SMILJE

Helichrysum italicum

Narodni nazivi - Sinonimi: uto smilje, cmilje, zlatnocvita trava, marjetica.

Latinski: Helichrysum italicum
Engleski: Immortelle
Njemaki: Currykraut, Strohblume
Francuski: Immortelle d'Italie
Talijanski: Maredda, Elicriso

Smilje u prirodi

Smilje u uzgoju

Smilje je viegodinja biljka koja pripada rodu Helichrysum iz porodice Asteraceae, a obuhvata veliki broj
razliitih vrsta. Kod nas su najznaajnije vrste Helichrysum italicum. Smilje je nieg grma sa sitnim cvjetiima
zlatno ute boje i specifinim prijatnim, blago oporim mirisom. Cvijet smilja nazivaju besmrtnim, vjenim, riznicom
ljekovitih materija - tvari, spremnikom monog eterinog ulja za razliite zdravstvene aspekte.
1. STANITE
Smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredozemlja (Cipar, Grka, Hrvatska, Italija, Francuska,
panjolska, Alir, Maroko). Najpoznatije prirodno nalazite je na Korziki. Samoniklo raste na krevitom podruju,
siromanim pjeskovitim tlima ili na plitkim tlima naputenih poljoprivrednih povrina. Odgovara mu vea koliina
suneve svjetlosti, to odreuje aromatina svojstva. Vrlo je otporan na niske temperature. Postoji uvjerenje da

smilje u svojim cvjetovima akumulira sunevu toplinu, pa se cvjetovima smilja pune jastuci kojima se korisnici
griju pri niskim temperaturama.
2. MORFOLOKE I FIZIOLOKE ODLIKE
Smilje (Helichrysum italicum) je mediteranska biljka koja raste na sunanim kamenjarima, visoka do 60 cm, uskih
listia i utih cvjetova. Viegodinja je zeljasta biljka sivkaste boje sa veom koliinom vunastih dlaka. Stabljika je
uspravna, razgranata, obrasla duguljastim listovima, a na vrhu nosi nekoliko utih glaviastih
cvasti. Naizmjenino su rasporeeni listii vrste kutikule koji su s lica zeleni, a s nalija sivo zeleni, prekriveni
sitnim dlaicama. Vrijeme cvatnje je VI mjesec (lipanj/juni). Cvasti zadravaju svoju utu boju nakon cvatnje i
suenja, zato se zovu besmrtno cvijee. U daljoj prolosti koriteni su za izradu vijenaca. Svaka stabljika
zavrava cvastima. Cvjetovi grma su ujednaene visine jer su drke gornjih cvjetova krae, a donjih due. Biljka
je dvodoma. Muki cvjetovi su neugledni, cjevastog oblika. Nakon oplodnje cvjetovi brzo sazrijevaju. Plod je sitna
roka (achenium). Sjeme je duguljasto, crno, sitno, a 1 g sjemena sadri 3.300-3.700 zrna. Podzemni izdanak
smilja je razgranat, duboko prodire u tlo. Iz drvenastog vretenastog rizoma svake sezone se razvija vie
desetaka stabljika koje nose cvijet.

