Professional Documents
Culture Documents
Ивона Живковић - Ко се боји марихуане још PDF
Ивона Живковић - Ко се боји марихуане још PDF
Ивона Живковић - Ко се боји марихуане још PDF
2
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
3
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Da li su se pre 8 000 godina u Sumeru oblaili u ivotinjsku kou ili su moda znali za
tkanje od konoplje? Na ovom kamenom reljefu oito je da su
koristili izatkanu tkaninu. ime su drevni Sumerci vezivali svoje
brade?
Konoplja je svakako bila gajena u Egiptu pre 6000 godina, kao i u
drevnoj Kini, odakle i potie najstariji zapis o njenoj preradi.
Prvi usev koji je ovek uopte poeo da uzgaja u mnogim
dravama sveta bila je konoplja.
Konoplja se moda pominje i u Bibliji: "Posejau u za njih biljku
o kojoj e se nadaleko uti, i nee vie biti gladi na ispoenoj
zemlji". (Jezekija 34/29) . Ipak, nema dokaza da je re ba o
konoplji.
I danas bi glad u svetu moda bila potpuno iskorenjena kada bi se
gajenje konoplje moglo obavljati slobodno. Njeno seme sadri
jedan od najveih izvora proteina u prirodi. Konoplja poseduje
masne kiseline koje potpuno iste telo od holesterola. Ove masne
kiseline ne nalaze se vie nigde u prirodi.
Razni narodi nazvali su je raznim imenima: bhang, ganda,hai. Re kanvas je
holandska re za konoplju. U Srbiji se koriste jo nazivi kudelja, kuina (jer je njena
obrada teak psei rad) i teina (zbog teine tkanine).
"Ganda je, medju Pigmejima, jedina kultivisana biljka. Bilo bi zaista interesantno ako u
ljudskoj istoriji kultivisanje konoplje vodi pronalasku zemljoradnje, a samim tim i
nastanku civilizacije, " primetio je populrni naunik Karl Sejgan.
Iako se konoplja uglavnom smatra korovom, ona je u stvari trava. To je najbre rastua
biljka na planeti. Ono to se naziva marihuana i to se moe podvesti kao osobina
konoplje da se korsiti u medicinske svrhe zbog svoje opojne psihoaktivne supstance
(THC) je samo enski deo biljke. I ovaj varijetet uglavnom raste kao bun. Muki je
daleko vilji. Muke stabljike marihuane razvijaju smolaste pupoljke na granama koji
se onda razvijaju u neupadljive cvetove. Cvetovi proizvode malo zrnevlja. Ova biljka se
uzgaja prvenstveno zbog ove THC supstance dok ostali varijeteti i delovi biljke imaju
veoma malo ovog opojnog sadraja.
4
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Indijska konoplja dakle nije nikakva posebna vrsta konoplje, ve samo jedan varijetet
koji kao kultivisana biljka raste u centralnoj Aziji, Kini i Indiji. Konoplja koja se uzgajala
u Srbiji, daleko je kvalitetnija i ekonomski isplativija. Ni jedan seljak zato ne bi gajio
indijsku konoplju u Srbiji i ona tu ne bi ni rasla.
Ipak, ovaj indijski varijetet konoplje sadri u sebi najvie THC-a (tetrahidrokanabiola), a
koji ima psihoaktivno dejstvo na ljudski mozak. I to je ta famozna pasihoaktivna
supstanca iz marihuane.
5
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Divlja konoplja ima krau stabljiku i manje seme. Ukoliko se divlja nae meu
kultivisanom konopljom one se veoma lako ukrtaju, ali se na taj nain vri bioloka
degradacija kultivisane konplje. Stabljike onda nisu due od jednog metra. Ukoliko se
meu divljom konoplom nau one se viljim stabljikama, to onda nije divlja konoplja
ve kultivisana koja je spontano iznikla meu divljim (Canabis spontanea).
Varijetet koji je dobio ime marihuana ima prirodno stanite u Centralnoj Aziji i
raste u Kini, Indiji, na severozapadu Himalaja. Dakle, marihuana ili tzv. indijska
konoplja je obina konoplja (njen varijetet) koja raste na pomenutom geografskom
podruiju.
BILJKA ZA SVE
Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova
irom sveta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana "usev od milijardu dolara". To je bilo
vreme kada je prodaja konoplje od jedne etve mogla da donese i preko milijardu dolara i
to esto u keu. Konoplja je sve do 20. veka bila najisplativiji ameriki usev na
tritu.
