, na njega se prenosi imovina bez tereta. Dragocjeni metali,
minerali, hartije od vrijednosti i druge stvari koje imaju berzansku, odnosno trinu cijenu,
prodaju se po toj cijeni na odgovarajuem tritu, odnosno berzi.
Predmet prodaje moe biti steajni dunik kao pravno lice, ili njegovi dijelovi koji
predstavljaju funkcionalnu cjelinu, uz saglasnost povjerilaca. Prije prodaje, steajni upravnik
ima obavezu da na propisan nain izvri procjenu njihove vrijednosti.
Novac dobijen prodajom steajnog dunika ulazi u steajnu masu i steajni postupak se u
odnosu na ovako dobijenu steajnu masu nastavlja namirenjem steajnih povjerilaca.
Steajnu masu za podjelu steajnim povjeriocima ine:
-novana sredstva steajnog dunika na dan pokretanja steajnog postupka,
-novana sredstva ostvarena prodajom stvari i prava steajnog dunika,
-potraivanja steajnog dunika ostvarena u toku steajnog postupka,
-novana sredstva ostvarena nastavljanjem zapoetih poslova.
Prije glavne diobe steajne mase, steajni upravnik je duan da sastavi nacrt rjeenja
za glavnu diobu diobne mase. Isti se dostavlja odboru povjerilaca, koji obavetava steajne
povjerioce da se nacrt nalazi na oglasnoj tabli suda, odnosno u pisarnici u odreenoj
prostoriji.

Steajno vijee donosi rjeenje o glavnoj diobi po isteku roka od 15 dana od dana
prijema nacrta za glavnu diobu, ako nije podnijet prigovor na isti od strane odbora povjerilaca
ili povjerilaca pojedinano. Ako je prigovora bilo, steajno vee e odrati roite i na njemu
donijeti rjeenje o glavnoj diobi. Steajni upravnik i poverioci imaju pravo albe drugo
stepenom sudu u roku od 8 dana od dostave rjeenja.

21

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. ,Opus citatum, str. 20

12

Diobi steajne mase, odnosno namirenju steajnih povjerilaca22 pristupa se poslije

pravnosnanosti rjeenja o glavnoj diobi. Na zavrnom roitu se donosi rjeenje o
zakljuenju steajnog postupka, koje se objavljuje u slubenom listu i dostavlja se nadlenom
organu koji vodi registar pravnih lica ili preduzetnika, nad kojim je okonan postupak.

Zakljuak
Iz prezentiranog seminarskog rada moemo zakljuiti da uspjenost steajnog postupka
prvenstveno zavisi od:
efikasnog voenja postupka od strane steajnog sudije,
kvalitetnog rada steajnog upravnika,
22

URL: olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Opus citatum, str. 21

13

kvalitetnih odluka i kontrole rada steajnog upravnika od strane organa povjerilaca i

steajnog sudije,
sveukupne saradnje i koordinacije rada organa steajnog postupka koju kreira steajni
sudija.

Organe steajnog postupka ine : steajni sud, steajni sudija, privremeni steajni
upravnik, steajni upravnik, skuptina povjerilaca, privremeni odbor povjerilaca, i odbor
povjerilaca.
Steajem rukovodi steajni sudija kao sudija pojedinac. On preduzima zakonom
predviene aktivnosti i nadzire rad steajnog upravnika. Steajnog upravnika imenuje steajni
sudija rjeenjem o otvaranju steajnog postupka. Steajni upravnik je fiziko lice koje je
poloilo struni ispit i ima odreeno iskustvom. Skuptina povjerilaca je najvii organ
povjerilaca ustanovljen Zakonom o steajnom postupku radi zatite interesa povjerilaca.
Povjerioci su lica koja na dan pokretanja steajnog postupka imaju odreena potraivanja
prema steajnom duniku.
Faze steajnog postupka obuhvataju: prethodni postupak, otvaranje steajnog
postupka, prijavljivanje i ispitivanje trabina, unovavanje imovine, namirenje povjerioca
diobom steajne mase, zakljuivanje steajnog postupka i reorganizacija steajnog dunika.
Prijedlog za pokretanje steajnog postupka steajnom sudu mogu podnijeti: povjerioci
i oni su tada u obavezi da predujme trokove istog u roku od 15 dana; dunik koga steajni
sudija moze osloboditi plaanja predujma ako dokaze da nije u mogunosti snositi trokove
predhodnog postupka. Na osnovu primljenog prijedloga steajni sudija bez odlaganja
utvruje: da li postoji jedan od razloga za steaj i da li je prijedlog pravno osnovan i podnesen
od ovlatenog lica. Steajni sudija zakazuje roiste radi utvrivanja postojanja uslova za
otvaranje druge faze tj. za otvaranje steajnog postupka. Na roiste se pozivaju predlaga,
dunik, privremeni upravnik i vjetak (ako je potreban).Na ispitnom roitu upravnik mora
podnijeti izvjetaj o tome da li postoji mogunost da subjekt nastavi sa radom ili postoji
mogunost za eventualnu reorganizaciju steajnog dunika. Namirenje poinje tek po
odravanju roita za ispitivanje potraivanja. Steajni upravnik sainjava diobeni popis koji
se daje na uvid uesnicima na koji oni mogu stavljati prigovore.
Nakon svega sudija donosi rjeenje o zakljuivanju postupka. Objavljuje ga u sl.
glasniku i nareuje: brisanja subjekta iz registra ili, u sluaju obustavljanja, brisanje oznake "u
steaju".

Literatura:
- olovi V. , Milijevi N. , Spasi S. , Velimirovi M. , Aktuelna pitanja steajnog
postupka, Autori: Milijevi N. , Velimirovi M. , Banja Luka, 2008. godine, str. 14 - 75

14

- Internet izvori:
1. URL: http://www.scribd.com , april 2012. godine
2. URL: http://www.vup.hr/~stecaj u preduzecu.pdf , aprila 2012. godine
3. URL: http://limun.hr , april 2012. godine
4. URL: http://www.podaci.net , april 2012. godine
5. URL:http://bs.wikipedia.org , april 2012. godine

15