Stablo smilja

Cvijet smilja

Sjeme smilja

3. SASTAV I KORITENJE
Zbog ljepote i mirisa cvijeta i djeci su davana imena Smilja, Smiljka te Smiljan, Smiljana. U prolosti su se
osueni i usitnjeni cvjetovi puili u luli, kao preventiva asmatinim napadima. Smilje je koriteno u kulinarstvu kao
zain jelima od rie, mesa i drugim jelima, kojima daje intenzivnu aromu.
Smilje sadri razliite aromatine materije-tvari, meu kojima su najznaajniji: italdion, -kariofilen, -kurkumen,
-pinen, -pinen, linalol, geraniol, nerol. Smilje ima antialergijsko, antikoagulantno, antiseptino, diuretsko, fungicidno i inflamantorno djelovanje. Koristi se u lijeenju eluanih i unih kamenaca, za poticanje rada jetre i
poboljanje apetita, olakavanje tegoba disajnih organa. Smilje takoer djeluje antibakterijski a zbog
protuupalnog djelovanja ima primjenu u lijeenju: hematoma, oiljaka, ekcema, infekcija koe i alergijskih
reakcija.
Ipak najvee koliine smilja se troe za dobijanje eterinog ulja, koje se primjenjuje u parfimerijskoj i kozmetikoj
industriji pri izradi preparata za njegu koe lica.
3. UZGOJ SMILJA
Uspjenost uzgoja smilja ovisi o agroekolokim uvjetima, prije svega: temperature, svjetlosti, vlage, nadmorske
visine, tipa tla, izoalcije, gnojidbe, navodnjavanja, prisustva biljnih bolesti, tetnih insekata, korova i dr, kao i
agrotehnikoj provedbi. Pojedinano, ili u interakciji, ovi agroekoloki uvjeti odreuju uspjeh ili neuspjeh u
proizvodnji smilja.
3.1. Tlo
Osobine tla znaajno uvjetuju kvalitet biomase, odnosno procenat aktivne materije-tvari u smilju. Posebno valja
naglasiti da je smilje zahtjevno prema reakciji tla (pH vrijednost). Tlo direktno utjee na koliinu i kvalitet eterinih
ulja i drugih vanih sastojaka smilja. Inae, zahtjev smilja prema tlu su veoma skromni. Smilju najvie odgovaraju
topla i lako propustljiva tla. Uspijeva na plodnim, dubokim tlima sa dovoljnim koliinama krea (vapna). Teka,
vlana, hladna i kisela tla ne odgovaraju smilju. Smilje je biljka suhog i toplog podneblja. Uspijeva na terenima
sa malo vlage i otrim zimama. Nedostatak svjetla i toplote se negativno odraava na kvalitet smilja. Sva tla na
kojima uspijeva vinova loza i lavanda pogodna su i za uzgoj smilja.

Priprema zemljita za sjetvu smilja (Roing Ljubuki)

Tlo za podizanje zasada smilja treba uzorati krajem ljeta ili najkasnije poetkom jeseni, na dubinu ne manju od
30 cm. Ako se sadi u jesen, tlo se priprema za sadnju odmah nakon oranja. Ako se sadi u proljee, uzorana
parcela se ostavlja da izmrzne u toku zime. Nakon toga se pristupa povrinskoj obradi da bi se dobilo to finije i
rahlije tlo. Krevita i stjenovita tla mogue je privesti uzgoju smilja. Priprema plitkih stjenovitih tala ukljuuje
mehanizirano usitnjavanje uz pomo drobilica koje stijene pretvaraju u ljunak i tako stvaraju supstrat pogodan
za uzgoj, obradu i odravanje plantae smilja.
U organskoj proizvodnji smilja gnojidba mineralnim gnojivima se iskljuuje, a primjenjuju se gnojiva koja imaju
dozvolu koritenja u ekolokoj proizvodnji. Stajski gnoj se takoer ne preporua jer u sluaju njegove loije
kvalitete, moe doi do pojave nepoeljnih korova. Pri podizanju plantanog nasada smilja vano je koristiti
certificirani kvalitetni sadni materijal nabavljen kod registriranih proizvoaa presadnica ili rasadnika.
3.2. Svjetlost
Za sintezu aktivnih materija/tvari u smilju osnovni ekoloki uvjet je svjetlost. Svjetlost utjee na procese
metabolizma, na koliinu i kvalitet biomase i eterinog ulja smilja. Pored toga, svjetlost smilju slui kao izvor
toplote, zatim za proces transpiracije. Vie od 50% svjetlosti koja padne na biljku smilja preobraa se u toplotnu
energiju. Rast smilja i veine drugih biljnih vrsta uvjetovan je svjetlou. Ukoliko nema dovoljno indeksa
osvjetljenja na smilju se javljaju promjene u vizuelnom izgledu, svakako i negativnim fiziolokim aspektima.
Smilje uzgojeno u sjeni uz manjak svjetla, sintetiziraju manje aktivne materije/tvari. Prisustvom veeg indeksa
svjetla tokom vegetacije smilja, fotosinteza se potie to omoguava kontinuitet i stabilnost fiziolokih procesa i
kvalitete smilja. Sve ove injenice ukazuju da je utjecaj suneve svjetlosti na rast i razvoj smilja veliki i zavisi od:
sastava (kakvoe) suneve svjetlosti, jaine (inteziteta) i duine trajanja suneve svjetlosti.
U uzgoju smilja bitno je obezbijediti uvjete da biljka bolje koristi sunevu energiju. Ovo se postie podeavanjem
vegetacione sredine za bolji rast i razvoj biljke, pravilnom sjetvom i obezbjeenjem najpovoljnijeg vegetacionog
prostora za svaku biljku, optimalnom gnojidbom, izborom poloaja parcele, ekspozicije stanita i ivotnim
prostorom (meurednim razmakom i razmakom u redu smilja). i dr.
3.3. Temperatura - toplina
Osnovni uvjet za razvoj bio mase, te uope rasprostranjenost biljne vrste je temperatura.Uticaj temperatura na
biljke je razliit. Temperatura utie kako na metabolizam biljke, njeno razmnoavanje, porast razvoj, duinu
ivota, na ponaanje biljke, njenu rasprostranjenost, na brojnost populacije i slino. Za temperaturu su vezani svi
procesi u eliji biljaka, proces osmoze, kretanje sokova u biljci, proces klijanja sjemena, nicanje i porast,
cvjetanje, sazrijevanje plodova i uope svi fizioloki procesi u biljkama. Niske temperature usporavaju
akumulaciju eterinih ulja kod smilja. Dakle, svaki sastojak biljke pojedinano zahtijeva optimalnu temperaturu u
kritinim fazama razvoja.Sadraj eterinih ulja kod smilja poveava se s poveanjem prosjene dnevne
temperature tokom intenzivnog rasta i razvoja.

