Do sad se pedagogija vie bavila makro-problemima kao to su cilj i zadaci

odgoja, metode i sredstva odgoja, sadraji odgoja i slino. Ovdje emo se

dotaknuti pojma mikropedagogija. Pod nazivom mikropedagogija
oznaavamo dio pedagogije koji se bavi prouavanjem onih pojava i
procesa koji su znaajni za odgoj, a vezani su u prvom redu za
meuljudski odnos kao temeljnu jedinicu u kojoj se odvija odgojni
proces.
1. Tri aspekta odgoja
Odgoj je sloeni fenomen i nije ga mogue svesti na jednu definiciju, nego ga je,
radi jasnijeg spoznavanja, potrebno sagledati s vie aspekata. Ovdje su
razmatrana tri aspekta odgoja:
Drutveno-generacijski aspekt odgoja
Odgoj sagledavamo kao generacijsku pojavu. Odgoj moemo definirati kao
prijenos iskustava, znanja i uope socijalnog nasljea sa starije generacije na
mlau. Odgoj u tom smislu ima zadatak takoer i da osposobi mladu generaciju
za razvoj i bogaenje tog iskustva. Uspjean e odgoj biti onaj koji na najbolji
mogui nain ostvaruje postavljene ciljeve drutva, ali ne u smislu da
zadovoljstvo s postignutim dovodi do stagnacije, nego da neprekidno potie
razvoj.
Individualni aspekt odgoja
Odgoj sagledavamo u odnosu na razvoj pojedine linosti. Gledajui s tog aspekta
odgoj moemo definirati kao svjesno i namjerno djelovanje odnosno
samodjelovanje na razvoj fizikih i psihikih osobina i svojstava linosti pojedinca.
Odgoj linosti ne moe se vriti izvan drutva, jer je linost u najuoj povezanosti
s drutvom i ne moe ni postojati izvan drutva pa je ovaj aspekt odgoja
dijalektiki povezan s drutveno-generacijskim aspektom.
Odgoj sagledan s aspekta individualnog razvoja svakog pojedinca primarno je
povezan s uenjem, odnosno s poticanjem, motiviranjem, izazivanjem vlastite
aktivnosti s ciljem razvoja linosti. Samo oni odgojni poticaji koji izazovu i
potaknu linost na vlastitu aktivnost su efikasni i uspjeni.
Interakcijsko-komunikacijski aspekt odgoja
Suvremene tendencije u prouavanju odgojne djelatnosti sve vie naglaavaju
interakcijsko-komunikacijski aspekt, ija vrijednost lei u pridavanju vanosti
uloge odgajatelja i odgajanika, odnosno nastavnika i uenika. Takav pristup
odgoju u centar panje postavlja meuljudski odnos. Sagledan s ovog aspekta,
odgoj je usko vezan i primarno odreen kvalitetom ljudskog odnosa odgajatelj
odgajanik, odnosno nastavnik uenik.
Meuljudski odnos je dio opeljudskih odnosa koji vladaju u jednom drutvu pa je
ovaj aspekt povezan s drutveno-generacijskim. Takoer, cilj svake odgojne
djelatnost je razvoj pojedine linosti pa je ovaj aspekt povezan i sa individualnim

aspektom odgoja. Dakle, sva su tri aspekta zapravo dijalektiki povezana i jedan
drugog uvjetuju.
Ovaj aspekt naglaava da su i odgajatelj/nastavnik i odgajanik/uenik subjekti i
da se odgojni proces odvija u naizmjeninosti zauzimanja pozicija subjekta i
objekta, a ije ostvarenje ovisi o mogunostima odnosno o osposobljenosti
svakog sudionika. Rukovodeu ulogu ima odgajatelj/nastavnik te e o njegovoj
linosti, stavovima i kreativnim sposobnostima ovisiti kvaliteta uspostavljenog
odnosa s odgajanicima/uenicima, kao i cjelokupnost njegovog odgojnog
djelovanja.
Bitne karakteristike odgoja s interakcijsko-komunikacijskog aspekta su da se
odvija u meuljudskom odnosu, da se zasniva na stvaralakoj suradnji izmeu
odgajatelja i odgajanika, da ovisi o kvaliteti interakcije i komunikacije u odnosu,
te da usavrava linosti i odgajatelja i odgajanika.