Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Odsjek za arheologiju
Bronano doba Hrvatske u kontekstu srednje i jugoistone Europe
Mentor: Janja Mavrovi, zn. nov.

SEMINARSKI RAD
Oruje u ranom bronanom dobu Hrvatske

Adriana Pavli
Arheologija, Anglistika
druga godina
apavlic2@ffzg.hr

Zagreb, 22.10.2012.

Sadraj:

Uvod...........................................................................................................................2
Povijest istraivanja....................................................................................................2
O oruju.....................................................................................................................3
Bodei........................................................................................................................4
Luk i strijela...............................................................................................................7
Znaenje oruja u drutvu..........................................................................................7
Zakljuak.................................................................................................................10
Prilog.......................................................................................................................11
Popis priloga............................................................................................................14
Table........................................................................................................................15
Popis tabli................................................................................................................24
Literatura.................................................................................................................25

Uvod

Tijekom vremena i dolaskom bronanog doba, prapovijesne populacije su sve vie dolazile u
kontakt. Trgovaki putevi koje su narodi uspostavili tokom ranijih razdoblja prapovijesti su u
bronanom dobu, kao i kasnije, sigurno dobivali sve vei znaaj i promet. Jaanjem trgovine
tj. stvaranjem novih kontakata te uestalijim prolaenjem kroz nove krajeve i nove narode je
nastajala i vea opasnost, a time i vea potreba za zatitom i obranom. Kako je u to vrijeme i
obrada metala postajala sve vie uobiajenom, a otkrie bronce je dalo nov i pouzdan
materijal za stvaranje ljudskih izraevina, tempiranje je bilo savreno za razvitak metalnog
oruja.
U ovom radu u se ponajprije osvrnuti na oruje, pogotovo bodee, ranog bronanog
doba na podruju Hrvatske, a zatim na njihov znaaj u drutvu.

Povijest istraivanja:

Iz priloene literature se moe primijetiti kako oruje ranog bronanog doba Hrvatske
nije pretjerano obraena zasebna tema. Veina toga to se moe proitati o toj temi se nalazi
u lancima i poglavljima knjiga koji obrauju odreenu kulturu ili nalazite. Spomen oruja
je kratak i obino zavri navoenjem analogija s nekom drugom kulturom ili tipom oruja.
Jedini tko se moe izdvojiti kao osoba koja je malo vie panje posvetila oruju, tonije
jednom tipu oruja, u ranom bronanom dobu Hrvatske je Zdenko Vinski od ijeg lanka je
ipak proao povei broj godina1.

________
1

Vinski 1961

O oruju:

Rano bronano doba je na podruju Hrvatske trajalo otprilike 2300.-1600.pr.Kr.2

Naeno oruje koje pripada tom razdoblju se uglavnom svodi na bodee koji su ujedno bili
pretea masivnim maevima razvijenog bronanog doba.3 Nalazi odreenih tipova
ranobronanodobnog oruja diljem Hrvatske ukazuju na velik meusoban kontakt ljudi na
naem podruju4, a brojne tipoloke poveznice tog oruja s orujem drugih podruja, poput
bojnih sjekira transilvanskog tj. karpatsko-podunavskog tipa koje nalazimo u sjeveroistonoj
Hrvatskoj i Lici5, svjedoe o razvijenom kontaktu tih ljudi s ljudima na puno irem podruju.
Ipak, nalazi bronanih sjekira ranog bronanog doba Hrvatske nisu objavljivani u veoj
mjeri.6
Na samom poetku ranog bronanog doba nije naglo dolo do prestanka koritenja
kamena i kosti za alatke, a tako ni za oruje. Tako je na lokalitetu karin Samograd blizu
Drnia naena uglaana kotana alatka7 koja bi mogla predstavljati bode, a s Bajagia kod
Sinja potjee kamena sjekira-eki8. Oboje pripadaju prvom stupnju bronanodobne cetinske
kulture. U drugom stupnju cetinske kulture se poveava broj metalnih bodea, ali i dalje
postoji nalaz kotanog bodea kojem je, sudei po izgledu, uzor vjerojatno bio metalni
triangularni bode.9
Cetinskoj kulturi pripadaju i dvije gotovo iste bronane sjekire s cjevastim otvorom za
nasad drke10. Imaju dugo sjeivo, ojaane rubove i malo ispupenje na jednom kraju.
Datiraju se u trei stupanj cetinske kulture, a naene su u bosanskom mjestu itluk koje se
nalazi blizu same granice s Hrvatskom.11
________
2