3.4. Voda
Vrlo bitan agroekoloki inioc za sadraj aktivne materije u smilju je voda. Sve ivotne funkcije vezane su i
uvjetovane vodom. Voda aktivira fizioloke procese u biljci: metabolizam biljke, procese fotosinteze, disanja,
transpiracije. Voda direktno utjee na akumulaciju bioloki aktivnih materije u biljci. Meutim, vlaga u obliku kie
pred berbu ili etvu smilja znatno smanjuje koncentraciju aktivnih materija/tvari u biljci, jer ispire materije lako
topive u vodi. Ispiranje posebno dolazi do izraaja u ljezdastim dlaicama gdje je ispiranje eterinih ulja za
kinih dana vrlo intenzivno. Voda moe znatno poticati formiranje cvjetova i plodova kod smilja..
3.5. Plodored
Smilje se kao viegodinja vrsta ne gaji u plodoredu. Na istoj parceli ostaje osam i vie godina. Najbolje je zasad
smilja podignuti nakon kultura koje ostavljaju zemljite slobodno od korova.
4. PROIZVODNJA PRESADNICA
Smilje se razmnoava generativno sjemenom i vegetativno reznicama ili dijeljenjem busena. Kako se direktna
sjetva sjemena ne preporuuje, vano je proizvesti kvalitetne presadnice. Proizvodnja presadnica iz sjemena
ukljuuje njihov uzgoj tokom ljeta u hladnim klijalitima. Prilikom rune sjetve sjemena na 1 m hladnog klijalita
potrebno je oko 0,5 g sjemena, ija je klijavost 50%. Sa hladnog klijalita povrine 1 m moe se dobiti 300-400
presadnica smilja.

Presadnice smilja u klijalitu prije presaivanja

Presadnice smilja spremne za sadnju

Presadnice smilja se mogu proizvoditi i direktnom sjetvom sjemena u stiropolne kontejnere to olakava
postupak proizvodnje presadnica. Presadnice proizvedene iz sjemena nakon 90 dana spremne su za sadnju na
poljoprivrednim povrinama. Klijanci koji su dobiveni sjetvom sjemena presauju se u stiropolna udubljenja
napunjena zemljom pomijeanu sa perlitom i utisnutim mjestom sa olovkom (da se napravi rupica) u koju dolazi
klijanac. Za proizvodnju 1 ha nasada smilja potrebno je osigurati oko 150 m hladnih klijalita ili 60 g sjemena.
Proizvodnja presadnica smilja vegetativnim razmnoavanjem iz reznica moe se odvijati u zatienom prostoru.
Vano je da su za reznice odabrani novi izbojci sa dovoljno odrvenjelim baznim dijelom. Od odabrane zdrave
biljke smilja odree se 5-10 cm dugaak izdanak sa 4-5 pari listova, ostale listie odrezati. Otrim noem reemo
reznicu nekoliko milimetara ispod vora sa listovima. Reznica se utisne u supstrat - zemlju i oprezno uvrsti
pomou dva prsta, tako da stoji uspravno. Reznicama je vano osigurati dovoljno vlage i svjetlosti uz zatitu od
prejakog sunevog zraenja.

