Professional Documents
Culture Documents
Globalizacija I Zastita Zivotne Sredine
Globalizacija I Zastita Zivotne Sredine
SADRAJ
I METODOLOKI KONCEPT RADA......................................................................................5
II PROCESI GLOBALIZACIJE U MEUNARODNOJ ZAJEDNICI.....................................6
2.1. Globalizacija i neoliberalizam.......................................................................................10
2.2. Uticaj globalizacije na zemlje u tranziciji......................................................................12
III IVOTNA SREDINA I EKOLOKA KRIZA....................................................................15
IV MEUNARODNA SARADNJA U EKO-BEZBEDNOSTI..............................................19
V STUDIJA SLUAJA............................................................................................................23
5.1. Definisanje etikog problema........................................................................................25
5.2. Mogue alternative.........................................................................................................25
5.3. Uesnici u dogaaju.......................................................................................................25
5.4. Analiza studije sa etikog aspekta..................................................................................26
5.5. Zakljuak izveden iz studije...........................................................................................27
ZAKLJUAK I PREPORUKE................................................................................................28
Literatura...............................................................................................................................29
UVOD
U modernoj konstelaciji drava i dalje ostaje jedan od glavnih subjekata
meunarodnih odnosa, to se manifestuje na sve drutvene fenomene, ukljuujui i subjekte
ekoloke bezbednosti. Reformski procesi kao neophodnost u savremene planetarne trendove
podrazumevaju preobraaj u svim sferama javnog ivota radi dostizanja odreenih
civlizacijskih ciljeva. Postmoderni procesi globalizacije, uz nezaobilazne demokratske
tendencije integriu sve zemlje sveta u svrsi unapreenja ekonomije i ukupnog prosperiteta
svake pojedinane drave i svetske zajednice u celini.
Globalizacija je proces privrednog, socijalnog,kulturnog i politikog delovanja koje
nadmauje granice nacionalnih drava u kontekstu meunarodne saradnje. Globalizujue
oveanstvo u odreenom smislu,postaje svetsko drutvo suoeno sa realnim globalnim
problemima,meu kojima znaajno mesto zauzima naruavanje ekolokog balansa na planeti
Zemlji koje ugroava opstajanje uslova ivota i uslova ivota oveka na njoj u meri da se
moe govoriti o globalnog ekolokoj krizi.Globalna i ekoloka kriza nastala je kao posledica
snanog razvoja nauke i tehnologije u do sada nesluenim razmerama.Ali,razvoj nije doprineo
samo poboljanju uslova zivota ljudske vrste,ve je imao i tetne posledice za ovekovu
okolinu i kvalitet ivota.
Negativne reperkusije aktuelnih pojava posebno su vidljive u oblasti ivotne sredine.
Devastacija i degradacija ovekovog ambijenta dostie spektakularne razmere, tako da se u
okviru fenomena odrivog razvoja razmatra temat ugroene perspektive oveanstva. Na
osnovu navedenog, oblast eko-bezbednosti predstavlja esencijalan segment nacionalne
bezbednosti i koncepta nacionalnih interesa. To podrazumeva strateki pristup i jednu od
prioritetnih obaveza relevantnih aktera meunarodne zajednice i svake dravne tvorevine
4 Nekovi, S., Sociologija bezbednosti, Bezbjednost-Policija-Graani, Banjaluka: MUP Republike Srpske, 2008. str. 101.
5 Markovi, ., D., Sociologija i globalizacija, Beograd: Savremena administracija, 2002. str. 189.
makroekonomske politike. Svi uspeni modeli imaju visoku stopu tednje i investicija, veliku
pokretljivost radne snage, integrisanost u svetske tokove i sposobne vlade koje su posveene
ekonomskom razvoju, a ne samo stabilizaciji.
Privredni razvoj ne zahteva minimalnu ulogu drave, ve njenu uravnoteenu ulogu.
Nova finansijska kriza, nastala u srcu neoliberalne ekonomije i obraanje dravi za
pomo da izvlai privatni finansijski sektor i banke iz duboke krize, novi je udarac
neoliberalizmu. Isuvie vere se poklanjalo samoreguliuoj moi slobodnog trita i nije
anticipirano samounitavajue dejstvo hipotekarnog kreditiranja. Finansijska crna rupa koja
je na ovaj nain stvorena je zaista zastraujuih proporcija: ne bi mogao da je pokrije ni
dananji bruto nacionalni proizvod svih zemalja sveta. injenica da je sredite krize u SAD
podstakla je spekulacije o poetku kraja njeneimperijalne dominacije, a ponegde se u pitanje
dovodi i sam kapitalistiki sistem. Nacionalizacije su u opticaj vratile i pojam socijalizam .