6
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
U Americi je proizvodnja
konoplje dostigla vrhunac
1850. u Kentakiju, kada je
proizvedeno 40 000 tona.
Od 1631. do 1800.
zakonsko sredstvo
plaanja poreza u Americi
bila je isporuka konoplje.
Koliko je konoplja bila
vana za dravu pokazuje i
podatak da su svi oni koji
su odbijali da gaje
konoplju u 17. i u 18. veku
dolazili pod udar zakona i
oporezivani su dodatno.
U Virdiniji se za
izbegavanje plaanja ovog
poreza ilo i u zatvor.
Onima koji su uzgajali
konoplju drava Virdinija
je davala posebne dotacije.
Ameriki predsednici Dord Vaington, Tomas Deferson i mnogi drugi bavili su se
privatno uzgajanjam konoplje. Deferson je ak krijumario seme konoplje iz Kine u
Francusku, a zatim u Ameriku. Deferson je prvi patentirao specijalno konstruisanu
mlatilicu za konoplju kojom se razdvajala drka od korisne mase i vlakana i to mnogo
bre nego to je to radjeno runo moenjem.
Bendamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih fabrika za preradu konoplje u Americi.
Novinar i publicista, Dag Juri, koji je sakupio mnoge od ovih zanimljivih podataka o
konoplji tvrdi i da je rat 1812. vodjen zbog konoplje, jer je Napoleon eleo da presee
izvoz konoplje iz Rusije u Englesku. Zato je Englezima bila toliko potrebna konoplja?
Pre svega zbog potreba mornarice. etiri hiljade godina devedeset posto svih brodskih
veziva i jedara pravljeno je od kanabisa, a Engleska bez brodova bila bi za Napoleona lak
plen. Velike Britanije ne bi ni bilo.
Mnogi znaajni istorijski dokumenti i knjige poput prve biblije, stare geografske mape,
pomorske karte, zastave, prvi nacrt amerike Deklaracije o nezavisnosti i ameriki ustav
bili su na papiru ili platnu od konoplje. Punih 150 godina Britanska enciklopedija se
tampala na papiru od konoplje. Zapravo sve kolske knjige do 1880. bile su tampane na
papiru od konopljinih vlakana.
Slike Rembranta, Tomasa Geinsboroua, Van Goga kao i mnogih drugih poznatih slikara
bile su radjene najee na platnu od kanabisa.
7
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
8
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
9
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
10
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Lamon Dipon
Kao glavi ameriki proizvodja oruija Dipon su
razvili bliske veze sa amerikom vladom i bili su
jedan od glavnih izvodjaa u pravljenju prve
atomske bombe u "Projektu Menhetn". Uestvovali
su u izgradnji nuklearnih postrojenja na Savannah
River-u gde su od 1952. proizvedena sva oruija
punjena plutonijumom za US vojsku.
Pravljenje atomske bombe punjene plutonijumom
trailo je i velike koliine fluorida. Kako je za vreme hladnog rata veliki broj ovakvih
bombi proizveden u SAD, korieni su ak milioni tona fluorida. On je curio iz
Diponovih postrojenja i naneo ogromnu tetu itaricama u okonim njivama. Zato su
ameriki farmeri pokrenuli sudski spor protiv njihove kompanije.
Mona porodica koja je iznad zakona, ne samo da je uspela da izbegne sud i zatvaranje
postrojenja, ve je smislila jo jednu prevaru: predstavili su javnosti "naunu studiju"
(kupiti naunike je izgleda najlaka stvar na svetu) koja je "pokazuje" da je fluorid
izuzetno koristan za zdrave zube. I danas se on stavlja u paste za zube kao i pijau vodu u
mnogim gradskim vodovodima. Tek nedavno je skinuta tajna sa dokumenta koji je
prosledjen odavno amerikom Kongresu (i uvan kao dravna tajna decenijama) gde se
pokazuje da je fluorid izuzetno otrovan i dovodi to tekih oteenja mozga.
11
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
izbegli su uvodjenje restrikcija na ethyl koji se i danas proizvodi, a olovne estice lako se
vetrom raznose po gradskoj atmosferi teko je zagadjujui.
Dipon su prokrili put sumpor dioksidu, olovnom benzinu, CFS-u. Brojni izlivi opasnih
materija iz njihovih postrojenja veto su zatakavani ili jednostavno i pored brojnih
sudskih procesa koji se protiv njih vode, ni jedan sudija ih nije do sada pozvao na
odgovornost i zatvorio im neku fabriku. (Logino, jer u demokratskim dravama sudovi
su za narod, a ne za vlastelu, zar ne?). Dipon korporacije su i danas najvei zagadjivai
prirode.
