1.

KOMUNIKACIJA

komunicirati znai dijeliti informaciju s drugima, i u tom procesu

sugovornici se meusobno obogauju
KOMUNIKACIJA je razmjena informacija, ideja i osjeaja verbalnim i
neverbalnim sredstvima, prilagoena situacijskom kontekstu
komunikacijom se razmjenjuju misli, priopavaju ideje i prenose poruke
izmeu osoba u uoj i iroj okolini ili se uz pomo globalne mree
(interneta) lako prenose kroz vrijeme i prostor
model komuniciranja zahtjeva sudjelovanje najmanje dvije osobe
razliitost koja se pojavljuje meu sudionicima uvelike utjee na poetak,
tijek, razumijevanje, nesporazume, te zavretak komunikacijskog procesa
u modelu komunikacijskog dogaaja neizostavno sudjeluju:
sugovornici
poruka
interpretacija i razumijevanje poruke
prijenosnik poruke i naini kojima se ista prenosi i razumije
uzvratni odgovor
opasnosti koje usporavaju komunikacijski dogaaj u bilo kojem
njegovom dijelu

Proces komunikacije
-

proces komunikacije modelom je strukturiran sudionicima u procesu, koji

odailju poruku (kodiranje poruke), porukom u komunikacijskom kanalu,
sudionicima koji primaju poruku (dekodiranjem poruke) tj. interpretacijom,
te povratnom vezom (feedback) koja zatvara komunikacijski proces

1. SUDIONICI U KOMUNIKACIJI
sudionici se pri komunikacijskom dogaaju javljaju u ulozi i
poiljatelja i primatelja
u ulozi poiljatelja jesu kada svoju misao, ideju, argument, stav,
podatak, vijest, informaciju alju ostalim sugovornicima uoblienu u
odgovarajuu poruku i ekaju odgovor, na kojoj temelje svoju
sljedeu poruku
u ulozi primatelja se nalaze kada aktivno sluaju, primaju poruku uz
interpretaciju i razumijevanje, te odailju uzvratni odgovor u obliku
svojih misli i stavova sugovorniku
poiljatelj treba znati to tono eli porukom prenijeti ili postii,
svrhu i cilj poruke kako i bila uspjeno primljena i dovela do
ostvarenja eljenog rezultata izmijeniti stajalita sugovornika ili ih
upotpuniti
poiljatelj jasnoom u izgovoru i sastavljanju poruke, te koritenjem
komunikacijskih znakova koji su u tom trenutku prikladni za
sugovornika i komunikacijski proces, utjee na uspjeh komunikacije

primatelj uspjenom interpretacijom i razumijevanjem kroz povratnu

informaciju, te oblikom i sadrajem poruke izravno utjee na
komunikacijski proces
primateljeva vizija poruke moe odudarati od poiljateljeve, jer esto
nesvjesno poruci dodaje svoja znaenja, iskrivljuje i prilagoava
svojim potrebama i stavovima zapravo dajui odgovor na svoju
poruku, a ne na prvobitno poslanu
uspjeh komunikacijskog dogaaja izravno ovisi o primatelju poruke
kroz nain shvaanja, pravilnu interpretaciju i razumijevanje poruke,
te ispravni uzvratni odgovor kojim e se uspjeno nastaviti tijek
komunikacijskog procesa

2. PORUKA
PORUKA podrazumijeva misli, ideje, osjeaje, stavove, uvjerenja,
koji se razmjenjuju meu sugovornicima usmeno i kontaktno,
pismeno ili elektronski
porukom sugovornici neizravno govore o sebi i svojim stavovima,
prosljeuju osobne misli u sadraj poruke kojom ele postii ili
promijeniti stavove i uvjerenja ostalih sugovornika ili utjecati na njih
poruka mora biti kratka, jezgrovita, razumljiva, saeta i jasna,
prvenstveno stoga da sugovornik razumije i shvati to mu se eli
rei, te da u skladu sa svojom osobnou, razumom, emocionalnim
stanjem, mogunostima, znanjem i cjelokupnim stavovima ispravno
interpretira, razumije i odgovori na nju
informacija kao temelj komuniciranja obavjetava o neemu,
izraava novost, informira, podrava komunikaciju, i moe se
viekratno uporabiti od strane raznih korisnika

u nastanku poruke poiljatelj prenosi misli u odgovarajue verbalne

izraze, odnosno prevodi poruku u skup znakova koje e ostali
govornici najjednostavnije shvatiti i razumjeti
sudionici komunikacije moraju prevesti poruku na onu razinu i oblik
koji e im biti shvatljiv
u prijevodu poruke pomau rijei, geste, slike, brojevi, dakle sve ono
to sugovornici vide i uju
nakon to je poruka uspjeno interpretirana i shvaena, potrebno je
da poiljatelj sastavi, odnosno pretvori misli i stavove u verbalne i
neverbalne znakove, odnosno oblik prikladan za prijenos i
razumijevanje ostalim sugovornicima
uzvratnim odgovorom e se zatvoriti komunikacijski krug unutar
razmatranog modela, a nastaviti komunikacijski proces tako to e
sugovornik koji se nalazi u ulozi primatelja poruke nastaviti
komunikacijski tijek, ali u ulozi poiljatelja
PRIJENOSNIK PORUKE povezuje sudionike, poiljatelja i primatelja,
u komunikacijskom procesu, tako to njime teku informacije
razliitim nainima; pismeno, porukama e-pote, tekstualnim (SMS)

