DUKTILNOST I NOSIVOST KONSTRUKCIJA

U SEIZMIKIM PODRUJIMA

OPENITO O DUKTILNOSTI
Sposobnost nelinearnog odgovora nosive konstrukcije
u seizmikom podruju je jedno od glavnih svojstava
kojeg konstrukcija mora posjedovati.
Duktilnost je bitna iz razloga da se vei dio seizmike
energije koji se unosi u konstrukciju tijekom potresa,
disipira (troi) plastinim deformiranjem iste
(preteito armature kod armiranobetonskih
konstrukcija).
Nelinearno ponaanje konstrukcije ovisi o svojstvima
materijala od kojih je ona napravljena u jednakoj mjeri
kao i o nainu konstruiranja i oblikovanja detalja
konstrukcije (konstruktivni sistem, spojevi i sl.).

OPENITO O DUKTILNOSTI
Postoje dvije krajnosti prilikom definiranja ponaanja materijala, a
to su krto i duktilno ponaanja. Na slici prikazan je radni
dijagram naprezanje-deformacija krtog i duktilnog materijala.

Radni dijagrami krtog i duktilnog matrijala

OPENITO O DUKTILNOSTI
Promatrajui prikazani dijagram lako je uoljivo da
krti materijal prije loma ima veoma male
nelinearne deformacije. Krti materijal ponaa se
gotovo linearno-elastino. Sa druge strane,
duktilni materijal moe pretrpjeti znaajne
nelinearne deformacije, prije nego nastupi
konani slom.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Ukoliko je otkazivanje neke konstrukcije neizbjeno,
duktilni lom je mnogo povoljniji u odnosu na krti
lom, iz razloga to je u tom sluaju otkazivanje
konstrukcije najavljeno. Prije potpunog otkazivanja
konstrukcije javljaju se znaajne nelinearne
deformacije u vidu formiranja plastinih zglobova
(drobljenjem betona uslijed tlaka, te teenje
armature uslijed vlaka).
Suvremene armiranobetonske konstrukcije pokazuju
relativno dobro duktilno ponaanje, to je dokazano
brojnim eksperimentalnim istraivanjima, ciklikim
optereenjima koja simuliraju djelovanje potresa
kao i ponaanjem takvih konstrukcijama u stvarnim
potresima.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Znaajnu ulogu za takvo ponaanje konstrukcija ima
konstruktivno oblikovanje u skladu sa novim
tehnikim saznanjima u tom podruju,
takozvanom kapacitativnom projektiranju
(Capacity design).

OPENITO O DUKTILNOSTI
Rezultat ciklikog optereenja na jednom ispitanom
armiranobetonskom konzolnom stupu prikazan je
dijagramom sila-pomak na slici.

Dijagram sila-pomak cikliki optereenog

OPENITO O DUKTILNOSTI
Ispitivani model je pokazao znaajnu sposobnost
nelinearnog deformiranja prije konanog
otkazivanja. Krivulja u prikazanom dijagramu
naziva se krivulja histereze.
Histereza je pojava kod koje posljedice koje izaziva
neki uzrok ne isezavaju uklanjanjem uzroka. U
promatranom primjeru histerezna krivulja vie
puta mijenja kvadrante koordinatnog sustava
uslijed ciklikog optereenja te vidljivo doarava
nelinearno ponaanje konstrukcije, a samim time i
histereznu disipaciju seizmike energije, koja se u
konstrukciju unosi tijekom djelovanja potresa.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Kada deformacija dosegne granicu poputanja,
optereenje nee dalje rasti (postoji mogunost
blaeg rasta ili ak smanjivanja), a deformacije
dalje rastu. To rezultira disipacijom unijete
seizmike energije. Na taj nain krivulja oblikuje
ogranienu povrinu. Povrina koju zatvara
krivulja histereze predstavlja utroenu (disipiranu)
energiju koja se unosi u konstrukciju te to je ta
povrina vea odgovor konstrukcije na djelovanje
potresa je povoljniji.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Za vrijeme potresa konstrukcija se podvrgava
oscilatornim gibanjima s promjenjivim
deformacijama. Cikliki testovi koja simuliraju
ovakva stanja mogu se provesti na dijelove
konstrukcija, spojeve, modele u odreenom
mjerilu ili na modelima u stvarnoj veliini.
Odnos sila-deformacija prikazuje histereznu petlju
koja nastaje pod ciklikim optereenjem, a uslijed
neelastinog ponaanja. Oblik histerezne petlje
ovisi o konstruktivnom sistemu te o materijalu.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Jasno je da projektirati konstrukcije tako da se i
uslijed najsnanijih potresa ponaaju elastino
nema ekonomskog opravdanja.
Navedeno nema ni tehnikog opravdanja ukoliko nije
mogue osigurati duktilno ponaanje takve
predimenzionirane konstrukcije.
Kod primjene uobiajenih metoda prorauna
seizmiki otpornih konstrukcija (primjena metode
sila), kod kojih se pretpostavlja linearno-elastino
ponaanje materijala, stvarno nelinearno
ponaanje konstrukcije uzima se u obzir preko
svjesnog umanjenja nosivosti konstrukcije ovisno o
duktilnosti. Pri tome je potrebno raunati na
oteenja konstrukcije, ali ne bi trebalo doi do
otkazivanja.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Duktilne konstrukcije je mogue proraunavati na
znatno umanjene seizmike sile u odnosu na
konstrukciju koja se itavo vrijeme ponaa
elastino, to je iz ekonomskih i estetskih razloga
prihvatljivije.
Duktilnost je mjera nelinearnog ponaanja
konstrukcije. Kod definiranja duktilnosti
pretpostavlja se elasto-plastini radni dijagram
materijala.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Mjera duktilnosti, kao fizikalna veliina, definirana je
koeficijentom duktilnosti koji predstavlja odnos
izmeu ukupne elasto-plastine deformacije
(deformacija na granici loma) i deformacije na
granici plastifikacije (deformacija na granici
poputanja), to je prikazano bilinearnim
dijagramom (elastino- idealno plastino
ponaanje) na slici.