Diponovi rade u 65 zemalja i polovina njihove prodaje ostvarene u 1999. godini, teke
oko milijardu dolara, bila je van SAD. Diponova transglobalna mo je kao kod ostalih
najmonijih dinastija sveta sakrivena od naroda (nisu na Forbsovoj listi najbogatijih ljudi)
i u biznisu se pojavljuju pod imenima raznih kompanija. Njihovi brendovi su: Nylon,
Teflon, Gore-Tex, Lycra, Silverstone, Stainmaster, Antron, Remington i benzin koji se
prodaje pod imenom Jet i Seca.
12
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
I moni Dipon i Herst su tako napravili poslovni dil sa porodicom Rokfeler koja je tada
ula u najvei posao ikada- distribuciju nafte i njenu preradu.
Zadrimo se malo i na Rokfelerima.
Porodice Dipon, Rokfeler i Rotild vezane za jedan poseban aristokratski elitni klan koji
se naziva meunarodni bankari. Aktivnosti ovih bankara imale su u glavni podsticaj u
izbijanju i Prvog i Drugog svetskog rata, jer niti jedan rat ne izbija spontano, a posebno
ne svetski. Za svaki rat odnosno ulazak u njega drave se dugo pripremaju.
Iako se u zvaninoj istoriji za pojmove faizam i nacizam vezuju reimi u Italiji i
Nemakoj, oni imaju korene u SAD jer su odatle stigle najvee finansije reimima
Musolinija i Adolfa Hitlera. A sve je raeno kriom pod komandnom palicom iz Londona
i glavno komandujue bankarske porodice Rotild i aristokratije ije interese Rotildi
zastupaju i ostvaruju. I Hitlera i Musolinija su tako doveli na vlast 1920. i 1930. ovi
medjunarodni bankari, ukljuujui kao glavnog finansijera dvanaest banaka koje ine
ameriki FED (Federalne rezerve).
Poslovna,
finansijska,
politika,
propagandna,
medijska i svaka
druga prevara u
samoj je sri
poslovanja ovih
porodica. Oni
zapravo nisu
biznismeni ve
prevaranti.
Prevaru vidimo
u celokupnom
biznisu porodice Rokfeler tj. njenog galavnog osnivaa Dona D. Rokfelera. Prevara sa
marihuanom je nastojanje da se zabarani konoplja, a svaka njena industrijska upotreba
stavi pod kontrolu porodinog kartela kako bi se sklonila konkurencija. uvena je
reenica pobonog Dona D. Rokfelera: Konkurencija je greh. Za ove biznismene
jedina boija zapovest koju oni slede je ostvarivanje apsolutnog trgovakog monopola
u itavom svetu. Bez obzira na cenu, bez obzira koliko ljudskih ivota zbog toga treba
rtvovati. Dananja pria o demokratiji, suverenim nacionalnim dravama sa
parlamentima i vladama, i slobodnom tritu je pria za teko lakoverne i za malu decu.
Svetom ve vekovima suvereno vlada privatni korporativni biznis, na ijem elu je
nekoliko dinastija i njihova kartelska politika.
Da bi smo shvatili kakvim se prljavim i perfidno smiljenim trikovima oni slue,
pogledajmo ukratko kako je uopte nastala tako mona kompanija kao to je bio
Rokfelerov Standard oil. Iako se u njihovoj zvaninoj biografiji navodi da su se
13
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
14
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
smicalice i prevare. Oni kao kockari jedino znaju da rade sa novcem, da ga prodaju sa
kamatom, njime investiraju u realne vrednosti i onda preuzimaju i tui rad i imovinu.
Investitori su najvea poast za svaku dravu. Samo budala ih vue za rukav i moli ih da
uu na neko drite sa svojim spekulativnim novcem. Pametan ovek bei kao od kuge.
Dakle poto nita nije znao o nafti Rokfeler je iznajmio brojne dojueranje preduzetnike
koje je prevario i koji su da ne bi naisto propali morali da prihvate da rade za njega. U
preuzeo je apsolutni monopol u poslu sa naftom. I danas ga odravaju i zato niti jedna
druga tehnologija, ne moe da se primeni u automobilskoj indiustriji osim sto godina
stare tehnologije motora sa unutranjim sagorevanjem. itava planeta je zbog ovih
izduvnih gasova i prolivanja nafte teko zagaena.