Zbog svoje centralne uloge u globalizovanom svetu, praktino niko nije poteen kolateralne
tete. Na zapadu se ironino komentarie da predlozi za reenje svetske finansijske krize ne
vode nikakvom novom kapitalizmu, nego ga sahranjuju i znae vraanje starom socijalizmu.
Snanom intervencijom na Volstritu, Amerika je postala vie komunistika od Kine. To
predstavlja moda najvei primer socijalizma u istoriji SAD. Najvei socijalista je danas X.
Bu . Ispada da se ovde razmahao socijalizam kao sredstvo za odbranu poljuljanog modela
kapitalizma, kojim je dominirala samoregulacija trita.
Verovanje da e uvoenje privatnog vlasnitva i laisser faire trinog mehanizma,
socijalistike privrede odmah pretvoriti u drave blagostanja, bila je velika i teka zabluda i
zavaravanje. Jedna prethodna ideologija zamenjena je ideologijom trinog fundamentalizma.
2.2. Uticaj globalizacije na zemlje u tranziciji
Zemlje u tranziciji su premale za velike probleme i prevelike za male probleme.
Drave Evropske Unije su svoje nadlenosti prenele nadnacionalnim organizacijama.
Tako je stvorena evopska moneta "Euro" koji je postao simbol monetarneunije i novac koji se
koristi u svim zemljama Evrope.
Ekonomska globalizacija oznaava u prvom redu stvaranje i utvrivanje pravila
jedinstvenog svetskog trita sa slobodnim podsticanjem konkurencije i razvoja. Protivnicisa
druge strane tvrde da velike multinacionalne korporacije koriste ve zaraeni kapital da
onemogue stvaranje konkurenata sa kojima bi morali deliti trite.
Politika globalizacija je tesno vezana uz ekonomsku globalizaciju. Postojanje
jedinstvenog svetskog trita smanjuje mogunost nacionalnih drava i zemalja u tranzicijida
direktno podstiu razvoj vlastite ekonomije postavljanjem pravila koja daju prednostvlastitim
firmama. Mesto donoenja odluka se prenosi iz dravnih u meunarodneinstitucije ime se
smanjuje mogunost ljudi da direktnim izborima predstavnika vlastiutiu na vlastiti razvoj.
8
10
Ekoloka kriza je nastala kao posledica velikog razvoja nauke i tehnologije u svetu.
Ekonomske potrebe svakog drutva iziskuju stalnu tenju za to veim progresom, i za to
magovnijom proizvodnjom kako bi se obezbedilo bolje materijalno stanje graana.Ogroman
tehnoloki napredak nije samo poboljao uslove ivota ljudi,ve je imao i tetne posledice za
ovekovu sredinu i kvalitet ivota ljudi.Kriza prouzrokovalo naruavanje ekoloke ravnotee
zbog preteranog uticaja ljudskog drutva na ivotnu sredinu,a ta ravnotea je neophodna za
opstanak i dalji razvoj oveanstva.
Naruavanje je raslo i raste,po meri industrijskog razvoja privredno najrazvijenijih
zemalja i uveanja broja stanovnitva.Tako moemo rei da je ekoloka kriza predstavlja
naruavanje u ravnoteenosti uslova i uticaja u ivotnoj sredini,u jedinstvu njene prirodne i
drutvene komponente i izraava se u ugroenosti stabilnog funkcionisanja kako biosfere tako
i drutva dovodei u pitanje egzistenciju oveka kao prirodno-drutveno bie.