OPENITO O DUKTILNOSTI

Bilinearni dijagram sila-pomak

Koeficijent duktilnosti definiran je sljedeom jednadbom:

- koeficijent duktilnosti pomaka

- ukupni elasto-plastini pomak
- pomak na granici plastifikacije

OPENITO O DUKTILNOSTI
Kod stvarnih armiranobetonskih konstrukcija je
dijagram ponaanja materijala zakrivljen iz razloga
to se plastifikacija postepeno razvija, od pojave
prvih pukotina do formiranja plastinih zglobova.
U promatranom je sluaju duktilnost definirana uz
pretpostavku elasto-plastinog ponaanja
materijala, te monotonog porasta optereenja. Kod
stvarnog utjecaja potresa na konstrukciju,
naprezanja i deformacije mijenjaju predznak u
radnom dijagramu uz postepeno opadanje
krutosti, to dovodi do ponaanja materijala koji je
prikazan dijagramom histerezne krivulje koji je
prethodno prikazan na slici.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Kod analitikog modela nelinearne analize
konstrukcija pod utjecajem potresa, duktilnost
predstavlja kljunu ulogu.
Konstrukcijska sposobnost za histereznu disipaciju
energije koja se u konstrukciju unosi tijekom
potresa ovisna je o duktilnosti.
Duktilnost neke konstrukcije proizlazi iz lokalne
sposobnosti kritinih podruja (odabranih
poprenih presjeka u sklopu konstruktivnih
elemenata ili spojeva) da ostvare velike plastine
deformacije. To se naziva lokalnom duktilnou.

OPENITO O DUKTILNOSTI
Lokalna duktilnost se ostvaruje projektiranjem
baziranim na sposobnosti konstrukcije da se
povoljno ponaa za vrijeme djelovanja potresa.
Takav vid projektiranja ukljuen je u suvremenim
propisima za projektiranje seizmiki otpornih
konstrukcija, kao to je Eurocode 8, a koji daje
smjernice za konstrukcijsko oblikovanje seizmiki
otpornih duktilnih konstrukcija.

VRSTE DUKTILNOSTI
Prema nainu deformiranja konstrukcija, njezinih
konstruktivnih elemenata ili spojeva, razlikuju se
sljedee vrste duktilnosti:

duktilnost izduenja (skraenja)

duktilnost zakrivljenosti
rotaciona duktilnost
duktilnost pomaka

VRSTE DUKTILNOSTI
Duktilnost izduenja (skraenja) se definira na
centriki napregnutom tapnom elementu
jedinine duljine, a pokazuje koliko puta je ukupno
elasto-plastino izduenje (skraenje) na granici
loma elementa vee od onoga na granici pojave
plastifikacije (teenja) te je definirana
jednadbom:

- koeficijent duktilnosti izduenja (skraenja)

- ukupno elasto-plastino izduenje (skraenje)
- izduenje (skraenje) na granici plastifikacije

VRSTE DUKTILNOSTI
Duktilnost zakrivljenosti je definirana na elementu
jedinine duljine koji je napregnut na savijanje te
predstavlja odnos ukupne zakrivljenosti poprenog
presjeka na granici loma i zakrivljenosti poprenog
presjeka elementa na granici poputanja , a
prikazuje se sljedeom jednadbom:
- ukupna nelinearna zakrivljenost
presjeka
ili
- zakrivljenost presjeka na granici plastifikacije

- koeficijent duktilnosti zakrivljenosti

- ukupna elasto-plastina zakrivljenost
- zakrivljenost na granici plastifikacije

VRSTE DUKTILNOSTI
Rotaciona duktilnost definira se na plastinom
zglobu duljine , koji je optereen momentom
savijanja i uzdunom silom, a pokazuje odnos
ukupnog kuta zaokreta poprenog presjeka i kuta
zaokreta na granici plastifikacije poprenog
presjeka . Rotaciona duktilnost se takoer moe
dobiti i integracijom duktilnosti zakrivljenosti po
duljine plastinog zgloba. Rotaciona duktilnost
definirana je jednadbom:

- koeficijent rotacione duktilnosti

- ukupni elasto-plastini kut zaokreta

VRSTE DUKTILNOSTI
Kada se openito govori o duktilnosti uglavnom se misli
na duktilnost pomaka. Duktilnost pomaka moe se
definirati za jedan element (lokalna duktilnost) ili pak za
itavu konstrukciju (globalna duktilnost). Postoji veza
izmeu lokalne duktilnosti pojedinih konstruktivnih
elemenata i globalne duktilnosti konstrukcije.
Duktilnost pomaka predstavlja odnos izmeu ukupnog
elasto-plastinog pomaka na granici loma i pomaka na
granici plastifikacije, a definirana je jednadbom:

ili
- koeficijent duktilnosti pomaka
- ukupni elasto-plastini pomak
- pomak na granici plastifikacije

DUKTILNOST POMAKA

Duktilnost pomaka se moe

definirati za jedan element ili za
itavu konstrukciju (tada se govori
globalnoj duktilnosti). Kada se
openito govori o duktilnonsti
uglavnom se misli na duktilnost
pomaka.

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
ELEMENTA
Analiza duktilnosti na obostrano upetom
armiranobetonskom elementu (vrijedi i za
predgotovljeni betonski element iji su spojevi
oblikovani na nain da je ekvivalentan obostrano
upetom monolitnom elementu).

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG ELEMENTA

Za elemente napregnute savijanjem, kao to su
grede i stupovi osnovni izvor duktilnosti je
duktilnost zakrivljenosti.
Duktilnost zakrivljenosti predstavlja odnos ukupne
zakrivljenosti poprenog presjeka na granici loma i
zakrivljenosti poprenog presjeka elementa na
u

granici poputanja, te
je prikazana jednadbom (3).

y
(3)
Plastinu komponentu ukupne zakrivljenosti
poprenog presjeka moemo prikazati sljedeom

jednadbom
(6):
p (6)
- plastina komponenta ukupne zakrivljenosti
poprenog presjeka
p

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG ELEMENTA

Iz jednadbe (6) slijedi ukupna zakrivljenost
poprenog presjeka:
u y p
(7)
Uvrtavanjem jednadbe (7) u jednadbu (3),
duktilnost zakrivljenosti je mogue napisati na
sljedei
y p nain:

(8)
Nakon sreivanja jednadbe (8) dobije se sljedea
p
jednadba:
1
1 p
y

(9)

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
ELEMENTA
Izraena pomou pomaka, duktilnost je definirana
jednadbom (5). Pomak na granici plastifikacije
(elastina komponenta pomaka), definiran je
preko zakrivljenost na granici plastifikacije
2

l
y jednadbom:
y
6
(10)
l - duljina elementa

(5)

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG ELEMENTA

Plastinu komponentu ukupnog pomaka elementa mogue
je prikazati preko plastine komponente ukupnog kuta
zaokreta elementa u leaju, sljedeom jednadbom:
(11)
p pl

-p plastina komponenta ukupnog pomaka

-p plastina komponenta ukupnog kuta zaokreta
Plastina komponenta ukupnog kuta zaokreta izraena
pomou plastine komponente ukupne zakrivljenosti
definirana je jednadbom:

p pl p
(12)
l -p duljina zone plastifikacije plastini zglob

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
ELEMENTA
Uvrtavanjem jednadbe (12) u jednadbu (11), plastinu
komponentu ukupnog pomaka elementa mogue je napisati
p pl pl
na sljedei
nain:
(13)
Ukupni pomak elementa sastoji se od elastine i plastine
komponente pomaka:
u y p
(14)
Uvrtavanjem jednadbe (14) u jednadbu (5), dobije se
sljedea jednadba za duktilnost pomaka:
(15)
y p

y
Nakon sreivanja
jednadbe (15) dobije se:
(16)

p
y

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG ELEMENTA

Uvrtavanjem jednadbi (10) i (13) u jednadbu (16)
slijedi jednadba:
yl 2
y
6

(10)

p pl pl

(13)

(16)

(17)
y

6 pl p
yl

Iz jednadbe (9) slijedi:

1

(9)
y

1 p

(18)

p
y

Uvrtavanjem jednadbe (18) u jednadbu (17)

slijedi:
p

p
y

(18)

6 pl p

(17)

yl

1 6 p

lp

(19)

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
ELEMENTA
Prema odredbi Eurocodea 8 da se za armiranobetonske
konstrukcije visokog razreda duktilnosti DCH (Ductility Class
High) u seizmikim podrujima moe koristiti iskljuivo
armaturni elik razreda duktilnosti C prema Eurocodeu 2,
dakle elik oznake B450C,
f t da omjer vlane vrstoe i granice razvlaenja iznosi:
slijedi
1,15

fy

Iz navedenog omjera i ostalih konstruktivnih mjera koje slue

za osiguravanje formiranja plastinih zglobova, kod
obostrano upetog elementa prema slici, mogue je odrediti
l duljinu
0,083lzone plastifikacije plastinog zgloba, koja iznosi:
p