U periodu od 1900. do 1910. ovakva prevara je primenjena mnogo puta i Standard oil
je za 10 godina postao vlasnik gotovo svih naftnih polja u Kaliforniji, Teksasu,
Arkanzasu, Nju Dersiju i Ohaju. Tako je Rokfeler ili posedovao ili kontrolisao oko 90
posto od onoga to se u to vreme nazivalo energetskim biznisom u SAD. Prvi i Drugi
svetski rat orkestrirani su iz iste bankarske centrale u Londonu kako bi se dolo u posed
velikih naftnih buotina na Bliskom i Srednjem Istoku. I rat u Vijetnamu je bio rat za
naftna izvorita u Indokini. Don F. Kenedi nije bio voljan da tamo odrava konstantno
ameriku vojsku, zarad inteersa naftnog biznisa ovog klana i zato je morao da bude
likvidiran.
Kada je 1911-te amerika vlada bila primorana da Rokfelere optui za monopol , pod
pritiskom mnogih drugih biznismena i zbog toga to bi svima postalo jasno ta je zapravo
kapitalizam i da su demokratija i slobodno trite samo arena laa, Standard oil je
rasparan. Tako su Rokfeleri izveli jo jednu perfidnu smicalicu i to tako to su svoj
monoplski posao sakrili od javnosti. Umesto jedne mone kompanije oni su nastavili
monopolistiki da posluju, ali pod raznim drugim imenim sitnih kompanija koje su
toboe bile na slobodnom tritu. Ali sve su ove kompanije bile povezane i imale su u
svom nazivu slova S. O. Nastao je tako SOHIO (u Ohaju, SOPCONY (u Njujorku),
ESSO koji je kasnije postao EXXON itd. Ovaj nain monopolistikog prikrivenog
poslovanja se danas irom sveta obavlja preko takozvanih nacionalnih tajkuna ili
oligarha. Ima ih u svakoj zemlji na svetu gde je prisutan ovakav monopolistiki biznis
nekoliko najmonijih porodica. U stvari svuda.
Ako ste se moda nekada zapitali kako su odjednom nikli kao veliki biznismeni
Mikovi, Beko, Todori, Kosrti , Deripaska, Abramovi ili bogati arapski eici Pa
tako. Mikovi dri naftu i trgovinske lance, Beko kunu hemiju, Kosti agrarnu hemiju i
semensku robu, itd. Novac od prodaje se preko off- shore kompanija nosi u London.
U periodu od 1910-te do 1914-te postojale su samo tri glavne naftne kompanije na svetu:
Standard oil of America i njeni sitni SO delovi, British Persian Petroleum Company,
koja je preko svojih arapskih partnera kontrolisala Irak, Iran, Saudi Arabiju, Kuvajt,
Siriju i holandski Royal Duch Shell koji je kontrolisao holandsku istonu Indiju,
Indoneziju i jugoistonu Aziju. Meusobnom kupovinom na berzi oni trguju i menja se
veinska struktura vlasnita pojedinih porodica.
15
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Ako je konoplja na bilo koji nain tu neto mogla da pokvari, logino je da bi Rokfeleri i
njihovi kolonisti iz Londona uinili sve da to spree. A istina je i to da prvi automobil
Henrija Forda i nije bio napravljen za drugo gorivo osim za bidizel od konoplje. Kako bi
spreili da se kao gorivo pojavi alkohol, poto je amerika bila prepuna raznih alkoholnih
destilerija, uvedena je i prohibicija na slobodnu prodaju alkohola. uveni Eliot Nes se
tako istakao zatvaranjem brojnih destilerija, a proizvoaima alkohola je uveden porez.
Alkohol je tako u kafanama mogla da prodaje samo mafija pod kontrolom Rokfelera koju
je kaobajagoi stalno razotkrivala policija sa dugom cevima, ali oni su i dalje radili. Svi
holivudski filmovi i TV serije na ovu temu su iste lai.
Rokfelerovi glavni partneri, Diponovi, podsticali su zato svoje deoniare da investiraju u
novu petrohemijsku filijalu sintetikih materijala.
Uloga medija u sprovoenju velike zavere protiv konoplje bila je presudna. Da je
marihuana u stvari obina konoplja to dugo niko nije povezivao.