Maj-Pan 1998, 167

o.c. 169

Prilog 1

o.c. 173

Vinski 1961, 1-2

T.1,1

T.1,2

ovi-Marovi 1983, 205-206

10

T.2

11

o.c. 209

Bodei:

Najei tipovi bodea koji se javljaju u ranom bronanom dobu Hrvatske su

triangulani bodei te bodei na palici12 kojih je ini se neto manje.13 Bodei na palici su bili
popularni u unjetikoj kulturi14. Dva takva bodea za koje se pretpostavlja da su bili bodei
na palici15 potjeu iz grobova u okolici Pule. Vjerojatno su sredozemnog porijekla to
podrava i nalaz takvog bodea16 s Humske uke kod Nia u Srbiji koji ima analogije na
tesalskom nalazitu Sesklo. Jo jedan bode na palici17 je naen na samoj granici Hrvatske i
Bosne u Martin brodu na Uni. Masivan je, sjeiva duljine 26,1cm, i ima jako ispupeno rebro.
Njegove analogije su naene u sklopu unjetike kulture i po tome se datira u BrA-2. Na
Gradcu u Bapskoj je naeno oruje slino tome18, ali je upitno moe li se smatrati bodeom
na palici tj njegovim prethodnikom. Napravljeno je od kosti i pretpostavlja se da pripada
eneolitikoj badenskoj kulturi iako o njemu ne postoje stratigrafski podaci.19
Metalni bodei naeni u Hrvatskoj su esto ukraeni geometrijskim motivima,
najee trokutima, to je bilo uobiajeno i za sredinju Europu te Italiju istog vremena.20
Metalurgija ranog bronanog doba se jako razvila otkriem bronce te moda jo jae potakla
kreativnost jer su ljudi napokon stvarali neto novo to samostalno ne postoji u prirodi.21
Geneza tih bodea je povezana s nekim eneolitikim oblicima bodea, ali jo nije
dobro objanjena.22 Oni su relativno nova pojava u bronanom dobu23, ipak u blioj
________
12

njem. Stabdolch ili Dolchstab; Prilog 2

13

Maj-Pan 1998, 173; Vinski 1961, 9

14

Unjetika kultura je ,,jedna od vodeih kultura ranog i srednjeg bronanog doba u srednjoj Europi. Ime je

dobila po nekropoli ntice kod Praga. Obuhvaala je podruje eke, Moravske, Slovake, zapadne Poljske,
sjeverne Austrije i vei dio Njemake.; Srejovi 1997, 1073
15

T.3,2-3

16

T.3,4

17

T.3,1

18

T.3,5

19

Vinski 1961, 9-11

20

Maj-Pan 1998, 173

21

o.c. 169

22

Vinski 1961, 14

23

o.c. 3

okolici Hrvatske postoji vea skupina nalaza bakrenih bodea24 koji se datiraju prije samog
poetka ranog bronanog doba. Naeni su u Ljubljanskom Barju u Sloveniji. Oni su u starijoj
literaturi opisivani kao vrhovi koplja, ali Z.Vinski smatra da se ipak radi o listolikim
bodeima. Najvei o njih25 je srodan oblicima bodea Sarvakih kalupa te jednom nalazu sa
Sarvaa26. S istog lokaliteta potjee vei broj slinih kalupa za izradu bodea to ukazuje na
lokalnu proizvodnju.27
Prvoj, prijelaznoj fazi ranog bronanog doba pripada nalaz iz Marin dola kod Pule. U
tumulu je naen bronani bode istonomediteranskog tj. egejskog tipa28. Jedan slian29 je
naen na brdu Bombista, takoer kod Pule. Iz jo jednog tumula, ovaj put iz bosanskog
itluka, dolazi gotovo istostranian kratki triangularni bode s tri zakovice30 koji pripada
BrA-1 i prvom stupnju cetinske kulture. Triangularni bode31 iz Prapatnice kod Splita je tee
datirati u BrA-1 ili BrA-232, a vjerojatno pripada drugom stupnju cetinske kulture koji
obuhvaa vei dio BrA-1 i BrA-233. Tipoloki je italske izrade, ali pokazuje i obiljeja bodea
s podruja Rhone tj. Rajne koji i sami znaju pokazivati italski utjecaj. Cijeli bode je dugaak
18cm.34 Bode s dvodijelnom metalnom drkom35 koji takoer potjee iz drugog stupnja
cetinske kulture tipoloki pripada italskom tipu.36
Drugoj fazi ranog bronanog doba tj. BrA-2 pripada bode37 iz Garice na Krku ija je
otrica dugaka 21cm. Italskog je tipa ukraena je karakteristinim tankim usporednim tj.
rafiranim trakama i nizom trokuta koji tvore nazubljeni ornament.38
________
24