Ekoloka kriza se ispoljava najee u tri stupnja ivotne sredine: zagaenje ivotne
sredine (u ovom prvom najniem stupnju dolazi do poremeaja ekoloke ravnotee,ali u
tolikoj meri da priroda moe sama da se regenerie i vrati u normalno stanje u toku odreenog
vremenskog perioda); ugroenost ivotne sredine (dolazi do znaajnog smanjenja sposobnosti
ekosistema i biosfere za njegovu samoregulaciju, ve je potrebna ljudska delatnost radi
uspostavljanja ekonomske ravnotee); destrukcija ivotne sredine(poslednji stadijum u kome
dolazi do razaranja i zagaenja prirode u toj meri, da je obnova svih funkcija odreenih
ekosistema gotovo nemogua,ili zahteva velike napore oveka u dugom vremenskom periodu,
koji ne garantuju pozitivan ishod obnove,i normalno funkcionisanje tih ekosistema).6
Ovi stadijumi degradacije ivotne sredine pokazuju da je ovek ekoloku ravnoteu u
savremenom svetu doveo u takvo stanje,da su ugroeni osnovni prirodni sistemi nuni i
neophodni za odravanje ivota i funkcionisanje ivih bia.Najbolji znaci po kojima moemo
uvideti da je nastupila ekoloka kriza jesu:
Nauka koja se bavi odnosima ivih bia i ivotne sredine,kao i uzajamnim odnosima
ivih bia zove se ekologija. Ekoloka kriza je nastala kao posledica velikog razvoja nauke i
tehnologije u svetu.
Ekonomske potrebe svakog drutva iziskuju stalnu tenju za to veim prostorom i za
to masovnijom proizvodnjom kako bi se obezbedilo bonje materijalno stanje
graana.Ogroman tehnoloki napredak nije samo poboljao uslove ivota ljudi.ve je imao i
tretne posledice za ovekovu sredinu i kvalitet ljudskog ivota.Krizu je prouzrokovalo
6 Markovi, ., D., Globalizacija i opasnost globalne ekoloke krize, Ni: Teme, 3/2002. str. 228.
12
naruavanje ekoloke ravnotee zbog preteranog uticaja ljudskog drutva na ivotnu sredinu,a
ta ravnotea je neophodna za opstanak i dalji razvoj oveanstva.
Poslednjih godina, velika panja se posveuje ouvanju prirodne sredine u svim delovima
sveta, na svim nivoima, u okviru svih organizacija. Ekoloki problemi su posebno uticali na
mnoge organizacije, na njihov menadment, ali i na vodee menadere. Organizacije su
morale da prate i da se pridravaju zakonskih propisa o ekolokim pitanjima, morale su da se
bave reakcijama javnosti u pogledu odreenih ekolokih problema. Mnoge organizacije
poele su da razvijaju nove proizvodne procese koji ne dovode do ugroavanja ovekove
ivotne sredine. Neke organizacije su svoju delatnost usmerile ka raiavanju ekolokih
oteenja do kojih je ve dolo. Tako se menaderi sve vie i sve ee susreu sa brojnih
pitanjima i brojnim problemima zatite i ouvanja ovekove sredine.7
Liste ekolokih problema sa kojima se organizacije neminovno susreu izuzetno je dugaka i
svakim danom sve obuhvatnija. Vidljivi efekti ekoloke krize ogledaju se u brojnim globalnim
problemima, od zagaenja prirodne sredine, do nedostatka hrane.
Zagaenje prirodne sredine ispoljava se na razliite naine i ima mnogo oblika ovog
ispoljavanja. Kao opasne supstance koje zagauju prirodnu sredinu navode se: polihlorisani
bifenili(PCB), hlorisani rastvori koji su opasni zagaivai vode za pie, pesticidi, olovo,
azbest, nuklearni otpad, otrovne hemikalije i kisele kie.
Promena klime na planeti uzrokovana je ovekovom delatnou. Dolo je do
pregrevanja planete. Naime, veoma malo poveanje temperature bilo bi dovoljno da se klima
znatno izmeni. Jer, gasovi iz staklenika, koji se oslobaaju sagorevanjem goriva na bazi
ugljenika, zadravaju toplotu u atmosferi i kako procenjuju naunici doie do globalnog
zagrevanja. To e za posledicu imati vii temperaturu za otprilike 1,5do 4,5 Celzijusa( ako
se ovako nastavi) , gusto naseljeni delovi kopna e nestati, morska voda e prodreti dalje u
unutranjost i uzvodno u reke zagaujui pri tome podzemne svee vode. Promena klime e
verovatno smanjiti raznolikost biljnih vrsta.