Presadnica smilja iz sjemena

Proizvodnja presadnica smilja iz reznica

Proizvoai presadnica smilja koji sadni materijal distribuiraju komercijalnim proizvoaima, svoju proizvodnju
trebaju registrirati u Federalnom ministarstvu za poljoprivredu.
5. SADNJA, ZATITA I KONJA SMILJA
Sadnja se moe obavljati u proljee u oujku/martu ili na jesen listopad/oktobar. Za sadnju presadnica saenih u
dvoredu u redove na razmake 0,7 m x 0,4 m potrebno je osigurati 35.000 biljaka/ha to je najisplatljivija opcija.
Takoe je, radi manjih poetnih ulaganja, mogue saditi jednored sa meurednim rastojanjem od 0,7 m i
rastojanjem izmeu biljaka u redu od 0,4 m pri emu je potrebno 20.000 sadnica/ha. U prvoj sezoni uzgoja
kultivaciju je potrebno obaviti vie puta ovisno o pojavi korova, dok se stariji nasadi u sezoni kultiviraju najee
dva puta.
Iako je smilje relativno otporno na bolesti i tetnike, u uzgoju se mogu pojaviti gljivine bolesti te tetnici:
ampionova muica, lisne i titaste ui, titasti moljac i dr. U sluaju zadravanja vlage na nadzemnom dijelu
smilja moe se pojaviti siva plijesan (Botrytis sp.), zaraene listove i stabljike potrebno je uklanjati, a neophodno
je koristiti smjesu na bazi od luka ili preslice. Smjea na bazi luka, na bazi pelina ili koprive koristit e u zatiti
smilja od lisnih ui.
Pogrena konja (preniska) do odrvenjelih baznih dijelova grma sprijeit e dalji rast biljke, a u tm sluajevima
dolazi i do trulenja biljaka i napada ampinjonove muice.
Prinosi variraju ovisno o starosti nasada i ekolokim uvjetima mikrolokaliteta. Tako prinosi svjeeg cvijeta u punoj
zrelosti nasada variraju od 7 do 8 t/ha, od kojih e se dobiti od 3,5 do 4 t/ha suhoga cvijeta. Postupak suenja
smilja kojim se cvijet konzervira dehidracijom, moe se obavljati prirodnim putem ili u suarama. Cvjetovi smilja
se sue na temperaturi od 40 do 45oC. Cvijet smilja se vrlo lako sui, odnos svjeeg i suenog smilja je 3:1.
Prinos svjeeg smilja po sadnici je 0,5 kg, odnosno 160 gr suhog smilja.
6. DESTILACIJA SMILJA
Smilje treba destilirati u to kraem roku nakon branja. U sluaju duljeg stajanja, moe doi do truljenja otkosa i
pada kvalitete prinosa. Oekivani prinosi eterinog ulja variraju od 8 do 12 kg/ha, a od priblino 750 kg smilja u
svjeem stanju moe se dobiti kilogram destilata eterinog ulja. Zbog svojih sastojaka eterino ulje smilja osim u
farmaceutskoj sve vie postaje interesantno u kozmetikoj industriji.

7. FINANSIJSKA ULAGANJA I DOBIT

7.1. Uzgoj smilja na 1ha
POETNA ULAGANJA
Redni
broj
I
1.
2.
3.
4.
5.
6.
II
1.
2.
3.
4.
III
1.
2.
3.
4.

Jedinica
mjere

Opis
MATERIJAL
NPK 7: 20 : 30
KAN 27%
Sredstva za zatitu
Stajnjak
Sadnice
Sadnice - gubitci 2-10%
gubitaka
UKUPNO, materijal
MAINSKI RAD
Oranje
Kultiviranje (2x)
Frezanje
Razni prevozi
UKUPNO, mainski rad
RADNA SNAGA
Rasturanje stajnjaka
Sadnja
Okopavanje
Skupljanje i odvoz
UKUPNO, radna snaga

Cijena
po
jedinici
(KM)

Broj
jedinica
400
100

Iznos u KM

kg
kg
kg
kom

15000
20000

1.52
1.11
0.05
1.00

608.00
111.00

kom

2000

1.00

2,000.00
23,469.00

proces
proces
proces
proces

1
2
1
1

400.00
300.00
300.00
100.00

400.00
600.00
300.00
100.00
1,400.00

dan
dan
dan
proces

7
22
18
1

30.00
30.00
30.00
600.00

210.00
660.00
540.00
600.00
2,010.00

750.00
20,000.00

Ulaganje

26,879.00

PREGLED ULAGANJA I PRIHODA U PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 1 ha

