- 1 -

UVOD

Svaki rad, svaka djelatnost u sebi nosi

odreeni

rizik u

pogledu poslovanja, ali i u pogledu sigurnosti. Rudarski posao

u sebi nosi

poveanu

opasnost po sigurnost ljudi, materijalnih

dobara, ali i irih razmjera koja se mogu

oitovati

kao elemen-

tarne nepogode.
Naime, rudarskim se radovima,

ukljuujui

i istraivanje

nafte, plina i termalnih voda, naruava prirodna ravnotea, a

s tim u vezi i izazivaju prirodne sile. S ljudske strane gledano
ove sile imaju

neogranienu mo.

Rudno blago, kao

ope

dobro, mora se pridobiti uz najmanji

stupanj rizika u pogledu sigurnosti, kako za neposredno zaposlene

tako i za iru drutvenu zajednicu.
Zadatak i cilj ove radnje je prikazati sigurnosnu opremu
koja se koristi u tehnici i tehnologiji izrade vrlo dubokih
buotina. U radu u se ograniiti na onu opremu koja je vezana
za osiguranje ua buotine odnosno koja spreava nekontrolirani
dotok slojnog fluida iz buotine.
Budui

da se potreba za energijom ( naftom i plinom )

poveavala, istraivalo se sve dublje i dublje, a to je uvjetovalo

da se ova oprema vrlo brzo usavravala i

poveao

proizvoaa.

nain

Svaki je

proizvoa

na svoj

se broj njenih

rjeavao isti pro-

blem koji se moe pojaviti pri buenju i iskoritavanju nafte i

plina. Danas u svijetu postoji mnogo proizvoaa ove opreme, od
kojih su najpoznatiji: NL Shaffer, Cameron i Hydril, pa se zbog
toga i koristi njihova oprema u naim uvjetima.

- 2 -

I POJAM I PODJELA VANJSKIH PREVENTERA

Preventeri su ureaji koji zatvaraju prstenasti prostor izme~a~ala buotine i cijevnog alata u kanalu buotine, odnosno puni
=~==~: buotine bez obzira da li je u nju sputen alat ili ne.
~=~~~iste namjene konstrukcijske im se karakteristike znatno razli-

Osnovni tipovi vanjskih preventera su:

a) prstenasti preventer
b) eljusni preventer
e) rotacioni preventer
d) diverter.
U preventerski sklop oni se ugrauju tako da je prstenasti
:=eventer uvijek radni, a eljusni rezervni. To znai da se
:=stenasti uvijek postavlja iznad eljusnog tj. da je on dalje od
::~ora

opasnosti, a to je u konkretnom

sluaju

buotina. Prstenasti

~e preventer univerzalan tj. moe se zatvoriti oko bilo kojeg pro-

~'era a eljusni samo oko onog promjera za koji ima ugraene eljusti,
~oje

se mogu mijenjati.

I 1. PRSTENASTI PREVENTERI

U INA-"Naftaplin-u" koriste se prstenasti preventeri proizvo~aa Hydril i Shaffer, pa e u ovom dijelu radnje biti govora samo
J

preventerima ta dva proizvoaa, iako i ostali svjetski proizvo-

~ai nude, u naelu, vrlo slina rjeenja. Na slikama I 1.1., I 1.2.,

: 1.3. i I 1.4. prikazani su integralni presjeci preventera i preventeri po sastavnim dijelovima ( elementima ).

- 3 -

Pokaziva

klipa

poloaja

Podlona
ploa

Radna guma

Meuprostor

za

otvaranje

Klip

Meuprostor

zatvaranje

Slika I 1.10 Prstenasti preventer ( Hydril)

za

- 4 -

==~-::aziva
.:_::_pa
Poklopac
~-:atika

brtva

Zatitna

ploa

:=::--tve na
~:::klopcu

Klip
=::::ina guma
Gornje brtve na
klipu

-=-ijelo

Slika I 1.2. Prstenasti preventer po sastavnim dijelovima

( Hydril ) l 4 l

- 5 -

Poklopac
Radna guma
Prelazni prsten

Klip

Tijelo

~~ika

I 1.3. Prstenasti preventer ( Shaffer)

- 6 -

Poklopac

Radna guma

Brtve prelaznog
prstena
Prelazni prsten

Brtve prelaznog
pr s tena

Klip

Brtve na klipu
Prsten (brisai)
Brtve na tijelu
Brisa

Tijelo

Slika I 1.4. Prstenasti preventer po sastavnim dijelovima

( Shaffer ) l 2 l

- 7 Analizirajui
~~9~enti

slike po elementima vidi se da su osnovni

jednog i drugog tipa:

a) tijelo
b) poklopac
e) radna guma
d) brtve na klipu odnosno poklopcu.

~Jljivo

je da preventer tipa Shaffer ima jo jedan prelazni prsten

adapter ring ) na kojem su ugraene brtve koje omoguavaju otva~anje

preventera. Na tipu Hydril tu funkciju preuzimaju brtve ugra-

:ene unutar poklopca preventera. Brtve su, u svakom

~apravljene
~

::a

od specijalne

sintetike

mjeavine za sve temperature

isplake. Presjek im ovisi o tome da li su

slici I 1. 5. prikazani su

mogui

sluaju,

statike

ili

dinamike.

tipovi jednih odnosno drugih

:>rtvi.

oo
Statike

Dinamike

brtve

Slika I 1.5. Dinamike i statike brtve

brtve

- 8 -

Zatvaranje jednog i drugog tipa preventera postie se nari~utim

tlakom u donju komoru. Time se klip

pomie

~lai

radnu gumu. Kod tipa Hydril radna guma je poloena u konusni

prema gore i

:io tipa koji je svojim pomakom stee kako je prikazano na slici

= 1. 6.
2~ika

I 1.6. Djelovanje tlaka iz buotine na klip

i radnu gumu l 4 l

Kod tipa Shaffer radna guma je ravna s donje strane i na nju djeluje
klip svojim gornjim ravnim dijelom. Guma se stee u konusnom gornjem
dijelu

kuita

odnosno poklopca i na taj

nain

vri brtvljenje.

- 9 I 1.1. RADNA GUMA

:;a slikama I 1.7a. i I 1.7b. posebno su prikazane radne gume
_

~etalnom

armaturom u njima.

Slika I 1.7b. Radna guma s

metalnom armaturom
(Hydrll) l 4 l

2~ika

I 1.7a. Radna guma s metalnom

armaturom (Shaffer) l 2

Metalna armatura daje

elastinost

vrstou

gumama, a

omoguava

da se zadri

i zatvaranje do punog profila.

Ovisno o tipu

isplanog

fluida i uvjetima rada koriste se

tri vrste guma:

a) Prirodna guma koristi se za isplake na bazi vode, kod
radnih temperatura od - 35C do 107C. Vrlo je trajna i pouzdana
u radu.

Identificira se s prefiksom R ili NR kod serijskog broja

- 10 -

i crnom bojom na njenom gornjem dijelu. Slika I 1.8a.

Slika I 1.8a. Prirodna guma

l 4 l
b) Nitril guma ( sintetike komponente u prirodnoj gumi )
upotrebljava se za isplake na uljnoj bazi ili kod isplaka gdje se
koriste uljni aditivi. Podnosi radnu temperaturu od -7C do 88C.
Identificira se s prefiksom S ili NBR kod serijskog broja i crvenom
bojom na njenom gornjem dijelu. Slika I 1.8b.

Slika I 1.8b. Nitril guma

l 4 l
e) Neoprenska guma koristi se za isplake na uljnoj bazi i
niske temperature od - 35C do 77C. Dugotrajnije su od prirodnih
guma i imaju bolja

elastina

svojstva na niskim temperaturama od

nitril guma. Identificiraju se prefiksom N ili CR kod serijskog

broja i zelenom bojom na njenom gornjem dijelu. Slika I 1.8c.

- 11 -

Slika I 1.8c. Neoprenska guma

l 4 l
Ovdje treba napomenuti da se radna guma, u

sluaju

potrebe,

moe razrezati i oko buaeg alata ugraditi u preventer bez bojazni

da se

nee

posti6i njena funkcija. Slika I 1.9.

Slika I 1.9. Razrezana radna guma oko

buaeg

alata

l 4 l

2.

ELJUSNI

PREVENTERI

Kako je ranije navedeno ovi se preventeri na

"edinicama koriste kao rezervni. Oni su preko
:~rektno
Y~~~

~2

spojeni na buotinsku glavu. Ovdje

buaih

se

i remontnim

buaim

prirubnica

takoer

usporedi-

preventeri tipa Shaffer i tipa Hydril, iako se u INA-Naftaplin-u

:: 8vih preventera koristi samo tip Shaffer. Na slikama I 2.1. i

: 2.2. paralelno su prikazana oba tipa preventera s tim da je pri:~:an

model s automatskim

-:~el

zakljuavanjem

tipa Shaffer, a tip Hydril

runim zakljuavanjem eljusti.

