A : MEHANIKA I razred

ZADATAK 1.
1. Sa vrha strme litice visoke H = 60 m baen je predmet vertikalno navie brzinom
v0 = 20 m/s. Posmatrati kretanje predmeta, sve dok predmet ne padne u podnoje
litice, u odnosu na referentni sistem: referentna taka je vrh litice, a osa x
usmjerena vertikalno navie.
a) Odrediti parametre koji opisuju kretanje predmeta: poziciju x(t), brzinu v(t) i
ubrzanje a(t)
b) Ispuniti tabelu (h je visina predmeta u odnosu na podnoje litice)
t(s)
x(m)
s(m)
h(m)
v(m/s)
a(m/s2)

0
0
0
60
20
-10

1
15
15
75
10
-10

2
20
20
80
0
-10

3
15
25
75
-10
-10

4
0
40
60
-20
-10

5
-25
65
35
-30
-10

6
-60
100
0
-40
-10

c) Nacrtati grafik pozicije x(t), grafik puta s(t) i grafik brzine v(t) na osnovu
tabele.
(Uzeti da je g = 10m/s2)
(25 bodova)

RJEENJE:
a) Poto na predmet djeluje konstantna sila, sila Zemljine tee

kretanje je

ravnomjerno promjenljivo pravolinijsko, pa je:

x = v0t + at2/2;

v = v0 + at;

a = -g

(5 bodova)

Poto je: x = v0t gt2/2, v0 = 20 m/s, g 10 m/s2, pozicija ima vrijednost kao u
tabeli u vremenskom intervalu od 0s do 6s (vrijeme za koje tijelo padne u
podnoje litice).
Preeni put ima vrijednost pozicije dok predmet ne promijeni smijer kretanja, do
t = 2s. Nakon t = 2s na taj put se dodaje apsolutna vrijednost pomaka u svakoj
narednoj sekundi, kao u tabeli.
Visina h je odreena jednainom: h = H + x, a brzina v sa: v = v 0 gt, to odreuje
vrijednosti kao u tabeli.
(12 bodova)
c)
b)

(8 bodova)

A : MEHANIKA I razred
ZADATAK 2.
Dat je stroboskopski dijagram koji prikazuje kretanje lopte, od trenutka njenog izbacivanja do
ponovnog pada na tlo.
Ivica kvadratia u okviru dijagrama odgovara duini od 2m, a vremenski interval izmeu dva
uzastopna poloaja lopte traje 0.3s. Tijelo je izbaeno iz koordinatnog poetka (x0=0m;
y0=0m).

a) Odrediti minimalnu vrijednost brzine lopte u okviru posmatranog vremenskog

intervala
b) Odrediti maksimalnu vrijednost brzine lopte u okviru posmatranog vremenskog
interval
c) Odrediti ubrzanje lopte u taki A.

(25 bodova)

RJEENJE:
a) Kretanje lopte moe se opisati zakonitostima koje vrijede za kosi hitac. Poto se radi
o kretanju u ravni, vektor brzine lopte se u svakom trenutku moe razloiti na dvije
komponente. Najpraktinije je razloiti vektor brzine na dvije meusobno okomite
komponente vx i vy. Pri tome u svakom trenutku t vrijedi:
v (t )

v x2 (t ) v y2 (t )

(1)

Brzina je minimalna kada je

vx2 (t ) v 2y (t ) minimalno.

Poto u x-pravcu nema djelovanja sila ax 0 vx const . S druge strane, u

negativnom smjeru y-ose djeluje sila Zemljine tee a y g v y komponenta
brzine lopte najprije linearno opada, do trenutka kada lopta dostie maksimalnu
visinu, a zatim linearno raste, do trenutka kada padne na tlo.
Desna strana jednaine (1) poprima minimalnu vrijednost u trenutku kada je intenzitet
y-komponente brzine minimalan. Intenzitet vy je jednak nuli u trenutku tm kada lopta
dostie maksimalnu visinu. Dakle, brzina lopte je minimalna u najvioj taki putanje
njen intenzitet se pri tome svodi na intenzitet x-komponente brzine.
Poto je vx=const, vrijedi: vx x t (2).
Uvrtavanjem prirasta x-koordinate, za vremenski interval od trenutka izbacivanja
lopte do njenog ponovnog pada na tlo, dobijamo:
43 2m
86m
m
m
vmin vx