porukama putem mobilnih ureaja, pospremljene na odgovarajuem

mediju za buduu uporabu, videokonferencijom
tradicionalni prijenosnik jest izravni komunikacijski proces licem u
lice u obliku usmenog razgovora
o prijenosniku ovisi hoe li poslanu poruku sugovornik shvatiti na
nain na koji je poiljatelj elio
osnovna svrha prijenosnika jest da poruku vjerodostojno prenese od
jednog sugovornika ka drugom, i njegova povratna veza na poruku
(feedback)
neverbalni znakovi komunikacije, poput ponaanja, gesta i reakcija
uvelike utjeu na interpretaciju i razumijevanje poruke
komunikacijski proces zahtjeva potpuno shvaanje poruke od strane
sugovornika
sugovornik primatelj reagira na poruku pozitivnim i uspjenim
odgovorom kada shvati i razumije to mu je poiljatelj poruke elio
prenijeti, meutim moe se odgovoriti negativno i neoekivano na
primljenu poruku pod utjecajem unutranjih imbenika (smetnje u
komunikacijskom kanalu) koje ometaju svakog sugovornika
individualno ili pod utjecajem nesporazuma iz okoline
poiljatelj treba provjeriti da li je poruka pravilno primljena
traenjem povratne veze, te poruku dodatno pojasniti ukoliko nije
dobro primljena, shvaena ili prihvaena
povratna informacija potvruje razumijevanje i provjerava
uspjenost komunikacije kada je sugovornicima potvreno da li je
poruka dobro sastavljena, prenesena, interpretirana ili shvaena
uspjena komunikacija se manifestira pozitivnim odgovorom pri
povratnoj vezi, gdje je prilikom planiranja komunikacije, prikupljanja
injenica, analiziranja poruka i izbora prikladnog prijenosnika
ukljuiti i obratiti pozornost na sugovornike kako bi sadraj poruke
odgovarao razini znanja primatelja, te utjecao na uspjeh
uspjeh povratne veze lei u obostrano razumljivoj, jasnoj,
neiskrivljenoj komunikaciji koja zahtjeva stalno provjeravanje poruka

3. POTENCIJALNI PROBLEMI U KOMUNIKACIJSKOM PROCESU

komunikacijski proces podloan je brojnim utjecajima koji nerijetko
ometaju prijenos poruke, prijete prekidom, u potpunosti
onemoguuju nesmetano odvijanje komunikacijskog procesa ili
usporavaju uspjean komunikacijski tijek
opasnosti se u obliku nesporazuma, prepreka, prekida i smetnji
mogu pojaviti u bilo kojem dijelu komunikacijskog procesa i to na
strani:
poiljatelja od procesa nastanka i prijenosa poruke
primatelja pri interpretaciji i razumijevanju poruke
pri obostranim odgovorima

opasnosti iz okoline, odnosno vanjske opasnosti koje prijete

uspjehu komunikacijskog procesa su:
nepoznavanje ili nedovoljno poznavanje jezika kojim
sugovornici komuniciraju
neprimjerena upotreba jezika za dati komunikacijski proces
razliiti zvukovi koji odvlae pozornost od aktivnog
sudjelovanja u komunikaciji
kulturoloke razlike meu sugovornicima
razliita meunarodna okolina
ostala buka i umovi, odnosno sve to iskrivljava ili prekida
poruku
unutranje opasnosti, za razliku od opasnosti iz okoline, jesu sve
psiholoke opasnosti od strane samih sugovornika u obliku misli i
stavova koji ih u tolikoj mjeri mogu zaokupiti da uspore, prekinu ili u
potpunosti onemogue uspjean tijek komunikacijskog procesa
poruke znatno iskrivljavaju unutranje opasnosti, prvenstveno jer je
svaki od sugovornika podloan osobnom razumijevanju,
promjenama i izmjenama sadraja, te znaenja poruka na nain da
interpretacija bude osobno usklaena i prilagoena primatelju i
njegovim stavovima
neke od unutarnjih opasnosti su:
stavovi, ponaanje, odgoj, obrazovni status, drutveni poloaj
sugovornika
usmeno izraavanje (besmisleno prianje, dvosmislene,
nejasne poruke)
nerazrijeene pretpostavke za koje se smatra da su oigledne
i da se podrazumijevaju
pretjerano iznoenje novih i nevanih informacija
neverbalna komunikacija (ljutnja, strah, trenutno
raspoloenje, predrasude)
opasnosti iz okoline potrebno je svesti na najmanju moguu mjeru, a
bilo koji oblik nesporazuma, prepreka ili prekida prekinuti na vrijeme