Tijelo
Brtva

klipnjae

Brtve klipa

Cilindar
i vra a

vrata
?ovrina
vrata
eljust

Brisai

Klip

Sekundarno brtvljenje
klipnjae

Slika I 2.1. eljusni preventer s automatskim

zakljuavanjem ( Shaffer )
l 1 l

- 13 -

Brtve no

Spojni utor
za prsten

Tijelo

Brtva
pok l
elj

Brava za upravljanje
radnim fluidom
arke poklopca
vratiju
Otvori za radni fluid
Prikljuci

voda za guenje ispuhivanje

::~tve

:d ipa

Vodilica

Cilindar
kouljica

eljusti

klipnjae

Kontrolni otvor
I 2.2. eljusni preventer s runim zakljuavanjem

:~strukcija
::~oriti,

im je takova da kad se jednom

osim ako im se ne dovede

=:~ane

klipa kod automatskog

=~~rne

vijak kod

zakljuaju

hidraulikim

zakljuavanja,

t Hydril ) l 5 l

ne mogu se

putem tlak s prednje

odnosno, ako se ne

runog zakljuavanja.

Uzmimo prvo u razmatranje model tipa Shaffer s automatskim

=~~ljuavanjem

na slikama I 2.3a. i I 2.3b.

- 14 Navoj za podeavanje
zakljuavanja

Slika I 2.3a. Dodatni klip u otvorenom poloaju

Segment za
zakljuavanje

Rame za
segment

Opruga

Slika I 2.3b. Dodatni klip u zatvorenom poloaju

Na slici "a" je prikazana potpuno otvorena eljust, a na slici "b"

potpuno zatvorena i

zakljuana eljust.

Vidi se da je osnovni klip

sastavljen od dva glavna sklopa; Osnovni klip na kojeg su preko

klipnjae

spojene eljusti za zatvaranje prstenastog prostora u

buotini i dodatni klip za zakljuavanje. Tlaenjem ulja na osnovni

klip s vanjske strane, on se

pomie

zajedno s

eljustima

i pri tom

- 15 ~~

=~tvara

~~:~~st

=~~=vnl

konusni klip koji

etiri

klip izbaci

alat ili

svojom kosinom na prednjoj strani kroz

segmenta. Ovi segmenti prihvate osnovni

za cilindar kouljicu. Time je

-~~~er

se ni u kom

_:~~s

unutranje strane.

~e

buai

na ~eljust ( kod punog profila ) pomakne se malo, ali

::~::jna,

~-:;

prstenasti prostor. Kada on nalegle na

slu~aju

zakljuavanje

izvreno i pre-

ne moe otvoriti dok se ne dovede tlak

Tlaenjem

ulja na klip s unutranje stra-

operacija je obrnuta; Najprije tlak ulja pomakne konusni klip,

zaklju~avanje

::vuku se segmenti za

pomie

se - otvara osnovni

O:::.p. Shematski prikaz optoka ulja prikazan je na slici I 2.4.

-=-~a I 2.4. Shematski prikaz optoka ulja za otvaranje - zatvaranje

eljusti

Opbok za

Optok za zatvaranje

eljusti

eljusti

Kod tipa Hydril prikazanog na slici I 2.2. zakljuavanje se

vri runo. Kroz klip prolazi vreteno koje se na njega spaja lijevim
~avojem.

Kada prsten nalijee na

zakljuan,

a ako je on pomaknut

kuite

cilindar kouljice klip je

naprijed prema klipu, otvaranje i

zatvaranje je nesmetano jer vreteno prolazi kroz prsten za

zatravljivanje.

- 16 - 2.1. RADNI ELEMENTI

?adni elementi odnosno

eljusti

sastoje se od tri dijela:

'l) \:.ume
2) elinog bloka
3) Draa eljusti
[a~:

prikazano na slici I 2.5.

~e

Vijak za

dra

elna

brtva
(guma)

elini blok

Slika I 2.5. eljusti

(Shaffer)

:~ai

predstavljaju spoj radne gume sa

elinim

blokom na klipnja-

~~. eljusti se mogu promijeniti brzo i jednostavno. Blokovi i gume

~apravljeni
~~otini,
~

su u standardnim dimenzijama prema promjeru alata u

odnosno za zatvaranje punog profila, ako nema alata.

novije vrijeme u upotrebi su viestruke

~oje omoguavaju

3 112" do 5"

*,

da se

eljusti

eljusti,

slika I 2.6.

zatvore oko alata svih promjera od

ime se izbjegavaju ee promjene na buaim

jedinicama.

Napomena: U radnji u koristiti dimenzije koje su uobiajene i

uvrijeene u anglosaksonskim jedinicama za koje vrijede
faktori konverzije dani na strani 42.

eljusti

- 17 -

Zatvorene

Zatvorene ~eljusti oko

bua6eg alata promjera

eljusti

Zatvorene eljusti oke

bua6eg alata proll',ie~c-a
3 1 12"
Slika I 2.6. Zatvaranje eljusti oko bua6eg
alata razliitog promjera l 2 l
?:~ed

ovoga u upotrebi su

:::~iste

=e

takoer

::1

alata. Oni se

sluaju

alat se ovjesi na donje

( ako se uspije ) i s gornjima odree i zatvori pun pro-

buotine. Elementi

=~ikama

rezai buaeg

u krajnjoj nunosti kada prijeti otvorena erupcija, a nita

drugo ne moe poduzeti. U tom

:e~justi

rezaa

i postupak rezanja prikazani su na

I 2.7a. i I 2.7b.

Donja

Gornja guma
Gornja

eljust

Donji
No
Gornji

eljust

nosa

Slika I 2.7a. Reza buaeg alata ( Shaffer )

nosa

- 18 -

Poluokrugla brtva

Poluokrugla brtva

:-e zaa

____ : 2.7b. Postupak rezanja bua6eg alata

Dok su ranije bile navedene

~~

~.8.

eljusti

l 2 l

tipa Shaffer, na slici

su za usporedbu prikazani radni elementi tipa Hydril koji

u osnovi ne razlikuju od prethodno navedenih.

Slika I 2.8. eljusti (Hydril)

l 5 l

- 19 - 2.2. BRTVLJENJE KLIPNJAE NA PREVENTERIMA

=z

svega ranije navedenog vidi se da vrlo vanu ulogu na

;~eventerima
=~

::~a~anje

~a

predstavljaju brtve, a posebno brtve na

- zatvaranje

eljusti.

klipnjai

Sklop brtvenih elemenata prika-

slici I 2.9.

Tijelo

~arne

Brtva za vrata
brtve

Sekundarne
brtve za
klipnjau

Gumena "0" brtva

'~

Cilindar kouljica

Kli:pnjaa

Klip
Poklopac klipa
~~ika

I 2.9. Sklop brtvenih elemenata ( Shaffer )

''0'' brtve

- 20 :~~

jedne strane moraju izdrati tlak ulja u cilindru, a s druge

~~=~e

tlak ispirnog fluida u buotinama. Ako bi u radu dolo do

-::~:vog

::~=~~o
~~~=

==

proputanja, buotinski fluid moe prodrijeti u cilindre,

istei

moe

ulje iz cilindra. Stoga na cilindrima preven-

postoje kontrolni otvori kroz koje se mogu kontrolirati brtve.

~~oputanja

doi

moe

:~:e8enja klipnjae

_:~.

Dakle, ako

kako zbog

oteenja

brtvi tako i zbog

od sitnog, abrazivnog pijeska u ispirnom flu-

doe

do proputanja na kontrolne otvore, prikazane

-=slici I 2.1 . , brtve obavezno treba kod ispitivanja preventera

==~~jeniti.

Meutim,

to ako se to dogodi kod zatvorenog preventera,

_ ~~otina je pod tlakom? U tom sluaju (slike I 2.1. i I 2.9.

_

~crnje

strane cilindra

=~~veni

sklop (

-~~ra

podruje

=e

plastina

ve

postoji sekundarni

dodatni )

masa ) koji se doteznim vijkom

primarnih brtvi i zaustavi proputanje. Postupak

primjenjuje samo dok se ne ugui buotina, dok kod

se~visa
~~ti

(klipiem)

treba kvar ( brtve,

brtve odnosno

klipnjae

radionikog

) ili otkloniti ili zamije-

klipnjae.

I 3. ROTACIONI PREVENTERI

Rotacioni preventeri koriste se:

Kod buenja naslaga iz kojih je

mogu

dotok ( prelijevanje )

2. Kod buenja ispod granice ravnotee ( pri buenju stijena s velikom propusnosti i upljikavosti kako se sloj ne bi

oneistio

isplakom )
3. Kod buenja s indirektnim optokom ispirnog fluida
4. Kod buenja s optokom plina ili zraka.
Rotacioni se preventeri

ugrauju

u preventerski sklop iznad

prstenastih preventera. Primjenjuju se kad razlika tlaka na

uu

- 21 =-~~tine ( psl- ph) ne prelazi 34.5 bar ( 500 PSI); ali omoguavaju
-~=~etano

sputanje,

vaenje

i rotaciju

buaeg

alata kroz zatvorenu

gumu ovog preventera. Na slici I 3.1. prikazani su osnovni

~~~~u

::~elovi

rotacionog preventera tipa Shaffer.