Ozonske rupe i unitavanje ozonskog omotaa nastaju kada se u atmosferu ispuste i
razloe hlorofluorougljenici (CFS) koji oslobaaju molekule hlora i unitavaju molekule
ozona. Tada se smanjuje ozonski omota oko Zemlje, a ako se ovaj zatitni omota istanji,
tetni ultraljubiasti zraci izazivae mnogo vei broj obolelih, posebno od raka koe. Inae
ova jedinjenja imaju iroku primenu u industriji zato to su relativno netoksina, nezapaljiva i
ne razlau se lako. Njihovo trajanje u prirodi procenjuje se na 150 godina. Smatra se da je ovo
jedinjenje do sada unitilo izmeu tri i pet posto oznoskog omotaa.Mnoge zemlje su sklopile
meunarodne dogovore o tome da se proizvodnja CFS-a ogranii ili da se ova materija
potpuno izbaci iz upotrebe.
7 Vidakovi, M., Poslovna etika, Novi Sad: Cekom-books d.o.o., 2009. str. 90.
13
Nedostatak hrane je globalni problem ove planete, jer je u dvadesetom veku bilo toliko
gladnih koliko je u devetnaestom veku bilo stanovnika. Vie od polovine svetskog
stanovnitva trpi hroninu glad za belanevimana. Nedostatak belanevina u organizmu
dovodi do neishranjenosti, ali bitno utie i na mentalni i fiziki razvoj dece. Glavni izvor
hrane za oveanstvo predstavlja obradiva zemlja.
14
15
pripadnika tog roda. U tenji za iznalaenjem naostao je i model odriv razvoj.Njegovu sutin
u ini zahtev za usaglaavanjem ekonomskih delatnosti sa ekonomskim mogunostima tj. sa
potrebom ouvanja ekolokog balansa u cilju ouvanja uslova ivota ljudskog roda uz
potovanje ljudsog dostojanstva svakog pripadnika tog roda. U ovom kontekstu treba
razmatrati i promiljati i meunarodnu saradnju u zatiti ivotne sredine,posebno u
promiljanju dva znaajna dokumenta koja su usvojena u okviru te saradnje. Deklaracija o
odrrivom razvoju (1992. godine) i Milenijumsku deklaraciju (2000. godine). Na konferenciji
UN o ovekovoj ivotnoj sredini u Rio de aneiru 1992. godine usvojena je Rio dekleracija o
ivotnoj sredini i razvoju u kojoj je promovisan koncept odrivog razvoja.
U Deklaraciji je ukazano na potrebu ostvarivanja ciljeva zatite ivotne sredine i
razvoja u njihovoj povezanosti i podsticanje odrivog razvoja makroekonomskom politikom,
omoguavanje ekonomski prihvatljivog naina ivota svim ljudima uz iskorenjivanje
siromatva i iznalaenja obrasca proizvodnje o potronje koji smanjuju optereenost prirodne
sredine, uz zadovoljavanje osnovnih potreba ljudi.U stavari,prihvatanje koncepta odrivog
razvoja trebalo je da doprinese otklanjanju negativnih posledica dotadanjeg razvoja nauke i
tehnologije na ivotnu sredinu oveka i njenu dalju degradaciju. Ostvarivanje ovog koncepta
u sutini je zahtevalo ekologizaciju proizvodnje. Ekologizacija,najoptije reeno, predstavlja
harmonizaciju proizvodnih procesa sa ekolokim faktorima sredine.Ona predstavlja
objedinjavanje znanja o zakonitostima pripodnih sistema i socijalnih procesa u socioprirodni
sistem .
Meunarodno prihvaena koncepcija drutvenog razvoja kao odriv razvoj,tj.razvoj
kojim se vri usaglaavanje ekonomskih ciljeva sa potrebama ouvanja ekolokog balansa
potrebnog za ouvanje ivota pa i ivot oveka zasniva se na meusobnoj uslovljenosti i
povezanosti zatite ekoloke ivotne sredine i zatite oveka i njegovog dostojanstva. U
kontekstu ovakvog pristupa postaje razumljivo i irenje interesovanja za ekoloke probleme i
njihovo prouavanje: o zatiti ekolokog balansa,preko njegove zatite u cilju ouvanja uslova
ivota ljudsog roda do zatite svakog oveka i njegovog ljudskog dostojanstva. Naime,
horizonti ekolokog znanja ili su od bioloke ekologije prema socijalnoj ekologiji.