T.4,3-7; T.1,3

25

T.4,6

26

T.1,4

27

o.c. 6-7

28

T.4,1

29

T.4,2

30

T.5,1

31

T.5,3

32

o.c. 14

33

ovi-Marovi 1983, 198

34

Vinski 1961, 14

35

T.6

36

ovi-Marovi 1983, 206

37

T.5,2

38

Vinski 1961, 14

Bode39 iz Pirana u Istri je pak blii rhonskom nego italskom tipu. Ima dva reda rupica pa se
pretpostavlja da je u uporabi bio dva puta. Zbog poloaja rupica i asimetrine istroenosti
otrice, postoji i pretpostavka da je bio koriten i kao bode na palici. U ovu fazu spada i
triangularni bode40 iz Svete Jane.41
U Obrovcu kod Sinja su naena tri bodea jedan u zatvorenom grobu, a druga dva u
unitenim grobovima. Navedena dva su izrazito unjetikog tipa i datiraju se u BrA-2.42
Triangularni bode s punokovinskom drkom43,

44

iz zatvorenog groba se datira u prijelaz

BrA2 na BrB1 i pripada treem stupnju cetinske kulture.45 Ukraen je paralelnim linijama na
drku, a na ploici ruke koncentrinim trakama ispunjenim linijama u stilu riblje kosti. Zbog
tih ukrasa se vee s unjetikim bodeima, ali se polukrini ornament u izrezu drke vee uz
zapadne tipove bodea, pogotovo Rhona-tip. Vjerojatno je nastao na podruju mijeanja
unjetike i neke zapadne kulture.46 Z.Vinski je gledao na taj bode kao kratki ma koji se
razvio iz triangularnih bodea i daje mu analogije s maevima tipa Apa tj. Hajdsmson47, 48,
ali B.ovi i I.Marovi smatraju da ih ne treba tamo ubrojiti. Po dimenzijama je to bode tj.
stvoren je za ubadanje, ali ne i za sjeenje, a po obliku i ukrasima je stariji od maeva tipa
Apa i Hajdsmson.49

________
39

T.5,4

40

T.7,1

41

o.c. 14-15

42

o.c. 15

43

T.8

44

Punokovinska drka je puna drka koja se avlima privrstila za sjeivo bodea za razliku od bodea koji na

gornjem dijelu sjeiva imaju produetak za nasad drke.; Srejovi 1997, 132
45

Vinski 1961, 17; ovi-Marovi 1983, 207

46

ovi-Marovi 1983, 208

47

Vinski 1961, 17-18

48

Tipovi Apa i Hajdsmson: pomou kratkog bronanog maa iz Hajdsmsona u Maarskoj i dva maa iz

ostave Apa u Rumunjskoj je definiran tip maa karakteristian za prijelaz ranog u srednje bronano doba u
Velikoj maarskoj nizini i Karpatskoj kotlini.; Srejovi 1997, 351
49

ovi-Marovi 1983, 208

Luk i strijela:

Unato nesauvanosti tog oruja i malom broju nalaza vrhova strelica, ne treba
zanemariti luk i strijelu. Njihov princip rada je uvijek isti pa se danas moe napraviti
priblina rekonstrukcija njihove izrade. Tetiva se vjerojatno radila od ivotinjskih crijeva.
Luk se uglavnom radio od drveta, a neki dijelovi su mogli biti napravljeni od kosti ili roga.
Drvo je trebalo biti elastino, poput tisovine ili breze, a mogla je posluiti i trska.50 Za vrhove
strelica se uglavnom koristio kremen sve do kasnog bronanog doba kada su ga metalni
vrhovi istisnuli iz upotrebe. Za rano bronano doba i eneolitik je bio karakteristian vrh
strelice s polukruno urezanom bazom51.52
Ostaje otvoreno pitanje zato ima mali broj nalaza vrhova strelica u ranom bronanom
dobu. Tokom povijesti su ih vie koristila nomadska plemena nego sjedilaki narodi,
vjerojatno zbog lakeg kretanja na konju.53 Jesu li i prapovijesni sjedilaki narodi slabo
koristili luk i strijelu ili postoji drugi razlog. Vrhovi su se mogli ponovo koristiti ako nisu bili
previe oteeni. Obino su se lomili samo kada bi pogodili kost.54 Strijele su bile podlone i
gubljenju55 pa postoji mogunost da je velik broj vrhova koji su promaili metu ratrkan
svuda uokolo i nemogue ih je nai sustavnim istraivanjima. To je moda i jedan od razloga
zato su se tako dugo koristili kremeni vrhovi metal je bio vrijedna sirovina.56