:-:3cioni

Sklop za pogon preko

radne ipke

:-:3cioni sklop
Dvostruki valjkasti
leaj
::1e brtve
: '3sna
Zasun za
zatvaranje
Spo,j na
izljevnu cijev
Tijelo

Radna guma
Spoj voda za
punjenje

:~ika

I 3.1. Rotacioni preventer ( Shaffer)

- 22 kuite

Tijelo, odnosno
.~eventerski
:=~~u

:_:~i
~~

sklop

pomou

posebnog iljka na

ugradi se zajedno sa spojnicom u

prirubnice na prstenasti preventer.

buau

ipku montira se glava- rota-

dio ovog preventera i odloi uz podite tornja na dohvat.

zatreba njegova primjena, glava se

pomou

spojnice spoji sa

_:Sitem. Rotacioni rukavac dobiva rotaciju preko radne ipke'i

~~i

se zajedno s radnom gumom na valjkastim leajevima i rubnim

=~~vama

oko donje strane rukavca. Ove brtve u radu treba redovito

::~mazivati.

One

spre~avaju

da se pri prelijevanju buotinski

ne probije iza radne gume oko rotacionog rukavca. Radne

~:~id

~..:.:::e izrauju se za promjere buaeg alata od 2 3/8" do

~

~reventeri,

-~jetima

te

6 5/8",

pored standardnih izvedbi, i za rad u polarnim

uvj~tima

rada u prisutnosti agresivnih plinova

H 2 S ,1 C0 2 )
1

I 4. DIVERTERI
Diverteri kao oprema za osiguranje
:~venstveno
~
~a

ua

buotine koriste se

na moru. Pri buenju na kopnu koristi se vrlo rijetko

to jedino kod postrojenja za ekstremne dubine buenja kakvo je

primjer National- 801. Naime, ne postoji preventerska oprema

~rez

koju bi prolazila dlijeto promjera 26" iza kojeg se

ugrauju

zatitne cijevi promjera 20", te se za te promjere buenja moe

~potrijebiti

jedino diverter.

Diverter kako mu i samo ime govori,

skree

eventualni dotok

:luida iz buotina da ne prodre do podita tornja i u sam toranj.

~o

se postie zatvaranjem divertera i otvaranjem vodova divertera

promjera od 4" do 12".

Obino

postoje dva odteretna voda, a otvara

se onaj koji je u smjeru vjetra kako fluid ne bi noen vjetrom bio

- 23 :~a6en
~~dne

na toranj. Taj se vod otvara istovremeno s aktiviranjem

gume na zatvaranje. To je vano i zbog toga to kod potpunog

:atvaranja moe do6i do probijanja plina kroz rastresite pripovrin=~e zone u neposrednoj blizini buotine, to je posebno opasno kod
~~enja

na moru, gdje se moe dogoditi da plin probije ispod nogu

:latforme, poremeti njenu stabilnost i uzrokuje njeno prevrtanje.

Analiziraju6i konstrukciju dijelova divertera vidi se da su
~onstruktivna

rjeenja za prstenaste preventere i divertere ista.

:asno, po dimenzijama se znatno razlikuju. Na slici I L,.1. prika:ani su dijelovi divertera 30''
:~aziva~

1000 PSI.

poloaja

~:?a

Radna guma
Prelazni prsten

Klip
Rukavac

Spojne

eljusti

Tijelo

~:ika

I 4.1. Diverter po sastavnim dijelovima ( Shaffer) / 5 /

Osnovna razlika

izmeu

divertera i prstenastog preventera je u

izgledu klipa, odnosno povrini na koju djeluje tlak za zatvaranje.

- 24 II UNUTARNJI PREVENTERI

Dok se u prethodnom poglavlju ( I ) govorilo o opremi koja

dotok slojnog fluida iz prstenastog prostora

::~e8ava

=-~38eg

alata i stijenki kanala buotine, odnosno

=~~:itnih

=~~eava

cijevi, u ovom

izmeu

ugraenog

niza

poglavlju biti govora o opremi koja

dotok slojnog fluida kroz sam

buai

alat.

Postoji vie tipova i izvedbi ovih preventera koji se u

:=~ovnim

crtama mogu svrstati u dvije grupe:

1) Zasuni na radnim ipkama

2) Protupovratni ventili buaih ipki.

II 1. ZASUNI NA RADNIM IPKAMA (KELLY COCKS)

Kako im i samo ime govori oni se
~jene

gornje ili donje strane. Na

~oriste

na kopnu

~odmorja

je samo u

ugrauju

ugrauju

buaim

na radnu ipku s

postrojenjima koja se

se iznad radne ipke, a pri buenju

s gornje i donje strane. Funkcija im je ista, razlika

priklju~nom

spoju.

imati lijevi navoj da se

Gorn~i

sprijei

zasun na radnoj ipki mora

njegovo odvrtanje, a na donjem

je desni navoj. Pored toga donji zasun na radnoj ipki na

platformama zatvara se kod dodavanja

buaih

istjecanje isplake iz radne ipke i time

ipki da se

zagauje

sprijei

more. Ovdje je

vano napomenuti da je njihov unutranji promjer tj. svijetli otvor

isti kao i unutranji promjer radne ipke, radni tlak brtvljenja
isti kao radni tlak

ugraenog

preventerskog sklopa.

U INA-Naftaplin-u koriste se Shaffer i Hydril tipovi zasuna.

Slike II 1a. i II lb.