(20)

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
ELEMENTA
Nakon uvrtavanja jednadbe
(20) u jednadbu (19)
lp
1 6 p
l p 0slijedi:
,083l
1 0,5 p
l
(20)

(19)

(21)

p
Iz
jednadbe
p 1
1
1 p (9) slijedi:
y

(9)

(22)

jednadbe
Uvrtavanjem
1 0,5 p (22) u jednadbu
1 0(21),
,5( mogue
1)
p 1
je napisati:
(22)

(21)

(23)

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG ELEMENTA

Nakon sreivanja jednadbe (23) slijedi jednadba za
duktilnost pomaka:
1

(1 )
1 0,5( 1)

(23)
(24)
2
Iz jednadbe (24) je vidljivo da je duktilnost pomaka
elementa uvijek manja od duktilnosti zakrivljenosti
poprenog presjeka dotinog elementa.
Na navedeni nain je mogue, analizom odabranog tipa
meusobnog spoja pojedinih predgotovljenih betonskih
elemenata, na temelju nelinearnih karakteristika i radnog
dijagrama spoja (dobivenih na stvarnim ili raunalnim
modelima), odrediti duktilnost zakrivljenosti poprenog
presjeka u spoju (lokalna duktilnost) te uvrtavanjem
rezultata u jednadbu (24) dobiti vrijednost duktilnosti
pomaka elementa.

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
ELEMENTA
l p 0,083l
duina plastinog zgloba
lp = 0.08l + 6db
promjer
lp = 0.08l + 0.022 fy db granica razvlaenja,
promjer
lp = 0.18ls + 0.025 fy db monotono optereenje
lp = 0.08ls + 0.017 fy db cikliko optereenje
ls - duina posmika

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

Veza izmeu lokalne duktilnosti pojedinih elementata
ili spojeva i globalne duktilnosti konstrukcije, koja
je zasluna za disipaciju seizmike energije, ovisna
je o konanom mehanizmu loma konstrukcije.
Distribucija formiranih plastinih zglobova u trenutku
otkazivanja konstrukcije postavlja geometrijska
pravila o kojima ovise krajnji rezultati ponaanja
konstrukcije pod djelovanjem potresa. Mogui
mehanizmi otkazivanja jedne n-terokatne okvirne
konstrukcije prikazani su na slici.

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

Mehanizmi otkazivanja n-tero katnog armiranobetonskog

okvira

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

Na slici (a) prikazana je elastina deformacija nterokatnog okvira na granici poputanja (formiranja
prvog plastinog zgloba). Globalni pomak vrha okvira
definiran je sljedeom jednadbom:
y n(25)
y
- globalni pomak vrha okvira
y
- broj katova
n
- elastina komponenta meukatnog pomaka
(Interstorey
y
drift)
Slika (b) prikazuje povoljan mehanizam formiranja
plastinih zglobova prije otkazivanja konstrukcije, koji
se postie kapacitativnim projektiranjem prema pravilu
slabe grede jaki stupovi. Na taj se nain postie
poeljan mehanizam sloma konstrukcije, takozvani
bono-gredni mehanizam.

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

U ovakvom se sluaju plastini zglobovi ranije formiraju u
horizontalnim elementima (gredama) te na taj nain njihova
nosivost bude iscrpljena prije dostizanja granine nosivosti
vertikalnih elemenata (stupova). Navedeno je povoljno iz
razloga to je u potresu uoeno da se grede nee uruiti ak
i onda kada su teko oteene u podrujima formiranja
plastinih zglobova, ali se zato nosivost konstrukcije
ubrzano smanjuje ako se plastifikacija dogodi u nekom od
poprenih presjeka stupova.
Globalna plastina komponenta pomaka vrha okvira je u ovom
sluaju
zbroju plastinoj komponenti meukatnih
p njednaka
pomakappojedine etae:
(26)

p - globalna plastina komponenta pomaka vrha okvira

- plastina komponenta meukatnog pomaka

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

U promatranom sluaju povoljnog mehanizma otkazivanja
konstrukcije globalna duktilnost pomaka konstrukcije
definirana je jednadbom (1). Nadalje vrijedi da se ukupni
pomak vrha konstrukcije sastoji od elastine i plastine
komponente pomaka:

u y p
u
y
(1)
(27)
Uvrtavanjem jednadbe (27) u jednadbu (1) slijedi:
y p

(28)
y
Slijedi uvrtavanje jednadbi (25) i (26) u jednadbu (28):

y n y

(25) (26)

p n p
(29)

n y n p
n y

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG
OKVIRA
Nakon
sreivanja jednadbe
y (29)
p slijedi:
n y n p

n y

(29)

(30)

