POD POKROVITELJSTVOM

MINISTARSTVA ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI

BEZ OPASNIH KEMIKALIJA

SE NE MOE,
ALI PAZITI SE MORA

HRVATSKI ZAVOD ZA TOKSIKOLOGIJU

Zagreb, 2OO8.

PREDGOVOR
ak 15-20 % svih primljenih u bolnice zbog otrovanja su
djeca dobi do 4 godine, to postaje nepodnoljivo u bilo kojoj
ljudskoj zajednici. Veina ljudi se truje u vlastitom kuanstvu, a
znatno manje ih je akutno otrovanih na radnom mjestu. Krivci za
otrovanja su uglavnom nepoznavanje svojstava opasnih kemikalija
i nemar pri njihovu skladitenju i koritenju. Posljedice otrovanja se
nerijetko poveavaju zbog toga to graani ne znaju kako barem
smanjiti tetne uinke kemikalija nakon nesree. Ne smije se
zanemariti niti posredne tete, koje graani ine svojim susjedima
ili okoliu zbog neispravnog postupanja s kemikalijama, njihovim
ostacima ili ambalaom. Zbog toga je napisana ova knjiica
kako bi ljude podsjetila na osnovne pojmove sigurnog rada s
kemikalijama i barem malo pomogla u smanjivanju uestalosti
nesrea i ublaavanju posljedica. Bit e dovoljno da je barem
jedan lan obitelji proita i shvati da ni jedna kemikalija u kui nije
bezopasna te da o tome upozori druge lanove svoje obitelji, a
posebno e biti dobro ako se u obiteljima posveti vea pozornost
zatiti najveeg bogatstva, tj. djece.

Kod kue je najgore (Ephraim Kishon)! Na svakom koraku opasnost

od kemikalija i/ili lijekova.

KAKO PREPOZNATI
OPASNU KEMIKALIJU

OPREZ
SADRI
AZBEST

Udisanje azbestne
proine opasno
za zdravlje
Slijedi upute
o sigurnosti

Moe se rei da smo okrueni kemikalijama. U svakom trenutku udiemo,

diramo, pijemo, jedemo ili koristimo razliite kemikalije. Neke kemikalije
su opasne, to pojednostavljeno znai da kontakt na odreeni nain i s
odreenim koliinama tih opasnih kemikalija kroz krae ili dulje vrijeme
moe prouzroiti oteenje naeg organizma.
Europska Komisija za kemikalije je jo 1967 g. propisala kriterije prema
kojima se opasne kemikalije razvrstavaju i prema tome i obiljeavaju,
tako da se danas na tritu EU, ali i u Hrvatskoj (koja je te kriterije
u potpunosti prihvatila i propisala Zakonom o kemikalijama) ne bi
smjela pojaviti opasna kemikalija, a da nije obiljeena i pakirana prema
spomenutim kriterijima.
Nain obiljeavanje opasne kemikalije je vrlo transparentan, jednostavan

i to je najvanije lako uoljiv, to je i cilj obiljeavanja, tako da ba

svatko bez obzira na strunost moe prepoznati opasnu kemikaliju, ali
i razabrati na koji nain i u kojim situacijama je ta opasna kemikalija
sposobna natetiti zdravlju. Naime, ve iz uvodnih reenica je razvidno
da nije dovoljno samo pogledati opasnu kemikaliju pa da ona izazove
oteenje organizma.
Kemikalije se razvrstavaju prema akutnim (nakon jednokratnog
ili kratkotrajnog kontakta) ili kroninim (dugotrajni kontakt) uincima. To
znai da postoje kemikalije koje mogu izazvati oteenje, dakle pojavljuju
se simptomi otrovanja ve nakon jednog dodira s odreenom koliinom
te kemikalije. No postoje kemikalije koje svoje tetno djelovanje mogu
manifestirati tek ako se dodir s odreenom koliinom te kemikalije
ponavlja kroz dulji period (tri mjeseca i dulje).
Dodir znai da kemikalija moe biti progutana, udahnuta (ako je plin i
para ili aerosol) ili dodir s koom.
Akutna otrovnost moe imati letalni (smrtni) ishod, a mjerilo
takove otrovnosti je LD50 (srednja smrtna doza, tj. doza kemikalije koja
nakon jednog kontakta izazove smrt 50 % ispitanih ivotinja (takora).
Akutno otrovna je i kemikalija koja nakon jednog kontakta
u odreenoj dozi izazove jasno vidljive promjene odnosno oteenja
organizma ivotinje (takora), ali bez smrtnog zavretka.
Obje skupine akutno opasnih kemikalija obiljeavaju simbolima:

Kojim od navedenih simbola e kemikalija biti obiljeena ovisi o

koliini (dozi) koja izaziva gore spomenute efekte.
Kako otrovnost ovisi o putu kojim kemikalija ulazi u organizam,
tako se uz simbol (koji govori o koliini) moraju navesti R oznake (oznake
upozorenja) koje govore upravo o tome na koji nain i u kojim uslovima
kemikalija izaziva spomenute efekte.

Npr. ako je neka kemikalija oznaena simbolom

jer je pokusima na ivotinjskom modelu utvreno da kemikalija primijenjena

na usta takora ispunjava uvjete (vrijednosti za LD50 oralno, takor 25 mg/
kg tjelesne teine) , uz simbol se mora se nalaziti i oznaka upozorenja R28
(vrlo otrovno ako se proguta).
Ako ista kemikalija primijenjena na kou ivotinje takoer ispunjava uvjete
(vrijednost LD50 primjena na kou, takor ili kuni: 50 mg/kg tjelesne
teine), tada e uz simbol biti navedene oznake upozorenja R27 (vrlo otrovno
u dodiru s koom) i R28 (vrlo otrovno ako se proguta).
U sluaju ove kemikalije vano je shvatiti da pri radu s njom treba
zatiti kou, svakako paziti da se kemikalija ne unese u usta, ali ne treba nositi
masku za zatitu dinih putova jer kemikalija oito nije plinovita niti hlapiva
pa nema mogunosti udisanja para. Uostalom, kemikalije oznaene s T+ ne
bi se smjele se nai u domainstvima.
Kemikalije koje pokazuju kroninu otrovnost obiljeene su simbolima
ovisno o dozi koja uzrokuje oteenje.
Uz odgovarajui simbol navode se oznake upozorenja ovisno o
nainu primjene kemikalije:
R 48/24 (otrovno: opasnost od tekog oteenja zdravlja
pri duljem izlaganju putem koe)
ili moda
R 48/23/25 (otrovno: opasnost od tekog oteenja
zdravlja pri duljem izlaganju udisanjem i gutanjem)
ili
R 48/20/21 tetno: opasnost od tekog oteenja zdravlja
pri duljem izlaganju udisanjem i putem koe

Kemikalije koje oteuju kou i sluznice oznaavaju se simbolima :

ili pak

Uz simbol za nagrizajue kemikalije nai emo oznake upozorenja.