- 27 --~~nl su im dijelovi vrlo sli~ni, odnosno sli~nog konstruktivnog

:~~enja. Osnovna je razlika to je kod tipa Shaffer parnini ~=:~i

zaporni element valjak. Brtvljenje se ostvaruje kontaktom

~-~e na metal. Kod tipa Hydril brtvljenje se ostvaruje kontaktom

~~~al
:=~u

na metal, a glavni zaporni element je kugla na koju nasjekuglini odsjeci ( kalote ). Iz ovoga se moe zakljuiti da

:~ za izradu, pravilno koritenje u radu te odravanje tip Hydril

::=pliciraniji, osjetljiviji i skuplji. Radna kugla mora biti

::~o

>=::

bruena, a fiksna brtvena ahura ne trpi nikakva oteenja

je dodirna povrina vrlo mala. Prednost mu je ta to nije

:~::ani~en nikakvom gornjom temperaturnom granicom isplake, te

=3resivnim djelovanjem sastojaka isplake ili slojnog fluida.

~~p Shaffer ima znatno iri dosjed gume na metal te se mogu

::pustiti manja oteenja, jednostavniji je za izradu i odrava~je, ali je njegova ~rimjena limitirana karakteristikama gume
~a

segmentnom uloku.

II 2. PROTUPOVRATNI VENTILI BUAIH IPKI

Ve se iz naslova moe uoiti osnovna razlika izmeu ove

Jpreme i zasuna radne ipke. Ovdje se radi o protupovratnim

'lentilima koji dozvoljavaju jednosmjernu cirkulaciju fluida, a
spre8VGju dotok iz buotine. Sastoje se iz dva dijela:

1) Kuita
2) Ventila koji se ugrauje u kuite.
Ventil se moe ugraditi u niz buaeg alata kod njegovog sputanja
odnosno naknadno ugraditi ili jednostavno ubaciti u buai alat.
Kuite je u stvari specijalni prijelazni komad koji s unutarnje

strane ima sjedite za ventil. Ono omoguava da se ventil moe

- 28 -~~=~iti
~!

=~i

budu

-=~~~ku

-=~=~

ugraeni

buaem

alatu.

Veina

tehnologa zahtijeva

to nie kako slojni fluid ne bi

u ipkama. Ako je protupovratni ventil

ugraen

one~istio

neposredno

dlijeta, moe se alat, po potrebi, zadizati, a da pri tom

-~~~il

:=

bilo gdje u

ostane u funkciji ( zatvoren ). Ovdje je vano napomenuti

~graeni

ventil

onemoguava

mjerenje tlaka u ipkama.

II 2.1. PROTUPOVRATNI VENTILI SA ZAKLOPCEM

Na slici II 2.1a. prikazan je ovaj
2.1b. ventil

ugraen

tip ventila, a na slici

kuite.

Kuit

Brtva

Sjedite ventila
Zaklopac
Opruga

Slika II 2.1a. Ventil sa zaklopcem s

malim otvorima za oduak
Slika II 2.1b. Protupovratni ventil sa
i bez otvora l 8 l
zaklopcem l 8 l
Zaklopac ventila napravljen je od vrlo tvrdog materijala otpornog
na habanje, a moe biti bez otvora i
Takve izvedbe

omoguavaju

s malim otvorima za oduak.

i mjerenje tlaka u ipkama.

Posebna opruga dri zaklopac u zatvorenom poloaju, a dvije

vanjske brtve

onemoguavaju

Takvo rjeenje daje

prolaz fluida

proizvoda~

Hydril.

izmeu kuita

i ventila.

- 29 II 2.2. PROTUPOVRATNI VENTILI S KONUSOM

Ovaj tip ventila prikazan je na slici II 2.2., a proizvod je
:_:-::Je BAKER.

Sjed.:te
ventila

Kuite

Bone

Ventil

brtve

Brt veni
disk
ventila

Ventil

ugraen

--lllt;;~~.,J::I-"

kuitu

Slika II 2.2. Protupovratni ventil s konusom

Vidi se da se i on

Brtva
ventila

ugrauje

ga poloaju dri opruga, a

u posebno

izmeu kuita

kuite.

i ventila

U zatvorenom
takoer

postoje

brtveni elementi. U radu moe biti pouzdaniji od protupovratnog

ventila sa zaklopcem to mu

omoguava

vodilica. Nedostatak mu je

to kroz njega ne moe prolaziti sonda za EK mjerenja kao ni

instrumenti za mjerenje kuta otklona ili

slini.

- 30 II 2.3. UBACUJUI PROTUPOVRATNI VENTILI

Prethodno su navedena dva nedostatka
~-.~:la;
o~~:~

Nemogunost

mjerenja tlaka te

ugraenih

nemogunost

protupovratnih

prolaza speci-

instrumenata kroz alat odnosno protupovratni ventil. Ventil

:~~::3zan

na slici II 2.3. nema tih nedostataka jer se u niz alata

-~~3~uje

njegovo

~:~Qstavno
-~~e,

a sam se ventil prema potrebi brzo i

ubaci. Ovdje je bitno

odnosno zonu

~bacuje
:~:je

kuite,

nadtlaka.

uoiti poetak

prelijevanja buo-

Naime, ventil se u alat

ugrauje

) im se primijeti dotok slojnog fluida ili neposredno

otkrivanja zone

nadtlaka.

eljust

Klizna kosina

Brtvena ( paker
guma

Tijelo

Kuglica
Opruga

Slika II 2.3.

Ubacujui

ventil

protupovratni
Ol

kao ventil

- 31 -

Vidljivo je da se ovaj ventil tipa Hydril znatnije razlikuje

-- dva prethodna. Na gornjem dijelu ima

eljusti

koje lee na kosini

_ :tvaraju se prema donjem poloaju. Zubi na njima okrenuti su pre-~

gore. Na ovaj

nepomian

~~olazi cilindrini

dio spojena je i guma - paker. Kroz nju

kosi pokretni dio. Ovaj dio u svom unutarnjem

::jelu prevrta ima brtvenu kuglicu koju u

:;ruga. Kada iz buotine djeluje tlak, on
: kuglicu. Za dizanje ventila

spreavaju

iri gumu i ona zatvara protok

=?reava

gornjem poloaju dri

tlai

na donji dio tijela

klinovi. Kosi dio tijela

izmeu kuita

i ventila, a kuglica

protok prema gore kroz ventil. Pri tom je bitno da je

~vijek omoguen

optok ispirnog fluida prema dolje.

III OSIGURANJE UA BUOTINE NA POSTROJENJU

NATIONAL - 801 ( N-801 )

III 1. ODABIRANJE PREVENTERSKOG SKLOPA

Buae

postrojenje National- 801 (N-801) tako je opremljeno

i kompletirano da moe izraivati buotine do dubine od 8000 metara.

Da bi se ostvarila dubina buenja za koju je ovo postrojenje

namijenjeno potrebno je uskladiti konstrukciju buotine (koja je
funkcija litoloke

grae

i fizikalnih svojstava, prije svega

kolektorskih, raskrivenih naslaga ) s karakteristikama i

moguno

stima postrojenja. Ovisno o sedimentacionim bazenima odnosno

predvienim
graa,

lokacijama za

buae

postrojenje mijenja se litoloka

a s tim u vezi i tehnoloki projekt izrade. Oprema o kojoj

ovdje biti

rije

predstavlja, u stvari, tehniku koja je u funkciji

tehnolokih pokazatelja.
Dakle, kod odabiranja

odgovarajue

opreme, a prvenstveno

preventerskog sklopa, potrebno je sagledati sve tehnoloke probleme

- 32 -

'!:::..se mogu pojaviti tokom izrade buotina. Na osnovu toga

:~::~ira

se i odabire oprema

Geoloki parametri koji

-

~~adijent

parnog tlaka

~~adijent

frakturiranja

:9~peraturni

ua

buotine.

utjeu

na konstrukciju buotine su:

slojni tlak )

gradijent

- s:abilnost stijena

a) rastresite zone uz rasjede

b) pad slojeva
e) stijene podlone zaruavanju i drugo

- ;ropusnost i upljikavost i druga fizikalno -

mehanika

svojstva

stijena i druga .
. ~ osnovu tih faktora pristupa se
-::::ja

odreivanju

konstrukcije buotine

obuhvaa:

- promjere dlijeta i sastav buaeg alata kojima se izrauje kanal

buotine
broj, promjer i dubina ugradnje te karakteristike elika i spojnica
zatitnih cijevi, a s tim u vezi i tip buotinske glave
nain cementacije i duina razmaka prekrivenih cementnom kaom

odnosno cementnim kamenom u i oko zatitnih cijevi.

!.ada su odreeni ovi konstruktivni elementi izabire se odgovarajui
~reventerski sklop ( jednostruki preventerski sklop koji se koristi

od poetka pa do kraja izrade buotine ) i sklopovi ( dvostruki ili

ak

trostruki preventerski sklop odnosno dva ili tri sklopa ovisno

o fazi izrade buotine ). Osim preventera, sastavni elementi sklopova su i:

-

buae,

prelazne i test prirubnice

-elementi za spajanje ( vijci, brtveni prstenovi, obujmice ).

Buaa

postrojenja INA-Naftaplin-a kapaciteta buenja do

6000 metara opremljena su ak s tri preventerska sklopa.

- 33 ~~-~anj

sigurnosti u tehnolokom procesu priblino je jednak bez

:::~rada

li se koriste jedan, dva ili tri sklopa.

Postrojenja kapaciteta buenja do 6000 metara koriste slije::::'= sklopove:

Jiverterski sklop 29 1/2" 500 PSI ( po potrebi ) sastavljen od:

- divertera 29 1/2" 500 PSI
- diverter glave
-

buae

prirubnice s ventilima

(Sl. III 1a.)

Preventerski sklop 21 1/4" 2000 PSI sastavljen od:

- jednostrukog ili dvostrukog

~eljusnog

preventera 21 1/4'' 2000 PSI

- prstenastog prevenetera 21 1/4" 2000 PSI

-

buae

prirubnice

(Sl. III 1b.)

::;) Preventerski sklop 13 5/8" 5000 PSI sastavljan od:

- jednostrukog
- dvostrukog

~eljusnog

~eljusnog

preventera 13 5/8" 5000 PSI

preventera

13 5/8" 5000 PSI

- prstenastog preventera 13 5/8" 5000 PSI

- rotacionog preventera 13 5/8" 3000 PSI
-

buae

i prelazne prirubnice

(Sl. III 1c.)

d) Preventerski sklop 11" 10 000 PSI sastavljen od:

- jednostrukpg
- dvostrukog

~eljusnog

~eljusnog

preventera 11" 10 000 PSI

preventera 11" 10 000 PSI

- prstenastog preventera 11" 10 000 PSI

- rotacionog preventera 13 5/8" 3000 PSI
-

buae

i prelazne prirubnice

(Sl. III 1d.)

Navedene dimenzije sklopova predstavljaju nazivne

su:
- dozvoljeni radni tlak /PSI/
- nazivni - svijetli otvor /"/.

veli~ine,

to

- 34 III 1a. Oprema

za

ua

tehniku

buotine u fazi buenja

kol nu promjera 20"

Izljevna cijev

Diverter 29 1/2" 500 PSI

Buaa prirubnica
29 1/2" 500 PSI x 29 1/2"
500 PSI sa zasunima 12"

Diverter glava 29 1/2" 500 PSI

- 35 ~~~~a

III 1b. Oprema

~

ua

buotine nakon ugradnje kolone

20" u fazi buenja

17 1/2"

Izljevna cijev

Prstenasti preventer 21 1/4" 2 000 PSI

Jednostruki eljusni
preventer 21 1/4" 2 000 PSI

Zasuni 3/8" 5 000 PSI Rx 35

Vodovi za guenje i ispuhivanje

Buaa prirubnica 21 1/4" 2 000 PSI

Rx 73 prirubnica x 21 1/4" 2000 PSI
Rx 73 obujmica

Uvodna prirubnica 21 1/4" 2 000 PSI

Rx 73 x 20" sa zasunom 2 1/16" 5 000 PSI
Rx 24

III 1c. Oprema

z'a

ua

tehniku

buotine u fazi buenja

kolonu

~ 9

- 36 -

5/8"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3 000 PSI R 57

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3 000 PSI
R 57 x 13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Prstenasti preventer 13 5/8" 5 000 PSI

Bx 160

Dvostruki eljusni preventer

13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Jednostruki eljusni preventer

13 5/8" 5 000 PSI Bx 160

Zasuni 3 1/8" 5 000 PSI Rx 35

Vodovi za guenje i ispuhivanje
Buaa

prirubnica 13 5/8" 5 000 PSI

Bx 160 prirubnica x 13 5/8" 5 000 PSI
Rx 57 obujmica

Prirubnica buotinske glave 13 5/8" 5 000 PSI

Rx 57 obujmica x 21 1/4" 2 000 PSI Rx 73
obujmica sa zasunom 2 1/16" 5 000 PSI Rx 24
Uvodna prirubnica 21 1/4" 2 000 PSI
Rx 73 obujmica x 20" sa zasunom 2 1/16"
5 000 PSI Rx 24

13

.=-~::.rca

III 1d. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom

promjera

- 37 -

8 1/2" za proizvodnu kolonu 5 1/2"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3 000 PSI R 57

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3 000 PSI

R 57 x 11" 10 000 PSI Bx 158

Prstenasti preventer 11" 10 000 PSI

Dvostruki eljusni preventer 11n

10 000 PSI Bx 158

Jednostruki eljusni preventer

11" 10 000 PSI Bx 158

11 " 1O 000 PSI Bx 158

2 9/16" 10 000 PSI Bx 153
000 PSI Rx 53
2 1/16" 10

oo o

PSI Bx 152

Rx 57
. 2 1/16" 5 000 PSI Rx 24
1/4" 2 000 PSI Rx 73
2 1/16" 5 000 PSI Rx 24

- 38 _z toga se vidi da svaki promjer buenja tj.svaka ugraena kolona

==titnih cijevi zahtijeva i montau slijedeeg preventerskog
.:::..:lopa.

Promjer buenja

Nazivne dimenzije sklopa

26 11
17 1/2"
12 1/4"
8 1/2" i manji

29 1/2 11

500 PSI

21 1/4"

2000 PSI

13 5/8"

5000 PSI

11"

10000 PSI

Tabela III 1.1. Nazivne dimenzije sklopa za dani

promjer buenja

Najvei nazivni tlak sklopa ovisi o oekivanom odnosno

;rognoznom slojnom tlaku formacije koja e se raskriti. Znajui
sve to i uvaavajui zahtjev da oprema mora udovoljiti razliitim

~ehnolokim zahvatima koji se mogu ostvariti kod izrade vrlo

iubokih buotina, konkretno do dubine od 8000 metara ( N-801 ),
Jdabran je diverterski i jednostruki preventerski sklop. U te
sklopove ukljueni su slijedei preventeri odnosno diverter:
a) Diverterski sklop 30" 1000 PSI sastavljen od:
- divertera 30" 1000 PSI
- diverter glave
- buae prirubnice s ventilima
b) Preventerski sklop 18 3/4" 15000 PSI sastavljen od:
- jednostrukog eljusnog preventera 18 3/4'' 15000 PSI
- dvostrukog eljusnog preventera 18 3/4" 15000 PSI
- prstenastog preventera 18 3/4" 10000 PSI
- rotacionog preventera 13 5/8" 3000 PSI
- buae i prelazne prirubnice.

- 39 -

__ sve promjere buenja, 444.5 mm ( 17 1/2" ) i manje, koristi se

=~~~

jedan preventerski sklop sa

slijedeim

prednostima :

Mogue je buenje za vrlo duboke tehnike kolone; Naime, kod

~rethodne kombinacije 137.94 bar ( 2000 PSI ) odnosno 344.85 bar

( 5000 PSI ) mogao je preventerski sklop biti limitirajui faktor

za dubinu buenja, ako je postojala zona nadtlaka
Nakon ugradnje niza zatitnih cijevi skraeno je vrijeme montae
jer se sklop samo zadie
Manje dodatne opreme i rezervnih dijelova
Cijena kotanja jednog sklopa, iako znatno veeg, manja je od
cijene dva odnosno tri sklopa.
~==

nedostacima se podrazumijeva:
Velika masa samih preventera i dodatne opreme, a s tim u vezi i
problemi transporta i ispitivanje preventera
'

Koritenje tih preventera na buotinama gdje bi mogli zadovoljiti

preventeri sa znatno manjim radnim tlakom.
:;3 buaem postrojenju N-801 problem velike mase preventera izbjegnut

'e njihovim servisiranjem i ispitivanjem na samom postrojenju.

- 40 III 2. TEHNIKE KARAKTERISTIKE

U ovom dijelu radnje biti