Uvrtavanjem jednadbe (15) u jednadbu (30)

slijedi da je globalna duktilnost konstrukcije u
promatranom sluaju povoljnog mehanizma
formiranja plastinih zglobova, jednaka
y p duktilnostikonstruktivnih
lokalnoj
elemenata:
y p

(15) (30) (31)

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

Navedeno je veoma bitno prilikom odreivanja
globalne duktilnosti pomaka konstrukcije iz
lokalne duktilnosti pomaka konstruktivnih
elemenata (lokalna duktilnost pomaka elemenata
proizlazi iz lokalne duktilnosti zakrivljenosti
poprenih presjeka u spojevima predgotovljenih
betonskih elemenata), koju je mogue odrediti
analizom konkretnih modela spojeva
predgotovljenih betonskih elemenata i
definiranjem njihovih nlinearnih karakteristika.
Uvjet je da konstrukcija bude tako projektirana
(Capacity design) da je u stanju postii povoljni
mehanizam formiranja plastinih zglobova, dakle
prema pravilu slabe grede jaki stupovi.

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

U sluaju nepovoljnog mehanizam formiranja
plastinih zglobova prije otkazivanja konstrukcije,
koji je prikazana na slici (c), globalna plastina
komponenta pomaka vrha konstrukcija jednaka je
plastinoj komponenti meukatnog pomaka etae
na kojoj je dolo do formiranja plastinih
p p
zglobova:
(32)
Takva konstrukcija nije u stanju postii da se
plastini zglobovi ranije formiraju u gredama, ve
plastini zglobovi najprije nastupaju u stupovima.
Najee se ta plastifikacija dogaa u stupovima
samo jedne etae, nazvane mekom etaom te

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

Uvrtavanje jednadbe (25) i (32) u jednadbu (28) slijedi:
y n y

p
(25) p(32)

y p

(28)

n y p

(33)
n
y

Nakon sreivanja jednadbe (33) slijedi:

1
1 (34)
n
Za promatrani
sluaj nepovoljnog mehanizma otkazivanja

konstrukcije takoer je mogue iz lokalne duktilnosti

pomaka konstruktivnih elemenata odrediti globalnu
duktilnost pomaka konstrukcije. Vidljivo je da globalna
duktilnost ovisi o katnosti konstrukcije. to je katnost
konstrukcije vea to globalna duktilnost srazmjerno
opada.

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

Ako se za primjer uzme okvirna konstrukcija sa
etiri etae, ilustriranu na slici, ija je lokalna
5
duktilnost elemenata
, uvrtavanjem te
vrijednosti u jednadbu (34) slijedi da je globalna
duktilnost
konstrukcije svega
1
2
1 1
n

(34)
Na navedenom primjeru je zorno dokazano da e
loe projektirana konstrukcija, koja nema povoljan
mehanizam formiranje plastinih zglobova,
samim time imati i manju globalnu duktilnost, to
e rezultirati gubitkom stabilnosti i uruavanjem
takve konstrukcije u potresu

DUKTILNOST ARMIRANOBETONSKOG OKVIRA

U sluaju jednoetane okvirne konstrukcije, kod koje
vrijedi da je, uvrtavanjem u jednadbu (34)
slijedi da su globalna duktilnost konstrukcije i
lokalna duktilnost elementa jednake (kao kod
sluaja povoljnog mehanizma formiranja
plastinih zglobova). Iz navedenog slijedi da u
tom sluaju nije potrebno drati se principa
kapacitetnog projektiranja prema pravilu slabe
grede jaki stupovi.

JEDNOETANI (PREDGOTOVLJENI) (ZGLOBNI)

OKVIRI
Shema jednoetanog predgotovljenog zglobnog
okvira (konzolno upeti stup), prikazana je na slici.

Konzolno upeti stup jednoetanih zglobnih okvira

JEDNOETANI (PREDGOTOVLJENI) (ZGLOBNI)

OKVIRI
Kod jednoetanih predgotovljenih zglobnih okvira
(konzolno upeti stup), prema slici, pomak na
granici plastifikacije (elastina komponenta
pomaka),
y h 2 definiran je preko zakrivljenost na
y
granici
plastifikacije jednadbom:
3

(35)
h - visina okvira

JEDNOETANI (PREDGOTOVLJENI) (ZGLOBNI)

OKVIRI
Plastina komponenta ukupne zakrivljenosti p
poprenog presjeka, definirana preko plastine
komponente
kuta zaokreta
, moe se prikazati
p
p '
sljedeom
jednadbom:
hp
p

(36)
h
- plastina komponenta kuta zaokreta
- visina zone plastifikacije plastinog zgloba
'
p

Plastinu komponentu ukupnog pomaka stupa

mogue je definirati preko plastine komponente
'
ukupne
poprenog presjeka,
p p h pzakrivljenosti
h
jednadbom:

JEDNOETANI (PREDGOTOVLJENI) (ZGLOBNI)

OKVIRI
Analogno provedenom postupku prilikom analiziranja
obostrano upetog stupa, uvrtavanjem jednadbi
'
(35)
jednadba:
2 i (37) u jednadbu (16) slijedi

h
p
p p
yh
'

h
h

y
p
p p

yh

(35)