Da je vlada SAD prihvatila prevashodno konoplju kao strateku sirovinu u industrijskom
korienju (poto je bila prirodna i nije uopte zagaivala okolinu za razliku od
petrohemijske industrije u koju su investirali Rokfeleri i Diponovi) sve tri porodice bi
izgubile najmanje milijardu dolara od ve preduzetih investicija plus fantastino unosan
biznis sa naftom. Trebalo je zato ubediti na svaki nain i po bilo koju cenu amerike
graane i kongresmene i vladu SAD da konoplja nije dobra, te da budunost
amerike privrede treba da poiva na derivatima nafte. Dakle, njihov cilj je bio da
nafta postane strateka sirovina u SAD, a tehnologija njene prerade bi bila pod njihovom
kontrolom.
Na isti nain u isto vreme kartel iz Londona je ubeivao britanski parlament da kao
glavni energent za vojsku bude koriena nafta, koju Britanija nije imala, umesto uglja
koga je bila puna. Vlasnici rudnika uglja su se bunili, ali uzalud.
Ovi poslovni i politiki saveznici odravali su esto tajne sastanke na kojima su
razmatrali aktuelnu dravnu politiku i tako su poetkom tridesetih godina zakljuili da
konoplja postaje izuzetno opasna za njihove investicije u petrohemiju.
Pojava Fordovog automobila koji je imao mnoge plastine delove od konoplje, a
automobili su postajali sve popularniji, bila je poslednji znak za uzbunu za ove tri
porodice. I skovan je pakleni plan: konoplja se mora zaustaviti!
16
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
17
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
18
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Kada je bankar i bivi ambasador SAD u Velikoj Britaniji, i glavni investitor Diponovih
u petrohemiju, Endriju Melon, postao sekretar dravne blagajne (ministar finansija)
Herberta Huvera, najpre je kao republikanac traio jaenje amerikih anti-narkotikih
zakona sa obrazloenjem da Kongres i vlada moraju imati pod kontrolom itavu
delatnost, posebno distribuciju i trgovinu sa narkotikim proizvodima.Trava za puenje
od konoplje prodavala se sasvim legalno.
19
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Predsednik Budetskog odbora je tada bio Robert Dagton iz Demokratske stranke koji je
bio zaduen (da li i debelo plaen?) da konstantno podsea kongresmene kako je
marihuana opasna za ameriku mlade. Pozivao se u svom obrazlaganju, naravno, na ono
to su otkrili Herstovi mediji u svojoj ve odraenoj medijskoj kampanji.
Ovom Uredbom je zahtevano da proizvoai, uvoznici, prodavci i korisnici marihuane da
budu registrovani u registru federalne vlade i da plate radnu taksu. Traen je takoe
veliki broj administrativnih podataka u brojnim dokumentima (namerno da bi se
proizvoai konoplje obeshrabrili). Naloeno je plaanje jednog dolara po unci takse za
registrovane i 100 dolara po unci na neregistrovane uesnike u poslu sa konopljom.
To je bilo previe, s obzirom da su to vreme cigarete marihuane mogle su da se kupe za
25 centi u jednoj od mnogih njujorkih ajdinica ili jedna unca marihuane mogla je biti
kupljena na ulici za nekoliko dolara.
Ministarstvo finansija imalo je problem u traenju naina da kriminalizuje puenje
marihuane, a da ne prekri ameriki ustav.
Anslinger je ak sedam godina nastojao da izdejstvuje krivinu odgovornost za sve
distributere, prodavce i korisnike marihuane. On je struno i sa autoritetom dravne
institucije ispred koje je nastupao tvrdio da marihuana izaziva agresivnost kod onih koji
je pue kao cigaru i da je ba ona uzrok sve veeg broja nasilnikog ponaanja
pojedinaca. Naravno, mislio je na nasilje meu crncima, koji su inae po prirodi daleko
agresivniji i energiniji. (Videete da je samo nakon pet godina rekao neto sasvim
drugo).
Tako su konano doli do toga da korienje marihuana nije za krivino gonjenje, ve
je samo nametnuta taksa. I to je najbolja potvrda da stvarnog dokaza o njenoj tetnosti
nikada nije ni bilo.
Pomenuta Uredba o taksi na marihuanu napravljena je po uzoru na Uredbu o korienju
vatrenog oruja. Poto je u vreme prohibicije alkohola dolo do uestalog korienja
puaka i pitolja u ulinim obraunima sa policijom, vlada je nastojala da prodaju oruija
i njegovu slobodnu upotrebu ogranii, ali Ustav bio (o ostao do danas) velika prepreka.
Tako je izglasan u Kongresu zakon koji je samo nametnuo taksu na neprijavljano i
neregistrovano posedovanje oruja.