~~~o

za opremu

ua

prikazane

tehnike

karakteristike

buotine na postrojenju National- 801.

~: Karakteristike eljusnih preventera tipa Shaffer (Sl.III 2.1.)

1
p

1
o

1--------- L

Dvostruki preventer

Jednostruki preventer
Slika III 2.1. Karakteristike

eljusnih

preventera ( Shaffer )

- 44 III 3. RAD S PREVENTERIMA

Sigurnost tehnolokog procesa buenja ovisi o ispravnosti
-~~aenih

preventera koja kao i vijek njihova trajanja ovisi o:

a) Redovitom pregledu
b) Pravilnom rukovanju
e) Odravanju
d) Ispitivanju.

III 3.1. PREGLED I RUKOVANJE S ELJUSNIM PREVENTERIMA

Pregledu preventera pristupa se nakon njihovog demontiranja
_

ua

buotine. Tu su

- potpuno

ienje

ukljuene

slijedee

radnje:

( pranje preventera

ienje

i pregled brtvenih povrina i utora

ienje

i pregled vijaka i matica

- pregled radnih guma na

ienje

eljustima

i pregled unutarnjih brtvenih povrina.

Pravilnirn pregledom, kao priprernorn za servis i ispitivanje, srnanjuje se vrijeme montae na

slijedeoj

buotini.

Pri rukovanju s preventerirna treba znati

slijedee:

- kod prenoenja preventeri se smiju hvatati s uetom ili lancima

samo za posebne dijelove koji su

predvieni

Slika III 3.1.1. Nain prenoenja preventera

za ovjes ( Sl.III 3.1.1.)

- 45 - :reba znati koji je gornji dio preventera ( ukoliko se krivo

:~rene nee

~tvori

se

postii hermetinost

za cirkulaciju ( vod za guenje i ispuhivanje ) uvijek

su ispod

eljusti

jrtvena povrina

eljusti

nalazi se na gornjoj strani tijela

5eljusne upljine
~reventer

se nikada ne smije prenositi hvatanjem za cilindre

- vijci i spojni elementi moraju biti

~au

i dotegnuti na

tono

isti,

zadani torzioni moment

- kod dotezanja, prirubnice moraju biti

otvori za otvaranje i zatvaranje
pristupanijem
kljuuju

tanko premazani

paralelne

meusobno

eljusti

moraju biti na naj-

mjestu ispod podita tornja (

eljusti

se pri-

na jedan otvor dok drugi slui za ispitivanje

preventera )
-

zakljuavanje:

zatvara

mali tlak zatvaranja (ispod 83 bar ( 1200 PSI ) )

eljusti

segmenti za

dok se ne dotakne radne gume; U toj

zakljuavanje

toki

su blizu utora na stijenki cilindra.

Navoj za
regulaciju

3.1. 2. )
eljust

Klipnjaa

zakljuavanja

Klip

Potpuno otvoreni poloaj

Zatvaranje

Zatvoreni i zakl

uani

Segment za
zakljuavanje

Opruga

poloaj""

Rame

~a

Dodatni klip

zakljuavanje

Slika III 3.1.2 Postupak zakljuavanja preventera

- 46 =~~~njim poveanjem
::~jednu

:~~e

tlaka, komprimirana guma na

eljustima

u utor cilindra. Pri tom segmenti prolaze kroz osnovi klip

ga dre u zatvorenom poloaju. Ako se prestane s

~~aka

poveanjem

s vanjske strane, njegovu ulogu preuzima opruga koja dri

:.::iatni
~~jnja

i segmenti

konusni ) klip u zatvorenom poloaju. Kod otkljuavanja

je obrnuta. Tlakom se najprije komprimira opruga, deaktivira

::datni klip, a zatim i osnovni klip s

eljustima

( poglavlje I 2. ).

III 3.2. ODRAVANJE ELJUSNIH PREVENTERA

III 3.2.1. DNEVNO ODRAVANJE

Za dnevno odravanje preventera zadueni su radni ljudi
~ostrojenja,

buaeg

a odnosi se na:

a) Funkcionalnost svih

eljusti

j) Kontrolu optoka ulja odnosno eventualnog proputanja ulja bilo

na poklopcu cilindra, vodovima ulja u cilindre, brtvama na vratima,
kontrolnim otvorima, bravi na vratima i

Kontrolni

slino

( Sl.III 3.2.1.1. )

"0" prsten
na arki

Brtva za vrata
"0" prsten iza
cilindar kouljice

"0" brtva ispred

cilindar kouljice
:ep na vratima

cijevnog razvodnika
Kontrolni otvor
Spojna mjesta
na uljne vodove

"0" prsten izmeu

uljnih vodova i
Donji spoj
vratiju
"0" brtve na
zatiku arki

Slika III 3.2.1.1. Mjesta gdje su mogua proputanja ulja

- 47 III 3.2.2. MJESENO PREVENTIVNO ODRAVANJE

Mjeseno

odravanje

obuhvaa slijedee:

a) Kontrolu doteznog torzionog momenta na spojevima prirubnica i

vratima preventera

j) Ispitivanje preventera na radni tlak

~) Provjera da li postoji proputanje ulja ( na mjestima prema slici

III 3.2.1.1.

j)

Podmazivanje

pri radnom tlaku

brava na predvienim mazalicama.