R 35 (izaziva teke opekotine) ili
R 34 (izaziva opekotine)
Razlika je u vremenu u kojem kontakt s kemikalijama izaziva oteenje svih
slojeva koe
Uz simbol za nadraujue kemikalije nai emo oznake upozorenja
R 36 (nadrauje oi) ili
R 37 (nadrauje dini sustav) ili
R 38 (nadrauje kou)
Ili dvije od gore navedenih ili sve tri, to ovisi o nadraujuim svojstvima
kemikalije.
Moda je dobro naglasiti da od kemikalija koje su razvrstane kao
nadraujue sa spomenutim oznakama upozorenja ne treba oekivati
oteenja opasna po ivot!
Zadnjih desetak godina veliki problem predstavljaju kemikalije koje
izazivaju preosjetljivost, odnosno moglo bi se rei da sve vei broj ljudi
pokazuje preosjetljivost na sve vei broj kemikalija. Preosjetljivost nije reakcija
na otrovnost i najvei broj takovih kemikalija ni po kojem svojstvu se ne mogu
razvrstati u otrovne kemikalije. Ipak problem preosjetljivosti postaje ozbiljan
problem ljudi koji profesionalno dolaze u kontakt s takovim kemikalijama.
Takove kemikalije moraju biti oznaene simbolima:
R 42 udisanje moe izazvati preosjetljivost
ili
R 42/43 moe izazvati preosjetljivost udisanjem i u dodiru s
koom
i

R 43 u dodiru s koom moe izazvati preosjetljivost

Postoji zakonska obaveza proizvoaa da na deklaraciji proizvoda

posebno navedu komponentu proizvoda koja izaziva preosjetljivost iako je ona
u tako niskoj koncentraciji da se prema pravilima o razvrstavanju proizvoda
on ne treba niti razvrstati niti obiljeiti kao kemikalija (proizvod) koja izaziva
preosjetljivost.
Posebnu skupinu kemikalija i posebni nain obiljeavanja propisan
je za kemikalije koje su prema strogo utvrenim mjerilima razvrstane kao
mutagene, karcinogene ili reprotoksine. Naime, ova svojstva nisu akutna
svojstva ali nisu niti jednostavna kronina svojstva. Promjena genetskog
materijala nije trenutana, a mnogo drugih imbenika osim same kemikalije
mora djelovati da bi se mutacija genetskog materijala pretvorila u karcinogenost
ili reprotoksinost.
Mutagene, karcinogene i reprotoksine kemikalije razvrstane su u tri kategorije
koje se temelje na epidemiolokim podacima i podacima o ispitivanjima na
ivotinjskim modelima:
1. Mutagene, karcinogene odnosno reprotoksine kemikalije
1. skupine su kemikalije za koje postoji dovoljno epidemiolokih podataka
tj. podataka da su ljudi koji su dolazili u dodir s tim kemikalijama oboljeli od
nekih oblika raka, odnosno reprotoksinih oteenja. Mogli bi rei da su to
prave karcinogene odnosno reprotoksine kemikalije.
Od oko 5000 kemikalija koje su do dananjeg dana u potpunosti
toksikoloki istraene, 45 je pravih karcinogenih i 16 pravih reprotoksinih
kemikalija.
2. Mutageni skupine 2, karcinogeni skupine 2, reprotoskine skupine
2: (potencijalni)
Daleko je vie potencijalnih mutagenih, karcinogenih odnosno
reprotoskinih kemikalija. To su kemikalije za koje ne postoji dovoljno
epidemiolokih podataka, no postoji dovoljno podataka na ivotinjskim
modelima (dvije vrste). Takovih mutagenih kemikalija ima 24, reprotoksinih
54, a karcinogena 761.

Karcinogeni skupine 1 i 2 , mutageni skupine 2 i reprotoksini

skupine 1 i 2 oznaavaju se simbolom mrtvake glave ali bez
rijei OTROVNO ispod simbola, jer se to znaenje odnosi
samo na akutno kemikalije (LD50).
Ovisno o svojstvu, moraju se navesti odreene oznake upozorenja:
Karc. kat. 1 i 2
R 45 moe izazvati rak
R 49 moe izazvati rak ako se udie
Repro. kat. 1 i 2
R 60 moe smanjiti plodnost
R 61 moe tetno djelovati na plod
Muta. kat. 2
R 46 moe izazvati nasljedna genetska oteenja
3. U 3. skupinu mutagenih, karcinogenih odnosno reprotoksinih
kemikalija razvrstavaju se one kemikalije za koje nema dovoljno epidemiolokih
podataka, ali nema niti dovoljno podataka na ivotinjskim modelima. Do
danas je poznato 64 mutagena skupine 3, 114 karcinogenih kemikalija
skupine 3 i 71 reprotoksina kemikalija skupine 3.
Ove se kemikalije oznaavaju simbolom Andrijinog kria, ali
bez rijei TETNO, jer se to znaenje pridodaje smo akutno
otrovnim kemikalijama (LD50)
Ovisno o svojstvu, moraju se navesti odreene oznake upozorenja:
Karc. kat. 3
R 40 ograniena saznanja o krcinogenim uincima
Repro. kat. 3
R 62 mogua opasnost od smanjenja plodnosti
R 63 mogua opasnost od tetnog djelovanja na plod
Muta. kat. 3
R 68 mogua opasnost od neprolaznih uinaka
Svi simboli i sve oznake upozorenja, a postoje jo i oznake obavijesti
nalaze se u Pravilniku o razvrstavanju, oznaavanju, obiljeavanju i
pakiranju opasnih kemikalija u NN 23/08.
Sadanji Pravilnik e pretrpjeti odreene izmjene u bliskoj budunosti zbog
greaka koje su se potkrale tijekom priprema za objavljivanje.

PROVJERITE
TO KUPUJETE
1. Nikad ne kupujte kemikalije od neovlatene osobe. Dakle samo
u prodavaonicama, koje imaju ovlatenja za svoj rad, a ne na ulici ili
drugim nelegalnim prodajnim mjestima.
2. Ne kupujte kemikalije bez ispravne deklaracije. Povrina
znakova opasnosti na malim pakiranjima mora iznositi najmanje 1 cm2,
a slova moraju biti itljiva s udaljenosti 45 cm od oka. Moraju biti navedeni
svi podaci koje propisuje zakon. Uskoro ete moi provjeriti na www.hzt.hr
je li deklaracija proizvoda ovjerena. Ovjerena deklaracija je ipak neka
garancija da je proizvod pod nadzorom, a kod neovjerene kupujete
proizvod na vlastitu odgovornost. Primjer dobre deklaracije je u privitku.
3. Kad se radi o otrovnim ili nagrizajuim kemikalijama kupujte
samo proizvod sa sigurnosnim zatvaraem, koji ne moe odviti dijete.
4. Ne kupujte nikad velike zalihe opasnog proizvoda.
5. Spremite kemikalije uvijek na mjesto nedostupno djeci ili u
prostor koji se moe zakljuati.

POGLEDAJTE KAKO TREBA IZGLEDATI DEKLARACIJA

SLUGAVA

Sredstvo za pranje i dezinfekciju posua

Sadri:
natrijev hipoklorit
kalijev hidroksid
kalijev silikat
R: 22-31-35-51 (tetno ako se proguta; u dodiru s kiselinama oslobaa
otrovni plin; izaziva teke opekotine; otrovno za organizme koji ive u
vodi)
S: 2-37/39-26-27/28-45 (uvati izvan dohvata djece; nositi zatitne
rukavice i zatitna sredstva za oi/lice; ako doe u dodir s oima odmah
isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika; nakon dodira s koom,
odmah skinuti svu zagaenu odjeu i odmah isprati s dovoljno vode; u
sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba hitno zatraiti savjet lijenika (ako
je mogue pokazati naljepnicu)
Oprez! Ne koristiti s drugim sredstvima. Moe se osloboditi opasni klor.
Proizvoa: TELER CHEMIE GmbH
Bachstrasse 87-89, 33215 Unterberge, Njemaka
UVOZNIK: Blistavo d.o.o. Gospodska 12, 10 020 Zagreb, tel.: 0800 432 000

Prvo moraju biti dani podaci o imenu i sastavu proizvoda. Obvezan

je znak opasnosti, kao ovdje znak za nagrizajue djelovanje. Posebno su
dane oznake upozorenja (R) s tumaenjem njihova znaenja. Tako npr.
oznaka R35 ovdje upozorava da proizvod izaziva vrlo jake opekotine i to e
pametnome biti jasno. Uz to su obvezne oznake obavijesti (S), koje kratko
obavjetavaju kupca to treba uiniti na svojoj vlastitoj zatiti, a to ako mu
se tijekom rada neto dogodi. Preporuuje se vrlo paljivo prouiti koje su to
oznake upozorenja i obavijesti vezane uz proizvod i to dobro zapamtiti. U
ovom sluaju kod proizvoda namijenjenog za koritenje u kuanstvu vane
su oznaka obavijesti S2, koja upozorava na uvanje proizvoda daleko
od djece te posebno upozorenje da se tijekom koritenja moe osloboditi
opasni klor. Konano se daju podaci o proizvoau i onome tko je stavio
proizvod u promet na hrvatskom teritoriju. Tu je vaan broj telefona, a mi
vam savjetujemo da uvijek u kui imate zapisane vane brojeve telefona
hitne pomoi (94), policije (92) i vatrogasaca (93). Izrazito je vaan i broj
112 preko kojeg moete stupiti u vezu sa svim vanim slubama, ako se
neto loe dogodi.