17.9 18 .
(10 bodova)
16 0.3s 4.8s
s
s
Napomena: Radi raunanja vrijednosti vx dozvoljeno je koristiti bilo koji vremenski
interval, uz odabir odgovarajueg x .
b) Brzina je maksimalna kada je izraz sa desne strane jednaine (1) maksimalan. Poto
je vx konstantno, od kljunog je znaaja odrediti maksimalnu vrijednost y-komponente
brzine. Iz zakona odranja mehanike energije slijedi da je brzina lopte maksimalna
kada je njena gravitaciona potencijalna energija (odnosno visina) minimalna. Tako se

problem odreivanja maksimalne brzine moe svesti na odreivanje intenziteta

poetne brzine. Pri tome vrijedi:
vmax v0 v(0 s )

vx2 (0 s ) v y2 (0 s )

vx2 v 2y 0 (3)

Da bi iz (3) odredili vmax potrebno je najprije nai vrijednost vy0. Poto se vy, od
trenutka izbacivanja lopte do njenog dostizanja maksimalne visine, mijenja prema
zakonima koji vrijede za ravnomjerno usporeno kretanje, moemo pisati:

v y (t ) v0 y g t t tm v0 y g tm 9.81

m
m
(8 0.3s ) 23.5 .
2
s
s

Uvrtavanjem dobijenih vrijednosti za vx i v0y u (3), dobijamo:

vmax (17.9

m 2
m
m2
m
) ( 23.5 ) 2 872.7 2 29.5 .
s
s
s
s

(10 bodova)

c) Poto se radi o kretanju u ravni, vektor ubrzanja lopte se u svakom trenutku moe
razloiti na dvije komponente. Najpraktinije je razloiti vektor ubrzanja na dvije
meusobno okomite komponente ax i ay. Pri tome u svakom trenutku t vrijedi:
a (t )

ax2 (t ) a y2 (t )

(4)
U pravcu x-ose na tijelo ne djeluju sile te je a x=0. Zbog toga je vektor ubrzanja lopte
u svakom trenutku po intenzitetu jednak ay. Drugim rijeima, u svim prikazanim
poloajima lopte, pa i u A, intenzitet ubrzanja lopte jednak je ubrzanju Zemljine tee:
aA g
(5bodova)

A : MEHANIKA I razred
ZADATAK 3.
Mehaniki sistem ine tri tijela (v.crte). Masa kolica C iznosi 1.5kg, dok su mase kolica A i
B, 0.3kg i 0.2kg , respektivno.

a) Odredi ubrzanje kolica A i B za sluaj kada je poloaj kolica C fiksiran. Kolika je sila
zatezanja niti u tom sluaju?

b) Na kolica C sa lijeve strane djeluje stalna sila F , pri emu kolica A i B miruju u
odnosu na kolica C, tj. ubrzanja sva tri tijela su jednaka.

Odredi vrijednost sile zatezanja niti, ubrzanje kolica A, B i C, kao i intenzitet sile F .
Napomene: Trenje izmeu niti i kotura, se moe zanemariti, kao i moment inercije kotura i
tokova kolica. Nit je neistegljiva.

(25 bodova)

RJEENJE:
a) Ubrzanje kolica A i B se moe odrediti tako da se primjeni Drugi Newtonov zakon na
oba tijela posebno.
Na kolica A djeluju sila Zemljine tee i sila zatezanja niti:

m A a A m A g FzA

(1)

S druge strane,
na kolica B djeluje samo sila zatezanja niti:

mB aB FzB
(2)
Kako je konac kojim su spojena ova dva tijela neistegljiv, to e put koji e tijela prei
u jednakim vremenskim
intervalima
biti isti, pa su ubrzanja kolica A i B jednaka.