III 3.2.3. TROMJESENI PREVENTIVNI PREGLED

Vri se na buaem postrojenju, a izvodi se slijedeim redom:

a) Prije nego to se otvaraju vrata, treba izvriti ispitivanje na
radni tlak i test proputanja radnog fluida pri tlaku oJ 103.5 bar.
Ti e podaci biti vrlo korisni za daljnje preglede.
b) Otvaraju se eljusti s

punim tlakom ( 103.5 bar (1500 PSI) )

e) Tlak od 103.5 bar se isputa

d) Otvaraju se vrata i demontiraju 5eljusti
e) Oiste se i pregledaju eljusti i radne gume
f) Opere se preventer izvana i iznutra
g) Pregledaju se i prema potrebi poprave navoji
h) Kontrolira se brtvena povrina iznad eljusne upljine u tijelu
i) Pregleda se brtvena povrina na tijelu gdje nasjeda brtva vratiju
( Sl. III 3.2.3.1. )

Slika III 3.2.3.1. Povrina na koju nasjeda

brtva vratiju l 1 l
Brtveni utor
vrata

Brtva za vrata

- 48 Pregledaju se oteenja i prekontrolira se vanjski promjer klipnjaa

Zatvaraju se vrata i dotegnu na potrebni torzioni moment
Izvri se zavrno ispitivanje na radni tlak.

III 3.2.4. GODINJI PREVENTIVNI PREGLED

Godinji preventivni pregled vri se u radionici, a obavlja ga

=~ecijalizirano

radno osoblje. Osnovna svrha ovog pregleda je pro-

:jena istroenosti radnih dijelova i povrina. Ta procjena moe biti

~izualna,

ali se po potrebi mogu provjeriti i dimenzije.

Jvim pregledom

obuhvaene

su

slijedee

radnje:

a) Preventer.sekompletno rastavlja (skidaju se vrata, rastavljaju

se cilindri )
b) Kontroliraju se i ili promjene
e) Pregledava se i ispituje

statike

klipnjaa

dinamike

brtve

eljusti

d) Vri se detaljan pregled brtvenih povrina i ukoliko se ustanovi

njihovo

oteenje

ili istroenost mora se utvrditi dimenzionalna

mjera. Ako ona ne odgovara, istroene dijelove treba strojno

obraditi 9 navariti i ponovno obraditi. Ove radnje obavezno zahtijevaju prisustvo predstavnika tvornice

proizvoaa.

e) Vri se kompletan pregled i mjerenje kritinih dijelova s obzirom

na istroenje i eventualna

napuknua.

III 3.2.5. TROGODINJI PREGLED

Potreba za pregled ovog tipa

pregleda. Ovdje su
gledu s tim da

obuhvaene

se obratiti

najee

se

utvruje

kod godinjih

sve operacije kao i u godinjem prevea

panja na provjeru dimenzija i

zamjenu pojedinih dijelova. Kod ovih pregleda trebat

strojno

- 49 :istiti

brtvene utore. Pojedina uputstva

proizvoaa

zahtijevaju

:a se nakon pregleda i odravanja ovog tipa, preventer ispita na

~spitni

~laka
~adnog

tlak. Ispitni tlak je za 100 % vei od radnog, do radnog

od 689.7 bar ( 10 000 PSI ), a preko 689.7 bar ( 10 000 PSI

tlaka, ispitni je

vei

za 50

%. (

Naprimjer: ispitni tlak

za radni tlak 344.85 bar ( 5000 PSI ) je 689.7 bar ( 10 000 PSI ),
a za radni tlak od 689.7 bar ( 10 000 PSI ) ispitni iznosi
1034.55 bar ( 15 000 PSI ).

III 3.3. PREGLED I RUKOVANJE PRSTENASTIM PREVENTERIMA

Vei

dio radnji koje se odnose na

eljusne

odnose se i na

prstenaste preventere koji su konstruktivno znatno jednostavniji.

Stoga su popravci na njima
pregledi od dnevnih,

rijei,

mjesenih,

ali zato skuplji. Vremenski

tromjesenih

do jednogodinjih

svode se na funkcionalno ispitivanje i ispitivanje

hermetinosti

pri radnom tlaku. Zbog toga jednogodinji pregledi trebaju biti

detaljni, a u osnovi

obuhvaaju:

a) Pregled i kontrolu dimenzija radnih povrina na klipu i tijelu

b) Izmjenu svih brtvi
e) Detaljan pregled ili zamjenu radne gume.
Oteenja

brtvi na klipu ili tijelu u toku rada moe se

u neizvravanju funkcija preventera i

Uzrok takovog
abrazivne

oteenja

estice.

oteenju

oitovati

radnih povrina.

je isplaka koja uvijek sadri krute i

Zbog toga se zahtijeva strojna predobrada,

nanoenje materijala navarivanjem, finalna obrada i provjera

dimenzija. Popravci te vrste su vrlo skupi i ne mogu se vriti
neogranieni

broj puta.

- 50 Prstenasti peventer,
rotacioni preventer odnosno

ogranieno,
buai

moe posluiti i kao

alat se moe vaditi, sputati

i rotirati kroz zatvorenu radnu gumu. Pri tom

potrebna vrijednost

tlaka zatvaranja biti minimalna. Kod ovakovog koritenja prstenastog

preventera neminovno dolazi do
spojnica kroz nju. Ta
vei.

oteenja

e oteenja

radne gume zbog prolaza

biti to

vea

to je tlak zatvaranja

Nakon ove operacije ( stripping ) mora se izvriti detaljan

pregled cijelog preventera.

III 3.4. SKLADITENJE GUMENIH DIJELOVA

Skladitenje gumenih dijelova i

eljusnih

i prstenastih pre-

ventera zahtijeva posebnu panju jer pravilno skladiteni dijelovi

imaju dulji vijek trajanja i manji broj servisa.
Vijek trajanja gumenih dijelova ovisi o nekoliko faktora
skladinog prostora, a to su:
a) atmosfera
b) svjetlo
e) temperatura.
Ad.a)
Ozon u atmosferi djeluje

razarajue

na gumene dijelove i zbog toga

ti dijelovi ne bi smijeli biti uskladiteni blizu

elektroureaja

gdje dolazi do strujanja ozona.

Ad. b)
Direktna svjetlost, osobito

suneva,

koja sadri ultravioletne zrake,

vrlo je tetna za gumene proizvode i mora se izbjegavati.

Ad.c)
Svi gumeni dijelovi izloeni su promjenama pri niskim temperaturama,

- 51 -

od cca - 30C, kada postaju krti ( lomljivi ) i u radu e se

zdrobiti. Vraanjem na sobnu temperaturu ( 18C

uspostavljaju

se originalna svojstva. VisokE temperature uvjetuju stvrdnjavanje gume ( gubljene elastinih svojstava ), naroito ako u
atmosferi postoje znatnije

koline

ozona ili kisika. Topao i

vlaan prostor pogoduje stvaranju gljivica i bakterija koje

napadaju organski sadraj u gumi s armaturom. Iz navedenog
proizlazi da gumene dijelove treba skladititi:
a) U tamnom i zatvorenom prostoru
b) U prostoru s temperaturom oko 18C
e) Gumeni dijelovi se nesmiju vjeati niti tiskati, ve se moraju
slobodno odloiti na police
d) U suhom prostoru
e) Ako se skladiti na dui rok preporuaju se drveni sanduci.
Upotreba gumenih dijelova u principu je jednokratna. Neka se
oteenja mogu vidjeti samo ako se guma stisne ili razvue.

III 3.5. RADNI ( HIDRAULIKI ) FLUID

Kako kod eljusnih tako i kod prstenastih preventera, radni
fluid uzrokuje pomicanje klipa te aktiviranje radne gume.
U osnovi ovaj fluid mora imati slijedea svojstva:
a) Ne smije se smrzavati kod niskih temperatura
b) Mora podmazivati dijelove preventera i smanjiti habanje radnih
dijelova
e) Ne smije destruktivno djelovati na brtvu
d) Ne smije korozivno djelovati na brtvene i radne povrine.

- 52 U tu svrhu moe se koristiti:

a) Originalna tekuina proizvoaa Shaffer namijenjena samo za tu
svrhu
b) Razna motorna ulja, trgovakog naziva SAE 10-20 W.
Ne smiju se koristiti:
a) Antifriz
b) Isplaka
e) Plinsko ulje.

III 3.6. ISPITIVANJE PREVENTERA

Iz dosadanjeg dijela rada moe se zakljuiti da se ispitivanje i

eljusnih

i prstenastih preventera sastoji od:

1. Ispitivanja na radni tlak

2. Ispitivanja proputanja radnog fluida.
Oba ispitivanja mogu se izvriti na:
a) Ispitnom postolju
b) Uu buotine pri ugraenoj opremi.