KORITENJE OPASNIH KEMIKALIJA

1. Prije uporabe pozorno proitajte deklaraciju i uputu, ako je ona priloena
uz proizvod.
2. Uporabite sva sredstva osobne zatite navedena u deklaraciji (npr. rukavice,
pregau, naoale, obuu zatvorenog tipa itd.) prije nego zaponete rad s
opasnom kemikalijom.
3. Preporuuje se ne raditi s opasnim kemikalijama ako u blizini nije netko tko
moe pomoi u sluaju nesree, barem tako da nazove hitnu pomo.
4. Ako osjetite bilo koji znak tetnog djelovanja (npr. nadraivanje plua,
kaalj ili oteano disanje, crvenilo i peckanje koe, suze i arenje u oku itd.)
odmah prekinite posao i udaljite se s opasnog mjesta.
5. Ako u blizini nije tekua voda onda pripremite dovoljne koliine vode kako
bi se mogli oprati u sluaju da se polijete ili vam kemikalija prsne u oi.
6. Nikad nemojte pretakati ili presipati kemikalije iz originalnog spremnika
u neke druge (npr. boce od piva ili mineralne vode) posude. Nemojte nikad
ostavljati spremnike bez naljepnice, jer se vrlo brzo zaboravi to je u njima.
7. Nakon zavretka rada pohranite spremnik s ostatkom kemikalija izvan
dohvata djece i ako je mogue u zakljuan prostor.
8. Nikad nemojte koristiti dva ili vie puta sredstva za osobnu zatitu ako su
namijenjena za jednokratnu uporabu (npr. filtarske polumaske za zatitu od
estica, rukavice ili PVC pregae), a one koji su namijenjeni za viekratnu
uporabu dobro operite vodom izvana i iznutra te ih stavite suiti.
9. Poslije svakog posla s kemikalijama svucite oneienu odjeu i obuu (ako
mislite i dalje koristiti tu odjeu i obuu morate ih prethodno oprati), a vi se
temeljito operite tekuom vodom. to due to bolje, a minimum neka bude
10-15 min.
10. Ako osjetite bilo kakve potekoe koje bi se mogle povezati s koritenjem
kemikalije (npr. oteano disanje, crvenilo i bol koe, suzenje, vrtoglavicu,
glavobolju, muninu i povraanje itd.) bez oklijevanja zatraite savjet lijenika,
a sa sobom ponesite naljepnicu opasne kemikalije. Sjetite se vanih brojeva iz
odlomka o kupovanju kemikalija

Kupaonica ipak nije tako opasna kao to je prikazuje

Nik Titanik, posebno ako se ovjek pridrava osnovnih
propisa o zatiti svog zdravlja.

NIJE SVEJEDNO KAKO

BIRATE OSOBNA ZATITNA SREDSTVA
Mnogi jo uvijek misle da su za sve prilike dobre ili najbolje gumene rukavice.
Pri tome biraju rukavice sa to debljom stjenkom mislei da su se time potpuno
zatitili i da e rukavice due trajati, a naravno da ne razmiljaju ak ni o
tome koliko je teko podnositi takve rukavice. esto ljudi niti ne znaju kako
se rukavice navlae na ruke (npr. nije im poznato da treba olakati kontakt
dodatkom inertnog materijala u rukavice ili ake poput talka), a o tome da je
rukavice za viekratnu uporabu potrebno dekontaminirati (obinim pranjem
izvana i iznutra) nakon zavrenog posla ne znaju mnogi. U protivnom navlaenje
rukavice vie ne predstavlja zatitu nego teko izlaganje kemikalijama preko
koe ake. Pogotovo ne znaju temeljnu injenicu da svaki materijal za izradu
rukavica nije jednako postojan prema razliitim kemikalijama. Kemikalije
mogu otopiti rukavice (npr. benzin e sigurno otopiti gumene rukavice), ali
je puno tei problem molekularni prodor kemikalija kroz rukavice. ovjek ne
opazi da je rukavica na bilo koji nain oteena, a ona prodire kroz polimerni
materijal i dolazi do koe. ovjek je izloen kemikaliji, a misli da se dobro
zatitio. Danas se smatra obvezom proizvoaa kemikalije dati u Sigurnosnotehnikom listu (STL) jasan podatak o tome koje i kakve rukavice se moraju
koristiti pri radu s njegovom kemikalijom. Poteni proizvoai daju podatke
o vrsti materijala i debljini stjenke u sluaju kad je npr. kontakt s kemikalijom
stalan ili kad npr. prijeti samo opasnost od prskanja. Najbolje upute se mogu
nai u dobrim STL-ovima, ali mnogi od njih naprosto nisu dobri, a rijetki su
dostupni graanima. Ovaj as se u hrvatskoj literaturi ovjek moe osloniti
samo na knjigu: Plavi i sur., Siguran rad s kemikalijama, O-tisak, Zagreb
2006. Dolje je tek izvadak iz duge liste dane u knjizi o izboru materijala za
rukavice. Odnosi se na tvari a ne na mijeane proizvode, ali pametan ovjek e
ve shvatiti koje su tvari iz njegovog proizvoda posebno opasne i koji materijal
za rukavice se moe predvidjeti. Ako nije u stanju sam odluiti onda neka pita
za savjet strunjake. Samo osnovnih materijala (polimeri) za izradu rukavica
ili drugih zatitnih predmeta (npr. izme, pregae, odijela, kape itd.) danas je
na tritu dvadesetak, a kombiniranih materijala pojedinih proizvoaa

(npr. Viton, Responder, Barricade itd.) ogromna je mnoina.

10

tvar

vrsta materijala*

aceton

butil, PE

amonijak

butil, telfon

benzen

butil, PE

benzin

nitril, Viton

duina kiselina

neopren, PE

etanol

butil, Viton

etilbenzen

Viton, teflon

etilen-glikol

butil, neopren, nitril

formaldehid

butil, nitril

fosforna kiselina

butil, natural

kalijev hidroksid

butil, natural, PVC

kerozin

nitril, PE, Viton

kloroform

PVA, Viton

izocijanati

PVA, Barricade

mravlja kiselina

butil, neopren

naftalen

teflon

octena kiselina

butil, teflon, Viton

stiren

Viton, PE

sumporna kiselina

butil, PE, teflon

tetrakloroetilen

PVA, teflon, Viton

toluen

PVA, teflon, Viton

vodikov peroksid

butil, natural, nitril

*Tuma kratica:
butil=butilna guma,
PE=polietilen,
nitril=nitrilna guma,
Viton=trgovako ime kompozitnog materijala,
neopren=neoprenska guma,
natural=prirodna guma,
PVC=polivinil klorid,
PVA=polivinil alkohol,
Barricade=trgovako ime kompozitnog materijala,
teflon=teflonski polimer.