Znaenje oruja u drutvu:

Izrada bronce je zahtijevala kositar, a leita kositra u naem dijelu Europe su rijetka. Od tuda
je nastala potreba za trgovanjem tom novom sirovinom te tako i stvaranjem novih kontakata.
Tu dragocjenu sirovinu je trebalo zatititi jednako kao to je trebalo zatititi one koji idu po
________
50

Nehyba 199-, 2-3

51

T.7,2

52

o.c. 19

53

o.c. 21-22

54

o.c. 9-10

55

o.c. 19

56

o.c. 19

nju i zatititi svoje naselje.57 Time se poveala potreba za kvalitetnim orujem to je opet
zahtijevalo sve vie metala te se trgovina i dalje pojaavala. Tako je vjerojatno nastala
,,naoruana aristokracija. Ljudi koji su se dobro znali sluiti orujem i tititi ono to je
trebalo zatitu su vjerojatno bili sve vie cijenjeni te su moda imali i poseban status u
drutvu. Prema T.Earleu, jedan od izvora moi pojedinca u zajednici je odluivanje o vojnim
tj. ratnikim pitanjima58.59 To se oituje u grobovima bogatim luksuznim predmetima, meu
kojima je i oruje.60 upravi iz takvih grobova dolazi najprivlanije oruje ranog bronanog
doba.61
Cetinska kultura se istie po kvaliteti i bogatstvu grobnih priloga, pogotovo oruja.
Jo i vie zato to su morali uvoziti sirovine za njihovu izradu, iako se jo ne moe rei jesu li
uvozili sirovine ili ve gotovo oruje.62 Znaenje oruja i ratnika u cetinskoj kulturi se jo
vie oituje u tome to uz bogate grobove ima jo vie prilogom siromanih grobova.63 Ona je
u treem stupnju bila jako izloena utjecajima drugih kultura.64 Prije spomenuti obrovaki
bode65 iz treeg stupnja cetinske kulture je naem u podruju prsa pokojnika, kao da mu je
bio stavljen pod ruku66 to isto moe ukazivati na veliku vrijednost tog bodea njegovom
vlasniku.
Moda jo veu vrijednost oruja pokazuju dvije srebrne sjekire67, iz Starih Jankovaca
koje vjerojatno pripadaju vinkovakoj kulturi.68, 69
________
57

Maj-Pan 1998, 169-170

58

Daljnje itanje T.Earle: How Chiefs Come to Power? The Political Economy in Prehistory, Stanford

University Press, 1997

59

Balen-Miheli 2003, 88

60

o.c. 87; Maj-Pan 1998, 170

61

Maj-Pan 1998, 163

62

o.c. 175

63

ovi-Marovi 1983, 220

64

o.c. 222

65

T.8

66

o.c. 207

67

T.9, Prilog 3

68

Balen-Miheli 2003, 85

69

Dvije srebrne sjekire su darovane Arheolokom muzeju u Zagrebu te se na temelju postojeih podataka ne

moe zakljuiti jesu li pripadale grobu ili ostavi. U Starim Jankovcima je naeno vinkovako naselje pa se na
temelju toga, i na temelju nalaza zlatnog lanca koji je naen sa sjekirama, a uklapa se u sliku onoga to je
poznato o toj kulturi, pripisuju vinkovakoj kulturi.; o.c. 90-91

Sjekire imaju cilindrini produetak za nasad drke. Duina sjeiva im je 10,8cm.

Slian tip sjekira je bio rairen u vuedolskoj kulturi, a postoje miljenja da su se razvile iz
sjekira egejskog tipa.70 injenica da su sjekire srebrne jo vie ukazuje na njihov znaaj.
Srebro se nije puno koristilo u ranim razdobljima metalurgije, a jo manje za izradu oruja.71
One su vjerojatno prvenstveno imale funkciju iskazivanja statusa njihovog vlasnika, a moda
su imale i kultnu funkciju.72