Socijalna ekologija u prouavanju odnosa pripode i drutva i problema zatite ivotne
sredine, vodi rauna i o pitanjima od drutvenog i kulturnog razvoja i ukazuje na znaaj
povezivanja u odrivom razvoju ouvanja biolokog balansa neophodnog za ivot ljudi na
planeti sa ostvarivanjem uslova za potovanje dostojanstva oveka.A ti uslopvi predstavljaju
mogunost zadovoljavanja osnovnih fiziolokih potreba oveka za vodom, hranom i
stanovanjem. I kao to ostvarenje biolokog balansa ima globalan karakter,tako i ostvarivanje
ovih uslova treba da se razmatraju i reavaju na globanom planu. Naime, poslednjih godina
formiralo se novo shvatanje o ekolokoj bezbednosti,sadravajui u sebi ekoloku bezbednost
drutva i ekoloku bezbednost oveka u degradiranoj ivotnoj sredini utiui na zdravlje i
genofon kako drutva tako i svakog posebnog oveka.
Meutim, ovako shvaena ekoloka bezbednost ne moe se ostvariti samo pravnim
propisima (iako su i ono potrebni) ni tehnikim reenjima (na naunim saznanjima
16
9 Miltojevi, V., Ekoloka kultura i kvalitet ivota,, Zbornik radova, Ni: Filozofski fakultet, 2004. str. 50.
17
18
V STUDIJA SLUAJA
ETIKA I ZATITA IVOTNE SREDINE
Poslovna etika i zatita ivotne sredine nalaze se u neraskidivom meusobnom
odnosu. Sa etikog stanovita, taj odnos se bazira na injenici da menadment, ali i
menaderi, imaju obavezu i moralnu odgovornost da zatite ovekovu sredinu, pri emu je ta
obaveza i odgovornost mnogo vea od one koju zahteva i utvruje zakon i drugi propisi iz ove
oblasti.
Principi etikog poslovanja u zatiti ovekove ivotne sredine) su: 10
Treba napomenuti i principe humanizma kao filozovskog, etikog i naunog pogleda na svet.
Globalni problemi ovekove ivotne sredine moraju se reavati na globalnom nivou, to
znai da sa etikog aspekta zatita ivotne sredine podrazumeva:
10 Hoffman M., Business and Environmental Ethics, Business Ethics Quarterly, Vol. 1, No. 2, Charlottesville, Virginia: Philosophy
Documentation Center, 1991. str. 177.
19
20
ental je potraila broj telefona jednog starog prijatelja koji radi za lokalne novine. ta
e uraditi?
5.1. Definisanje etikog problema
Etiki problemi u ovom sluaju su:
ental obavetava svog prijatelja koji radi za lokalne novine o odlaganju medicinskog
otpada na lokalno optinsko zemljite. On objavljuje lanak u novinama koji govori o
tome. Firma AVCO trai drugo mesto za odlaganje medicinskog otpada. ental je
zadovoljna ali menader njene firme mora da pronae drugo reenje za smanjenje
trokova ako hoe da opstane na tritu.
ental obavetava svog prijatelja koji radi za lokalne novine o odlaganju medicinskog
otpada na lokalno optinsko zemljite. On objavljuje lanak u novinama koji govori o
tome. Firma AVCO trai drugo mesto za odlaganje medicinskog otpada. ental dobija
otkaz . Ona mirne savesti trai drugi posao.
ental obavetava svog prijatelja koji radi za lokalne novine o odlaganju medicinskog
otpada na lokalno optinsko zemljite. On se raspita o tetnosti tog medicinskog
otpada i odlazi na razgovor sa entalvim predpostavljenima. Oni shvativi da se
javnost umeala odluuju da nau drugo mesto za odlaganje.
ental obavetava svog prijatelja koji radi za lokalne novine o odlaganju medicinskog
otpada na lokalno optinsko zemljite. On odlazi do opinski vlasti i saoprava vam im
ta firma AVCO radi. Optinski elnici odlaze u entalovu firmu i trae da smesta
prekinu odlaganje medicinskog optada na to zemljite i da prenesu sve do sada
odloeno. AVCO to i radi . Zatim obeava da vie nikad se nee ogluiti o ivotnu
sredinu oveka.
ental obavetava svog prijatelja koji radi za lokalne novine o odlaganju medicinskog
otpada na lokalno optinsko zemljite. Zatim ona daje otkaz a njen prijatelj objavljuje
u novinama kako AVCO odlae otpad gde mu nije mesto. AVCO gubi posao sa
bolnicom.
5.3. Uesnici u dogaaju
21
Direktni uesnici u ovom dogaaju su: ental, Dejv Lambu, i Anela Vigenburg .