11

Savjetuje se graanima da pogledaju i druge podatke, a na internetu

ih je izrazito mnogo. Jedna od vrlo korisnih stranica je http://physchem.ox.ac.
uk/MSDS/. Radi se o stranici kolegija za fizikalnu kemiju iz Oxforfa, koju
svi profesori kemije preporuuju svojim studentima, pa je onda dobra i za
hrvatske graane. Unato odreenih manjkavosti pa i greaka treba je snano
preporuiti, jer ui ljude kako treba razmiljati o opasnostima od kemikalija
i zatiti od njih. Dolje je djelomini prijevod njihove tablice materijala za
izradu rukavica i drugih odjevnih predmeta zatite kod rada s razliitim
kemikalijama.

materijal za rukavice

kemikalije

butilna guma

aldehidi
karboksilne kiseline
glikoli i eteri
alkoholi i hidroksilne komponente
peroksidi

prirodna guma

aceton
alkoholi
nagrizajue tvari
dimetil sulfoksid
fenol

neoprenska guma

alkoholi
luine i kiseline
ulja

nitrilna guma

alkoholi
freoni
perklorna kiselina
perkloroetilen
fosforna kiselina
natrijev i kalijev hidroksid
razrijeene kiseline i baze

Onaj tko radi s kemikalijama trebao bi znati barem osnovne podatke o

materijalima atite, ali bi to trebao znati i onaj tko stavlja u promet razliite
predmete od takvih materijala, npr. posude, cijevi za vodu ili druge tekuine
itd.
to je s odjeom i obuom? U pravilu se kod rada s kemikalijama
koristi odjea koja prekriva sve dijelove tijela osim glave (dakle duge nogavice
i dugi rukavi). Na noge treba obuti obuu koja obuhvaa cijelo stopalo i

12

to po mogunosti s gumenim onom, a neete pogrijeiti ako obujete gumene

izme. Odjea bi trebala biti od pamuka ili slinog materijala osim ako ne
postoji mogunost prskanja nagrizajuih kemikalija kada e biti mudro staviti
npr. pregau od PVC-a ili slinog materijala. Domaice kod kuhanja stavljaju
pregau da zatite svoju odjeu od prskanja hrane, a neke ne pomiljaju da bi
i kemikalija mogla prskati po njihovim prsima. Za zatitu tjemena preporuuje
su u pravilu kapa od pamuka ili slinog materijala, pogotovo za poslove kod
kojih se moe oekivati prskanje (npr. kod bojanja predmeta iznad glave) po
glavi. Konano, dobro je koristiti naoale za zatitu od prskanja kemikalija. To
su naoale bez dioptrije i u pravilu su vrlo jeftine. Sve naprijed reene predmete
za osobnu zatitu moete kupiti u najblioj trgovini zatitne opreme.
Kod zatite dinih putova stvari su jednostavne u sluaju zatite od
praine ili aerosola. Za to dobro slue razliite filtarske polumaske, koje su
vrlo jeftine i mogu se kupiti u svakoj prodavaonici zatitne opreme. Predviene
su za jednokrantu uporabu i nemojte ih koristiti vie od jednom. Za kemikalije
koje djeluju u obliku plina ili para nema tako jeftine zatitne opreme, ali
ona najee u domainstvu nije ni potrebna. Ako se obavljaju poslovi s
lakohlapljivim organskim otapalima (npr. boje i lakovi) vano je intenzivno
prozraivanje radnog prostora i ne treba oekivati nikakvih veih tegoba
osim pospanosti, vrtoglavice i eventutalno glavobolje. Neto vei problem
su nagrizajui plinovi poput npr. klora iz razliitih sredstava za dezinfekciju
u kuanstvu (uglavnom kupaonica). Jedino rjeenje jest i opet rad uz dobro
prozraivanje i boravak u oneienom prostoru kroz to krai period.

Da si me bar posluao! Rekla sam ti da navue rukavice

13

KOD NESREE
JE NAJVANIJE POMOI OZLIJEENOM
Ljudski ivot nema cijene te je prilikom nesree s kemikalijama
prvenstveno potrebno voditi rauna upravo o spaavanju osoba koja su se
nale u opasnosti. Tek ukoliko je mogue zaustaviti istjecanje kemikalije iz
spremnika kako bi se sprijeile vee tete po ljudski ivot, potrebno je prvo
zatvoriti izvor istjecanja.
Na primjer, kupili ste sredstvo za otapanje kamenca na bazi fosforne
kiseline koje nosi znak opasnosti C (nagrizajue). Njegova bi deklaracija
izgledala po prilici ovako:
Sredstvo za otapanje kamenca
Sadri: fosforna kiselina
R 34
R 52/53

Izaziva opekotine
tetno za organizme koji ive u vodi,
moe dugotrajnotetno djelovati u vodi

S 26

Ako doe u dodir s oima odmah isprati s

puno vode i zatraiti savjet lijenika
S 27/28
Nakon dodira s koom, odmah skinuti
svu zagaenu odjeu i odmah isprati s dovoljno vode
S 36/37/39 Nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, rukavice i zatitna
sredstva za oi/lice
S 45
U sluaju nesree ili zdravstvenih tegoba hitno zatraiti
savjet lijenika (ako je mogue pokazati naljepnicu)
Uvoznik/distributer:
Koliina: 2 l
Taman kada ste poeli s pranjem sudopera u kuhinji i otvorili spremnik
sredstva za otapanje kamenca, zazvonio je telefon. Krenuvi javiti se na poziv,
otvoreno ste sredstvo ostavili na kuhinjskom podu. U iduem momentu ste
primijetili da se va kuni ljubimac igra s tekuinom koja curi iz spremnika. U
takvoj je situaciji najloginije prvo podii spremnik s poda kako bi se prekinulo
daljnje istjecanje sredstva za otapanje kamenca te tek tada odnijeti ljubimca
u kadu i zapoeti s njegovom dekontaminacijom, tj. pranjem istom vodom.
Dekontaminacija u sluaju kontakta sa sredstvima na bazi kiselina traje
minimalno 20-30 minuta, ovisno o koncentraciji kiseline u proizvodu. U tih
30 minuta, da ste i dalje ostavili sredstvo da curi iz spremnika, moglo se

14

dogoditi tota: ujete pla djeteta koji dopire iz kuhinje. Dolazite vidjeti
to se dogodilo te ga nalazite usred lokve prolivenog sredstva (do sada se
ve cjelokupni sadraj prolio iz spremnika) sa znakovima iritacije i upalnim
procesima u zaetku. Dalje ne treba opisivati to se dogaalo s djetetom. Da
ne spominjemo vrijeme i trud koji je nakon svega potrebno utroiti kako bi se
proliveni sadraj pravilno zbrinuo (o emu se govori u nastavku broure).
Dakle, ukoliko ste u mogunosti sprijeiti daljnje istjecanje kemikalije
iz spremnika bez ugroavanja osobne sigurnosti, kao i sigurnost okoline,
sprijeite daljnje istjecanje. Ako to pak nije mogue, potrebno je pomoi
ozlijeenome.
Redoslijed mjera za pomaganje osobama koje su dole u kontakt s
kemikalijom:
otii na ist prostor ili svje zrak
provjeriti vitalne funkcije
postaviti unesreenu osobu u pravilan poloaj
obaviti dekontaminaciju
otii lijeniku

Prva i osnovna mjera prilikom pomaganja osobi koja je dola u

kontakt s kemikalijom jest izvesti unesreenu osobu na ist prostor ili svje
zrak dakle tamo gdje ona vie nee dolaziti u kontakt s dotinom kemikalijom.
Nakon toga je potrebno provjeriti njene vitalne funkcije, postaviti je u stabilan
boni (osoba u nesvijesti) ili poluleei (osoba pri svijesti) poloaj te zapoeti
s mjerama pruanja prve pomoi.
a) spaavanje vitalnih funkcija
Nakon kontakta s kemikalijom, katkada osjetljivi pojedinci uslijed
oka prestanu disati, a u jo teim situacijama im prestane radit srce. Ukoliko
doe do takove situacije, a na vrijeme se ne pobrinemo za vitalne funkcije
unesreenoga, moglo bi doi do gubitka njegova ivota.
Osobi koja je prestala disati treba pruiti umjetno disanje tehnikom usta na
usta ili usta na nos. U veini situacija se umjetno disanje daje tehnikom
usta na usta.
Izuzetak su situacije kada je dolo do prestanka disanja uslijed kontakta
gutanjem ili udisanjem nagrizajue kemikalije (znak opasnosti C, oznake
upozorenja R34 ili R35) kada osoba koja prua umjetno disanje ne smije doi
u direktan kontakt s progutanom/udahnutom kemikalijom. Idealna rjeenje u
takvim sluajevima bi bilo kada bi se umjetno disanje pruilo pomou tubusa
koji proputa zrak samo u jednome smjeru. Obzirom da kuanstva uglavnom
nemaju tubuse u svome posjedu, treba se zatititi postavljanjem vlane tkanine