(37)

(16)

(38)

Uvrtavanjem jednadbe (18) u jednadbu (38), te

uzimajui u obzir da za promatranu jednoetana
okvirna konstrukcija vrijedi
da su globalna
i lokalna
'
'
hp
3 p h p
p
duktilnost
jednake,
to
je
pokazano
prije,
1 3 p
slijedi:
1
p
y

(18)
(39)

yh

(38)

JEDNOETANI (PREDGOTOVLJENI) (ZGLOBNI) OKVIRI

Usporeujui obostrano upeti element (stup), sa konzolno
upetim stupom, analizom geometrije momenta
savijanja mogue je napisati sljedeu jednadbu:

hp' (40)
2l p

Uvrtavanjem jednadbi (40) i (20) u jednadbu (39) te

nakon sreivanja iste na analogni nain kao u
prethodno analiziranom primjeru sa obostrano upetim
stupom (vodei rauna da je
), dobije se identina
jednadba (24) za duktilnost pomaka
.

hl

(40)

h (39)
2l p
'
p

1
(1 )
2

(20)

l p 0,083l

1 3 p

h p'
h

JEDNOETANI (PREDGOTOVLJENI) (ZGLOBNI)

OKVIRI
Kao to je prethodno reeno, u sluaju jednoetane
duktilnost

okvirne konstrukcije globalna

konstrukcije i lokalna duktilnost elementa su
jednake
.
Iz navedenog je vidljivo, da sa stanovita
duktilnosti, ponaanje jednoetanog
predgotovljenog zglobnog okvira je ekvivalentno
ponaanju monolitnog okvira sa obstrano upetim
stupovima, betoniranog in situ.

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Duktilne konstrukcije mogue proraunavati na
znatno umanjene seizmike sile u odnosu na
konstrukcije koje se itavo vrijeme ponaaju
elastino, to je iz ekonomskih i estetskih razloga
prihvatljivije.
Umjesto opsene nelinearne analize takvih sistema,
koja bi obuhvaala disipaciju seizmike energije
kroz duktilno ponaanje, viskozno priguenje i
druge mehanizme, veina propisa meu kojima je
i Eurocode 8, predviaju linearnu analizu koja se
zasniva na reduciranom spektru odziva,
takozvana metoda sila (Force based design).

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Prema Eurocodeu 8, redukcija elastinog spektra
odziva ostvaruje se uvoenjem faktora ponaanja
q, koji je ovisan o nosivom sistemu i njegovoj
regularnosti te klasi duktilnosti.
Nain odreivanja vrijednosti faktora ponaanja
konstrukcije q definiran je odredbama Eurocodea
8. Prilikom odabira faktora ponaanja q potrebno
je voditi rauna dali elementi konstrukcije, te ona
kao cjelina imaju dostatnu duktilnost, te na taj
nain to tonije predvidjeti ponaanje same
konstrukcije u potresu.

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Smanjenje elastinog nivoa nosivosti predstavljeno je

koeficijentom umanjenja
ili njegovom
recipronom vrijednou, faktorom ponaanja
konstrukcije q. Navedeno je mogue prikazati
sljedeom jednadbom:
Fy Fel

(41)

Fel
q

Fy - nosivost na granici plastifikacije (umanjena

elastina nosivost)
- koeficijent umanjenja
Fel
- nosivost konstrukcije koja se pri najjaem
potresu ponaa elastino
q - faktor ponaanja konstrukcije

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Definicija faktora ponaanja q

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Za veliinu umanjenja elastine nosivosti Fel
odgovoran je odabrani (eksperimentalno ili
analitiki utvren)
koeficijent duktilnosti
.

U potresnom inenjerstvu postoje dva pristupa za

odreivanje odnosa izmeu elastine i
elastoplastine nosivosti, odnosno faktora
ponaanja, s jedne strane jednakost najveih
pomaka i sa druge strane jednakost energije pri
promjeni oblika.

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost najveih pomaka

Koeficijent duktilnosti
predstavlja odnos izmeu
ukupnog elastoplastinog pomaka i pomaka na
granici poputanja (plastifikacije). Pristup
jednakosti najveih pomaka prikazan je na slici.

Pristup jednakosti pomaka

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost najveih pomaka
Kod pristupa jednakosti najveih pomaka,
prikazanog na slici, izjednaavaju se najvei
elastini i elasto-plastini pomaci, ili openito
maksimalni linearni i nelinearni pomak:
el u
(42)
el - maksimalni linearno-elastini pomak
Iz jednadbe (41) slijedi:
Fel
Fy Fel (41)
q

Fy

(43)

Fel

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost najveih pomaka
Prema geometrijskim odnosima na slici, slijedi:
Fy
Fel

y
u (44)

Uvrtavanjem jednadbi (44) i (1) u jednadbu (43),

slijedi:
Fy y
Fy
1
Fel

(44)
(45)

1
Fel
i
Fy Fel iz
jednadbi (41)
Nadalje

(41)

Fel

(1)

(43)

q
(45), mogue
je napisati:

(45)

(46)

Vidljivo je da kod pristupa izjednaavanja

najveih

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost energije pri promjeni oblika
Kod pristupa jednakosti energije pri promjeni oblika,
prikazanog na slici, izjednaavaju se rad koji izvri
elastina i elasto-plastina sila.