Predsednik Franklin Ruzvelt je 2. avgusta 1937. potpisao ovaj zakon o taksi na poslove sa
konopljom. Tako je od septembra 1937. godine najkorisniji i najisplativiji poznat usev na
svetu Canabis sativa tj. konoplja postao u SAD opasna opojna droga marihuana.
Bio je to veliki dobitak za privatni korporativni biznis sa naftom i ogroman gubitak za
ameriki narod i dravu.
20
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Oporezivanjem konoplje, u
tekstilnoj industriji u SAD,
Rokfeleri su bre bolje, po
nalogu iz Londona, u tekstilnoj
industriji, koju su takoe
monoplski kriom kontrolisali,
poeli da favorizuju pamuk,
koji se uvozio iz britanskih
kolonija, posebno iz Indije.
21
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
se Rokfelerovi bankari ponudili da oni ustupe svoje privatno zlato i emituju dolare za
dravne potrebe.
To znai da bi emitovanje dolara kao nacionalne monete bilo formalno pod kontrolom
kongresa i vlade, a zapravo bi to radio holding privatnih banaka. Promuurni pojedinci
koji su shvatili ovu bankarsku prevaru i estoko se suprostavljali, bili su ikanirani,
ucenjeni, likvidirani iova bankarska klika je zahvaljujui ucenjenom Vudro Vilsonu
koga su doveli u belu kuu, uspela da potpie veliku osnivaku povelju , po kojoj je 1913
ovaj privatni bankarski holding postao amerika centralna banka (FED) sa ekskluzivnim
pravom da emituje amerike dolare i daje amerikoj dravi pozajmice.
Tako je korumpirani ameriki kongres ustupio ovoj privatnoj banci da vodi monertarnu
politiku SAD. Kada se poetkom ezdestih godina ameriki predsedmik, Don F. Kenedi,
drznuo da bez odobrenmja FED-a emituje dolare , likvidiran je ubrzo u Dalasu. Politika
Fokfelerovih je bila kao i uvek da oni u svemu to rade moraju imati apsolutni monopol.
Kenedijev potez je bio ist greh.
Ali poenta sa konopljom je sledea: sav novac od federalnih taksi koje se od 1913.
prikupljaju u SAD ide u FED (kao u centralnu banku). To su takse na gas, na dobit, na
dohodak, carine na uvoznu robu, izvozne poslove i sve vrste akciza. I svi mogui
doprinosi za zdravstveno i socijalno i ostala osiguranja koje poslodavci uplauju od
svojih zaposlenih, zavravaju u FED-u.
Sve takse i porezi koji se ubiraju unapred obino su preplaeni, tako da svi oni koji na
kraju fiskalne godine trae povraaj novca, preko Internal Revenue Service (poreske
uprave), u stvari ekaju da im se vrati novac koji je do tada uvao FED. Konano kada
doe vreme za vraanje novca, FED vraa tano onaj iznos koji je uplaen kao viak, ali
bez obraunate godinja kamate. Prosto reeno, kada ovi bankari zajme pare graanima
ili dravi, to ide sa kamatom, a kada graani pozajme preplatom od poreza FED-u, onda
se kamata ne rauna. To je jednostavno svet skrojen po meri meunarodnih bankara.
NOVAC AMERIKIH POREZNIKA ZA BRITANSKU ARISTOKRATIJU
Iz navedenog razloga isto bankarsko drutvance namee preplatu svih poreza u SAD.
Razlog zato su SAD najzaduenija zemlja na svetu lei upravo ovde. Privatna FED tako
zaradjuje, a amerika drava i pojedinci gube. Ako u amerikoj dravnoj kasi nema para,
ona mora da se zadui sa kamatom kod FED-a.
Tako Rokfeleri i njihovi partneri (kolonisti) iz Londona imaju novani priliv (a da prstom
nisu mrdnuli) svake godine od svih amerikih taksi. Veliki deo novca odlazi u kraljevsku
kasu u London. Tako je i od takse na biznis sa konopljom opet profitirala ova bankarska
oligarhija.
Danas se u Indiji promovie genetski modifikovan pamuk koji izaziva ogromne tete jer
esto ne sazri i ostavlja seljake u tekim dugovima. Naravno, bankarska ekipa nastoji da
svima prvo proda novac za kupovinu semena, sa povoljnom kamatom, a onda kada
seljaci propadnu bankarima ostaje njihov zalog- sirotinjski zemljini posed, krava ili
ivina. Plasiranje GM semena pamuka je jo jedna teka i opasna smicalica povezanog
22
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
23
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
24
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
25
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
uticajem Britanije dobijali status slobodnih ljudi. Oko 100. 000 osloboenih robova je
tako otputovalo na sever pre nego to e krenuti Graanski rat. Oni e svojim
aktivnostima nastojati da izdejstvuju slobodu za brau na Jugu. Mnogi su pokuali da
se doepaju i oruja kako bi podigli ustanak. Oslobaenje preostalih robova je postao
glavi izborni slogan mnogih novih partija na izborima koje su prikupljale crnake
glasove.