Indirektni uesnici su svi ostali ljudi.
trokova e potraiti na drugi nain i opstae na tritu meu velikim igraima. Dejva e
opomenuti da mora da razgovara sa zaposlenima i da prenosi informacije nadreenima.Time
bi svi bili zadovoljni a i prirodu i ljudske ivote nebi dovodili u pitanje. Dugorono gledano
sve firme bi trebale da uvaju okolinu jer u njoj ivimo i ona nas hrani ako mi o njoj
nevodimo rauna neemo imati gde da ivimo.
Sa druge strane neki su miljenja da je profit najvanija od svega i do nje dolaze po
svaku cenu. Tako e i Anela odluiti da je najbolji i najbri nain da ostvare profit da odlau
deo medicinskog otpada na lokalno opinsko zemljite i da imaju najmanje trokove. Ne
mislei da time ugroavaju ivote zato to o tome ne razmiljaju.
5.5. Zakljuak izveden iz studije
Ovo upozorenje se u mnogo emu moe primeniti na savremeni biznis i njegov uticaj
na prirodnu sredinu. Moderna tehnologija omoguila je oveanstvu materijalno blagostanje
nezabeleeno u dosadanjoj ljudskoj istoriji. U isto vreme, industrijski razvoj doveo je do
opasnog zagaenja ivotne sredine i ugroavanja prirodnih resursa i ekoloke ravnotee. Svet
biznisa mora nauiti jezik prirode i razumeti principe ekologije ako eli da omogui ne samo
odriv razvoj, ve i opstanak nae planete. Zemlji preti ekoloka katastrofa ako ne definiemo
pravce odrivog razvoja i ne promenimo stil ivljenja i poslovanja.
Reavanje problema zagaenja i ouvanja zdrave prirodne sredine moe se definisati
kao dunost da se razume i sauva ekoloki sistem u kojem ivimo. Ako biznis ne prihvati i
ne razume principe ekoloke uzajamnosti i odgovornosti, i ako se osigura da se njegove
aktivnosti odvijaju po ekolokim zakonitostima, teko da se mogu izbei i reiti ozbiljni
problemi zagaivanja ivotne sredine. Umesto da bude deo ekolokog problema, biznis bi se
morao potruditi da pronae kreativan nain njihovog reavanja.
Svi treba da vodimo rauna o naoj planeti jer ako bi se svi ponaali kao Anela i
zarad profita zagaivali planetu Zemlju, brzo bi nam se ona osvetila. Ne bi imali zdravu
hranu, ist vazduh i vodu. Trebalo bi da se ponaamo kao ental koja nije mogla da okrene
glavu i da zamuri pred injenicom nemoralnog ponaanja prema naoj okolini a i prema
nama samima. Moramo da podignemo moralnu svest na zavidni nivo kroz ekukacije u
kolama, fakultetima, kroz razne seminare i preko medija. Smatrali smo da resursi, kakvi su
voda ili vazduh, su optedostupna dobra, stvari koje nisu niije i svi ih moemo koristiti
slobodno i bez obaveze da bilo kome o tome polaemo raune ili plaamo odreenu naknadu.
Ali to nije tako oni jesu optedostupna dobra ali moramo voditi rauna kako ih koristimo i
troimo da bi ih imali dovoljno.
Oigledno je da ekoloko zagaenje nije samo problem zatite i kvaliteta prirodne
okoline, ve i pitanje zdravog duha i zdravog drutva i najdubljih vrednosnih temelja
civilizacije u kojoj ivimo.
23
ZAKLJUAK I PREPORUKE
U ovom radu poli smo od opte hipoteza koja glasi: Ako se proces globalizacije
aktivnije primeni u Republici Srbiji doi e do poboljanja u oblasti zatite ivotne
sredine na njenoj teritoriji. Opta hipoteza je potvrdjena kao i sporedne koje glase: Ako se
proces globalizacije aktivnije primeni u AP Vojvodini doi e do poboljanja u oblasti
zatite ivotne sredine na njenoj teritoriji i Ako se proces globalizacije aktivnije primeni
u gradu Zrenjaninu doi e do poboljanja u oblasti zatite ivotne sredine na njegovoj
teritoriji.
Globalizacija je proces privrednog, socijalnog, kulturnog i politikog delovanja koje
nadmauje granice nacionalnih drava.To je proces koji menja na globalnom nivou ustaljene
politike, ekonomske, socijalne i kulturne odnose.