III 3.6.1. ISPITIVANJE PREVENTERA NA RADNI TLAK

Rudarski zakon trai da se preventeri ispituju na radni tlak

u radioni (na ispitnom postolju) najmanje jednom godinje. Ispitivanje se vri "hidrotestom", dokumentira se grafom tlaka i izdaje
se "atest o izvrenom ispitivanju". Neovisno o ovom ispitivanju,
preventeri se moraju ispitati svaki put nakon montae

ua

ili

nakon otvaranja vratiju, kako bi prikljuni spojevi bili pod tlakom.

Na slici III 3.6.1.1. shematski je prikazana ispitna stanica
kakvom raspolae

buae

postrojenje N-801.

1.1 '.l .111<11

L--_.l

Rezervoar zraka

Regulacioni ventil
radi u oba smjera

Regulacioni sigurnosni
ventil
Vod za simuliranje tlaka

.....__

Vod zraka do zranih mo

Vod za otvaranje i
zatvaranje preventera
Rezarvoar vode

Hidraulika

zranim

pumpa sa
motorom

Filter

Manometar

Regulator za dodavanje
ulja u zrak
Regulaciona pumpa
Nepovratni ventil

pisa

R
~

l
Slika III 3.6.1.1. Shematski prikaz ispitne stanice

Ventil

O Rezervoar ulja

Ispitna prirubnica
Vl
VJ

- 54 Najprije se vri ispitivanje na

uspostavi se tlak

eljusti

mali tlak. Ispod

13 - 20 bar. Zatvori se sistem,

prieka

minuta i kontrolira pad tlaka. Naime, zna se da su brtve funkcionalno izvedene tako da narinuti ili radni tlak potpomau
brtvljenju. Time se eli utvrditi da proputanja

nee

biti niti

onda kada brtvila jo nisu dovoljno aktivirana postignutim tlakom.

Nakon

oitanja

pri tom ispitivanju, narinuti se tlak ispusti.

Nadalje se postupno

poveava

tlak do nazivnog iznosa. Pod tim se

tlakom zadri oprema 5 do 10 minuta, pri

mjesto proputanja, u

sluaju

emu

se treba ustanoviti

da se na manometru registrira pad

tlaka.
Postupak ispitivanja kod
to se mora

sprijeiti

ugraenih

preventera je isti, osim

( odvojiti ) da pod tlak ispitivanja

i buotina. To se postie posebnim

ureajem

doe

koji radi na principu

pakera ( tzv. CUP TESTER ), a moe se ugraditi ispod preventera u

buotinskoj glavi ili na sam vrh niza zatitnih cijevi.
(Sl. III 3.6.1.2.
Ispitni fluid je voda pri ispitivanju na postolju, a isplaka
kod ispitivanja

ugraenih

preventera na buotini.

Vreteno

Guma
(maneta)
Prelazni ____~
komad

"o"

prsten

Slika III 3.6.1.2. CUP TESTER

l 7 l

- 55 III 3.6.2. ISPITIVANJE NA PROPUTANJE RADNOG FLUIDA

Kod ispitivanja preventera

tlaeni

na proputanje radnog fluida,

fluid dovodi se iz akumulatorske jedinice o kojoj e biti

govora u poglavlju III 4.

Za korisnika preventera najvaniji su njihovi tlakovi zatvaeljusnih

ranja. Oni se razlikuju kod prstenastih i

preventera.

Tlak zatvaranja kod eljusnih preventera predstavlja tlak

na koji treba tlaiti radnu gumu oko alata da bi se preventer
zakljuao. Kao pravilne vrijednosti za preventere 18 314" 15 000 PSI
proizvoa

- Oko

daje:
buaih

- Pun profil
-

Reza

ipki

55 - 76 bar
55

800 - 1100 PSI

- 76 bar

800 - 1100 PSI

76 - 97 bar

1100 - 1400 PSI

Maksimalna vrijednost narinutog tlaka fluida smije biti 105 bar

to prvenstveno kod ispitivanja prikljuaka i hidraulikih vodova

na preventerima. Da bi se ovo ispitivanje moglo izvriti kod
ugraenih preventera, svaka eljust ima dva prikljuka za otvaranje

i dva za zatvaranje. ( Sl. III 3.6.2.1. )

Slika III 3.6.2.1.

Prikljuci za otvaranje
eljusti preventera
1

i zatvaranje

- 56 Kod prstenastih preventera tlak zatvaranja znatnije se mijenja

~

to zato jer je njegov raspon zatvaranja znatno iri. Na slici

=rr

3.6.2.2.

pomou

krivulja prikazani su tlakovi zatvaranja u ovi-

1sti o radnom tlaku i promjeru oko kojeg se zatvara radna guma

;tenastog preventera 18 3/4" 10 000 PSI.

2000

4000

100

200

sooo

6000

300

soo

400

10 000
/PSI!

/bar/

600

Slika III 6.2.2. Krivulje tlakova zatvaranja preventera

18 3/4" 10 000 PSI l 3 l
I kod ovih preventera ispitni tlak za brtve iznosi 105 bar.
ispitivanju

nee doi

Pri

do vidljivog vanjskog proputanja ( osim

gume ispod poklopca ). Neispravnost brtvi oitovat e se u proputanju ulja u buotinu odnosno neizvravanju funkcija.
Iznova napunjen sistem s uljem zahtijeva 5 - 6 operacija
otvaranja - zatvaranja da bi se iz sustava istisnuo zrak.

III 4. AKTIVIRANJE PREVENTERA

Preventeri se aktiviraju posebnim odnosno radnim fluidom sa

svojstvima koja su navedena u

toki

III 3.5.

Tlak ulja potreban za aktiviranje preventerskih sklopova dobiva se:

a) Pomou tripleks ili dupleks sisaljki pogonjenih elektromotorom
b)

Pomou zrano

pogonjenih

hidraulikih

sisaljki

e) Iz energije akumulirane u posebnim spremnicima - bocama.

- 57 Buae

postrojenje N-801 ima takvu pogonsku - akumulatorsku jedi-

nicu da se energija potrebna za aktiviranje najprije dovodi u

posebne spremnike -

boce~

a iz njih se dalje razvodi do preventera.

Kapacitet tih boca tj. akumulatorske jedinice ovisi o preventerskom

sklopu.

III 4.1.

ODREIVANJE

KAPACITETA AKUMULATORSKE JEDINICE

A) Obujam fluida

Preventer

Obujam fluida za zatvaranje

l m3 l
Prstenasti preventer
tipa Shaffer 18 314" 10 000 PSI
Tri para eljusti tj. jednostruki
i dvostruki preventer tipa Shaffer
18 314" 15 000 PSI ( 3 x 14.62 )
Ukupni obujam za sve preventere
Uveanje

0.3217

85

0.1660

43.86

0.4877

128.86

0.2439

64.43

0.7316

193.29

za sigurnosni faktor

( 50 % )
UKUPNA

l gal l

KOLIINA

Tabela: III 4.1. Potrebni obujam fluida za zatvaranje

preventera

li

- 58 B) Proraun kapaciteta potrebnih boca

Enargija se dobiva komprimirajui duik u gornjem dijelu
boce. Obujam duika u boci je 0.03785 m3 (10 gal) kod tlaka

68.97 bar (1000 PSI).

- PRORAUN
D

v1

68.97 bar

tlak uz koji stane 0.03785 m3 duika

0.03785 m3

obujam duika pri tlaku od 68.97 bar

p2 = 206.91 bar

najvei

p3 = 82.76 bar

najmanji dozvoljeni tlak koji se moe koristiti

v2

tlak u bocama

obujam duika pri tlaku od 206.91 bar

v3 = ?

obujam duika pri tlaku od 82.76 bar

Na vrijednosti tlaka P1 , P2 i P dodaje se jo greka

3

oitanja

ili

mjerenja u iznosu od 1 bar.

Iii

Preme zakonu Boyle - Mariotte

P2 x V2 = P

moe se izraziti obujam

v3

= CONST. pri T = CONST.

v2

(III 4. 1 . 1 . )

duika pri tlaku od 206.91 bar.

(III 4 .1. 2.)

V _ 70 X 0.03785
2 207.94

0.01274 m3

Dakle, uz tlak 206.91 bar duik

odnosno u svakoj boci

u boci zauzimati obujam od 0.01274 m3

biti mjesta za uskladiteni radni fluid

( 0.03785 - 0.01274 ) 0.02511 m3.

- 59 Radni fluid pri tlaku od 82.76 bar biti

e:

(III 4.1.3.)

70

X 0.03785
83.80

v3

==

0.03162 m3

odnosno ( 0.03785 - 0.03162 ) 0.00623 m3 zaostalog kontrolnog fluida.

Oduzimanjem preostalog fluida od ukupno akumuliranog - uskladitenog
dobije se

koliina

upotrebljivog fluida iz svake boce.

0.02511 m3 - 0.00623 m3

==

0.0189 m3

Prema torne, iz svake boce dobit e se 112 iskoristivog obujma tj.

iz boce zapremnine 0.03785 m3, korisno se dobije 0.0189 m3 fluida.
Za preventerski sklop na buaem postrojenju N - 801 ( ukupna
koliina

obujma za zatvaranje je 0.7316 m3 ; Tabela III 4.1. ) i

akumulatorsku jedinicu od 206.91 bar ( 3000 PSI ) potrebno je

0.7316 X 2
0.03785
veu

parnu

==

veliinu,

38.66

odnosno, zaokruenu na prvu

40 boca.