Doavi na predsedniku funciju i Linkoln je izjavio da graanski rat nije voen zbog
pitanja ropstva ve je sukob Severa i Juga nasto zbog ekonomskih trzavica. Njihov uzrok
je bio prednost junjakih plantaa pamuka nad severnjakuim plantaama konoplje.
Amerika je nakon rata prilimno ograniila proizvodnju konoplje i potranja je postala
vea od ponude.Vlada je pokuala da seme konoplje uveze iz Kine, ali su Britanci
spreili Kinu da im seme isporui. I danas je uzgajanje i promet konoplje veoma
ogranien i kontrolsian u SAD. Njeno slobodno uzgajanje i promet potpuno je slobodno u
Holandiji, Serevnoj Koreji i Urugvaju. U veini drugih zemalja je i dalje nezakonita,
mada se prekrioci sve manje gone krivino.
Od brojnih moguih primena u industriji veina proizvoda bi bila dikertna konkurencija
privatnom korporativnom biznsu pomenutih bankara.
U proizvodnji papira od konopljine smee koji bi ukljuio papir za tampu novina,
novanice, papir za cigarete, razne filter papire, papirne kesice za aj, kao i sveske i
blokove i koverte, i proces reciklae papira bi bio laki nego kod drveta. Duga vlakna od
konoplje bi se mnogo lake reciklirala. Prvobitna smesa koja je potrebna kao dodatak
papiru u procesu reciklae, jer mu daje veu snagu, dobila bi se od konoplje. Ova
konopljina pulpa omoguava da se izvede najmanje dvostroko vie reciklaa nego kod
drvenog papira. I sama biljka proizvodi tri do etiri puta vie korisnog vlakna po hektaru
godinje od drveta. Ovaj odnos zavisi od toga gde se u kom geografskom podruiju
konoplja uzgaja.
Ali u tom sluaju konoplja bi bila
konkurentna vodeim monopolistikim
kompanijama za preradu drveta i
proizvodnju papira: GP (Georgia Pacific),
Universal Forest Product, Koch Industries,
Humboldt Redwood Company,
International Forest Product Corporation i
jo nekoliko.
Ako bi se od konoplje proizvodio tekstil ,
posebno dins, to se ne bi dopalo: Diponu,
Eastman-u, Ashlandu, Koch Industries
inc., i jo nekolicini. I u Novom Pazaru bi
se ljutili, jer pamuk za dins uvoze
iskljuivo iz Turske, pa je Sandak Tursko edo na Balkanu. Glavni opunomoenik
26
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
EROZIONI POKRIVA
Od konoplje bi se mogao praviti i odlian geotekstil gde spadaju takozvani erozioni
pokrovi koji se koriste u agrokulturi. Oni spreavaju obruavanje zemljita du kosina
pored puta, a prave se da bi smanjli korov u leitima zasada.
Danas se najvie za ovo koriste polimeri koje proizvode Diponove fabrike. Njihovi
strunjaci tvrde da bi se upotrebom konoplje ovi pokrovi za nekoliko meseci namoili
vodom toliko da bi se sami dezintegrisali. Onda bi morao da se stavi novi pokrov. A
plastika ostaje trajno. Na alost. Konopljina vlakna u ovakvim pokrovima su otporna i na
trule pa samim tim i na brojne insekte jer oni ne bi imali ime da se hrane. I tu bi interesi
Monsanta, Basf-a, Bayer-a, Dipona, Nufarma , koji svi proizvode insekticide iopet bili
ugroeni.
Ako bi se konoplja koristila za dobijanje kozmetikih sredstava otetila bi interese:
Colgate Palmolive, Cargill-a, Nestle-a, Loreal-a, Procter and Gamble
Ako bi se koristila kao hrana bogata proteinima u ishrani ivotinja ugroen bio bio
monopol kompanija: Bunge, Cargill, Bayer, Mionsanto, Dupont, Rhodia
Ne daj moe da se koristi kao gorivo sa svojom biomasom koja bi daleko nadmaila sve
druge energente, Exxon Mobile, Sunoco, British Petroleum, Basf, Eastman, Chevron,
27
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
Po zapisima Herodota navodno su drevni Skiti (koji su iveli na Balkanu) imali obiaj da
zagrevaju konopljino cvee sve dok ono ne pone da se dimi i onda su uivali u nekoj
vrsti opijenosti.