Godina 1
svjee
smilje
sueno
smilje

Godina 2

Godina 3

Godina 4

Godina 5

Godina 6

Godina 7

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

26,879

0.00

1,000

23,750

1,000

25,000

1,000

25,000

1,000

25,000

1,000

25,000

1,000

25,000

26,879

0.00

1,000

22,800

1,000

24,000

1,000

24,000

1,000

24,000

1,000

24,000

1,000

24,000

POTENCIJALNI PROFIT ZA PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 1 ha

svjee
smilje
sueno
smilje

Godina 1

Godina 2

Godina 3

Godina 4

Godina 5

Godina 6

Godina 7

Ukupno

-26,879

22,750

24,000

24,000

24,000

24,000

24,000

115,871

-26,879

21,800

23,000

23,000

23,000

23,000

23,000

109,921

Objanjenje:
Procjenjuje se da je, nakon podizanja plantae, godinje potrebno oko 1,000 KM za eventualno dohranjivanje i odravanje
nasada na povrini od 1 ha.
Prinos tokom druge i tree godine je umanjen za 5% radi mladog nasada.
Prinos svjeeg smilja po stablu 500 grama.
Prinos suenog smilja po stablu - 160 grama.
Cijena 1 kg svjeeg smilja u 2014. - 2.50 KM
Cijena 1 kg osuenog smilja u 2014. - 7.50 KM

7.2. Uzgoj smilja na 0,2 ha (2 dunuma)

POETNA ULAGANJA
Redni
broj

Jedinica
mjere

Opis

I
1.
2.
3.
4.
5.

MATERIJAL
NPK 7: 20 : 30
KAN 27%
Sredstva za zatitu
Stajnjak
Sadnice
Sadnice - gubitci 2-10%
gubitaka
UKUPNO, materijal
MAINSKI RAD
Oranje
Kultiviranje (2x)
Frezanje
Razni prevozi
UKUPNO, mainski rad
RADNA SNAGA
Rasturanje stajnjaka
Sadnja
Okopavanje
Skupljanje i odvoz
UKUPNO, radna snaga

6.
II
1.
2.
3.
4.
III
1.
2.
3.
4.

Cijena
po
jedinici

Broj
jedinica
50
20

Iznos u KM

kg
kg
kg
kom

3000
4000

1.52
1.11
0.05
1.00

76.00
22.00

kom

400

1.00

400.00
4,648.20

proces
proces
proces
proces

1
2
1
1

80.00
70.00
70.00
30.00

80.00
70.00
70.00
30.00
250.00

dan
dan
dan
proces

2
5
5
1

30.00
30.00
30.00
100.00

60.00
150.00
150.00
100.00
460.00

150.00
4,000.00

Ulaganje

5,358.20

PREGLED ULAGANJA I PRIHODA U PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 0,2 ha

Godina 1
svjee
smilje
sueno
smilje

Godina 2

Godina 3

Godina 4

Godina 5

Godina 6

Godina 7

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

ulaganje

prihod

5,358

0.00

200

4,750

200

5,000

200

5,000

200

5,000

200

5,000

200

5,000

5,358

0.00

200

4,650

200

4,800

200

4,800

200

4,800

200

4,800

200

4,800

POTENCIJALNI PROFIT ZA PRVIH SEDAM GODINA NA POVRINI 0,2 ha

svjee
smilje
sueno
smilje

Godina 1

Godina 2

Godina 3

Godina 4

Godina 5

Godina 6

Godina 7

Ukupno

-5,358

4,550

4,800

4,800

4,800

4,800

4,800

23,192

-5,358

4,360

4,600

4,600

4,600

4,600

4,600

22,022

Objanjenje:
Procjenjuje se da je, nakon podizanja plantae, godinje potrebno oko 200 KM za eventualno dohranjivanje i odravanje
nasada na povrini od 1 ha.
Prinos tokom druge i tree godine je umanjen za 5% radi mladog nasada.
Prinos svjeeg smilja po stablu 500 grama.
Prinos suenog smilja po stablu - 160 grama.
Cijena 1 kg svjeeg smilja u 2014. - 2.50 KM
Cijena 1 kg osuenog smilja u 2014. - 7.50 KM