Pristup jednakosti energije na promjeni oblika

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost energije pri promjeni oblika
Rad kojeg izvre elastina odnosno elasto-plastina sila
predstavljen je povrinom ispod odgovarajueg dijagrama
sila-pomak, pa je mogue napisati sljedeu jednakost:

A1 (47)
A2
A1 - rad koji izvri elastina sila
A2 - rad koji izvri elasto-plastina sila
Ako saA1 oznai povrina ispod linearno-elastinog
dijagrama, iz geometrije sa slike je mogue napisati:

1
A1 Fel (48)
el
2

Iz odnosa na slici, slijedi:

Fel el
(49)
Fy
y

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost energije pri promjeni oblika
Uvrtavanjem jednadbe (49) u jednadbu (48), slijedi:
Fel el

(49)
Fy
y

1
A1 Fel el
2

(50)

2el
1
(48)
A1 Fy
2
y

Sa A2 je oznaena povrina ispod elasto-plastinog

dijagrama, te je iz geometrije sa slike. mogue napisati:

1
A2 Fy u Fy y
2 (51)

Uvrtavanjem jednadbe (1) u jednadbu (51), te nakon

sreivanja iste, mogue je napisati:
(1)

(52)

A2

1
Fy y 2 1
2

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost energije pri promjeni oblika
Uvrtavanjem jednadbe (50) i (52) u jednadbu (47)
slijedi:2

1
1
A1 A2
A1 Fy el
A2 Fy y 2 1
2

(50)

(52)

(47)

2el 1
1
Fy
Fy y 2 1
2
y 2

(53)
Nakon sreivanja jednadbe (53), slijedi jednadba za
maksimalni linearno-elastini pomak:
el y 2 1

(54)

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Jednakost energije pri promjeni oblika
Koeficijent umanjenja je jednostavno napisati, iz odnosa
prema jednadbi (49) te prema jednadbi (41):
Fel el

Fy
y

(49)
(55)

F
Fy Fel el
q

(41)

1
2 1

Iz jednadbe (41), nadalje slijedi:

q 2 1

(56)
Iz jednadbe (56) je mogue zakljuiti da kod pristupa
jednakih energija pri promjeni oblika, faktor
ponaanja konstrukcije ima smanjeni rast vrijednosti
u odnosu na rast vrijednosti koeficijenta duktilnosti.

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Usporedba prikazanih pristupa
Usporedba dva prikazana pristupa odreivanja
faktora ponaanja konstrukcije ovisno o
koeficijentu duktilnosti prikazana je dijagramom
na slici.

Usporedba pristupa
jednakosti pomaka i
pristupa jednakosti
energije na promjeni oblika

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Usporedba prikazanih pristupa
Ako se promatra prvi ton osciliranja konstrukcije,
mogue je procjeniti da je kod mekih
konstruktivnih sistema mjerodavan pristup
jednakosti pomaka, a kod kruih pristup
izjednaavanja energije pri promjeni oblika.
Danas u potresnom inenjerstvu prevladava
miljenje da se pristup jednakosti
T 0,5 s pomaka moe
primijeniti ve za periode osciliranja konstrukcija
vee od
(srednje-dugi periodi
osciliranja).

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Usporedba prikazanih pristupa

Usporedba dva pristupa smanjenju nosivosti ovisno o

duktivnosti

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Usporedba prikazanih pristupa

Faktor umanjenja nosivosti u odnosu na period osciliranja i

duktilnost

FAKTOR PONAANJA KONSTRUKCIJE

Usporedba prikazanih pristupa

Dijagram odnosa ukupne plastine deformacije u i

maksimalne elastine deformacije e za pristup jednake
energije linearnog i nelinearnog sistema

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Rezultati globalne duktilnosti
mogu se sa

dovoljnom pouzdanou koristiti kod primjene

uobiajenih metoda seizmike analize u
svakodnevnoj inenjerskoj praksi i projektiranju.
Navedeno je iz razloga to se vrijednosti faktora q p
ponaanja q i raunaju primjenom odredbi
Eurocodea 8, koje su znanstveno utemeljene i
dokazane brojnim eksperimentalnim
istraivanjima.