Traani su, opet po zapisima Herodota, razlikovali divlju i pitomu konoplju. Traani su
od od vlakana stabljike tkali odevnu tkaninu koju je teko bilo razlikovati od lanene.
28
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
29
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
30
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
31
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
ve pominjanog kartela. Kod nas niko i nema iskustva sa preradom konoplje. Na ovo nas
upuuje ve zapoeta medijska kampanja gde popularne dnevne novine (koje su sve u
stranom vlasnitvu) sve vie donose prie o senzacionalnim izleenjima od raka pomou
ulja od konoplje. Naravno, ta navodna leenja nikada ne iskljuuju korienje
hemoterapije i zraenja, ali ispada da ulje od kanabisa lei kao udesni napitak. Naravno,
niko od izleenih ne izlazi sa detaljnijim informacijama o ijem proizvodu se radi, kako
su i gde kupili ulje, ko im ga je savetovao (imenom i prezimenom) i uopte opipljivih
dokaza da je do nekakvog izleenja od kancera dolo iskljuivo zbog kanabisovog ulja.
Naunih referenci nema. Ova biljka , rekli smo, ima smirujue dejstvo te prvenstveno
deluje na receptore u mozgu. Nervoznim i napetim ljudima je obian doint
(smotuljak) savren lek. Od italaca novina, naravno i ne oekuje se da budu podozrivi
kada neto senzacionalno proitaju i trae dokaze, ve je vano podstai njihovo
verovanje. I Rokfeleri su svojevremeno prodavali jedno ulje koje je leilo za mnoge
bolesti nazvano njujol. Bilo je to obino naftno ulje. I su uzeli lepe pare.
itava kua od konoplje
Ali ta je sa ostalim
korisnim svojstvima
konoplje? Tu nema nikakve
kampanje po medijima.
Oigledno, industrijska
primena kanabisa e ostati i
dalje potisnuta. Bilo bi
nedopustivo da srpski seljaci
profitiraju, da selo zaivi, da
konoplja zameni cement kao graevinski materijal (poto najvee cementare dre stranci
i da bi se kupio cement moraju se prvo kupiti evri, a oni se kupuju preko poslovnih
banaka sa kamatom itd.) Moete li da zamislite da po Srbiji ponovo niknu brojne
kudeljare i potisnu tkanine od GM pamuna i viskoze iz britanskih, danas neformalnih
kolonija Indije, Kine, Pakistana. Velika Britanija to ne moe dozvoliti pa e srpski
seljaci i dalje biti lieni mogunosti da uzgajaju konoplju legalno. Zato se u javnosti i
plasira velika pria o legalizaciji marihuane i kanabisa , ali ne konoplje. I za to su
zadueni opskurni medijski likovi i kojekakvi strunjaci koji jedino imaju zadatak da
zamajavaju javnost.
Jedna obina fabrika koja bi, na primer, proizvodila dkove za krompir, cement, luk i sl.
od konopljinog vlakna bila bi savren preduzimaki poduhvat. Mogle bi da se proizvode i
torbe i kese od kudelje za supermarkete, umesto nerazgradive plastike. Za ovakvu fabriku
uopte nisu ni potrebne velike investicije i strani krediti, a mogla da zaposli dovoljno
ljudi u svakom nerazvijenom podruiju Srbije gde bi se konoplja mogla uzgajati. U
blizini vode gde bi se konoplja moila i obraivala i konano kudeljarnica gde bi se
32
KO SE BOJI MARIHUANE JO?
vlakna plela. I sve to bi mogli da rade ljudi bez ikakvih sofisticiranih znanja, ve sa
obinom radnom snagom. Zaposlili bi se i mukarci i ene. Ovakvi dakovi bi onda
mogli da nau i put do inostranih kupaca.
Eto, to je smao jedna ideja koju iznosimo na kraju ovog feljtona o kudelji, kopanji,
kanabisu, kuini, teini, gandi tj. konoplji, savrenoj biljci koja je mnoge gladne vratila
u ivot. U Srbiji je s obzirom na opte teko stanje u privredi koja je zamrla, moda ba
uzgoj konoplja zarad industrijskog korienja pravi put do novog ivota.
KRAJ