15

(maramica, kuhinjska krpa, runik i sl.) preko usta unesreenoga te mu tek

tada dati umjetno disanje.
Ukoliko je unesreenome prestalo raditi srce, potrebno je naizmjence
davati masau srca i umjetno disanje, tj. kardiopulmonalnu reanimaciju.
Naime, srce je organ koji pokree rad svih ostalih organa naega organizma,
pa tako i plua. Drugim rijeima, ukoliko je prestalo kucati srce, prestala su
raditi i plua. Prilikom masae srca paziti da se ne pritisne prejako jer bi prejakim
stiskom mogli nekome slomiti rebra i time izazvati jo tee oteenje.
Nakon to su unesreenoj osobi vraene vitalne funkcije, potrebno
ju je postaviti u stabilan desni boni poloaj (najlaki rad plua, ventiliranje
eludca, onemoguava se guenje jezikom) i provjeriti na kojim mjestima
(ruke, noge, oi i dr.) i na koji nain (zalijevanjem, gutanjem, udisanjem)
je dolo do kontakta s kemikalijom. Nakon to se to utvrdi, kree se s
dekontaminacijom.

b) dekontaminacija oiju
Ako je kemikalija dospjela u oko, tj. oi, potrebno ih je detaljno
dekontaminirati (isprati istom vodom).
Prije no to se zapone s dekontaminacijom, treba unesreenu
osobu maknuti na ist prostor ili svje zrak, dobro oprati ruke kako se
eventualne neistoe s prstiju ne bi prenijele na oko te tek tada zapoeti s
dekontaminacijom. istim palcem i kaiprstom drati oko otvorenim te u
njega usmjeriti lagan mlaz mlake vode (voda ne smije biti vrua). Prilikom
pranja je dobro kolutati okom kako bi voda dospjela u sve kutove oka. Pranje
provoditi tako da se kemikalija isprana iz oka cijedi niz obraze, a ne da se
ispircima kontaminira drugo oko.
Dekontaminacija treba trajati onoliki vremenski period koliko je to propisano
uputom za pruanje prve pomoi u sluaju dospijevanja kemikalije u oko

16

(npr. antifriz 15 minuta, benzin 15 minuta, kiseline 20-30 minuta, luine

60 minuta). U sluaju ako se simptomi pojave ili potraju i nakon uputom
propisanog perioda pranja, potrebno je oko ispirati i due. Nakon to je oko
dobro dekontaminirano i simptoma vie nema, posao je dobro napravljen i
dalje se moe normalno funkcionirati.

Bitno je znati da se nakon dekontaminacije oko ne smije mazati

nikakvim kremama, niti se u njega smiju ukapavati bilo kakve kapi (npr.
Visine kapi). One samo mogu pogorati stvar pospjeivanjem apsorpcije, tj.
olakati ulazak eventualno zaostale kemikalije u krvotok i omoguiti trovanje
organizma.
Katkada su simptomi toliko izraeni da je potrebno ii lijeniku. U
tim sluajevima, nakon izvrenih svih prethodnih mjera, oko treba prekriti
(sterilnom gazom, papirnatom maramicom ili sl.) te krenuti u najbliu
zdravstvenu ustanovu. Sa sobom ponijeti nekakvu dokumentaciju kemikalije
ili spremnik u kojom se kemikalija nalazila.
Primjeri uputa za dekontaminaciju oiju se nalaze na kraju dijela o
prvoj pomoi.
c) dekontaminacija koe
Ukoliko je dolo do kontakta koe s opasnom kemikalijom,
onemoguiti ponovni kontakt unesreenoga s kemikalijom micanjem na
ist prostor i na svje zrak. Potom skinuti oneienu odjeu nakon ega treba
obavljati dekontaminaciju pranjem istom vodom u vremenskom trajanju koliko
je to ve propisano uputom za pruanje prve pomo (npr. antifriz dobro oprati,
benzin 20 minuta, kiseline 20-30 minuta, luine 60 minuta). Za kemikalije

17

koje se dobro ne peru vodom (npr. benzin i proizvodi u kojima benzin ini
veinu sastava) potrebno je uz vodu primijeniti i sapun (po mogunosti tekui).
Treba li i smije li se primijeniti sapun, proitati u uputi za pruanje prve pomoi.
Nakon uporabe sapuna, mjesto dobro isprati istom vodom. Nikad nemojte
neutralizirati kemikaliju drugom kemikalijom, npr. luinu limunskom ili nekom
drugom kiselinom niti kiselinu bilo kojom lunatom tvari poput natrijevog
bikarbonata. To je najstroe zabranjeno.

Nakon to je dekontaminacija
propisno provedena, pokupiti viak vode
s tijela upijanjem (ne trljanjem kao nakon
tuiranja ili na plai) te se zagrnuti istim
odjevnim predmetom. Bitno je znati da se
mjesta kontakta nakon dekontaminacije ne
smiju mazati ikakvim kremicama, losionima
(nivea, solea, uti ili bijeli vazelin) ili sl. jer
isti mogu pospjeiti apsorpciju.
U sluajevima kada je unesreeni
doao u kontakt s izrazito agresivnom
kemikalijom ili dekontaminacijom nismo
uspjeli skinuti kemikaliju s tijela dovoljno
dobro da bi prestala izazivati simptome,
potrebno je otii lijeniku. Sa sobom
obavezno treba ponijeti deklaraciju sa
spremnika kemikalije ili cijeli spremnik u
kojom se kemikalija nalazila.

Primjeri uputa za dekontaminaciju koe se

nalaze na kraju dijela o prvoj pomoi.

18

d) pomo nakon udisanja

Prilikom rada s kemikalijama koje se u zraku pojavljuju u obliku
plina, dima, para, aerosola ili praine moe doi do udisanja istih. U takvim
je situacijama potrebno napustiti mjesto oneienja i otii u ist prostor ili
na svje zrak. Ukoliko se prostorija ne moe napustiti u jednom dahu (bez
udisanja), iz kontaminiranog se podruja izlazi hodom, nikako tranjem
koje bi dodatno opteretilo dini sustav i omoguilo unos jo vee koliine
kemikalije u dini sustav. Dobro je prilikom naputanja mjesta oneienja
dini sustav (usta i nos) zatititi istom vlanom tkaninom (maramica, runik
i sl.). Dekontaminacija se u ovome sluaju svodi na ienje sadraja nosne
upljine (ispuhivanje nosa). Potom je unesreenoga potrebno postaviti u
poluleei poloaj i smirivati ga ako je uznemiren do dolaska lijenika.

Katkada uslijed udisanja kemikalija doe do oteenja sluznica dinih

puteva i plua izazvanih iritacijom kada moe doi do grenja, pa i oticanja
dunika i plua koje za posljedicu mogu imati gubitak svijesti. Osobu koja je
ostala bez svijesti treba iznijeti iz kontaminiranog prostora, provjeriti vitalne
funkcije i maknuti eventualne vrste predmete iz usne upljine te je postaviti
u stabilan boni poloaj. Ukoliko ne dolazi svijesti, u istome se poloaju
transportira u najbliu zdravstvenu ustanovu.
Primjeri uputa za pruanje prve pomoi uslijed udisanja kemikalija se
nalaze na kraju dijela o prvoj pomoi.
e) pomo nakon gutanja kemikalije
U domainstvima esto bude sluajeva kada djeca naiu na kakvu
kutijicu zanimljiva oblika, posudicu s tabletama lijepe boje, boicu djeje hrane
u kojoj je klorovodina (solna) kiselina namijenjena za ienje kamenca sa

19

sanitarija, I djeca vrlo esto progutaju neto iz privlanih im spremnika.