Globalizujue oveanstvo u odreenom smislu,postaje svetsko drutvo suoeno sa
realnim globalnim problemima, meu kojima znaajno mesto zauzima naruavanje ekolokog
balansa na planeti Zemlji koje ugroava opstajanje uslova ivota i uslova ivota oveka na
njoj u meri da se moe govoriti o globalnog ekolokoj krizi. Globalna i ekoloka kriza nastala
je kao posledica snanog razvoja nauke i tehnologije u do sada nesluenim razmerama. Ali,
razvoj nije doprineo samo poboljanju uslova zivota ljudske vrste,ve je imao i tetne
posledice za ovekovu okolinu i kvalitet ivota.
Globalizacija ivotne sredine je najstariji,najfundamentalniji, a da tako kaemo uvek
prisutni oblik globalizacije. Ona se moe definisati kao transport materijala na dugim
rastojanjima u atmosferu ili okeane, ili biokih materijala kao to su patogeni,ili genetski
materijali, koji utiu na ljudsko zdravlje i blagostanje
Ekoloka kriza predstavlja naruavanje uravnoteenosti uslova i uticaja u ovekovoj
ivotnoj sredini u jedinstvu njene prirodne i drutvene komponente i izraava se u ugroenosti
stabilnog funkcionisanja kako biosfere tako i drutva, dovodei u pitanje egzistenciju oveka
kao prorodnidrutveno bie. Obezbeivanje ekoloke bezbednosti na planeti Zemlji, treba
shvatiti kao ostvarivanje ekoloke bezbednosti ljudskog roda kao i ostvarivanje ekoloke
bezbednosti svakog pripadnika tog roda. U tenji za iznalaenjem naostao je i model odriv
razvoj. Njegovu sutinu ini zahtev za usaglaavanjem ekonomskih delatnosti sa ekonomskim
mogunostima tj. sa potrebom ouvanja ekolokog balansa u cilju ouvanja uslova ivota
ljudskog roda uz potovanje ljudsog dostojanstva svakog pripadnika tog roda
Obezbeivanje ove konstantne ravnotee zahteva usaglaavanje proizvodnje sa
ekolokim faktorima sredine zasnovano na naunim saznanjima.To usaglaavanje potrebno je
na globalnom i regionalnom planu i na lokalnom nivou uz uvaavanje saznanja o povezanosti
24
Literatura
1. Nekovi, S., Sociologija, Ni: Fakultet zatite na radu i drugi, 2008.
2. Markovi, ., D., Sociologija i globalizacija, Beograd: Savremena administracija,
2002.
3. Markovi, ., D., Globalizacija i opasnost globalne ekoloke krize, Ni: Teme, 3/2002
4. Nekovi, S., Nacionalni interes i zatita ivotne sredine u postmodernom globalnom
ambijentu, Zbornik radova, Zlatibor: Fakultet organizacionih nauka, 2007.
5. Nekovi, S., Postmoderni menadment ljudskih resursa u turizmu i ekologiji
znaajan postulat Stategije nacionalnih interesa, Trebinje: Mediteranski dani, 2009.
6. Nekovi, S., Sociologija bezbednosti, Bezbjednost-Policija-Graani, Banjaluka: MUP
Republike Srpske, 2008.
7. Miltojevi, V., Ekoloka kultura i kvalitet ivota,, Zbornik radova, Ni: Filozofski
fakultet, 2004.
8. Smith, S., Baylis, J., (Eds), The Globalization of World Politics, Oxford Press, New
York, 2001.
9. Veselica, V: Globalizacija i nova ekonomija, AG Mato, Samobor; Ekonomski fakultet
Zagreb, 2007.
10. Vidakovi, M., Poslovna etika, Novi Sad: Cekom-books d.o.o. 2009
11. Vukovi, ., Biznis i moral, Novi Sad: Cekom-books, 2006.
12. Hoffman M., Business and Environmental Ethics, Business Ethics Quarterly, Vol. 1,
No. 2, Charlottesville, Virginia: Philosophy Documentation Center, 1991.
13. Nekovi, S., Bezbednost i reforme u Srbiji, Beograd: Institut za politike studije,
2006.
14. Nekovi, S., Zemljite i vode kao resursi od znaaja za stategiju nacionalnih interesa
Republike Srbije, Beograd: Privredna komora Srbije, 2008.
15. https://answers.yahoo.com/question/index?qid=20070111093330AAJ7fFQ
16. http://www.businessethics.ca/cases/wb-env1.html
25