________
70

o.c. 85-86

71

o.c. 86

72

o.c. 87

Zakljuak

Ve u ranom bronanom dobu su vidljivi kontakti naroda s podruja Hrvatske s

narodima iz njihove blie i dalje okolice koji su puno vei nego u prijanjim razdobljima. To
se izrazito oituje u njihovom oruju, neovisno o tome radi li se o importiranom ili o lokalno
proizvedenom oruju nastalom pod utjecajem ideja drugih naroda. Otkako je trgovina
nastala, vremenom se irila i pojaavala te postala uzrono posljedina pojava. Od
prapovijesnih vremena, sve do danas, donosila je nove stvari i ideje koje su ju jo vie
poticale, a ona je tako opet donosila jo novih stvari i ideja. Samo je bilo pitanje vremena
kada e opet donijeti ili uzrokovati neto novo.
O genezi ranobronanodobnog oruja na naem podruju se nee moi vie rei dok
stanje istraenosti ranog bronanog doba, pa i eneolitika, ne bude bolje i dok se ne nae
netko tko e se htjeti dublje pozabaviti s tom temom. U svakom sluaju moemo rei da je
nastalo evolucijom iz starijih tipova oruja kao to veina toga i nastane.
Sloila bih se s opeprihvaenom idejom da su ratnici ili njima slini poeli dobivati
sve vei znaaj. Osim to bogati grobni nalazi idu u prilog tome, treba se samo osvrnuti na
kasnija vremena, pogotovo antika koja u iroj perspektivi ni nisu toliko daleka od
bronanog doba, kada je vojska bila vaan dio naroda, a vojnici su bili dobro plaeni i
potovani ljudi. Smatram da se na ovu pojavu novih oblika oruja i njihov znaaj u zajednici
moe gledati kao na malu kulturnu revoluciju koja je poetak nala u pojavi metalurgije i
polako se poveavala do svoje pune jaine u antici.

10

Prilog

Prilog 1 Karta rasprostranjenosti (podruje Hrvatske je oznaeno crvenom).

11

Prilog 2 Primjer bodea na palici (ne pripada podruju Hrvatske).

12

Prilog 3 Par srebrnih sjekira iz Starih Jankovaca

13

Popis priloga

Prilog 1

Vinski 1961, T.9

Prilog 2

Foto: Claudia Plamp; Stabdolch Halle-Kanena; 21. listopad 2012.

http://www.smb.museum/smb/kalender/details.php?lang=en&objID=13674&p=0

Prilog 3

Balen-Miheli 2003, sl.1 (87.str.)

14

15

16

17

18

19

20

21

22

23

Popis tabli

T.1

1- ovi-Marovi 1983, T.28,2; 2- ovi-Marovi 1983, T.30,1; 3- Vinski 1961, T.2,1; 4Vinski 1961, sl.A (5.str.)

T.2

ovi-Marovi 1983, T.34,9

T.3

1-3- Vinski 1961, T.5,1-3; 4- Vinski 1961, T.4,6; 5- Vinski 1961, T.6,1

T.4

1-2- ovi 1983, sl.10,1-2 (119.str.); 3-7- Vinski 1961, T.1,3-7

T.5

1- ovi-Marovi 1983, T.31,7; 3-4- ovi-Marovi 1983, T.3,1-3

T.6

ovi-Marovi 1983, T.33,5-5a

T.7

1- Vinski 1961, T.4,4; 2- Nehyba 199-, sl.24

T.8

ovi-Marovi 1983, T.34,1-1a

T.9

1-2a- Balen-Miheli 2003, T.1,1-2a

24

Literatura

Balen-Miheli 2003

J.Balen, S.Miheli: Par srebrnih sjekira iz Starih Jankovaca,

Opuscula Archaeologica vol.27 no.1 (Zagreb 2003.) 85-96

ovi 1983

B.ovi: Regionalne grupe ranog bronzanog doba, u:

Praistorija jugoslavenskih zemalja IV; Svjetlost (Sarajevo
1983.) 114-191

ovi-Marovi 1983

B.ovi, I.Marovi: Bronzano doba: cetinska grupa, u:

Praistorija jugoslavenskih zemalja IV (Sarajevo 1983.) 191-222

Maj-Pan 1998

N.Majnari-Pandi: Bronano doba, u: Prapovijest; Naprijed

(Zagreb 1998.) 163-175

Nehyba 199-

D.Nehyba: Razvoj luka i strijele u prapovijesti do kraja

bronanog doba. Diplomski rad, Filozofski Fakultet, Sveuilite
u Zagrebu (Zagreb 199-)

Srejovi 1997

ur:D.Srejovi: Arheoloki leksikon, Savremena administracija

(Beograd 1997.)

Vinski 1961

Z.Vinski: O oruju ranoga bronanog doba u Jugoslaviji,

Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu vol.2 no.1 (Zagreb
1961.) 1-46

25