Tada dolazi do trovanja gutanjem.
Ukoliko doe do takve situacije, potrebno je znati to uiniti. Veini bi palo na
pamet istoga asa izazvati povraanje kako bi se progutano izbacilo van, no
ova je mjera esto krivi potez.
Naime, povraanje se nikada ne smije izazvati ukoliko se radi o gutanju jedne
od kemikalija iz iduih skupina:

agresivne kemikalije,
lako hlapljive tekuine,
sredstva koja se pjene,
neki posebni sluajevi.

Povraanje se isto tako ne smije izazivati kod osoba koje su u

nesvjesnom stanju.
Smije li se izazvati povraanje ili ne smije (ei sluaj), navedeno je
u uputi za pruanje prve pomoi u sluaju gutanja dotinog proizvoda.
Zato se povraanje ne smije izazivati u prethodno navedenim
sluajevima i kako se ponaati u sluaju gutanja kemikalija iz neke od
skupina?
AGRESIVNE KEMIKALIJE

Sjetite se to ste uili u osnovnoj i srednjoj

koli o kiselinama i luinama. U istu skupinu se mogu
svrstati svi proizvodi oznaeni znakom opasnosti C i
oznakom upozorenja R34 ili R35. Agresivne, tj. korozivne
ili nagrizajue kemikalije, kako im i sam naziv kae,
izazivaju nagrizanje onoga s ime dou u kontakt. Na isti
nain nagrizaju probavni sustav ukoliko budu progutane.
Ovisno o progutanoj koncentraciji i koliini, mogu izazvati
tek lagani nadraaj, no isto tako mogu izazvati teke
opekotine usne upljine, dunika te perforaciju jednjaka
i crijeva. Ovo su samo neki od primjera.
Kako onda postupiti ukoliko neki od proizvoda iz ove
skupine bude progutan?
U takvim situacijama treba prvo onemoguiti daljnji kontakt s
kemikalijom. Osobu koja ju je progutala smiriti i postaviti u poluleei poloaj.
Tek kad ona bude mirna i svjesna onoga to ini, dati joj au iste vode kojom
e dobro isprati usta mukanjem vode u usnoj upljini. Tu je vodu potrebno
ispljunuti. Potom se daje popiti au do dvije (2,5-3 dl) gotovo hladne vode
koja e oprati put kojim je kemikalija putovala te razrijediti istu kemikaliju u

20

eludcu. Jednom kada koroziv dospije u eludac vie i nije tako opasan jer je
pH eludca ionako poprilino kiseo (pH 1-3,5).
Treba paziti ukoliko je koroziv progutalo dijete. Nemojte ga forsirati
da popije toliku koliinu vode. Njemu je dostatno popiti au (1-1,5 dl) vode.
Naime, kako kod odrasle osobe, tako i kod djeteta, ukoliko bi se popila vea
koliina vode od gore navedenih, mogli bi dovesti upravo do onoga to elite
izbjei, a to je povraanje.
Iz istoga se razloga unesreenome koji je progutao koroziv ne smije dati piti
mlaka, ili jo i gore, topla voda. Bilo mlaka, bilo topla, mogla bi potencirati
povraanje.
Jedino to se smije dati popiti je ista voda. U stara se vremena
preporuala neutralizacija (npr. popit limunsku kiselinu u sluaju gutanja
kakve luine ili sodu bikarbonu u sluaju gutanja kakvog sredstva na bazi
kiseline), tako su nas i uili, no potrebno je zaboraviti na tu praksu. Naime,
neutralizacija moe izazvati burnu reakciju i razviti odreenu koliinu topline
koje kao svoje posljedice mogu izazvati jo tea oteenja.
Idua mjera je transport unesreene osobe u najbliu zdravstvenu
ustanovu.
Prethodno navedene mjere se odnose na osobu koja je pri svijesti.
Osobe koje su u nesvjesnom stanju treba iznijeti iz prostorije u kojoj su dole
u kontakt s korozivom, povratiti im vitalne funkcije ukoliko je koja od njih
otkazala, osobu postaviti u stabilan boni poloaj, izvriti dekontaminaciju
koe ili oiju ukoliko je koroziv doao u kontakt s njima, te unesreenoga u
stabilnom bonom poloaju transportirati u najbliu zdravstvenu ustanovu.
Katkada nakon gutanja koroziva moe doi do spontanog povraanja.
Tada je potrebno omoguiti da se ono odvija na to je mogue ugodniji
nain. Unesreenome ete pomoi tako da ga primite za elo i drite
u pognutom poloaju. Nakon to zavri s tom turom povraanja, dat mu
au vode da ispere usta te au do dvije iste i gotovo hladne vode da je
popije. Ukoliko nanovo povrati, proces pranja usta i pijenja vode je potrebno
ponoviti. Idua je mjera i opet transport unesreenoga u najbliu zdravstvenu
ustanovu.

21

LAKO HLAPLJIVE TEKUINE

Kod organskih otapala ili openito

lako hlapivih tekuina (nafta, benzin
i dr.) zabranjeno je poticati na
povraanje jer e ono izazvati da dio
takve tekuine dospije u plua i ondje
izazove lake ili tee tete, ak do
edema plua (guenje) i smrt.
Dekontaminacija u sluaju gutanja
kemikalija iz ove skupine se svodi na
ispiranje usta vodom. Unesreenoga
je potom potrebno transportirati u
najbliu zdravstvenu ustanovu gdje e
zdravstveni djelatnici izvriti ispiranje
eludca, ukoliko je ono potrebno.
Unesreeni pri svijesti se u
zdravstvenu ustanovu transportira u
poluleeem poloaju, dok se osoba
bez svijesti transportira u stabilnom
bonom poloaju.
SREDSTVA KOJA SE PJENE

U ovu skupinu sredstava spadaju svi proizvodi koji se pjene (deterdenti,

sapuni, ampon za kosu i sl.). Izazivanjem povraanja nakon njihova gutanja bi
se ak i poveala koliina pjene. Svjesni injenice da je povraanje poprilino
nekontroliran proces u kojem se ne zna kada ete udahnuti, a kada izdahnuti,
dio te pjene bi mogao udisanjem zalutati u plua. Doe li do toga, moglo bi
se izazvati guenje, pa ak i smrt.
Stoga je u sluaju gutanja sredstava koja se pjene zabranjeno izazivati
povraanje, jer bi tete za unesreenog mogle biti velike. Unesreenoga je
potrebno im prije transportirati u najbliu zdravstvenu ustanovu. Tamo e mu
lijenik, ukoliko je to potrebno, dati popiti sredstvo protiv pjenjenja.
KAKO IZAZVATI POVRAANJE?