Pored toga, sile FzA i FzB su ustvari sile akcije i reakcije pa je prema III
Newtonovom zakonu njihov intenzitet jednak. Ako projektujemo sve vektore u
prethodne dvije jednaine na ose koordinatnog sistema i uvaimo prethodno
spomenute injenice, dobijamo sistem od dvije algebarske jednaine u kojima je
nepoznato ubrzanje tijela i sila zatezanja:

mA a mA g Fz mA a mA g Fz
mB a Fz
(4)

(3)

Kombiniranjem (3) i (4), lako nalazimo vrijednost ubrzanja sistema i silu zatezanja
niti:
a

mA
0.3kg
m
m
9.81 2 5.89 2
g
mA mB
s
s
0.3kg 0.2kg

(5)

m
m

Fz mA ( g a ) 0.3kg 9.81 2 5.89 2 1.18 N

s
s

(6)

(10 bodova)

b) Intenzitet sile F je toliki da kolica A i B zadravaju stanje mirovanja u odnosu na

kolica C. Drugim rijeima, ubrzanje sva tri tijela je jednako i usmjereno je u
pozitivnom smjeru x-ose. Obiljeimo ovo ubrzanje sa a ' .
'
'

Oznaimo sa FzA
, FzB
i G A sile koje djeluju na pojedina tijela (v.slika).

Napiimo dalje jednaine kretanja, najprije za svako od tijela pojedinano, a potom i

za sistem u cjelini.
Kolica B se u koordinatnom sistemu Oxy kreu ubrzanjem a ' (ubrzanje du x-ose),
'
pri emu na njih u horizontalnom pravcu jedino djeluje sila zatezanja niti FzB
:

Fz' B mB a '

(7)

Kolica A miruju u odnosu na kolica C, iz ega slijedi da je njihovo ubrzanje du y-ose

jednako nuli, a pri tome na kolica A djeluje sila Zemljine tee (u negativnom smjeru
y-ose) i sila zatezanja niti (u pozitivnom smjeru y-ose):

mA g FzA' 0 (8).
'
'
Budui da su sile FzA
i FzB
po intenzitetu jednake, kombiniranjem (7) i (8)
dobijamo:

a'

mA
0.3kg
m
m
g
9.81 2 14.72 2
mB
0.2kg
s
s

(9)

Sada lako moemo nai intenzitet sile F koja je uzrokovala ubrzanje sistema a ' ,
kao i intenzitet sile zatezanja Fz' FzA' FzB' :

F (mA mB mC ) a ' (0.3kg 0.2kg 1.5kg ) 14.7

mA g Fz' 0 Fz' mA g 2.94 N

m
29.4 N
s2
(15 bodova)

A : MEHANIKA I razred
ZADATAK 4.
Tijelo mase m1 = 0,3 kg sklizne bez trenja niz polusferu radijusa r (koji nam je
nepoznat). Na dnu polusfere ono se neelastino sudara s tijelom mase m2 = 0,4 kg
koje je prethodno mirovalo. Nakon sudara tijela nastave kretanje zajedno i pri
tome se popnu na neku visinu.
Izraunajte (h r)/r kako bi se mogao odrediti ugao koji pokazuje najveu
visinu h koju tijela dostignu nakon sudara.

(25bodova)

RJEENJE:
Neka je v1 brzina koju tijelo m1 ima neposredno prije sudara. Na osnovu zakona
odranja energije imamo
m v2
m1 gr 1 1 ,
2
(1)
odakle slijedi
v1 2 gr .
(2)
Ako sa v oznaimo zajedniku brzinu dva tijela nakon sudara, zakon odranja
impulsa nam daje
m1v1 (m1 m2 )v ,
(3)
odnosno
m1
m1
v
v1
2 gr .
(4)
m1 m2
m1 m2
Zakon odranja energije emo ponovo primijeniti da bismo dobili visinu h na koju
e se tijela popeti nakon sudara:
( m1 m2 )v 2
(5)
( m1 m2 ) gh ,
2
odakle nalazimo
v2
.
2g

(6)

Uzimajui u obzir relaciju (4) moemo pisati

m1
r .
h
m1 m2

(7)
(15 bodova)

m1

r r
h r m1 m2

r
r
.
h r m2 2m1 m2

2
r
m1 m2

(8)

h r 40

0,816
r
49

Sa slike se vidi da je :
arccos 0,8163
35,280 .

(10 bodova)