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Prema Eurocodeu 8, gornja granica vrijednost
faktora ponaanja za betonske konstrukcije
odreena je sljedeim izrazom:

q q 0 kW 1,5

(58)
q0

- osnovna vrijednost faktora ponaanja q

ovisno
o vrsti konstrukcije
kw
- faktor koji odraava prevladavajui oblik
sloma
konstrukcije

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Osnovna vrijednost faktora ponaanja
za
q0
graevine koje zadovoljavaju uvjet regularnosti
po visini, odreuje se za razliite vrste
konstrukcija, ovisno o njihovom razredu
duktilnosti, prema tablici.
Vrsta konstrukcije

DCM

okvirni sistem
dvojni sistem
zidni sistem sa povezanim zidovima

DCH

u
1

4,5

u
1

u
1

zidini sistem sa nepovezanim zidovima

3,0

sistem torzijski fleksibilan

2,0

3,0

sistem obrnutog njihala

1,5

2,0

q0

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Razred duktilnosti promatrane okvirne
predgotovljene betonske konstrukcije je DCM
(srednji razred duktilnosti). Iz navedenog slijedi
da osnovna vrijednost faktora ponaanja iznosi:

q0 3 u
(59)

u
1

- multiplikacioni faktor

Ukoliko se vrijednost multiplikacionog faktora ne

rauna, za graevine koje zadovoljavaju kriterij
regularnosti u tlocrtu, moe se kod okvirnih
konstrukcije u ovisnosti o karakteristikama
konstrukcije odrediti prema tablici.

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
u
Ukoliko se vrijednost multiplikacionog faktora
1
ne rauna, za graevine koje zadovoljavaju kriterij
regularnosti u tlocrtu, moe se kod okvirnih
konstrukcije u ovisnosti o karakteristikama
konstrukcije odrediti prema tablici.
Vrsta konstrukcije

u
1

jednokatne graevine

1,1

viekatne, jednorasponske okvirne konstrukcije

1,2

viekatne, vierasponske okvirne konstrukcije, kao i dvojni

sistemi ekvivalentni okvirnim

1,3

u
Vrijednosti multiplikacionog faktora
1

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Faktor prevladavajueg oblika sloma
kW
konstrukcije
, definiran je prema tablici.

Vrsta konstrukcije

kW

okvirne konstrukcije te njima ekvivalentni dvojni sistemi

1,0

zidni sistemi
sistemi ekvivalentni zidnim
torzijski fleksibilni sistemi

0,5

10
1,0
3

Vrijednosti faktora prevladavajueg sloma konstrukcije

Za promatrani okvirni sistem, vrijednost faktora

prevladavajueg oblika sloma konstrukcije iznosi:
kW 1,00

ODREIVANJE GLOBALNE DUKTILNOSTI

BETONSKE KONSTRUKCIJE
Uvrtavanjem vrijednosti osnovnog faktora q
0
ponaanja
te faktora prevladavajueg oblika
kW
sloma konstrukcije
u jednadbu (58), dobije
se
vrijednost faktora ponaanja za monolitnu
q iznosi:
betonsku konstrukciju
, koja
q 3,90 1,00 3,90
u
q0 3 1,30 3,90
1,30
1
U konanosti je mogue uvrtavanjem u jednadbu
(57) dobivenih vrijednosti faktora ponaanja za
q konstrukciju
monolitnu betonsku
te faktora
kp
smanjenja ovisnog o konstrukcijskoj sposobnosti
disipacije seizmike energije q p , dobiti vrijednost
faktora ponaanja
predgotovljene betonske
q p 1,00 3,90 3,90
konstrukcije, koja iznosi:

ODREIVANJE FAKTORA PONAANJA

KONSTRUKCIJE
qp
Faktor ponaanja
predgotovljene betonske
konstrukcije
q p odreuje se prema odredbama
Eurocodea 8. Faktor ponaanja
, za
predgotovljene konstrukcije koje zadovoljavaju sve
proraunske odredbe izraunava se primjenom
jednadbe:
qsljedee
p k pq
(57)

q- pfaktor ponaanja za predgotovljene betonske

konstrukcije
-k pfaktor smanjenja ovisan o konstrukcijskoj
sposobnosti
disipacije seizmike energije
-qfaktor ponaanja za monolitne betonske
konstrukcije

ODREIVANJE FAKTORA PONAANJA

KONSTRUKCIJE
kp

Redukcijski faktor
ovisan je o kapacitetu
disipacije seizmike energije predgotovljene
konstrukcije, a kdefiniran je u ovisnosti o tipu spoja
p
izmeu predgotovljenih elemenata. Vrijednost
faktora smanjenja
moe poprimiti sljedee
kp
vrijednosti:
k p = 1,00

- za konstrukcije sa spojevima prema

odredbama
Eurocodea 8
= 0,50 - za konstrukcije sa ostalim spojevima

ODREIVANJE FAKTORA PONAANJA

KONSTRUKCIJE
Budui da promatrana predgotovljena konstrukcija
posjeduje takve spojeve da je isti ine
ekvivalentnu monolitnoj konstrukciji u pogledu
duktilnosti i disipacije seizmike energije,
primijenjeni tipovi spojeva moraju zadovoljiti
odredbe Eurocodea
u dijelu koji se odnosi na
k p 8
1,00
predgotovljene betonske konstrukcije. Iz
navedenog slijedi da je vrijednost redukcionog
faktora
.