Ukoliko je uputom za pruanje prve pomoi u sluaju gutanja

kemikalije propisano da se povraanje smije izazvati, i samo tada, doputeno
je izazvati povraanje.
Najbolje je prije izazivanja povraanja unesreenome pri svijesti dati
popiti au do dvije (2,5-3 dl) tople vode. Potom je potrebno gurnuti prst

22

duboko u usta odnosno do korijena jezika to e podraiti stranje meko nepce

i izazvati povraanje. Postupak je dobro ponavljati u vie navrata uzimajui
toplu vodu poslije svakog povraanja.
Povraanje, koliko god ga puta izazvali, nije garancija da je cjelokupni
sadraj progutane kemikalije izbaen iz organizma te je svejedno potrebno
potraiti pomo u najblioj zdravstvenoj ustanovi.
Primjeri uputa za pruanje prve pomoi nakon gutanja kemikalija se
nalaze na kraju dijela o prvoj pomoi.
f) to se nosi lijeniku i gdje se mogu pronai dodatni podaci
U sluaju izlaganja kemikalijama, ukoliko se simptomi ne povlae,
potrebno je potraiti pomo lijenika. No da bi vam pomogao, trebate i vi
pomoi njemu. To ete uiniti tako da sa sobom ponesete boicu proizvoda,
kutijicu u kojoj se ona nalazila, etiketu (deklaraciju) proizvoda, tj. bilo kakav
dokument koji e lijenika moi usmjeriti to initi dalje. Naime, prilikom
pruanja prve pomoi je bitna brzina, dakle to prije prekinuti kontakt
kemikalije s tijelom (dekontaminacija), a nakon toga je potrebno primijeniti
protuotrov ili odrediti terapiju za dotinu kemikaliju. Kako bi to uinio u to
kraem vremenu, lijeniku je potreban pokazatelj onoga s ime je unesreena
osoba bila u kontaktu.
Osim dokumenta, dobro je da s unesreenom osobu u zdravstvenu
ustanovu doe u pratnji osoba koja je prisustvovala dogaaju. Isto kao i
dokument, ona e moi lijeniku ispriati na koji nain i s ime je dotina
osoba dola u kontakt.
Dodatni podaci o tome o emu se radi se mogu pronai u razliitim
bazama podataka kojih je velik broj na internetu. Dostatno je u Google
ukucati neku od generalija kemikalije (naziv, CAS ili EINECS broj). Ukoliko
elite konkretnije podatke, osjeajte se slobodnima kontaktirati nas u HZT-u.
Primjer 1: WC NET - ZA BIOLOKE SEPTIKE JAME

Sadri: bentonit, smjesa kalcijevog i magnezijevog karbonata, natrijev i

kalijev aluminijev silikat, eljezni(II) sulfat heptahidrat, manganov(II) sulfat,
nepatogene bakterije, limunska kiselina
R 52/53
tetno za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno
djelovati u vodi
S2
S7
S 22

uvati izvan dohvata djece

uvati u dobro u zatvorenim spremnicima
Ne udisati prainu

23

PRVA POMO:
Udisanje: osobu izvesti na svje zrak. Ako se pojave bilo kakvi simptomi,
pozvati lijenika ili transportirati unesreenoga u najbliu zdravstvenu
ustanovu.
Dodir s koom: mjesto dodira dobro oprati vodom.
Dodir s oima: istim prstima drati oi otvorenima te ispirati laganim
mlazom vode u trajanju od najmanje 10 minuta. Ukoliko i nakon pranja
potraju simptomi, potraiti pomo lijenika.
Gutanje: ne izazivati povraanje. Unesreenome pri svijesti dati da ispere
usta vodom te ga odvesti u najbliu zdravstvenu ustanovu. Sa sobom ponijeti
deklaraciju ili etiketu.
Primjer 2: GELCOAT VUP

Sadri: stiren, nisko vrijui benzin nespecificiran,

benzinsko otapalo (nafta) lako aromatsko
R: 10-20-36/38 (zapaljivo; tetno ako se udie;
nadrauje oi i kou)
S: 24-26-51 (sprijeiti dodir s koom; ako doe u dodir s oima odmah
isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika; koristiti samo u dobro prozraenim
prostorima)
PRVA POMO:
Udisanje: unesreenu osobu iznijeti iz kontaminiranog prostora u dobro
prozraenu prostoriju ili na svjei zrak i odmah pozvati lijenika.
Dodir s koom: skinuti kontaminiranu odjeu i oprati zahvaeno podruje
vodom i sapunom kroz najmanje 20 minuta.
Dodir s oima: istim palcem i kaiprstom drati kapke otvorenima te isprati
oi mlazom iste vode kroz najmanje 20 minuta. to prije zatraiti pomo kod
okuliste.
Gutanje: ne izazivati povraanje. Osobi koja je pri svijesti dati popiti 30 g
aktivnog ugljena razmuenog u ai vode (2,5-3 dl) i hitno je transportirati u
najbliu zdravstvenu ustanovu.
Primjer 3: RAZRJEIVA

Sadri: n-butil-acetat, ksilen

R: 10-20/21-38 (zapaljivo; tetno ako se udie i
u dodiru s koom; nadrauje kou)

24

S: 7/9-16-36/37/39-51 (uvati u dobro zatvorenim spremnicima na

dobro prozraenom mjestu; uvati odvojeno od izvora paljenja zabranjeno
puenje; nositi odgovarajuu zatitnu odjeu, rukavice i zatitna sredstva za
oi/lice; koristiti samo u dobro prozraenim prostorima)
PRVA POMO:
Udisanje: unesreenu osobu iznijeti iz kontaminiranog prostora u dobro
prozraenu prostoriju ili na svjei zrak i odmah pozvati lijenika. Ukoliko je
dolo do prestanka disanja, dati umjetno disanje.
Dodir s koom: skinuti kontaminiranu odjeu i prati zahvaeno podruje
vodom i sapunom kroz najmanje 15 minuta. Ako simptomi ne prestaju, javiti
se lijeniku.
Dodir s oima: istim palcem i kaiprstom drati kapke otvorenima te ispirati
oi laganim mlazom iste vode najmanje 20 minuta te to prije zatraiti pomo
kod okuliste.
Gutanje: ne izazivati povraanje niti davati bilo kakve lijekove. Osobi dati da
ispere usta vodom, potom joj dati popiti 2,5-3 dl vode te je hitno transportirati
u najbliu zdravstvenu ustanovu.
Primjer 4: KREMA ZA IENJE MRLJA
Sadri: destilati (nafta) hidroobraeni srednji,
natrijev hidrosulfit, natrijev disilikat,
amid masne kiseline, dipenten
R: 41-43-51/53
(opasnost od tekih ozljeda oiju, u dodiru
s koom moe izazvati preosjetljivost, otrovno
za organizme koji ive u vodi, moe dugotrajno tetno djelovati u vodi)
S: 2-24/25-26-29/56-37/39-46 (uvati izvan dohvata djece, sprijeiti
dodir s koom i oima, ako doe u dodir s oima odmah isprati s puno vode i
zatraiti savjet lijenika, ne isputati u kanalizaciju, odloiti kao opasni otpad,
nositi zatitne rukavice i zatitna sredstva za oi/lice; ako se proguta hitno
zatraiti savjet lijenika i pokazati naljepnicu ili spremnik)
PRVA POMO:
Openito: Proizvodom oneienu odjeu odmah skinuti. Kod odlaska
lijeniku preporua se ponijeti i ovu uputu.
Udisanje: Iznijeti osobu na svje zrak. U sluaju prestanka disanja, dati
umjetno disanje. Preporua se posjeta lijeniku.
Dodir s koom: Polivenu odjeu i obuu odmah skinuti. Dobro oprati vodom

25

i sapunom te dobro isprati. Posjetiti lijenika.

Dodir s oima: Odmah i temeljito ispirati tekuom vodom, drei one kapke
otvorene, kroz najmanje 15 minuta. Ukoliko simptomi traju i nakon ovoga,
nastaviti s ispiranjem. Odmah otii do lijenika.
Gutanje: Ne izazivati povraanje. Isprati usta vodom. Odmah otii do
lijenika i ponijeti ovu uputu.
Primjer 5: SREDSTVO ZA VANJSKO PREDPRANJE STAKALA

Sadri: natrijev hidroksid, naionski tenzidi

R: 35-41 (izaziva teke opekotine; opasnost od tekih
ozljeda oiju)
S: 26-36/37/39-45 (ako doe u dodir s oima odmah
isprati s puno vode i zatraiti savjet lijenika; nositi
odgovarajuu zatitnu odjeu, rukavice i zatitna
sredstva za oi/lice; u sluaju nesree ili zdravstvenih
tegoba hitno zatraiti savjet lijenika (ako je mogue pokazati naljepnicu)
PRVA POMO:
Udisanje: Unesreenu osobu iznijeti iz kontaminiranog prostora u dobro
prozraenu prostoriju ili na svjei zrak i odmah pozvati lijenika. Ukoliko
otrovana osoba ne die, odmah zapoeti umjetno disanje.
Dodir s koom: skinuti kontaminiranu odjeu i dobro prati zahvaeno
podruje tekuom, mlakom vodom kroz najmanje 60 minuta. Ako su i nakon
ispiranja prisutni simptomi (crvenilo, peenje, bol...), nastaviti s pranjem.
Odmah zatraiti pomo lijenika.
Dodir s oima: ispirati oi laganim mlazom iste vode kroz najmanje 60
minuta tako da se istim kaiprstom i palcem razmaknu kapci. Ako su bol,
peenje i drugi simptomi prisutni i nakon tog vremena, nastaviti s ispiranjem.
to prije zatraiti pomo kod okuliste.
Gutanje: ne izazivati povraanje. Osobi koja je pri svijesti dati da ispere usta
vodom, a zatim joj dati popiti 2,5-3 dl vode i hitno je transportirati u najbliu
zdravstvenu ustanovu.

26

UKLONITE ZLO NA SIGURAN NAIN

1. Ako to ne predstavlja opasnost treba zaustaviti izlijevanje,
isplinjavanje ili rasipanje kemikalije i otvoriti prozore. Nakon toga se treba
bez panike udaljiti na isti prostor i razmisliti to dalje.
2. Na sigurnom prostoru treba provjeriti jeste li ozlijeeni i jesu li
sredstva zatite prikladna (npr. rukavice, obua, odjea itd.) za ienje.
Nakon toga treba potraiti sredstva za uklanjanje slijedei deklaraciju i uputu.
Nije uvijek sve jednako. Zato evo nekoliko opih uputa.
a. U sluaju plinova (npr. klor nastao iz Varikine, oteeni sprejevi s
raznim kemikalijama itd.) radije priekajte da se prostorija prozrai, pa tek
onda uite i obavite posao. Pri tome valja misliti na to da mnogi sprejevi
imaju kao potisni plin kratkolanane ugljikovodike (npr. propan, butan, izobutan itd.), pa iskljuite sve izvore plamena dok se atmosfera ne raisti.
b. Kod praaka je stvar u pravilu jednostavna i potrebni su metlica
i lopatica. Ako se rasuta kemikalija moe upotrijebiti (npr. nije ovlaena ili
nije jako oneiena) onda je treba uporabiti. U suprotnom bi po propisima
trebali zaprljanu kemikaliju predati na zbrinjavanje (npr. u najblie reciklano
dvorite), ali je ovaj as nemate kome predati. Bilo bi mudro koristiti filtarsku
polumasku za zatitu od estica za jednokratnu uporabu (cijena u najbliem
duanu sa zatitnom opremom oko 2,5 kuna).
c. Tekuine je najmudrije koristei rukavice pokupiti posipanjem
suhog pijeska da on upije veinu razlivene kemikalije. Ako nemate pijesak bit
e dobre i krpe ako kemikalija nije snano nagrizajua (npr. akumulatorska
kiselina) kad je pijesak jedini pravi izbor. Prikupljeno bi trebalo staviti u plastinu
kantu (npr. one od boja ili lakova koje se mogu dobro zatvoriti) te predati na
zbrinjavanje u najblie reciklano dvorite, ako oni to hoe primiti.
d. Ostatak kemikalije s poda treba isprati s puno vode i pustiti da curi
kroz slivnik u kanalizaciju. Drugog racionalnog izlaza nemate.
e. Nakon obavljenog ienja pogledajte moete li spasiti ranije
skinutu oneienu odjeu i obuu (npr. pranjem). U suprotnom se smatra da
je i to opasni otpad.

Samo nemojte paniariti! Time se vie

izlaete djelovanju opasne kemikalije.
Sauvajte prisebnost.

27

OSTACI OPASNOG
PROIZVODA I AMBALAA
1. Veina opasnih kemikalije iz kuhinje i kupaonice koriste
se za pranje, dezinfekciju ili druge svrhe poput npr. ienja kamenca.
Predvieno je da one tijekom uporabe dospijevaju u kanalizaciju, pa je
onda besmisleno razmiljati o ostacima proizvoda u nekom spremniku. Kud
je otila kemikalija za ienje penice nek ode i ostatak iz spremnika.
2. Ako to ne predstavlja znaajan problem (npr. skidanje posebnih
epova na spremniku) treba isprati spremnik vodom dva do tri puta bacajui
ispirke u kanalizaciju, a tako oprani spremnik sasvim sigurno ne predstavlja
vie opasni otpad. Dapae, takav spremnik je zapravo dobra sirovina za
oporabu (recikliranje), a jedino je problem to ga je danas teko vratiti, ali
primjeuju se pomaci u tom smjeru, jer nadlena tijela za zatitu okolia
postepeno rjeavaju probleme sakupljanja takvih spremnika.
3. Iako svaki graanin nema dobru priliku zbrinuti odreene
kemikalije ili opasne predmete ipak su dravna i lokalna zajednica u
mnogim gradovima osigurali uvjete za sakupljanje, ali graani nisu dovoljno
svjesni svoje uloge u ouvanju okolia. Danas nije uope teko zbrinuti npr.
motorna ulja, baterijske uloke, tonere za pisae, stare akumulatore itd.
Nema opravdanja za bacanje ovakvih proizvoda u okoli pa ak niti u
komunalni otpad.
4. Problemi nastaju s kemikalijama koje se ne smiju izlijevati u
kanalizaciju (razrijeivai, boje, lakovi, emajli, sredstva za skidanje boje
s predmeta, odmaivai i brojne druge kemikalije za hobi poput ljepila),
jer za njih nije izgraen nikakav sustav sakupljanja. Jedino razumno je ne
kupovati takvih kemikalija vie nego to je potrebno i utroiti ih do kraja.
To nije nemogue (npr. kod bojanja nanijeti jo jedan sloj), pa onda ostaje
samo oneiena ambalaa. Naalost, ovaj as savjestan graanin moe
takve spremnike tek odlagati u nekom kutku svog domainstva ekajui na
vrijeme u kojem e se takav otpad sustavno sakupljati, a sasvim sigurno
nee odbaciti spremnik npr. u komunalni otpad ili oblinju umu.

Najlake je odbaciti u okoli.

Jedino je problem u tome to okoli ne
moe primiti sve nae smee, a da ostane
nepromijenjen. Uostalom, o tom okoliu
ovisi naa budunost.

28

MOETE SE OSLONITI NA HZT

1. Suradnici HZT odgovaraju na pitanja graana i savjetuju posredstvom
svoje web stranice (www.hzt.hr). Ovaj as se moe proitati na toj stranici
puno savjeta i graani je posjeuju.
2. Drugom polovicom 2008. godine bit e zavren raunarski sustav HZT
i na Internet e biti dani svi prikupljeni podaci o kemikalijama s hrvatskog
trita. Bit e oko 16.000 imena kemikalija za koje je mogue dobiti osnovne
podatke o opasnostima ili ak malo opsenije dokumente poput uputa o radu
(oko 8.000) odnosno vrlo opsene dokumente pod nazivom Sigurnosnotehniki list (STL) s obiljem podataka za oko 3.000 kemikalija za poetak.
Vremenom e baze biti poveavane i stavljene na raspolaganje kako
profesionalcima tako i graanima. Za osnovno razumijevanje podataka ovaj
as je dovoljna brourica koju drite u rukama.
3. Povremeno se moe naii i na opsenije lanke o pojedinim kemikalijama
od interesa za iru javnost, pa treba ee posjeivati web stranicu HZT.

MALO NAS JE, ALI SMO U STALNOJ PRIPRAVNOSTI.

tisak