(Slika III 4.1.1. )

Razina fluida
206.91 bar
( 3000 PSI )
v,

Razina fluida
82.76 bar (1200 PSI
Razina fluida
68.97 bar (1000 PSI
Slika III 4.1.1. Boce akumulatorske jedinice

l 2 l

- 60 III 4.2. SHEMATSKI PRIKAZ AKUMULATORSKE JEDINICE

Na slici III 4.2.1. prikazana je akumulatorska jedinica od
206.91 bar ( 3000 PSI ).

LEGENDA
Fluid kod 206.91 bar (3000 PSI)
(.,_,.,,,.J Fluid kod 103.46
bar ( 1500 PSI)
c:::J Fluid kod 1.03 bar (15 PSI)

c:J Regulirani zrak

Slika III 4.2.1. Shematski prikaz

akumulatorske jedinice

Tlak zraka u sistemu na

buaem postrojenju

Pomou zrano pogonjenih hidraulikih pumpi (1) i elektro-

pogonjene pumpe (2) tlai se radni fluid u akumulatorske boce. Tlak

sistema od

207 bar oitava se na manometru (3). Taj se tlak redu-

cira za eljusne preventere preko redukcijskog-regulacijskog ventila

(4) i oitava se na manometru (5), a za prstenaste preventere preko

redukcijskog-regulacijskog ventila (6) i oitava se na manometru (7).

Dakle, podeavanje tlaka za zatvaranje eljusnih preventera vri se
ventilom

(4),

a prstenasti ventilom

(6).

Zatvaranje preventera vri

se ventilima (8). Svaki par eljusti ili prstenasti preventer ima

- 61 svoj ventil. Pomou transmitera ( 9,10,11 ) i zranih regulatora

za transmitere ( 12,13,14 )

omogueno

je da se sa vie radnih

panela moe djelovati na sve preventere. Na redukcijska-regulacijske

ventile moe se djelovati direktno sa
tlaka zraka sa udaljenih

ploa.

ploe,

ali i preko inicijalnog

U radu se mora svakodnevno kontro-

lirati tlak radnog fluida na sva tri sistema ( manometri 3 9 5,7 ).

Pored toga treba se provjeravati ispravnost rada automatskog hidro-elektrinog prekidaa

vanje tlaka

im

( 15 ). Naime, on

ukljuuje

tlak u sistemu padne na 190 bar , a

pumpu za nariiskljuuje

pumpu kad tlak u sistemu dosegne 207 bar,

Akumulatorska jedinica predstavlja zatvoreni sistem za radni
fluid. Fluid iz rezervoara ulazi u sisaljke ( 1 ) ili ( 2 ), gdje
se

tlai,

a zatim u bocama

pomou

duika akumulira energija. Iz

akumulatorskih boca tlak se sprovodi do redukcijskog-regulacijskog

ventila, gdje se

odreuje

tlak s kojim

se djelovati na preventer.

Od ventila tlak se prenosi na preventer a od preventera u rezervoar.

Akumulatori

ine

posude pod tlakom i moraju se najmanje

jednom godinje atestirati od strane inspektora za posude pod

tlakom.
Kapacitet se

utvruje

obave iz boca bez da se

III 4.3. RASPORED

tako da se sve funkcije preventera

ukljuuje

UREAJA

sisaljka.

ZA AKTIVIRANJE PREVENTERA

Brzo i jednostavno zatvaranje buotine u

prelijevanja

omogueno

sluaju

njenog

je sa:

a) Akumulatorske ( pumpne ) jedinice

b) Komandne ploe na poditu tornja
e) Komandne

ploe

u kontrolnoj sobi gdje se prate i ostali

parametri buenja.

- 62 Na slici III 4.2.2. prikazan je

opi

raspored.

~~--: loa

na
podi tu
tornja

Akumulatorska
jedinica

l
Vodovl za otvaranje zatvaranje preventera
Vodovi za kontrolne

Slika III 4.2.2. Raspored

ureaja

za aktiviranje preventera

Akumulatorska jedinica mora biti od

30 metara. Na daljinskim komandnim
kaz preventerskog sklopa s

ploe

ruicama

ua

buotine udaljena najmanje

ploama

nalazi se

grafiki

za aktiviranje. S tim

pri-

ruicama

prenosi se inicijalni tlak zraka koji preko sistema ventila u

spojnoj kutiji otvori protok fluida u akumulatorskoj jedinici za
obavljanje eljene radnje na preventeru.

-63 III 5. OSTALA OPREMA ZA OSIGURANJE UA BUOTINE

Za kontrolu i spreavanje dotoka fluida u buotine preventeri

sastavljeni u sklop predstavljaju osnovnu opremu, ali za dovoenje
buotine pod kontrolu potrebna je i druga oprema:
1) Prigunik ( podesiva sapnica ) s razvodnikom ( CHOKE MANIFOLD )
2) Unutarnji preventeri

3) Zasuni
4) Spojni elementi.

III 5.1. PRIGUNIK S RAZVODNIKOM

Ova oprema predstavlja sklop meusobno povezanih zasuna i
sapnica da se slojni fluid iz buotine moe razvoditi na odreena
mjesta ( plinski separator, isplana korita, otplinja, otpadna
graba).

Slika III 5.1.1.

Vidi se da na ulaznom vodu postoje dvije automatske sapnice,

a na srednji vod spojena je

runa

sapnica. Sve sapnice imaju istu

namjenu, a koja e se koristiti, ovisi o operateru koji priguuje

buotinu. Runa sapnica obino je rezervna, dakle, koristi se u
sluaju

da otkau automatski.

Sapnicama se smanjuje protok fluida kroz

vodove ime se

poveava otpor protoku, odnosno stvara protutlak koji se prenosi

u kanal buotine. Taj se tlak regulira otvaranjem i zatvaranjem

sapnice ovisno o stanju u buotini.

Zasun 3 1116" 15 000 PSI

Zasun 2 1116" 15 000 PSI

Zasun 3 118"

Zasun 3 1116" 10 000 PSI

Automatska sapnica
3 1 l 16" 15 '000 PSI

Runa

5000

PSI

sapnica 3 1116" 15 000 PSI

Sabirnik

Vod za
otpadnu
grabu

Vod za
is plana
korita

0\
_j::-

Slika III 5.1.1. Prigunik s razvodnikom

(CHOKE MANIFOLD)

l 13 l

- 65 Na slici III 5.1.2. prikazana je

proizvoaa

runa

podesiva sapnica

CAMERON.

Vreteno
Sjedite
sapnice

~------Kuite

Radni dio
sapnice
Slika III 5.1,2.

Runa

Smanjenje protoka
na sjedite.

podesiva sapnica

omoguava

Hermetinost

l 7 l

konusni dio koji poput klipa nalijee

kod ovoga dosjeda ne mora biti ostvarena.

Konusni dio i sjedite napravljeni su od materijala otpornih na

habanje ( karbidi, porculan ).
Podesivom sapnicom upravlja se s kontrolne
odreenoj

ploe

udaljenosti od sapnice. Glavni elementi

koja je na

hidraulike

sapnice ( slika III 5.1.3. ) su:

a)

Kuite

sa ulaznom i izlaznom prirubnicom 3 1116" 15 000 PSI

b) Radni dio ( ep i sjedite )

e)
~

Hidrauliki

cilindar s klipom na koji je spojen

ep

d) Indikator poloaja klipa, a s tim u vezi i otvorenost same sapnice.

Hidrauliku

pogonjena

snagu dobiva s kontrolne

hidraulika

ploe

na kojoj je zrakom,

pumpa. Na slici III 5.1.1. vidi se da su svi

zasuni ispred sapnica radnog tlaka od 15 000 PSI, a iza sapnica od

10 000 PSI.

- 69 Osnovni dijelovi su:

a) Tijelo s prirubnicama u koje su ugraena sjedita
b) Poklopac u kojem je ugraeno vreteno s brtvama i leajevima
e) Zatvara spojen na donjem dijelu vretena - kod ovog tipa ventila
zatvara

je dvodjelni. Dosjedom zatvaraa u sjedite, zatvara

se razdvaja i pri tom

jae

prijanja uz sjedita i ostvaruje

brtvljenje.
d) Na donjem dijelu je pomono vreteno i koristi se samo kod ventila
za velike tlakove
e) Otvori za podmazivanje brtvi vretena i radnog dijela.
Svi ventili na buaem postrojenju N-801 svijetlog otvora 2 1/16'',
3 1 /16", 3 1 /8" su radnog tlaka 1 O 000 PSI ili 15 000 PSI.
Ispituju se istovremeno kad i preventeri, a podmazuju se barem
jednom mjeseno ili poslije dueg koritenja. Vano je napomenuti
da se ventilima moe rukovati i ako se nalaze pod tlakom. Pri tom
moment otvaranja ili zatvaranja ne smije biti vei nego to se
moe

runo

savladati.

III 5.4. SPOJNI ELEMENTI

API standardom obuhvaena je izrada cjelokupne naftne opreme
kod nas i u zapadnim Zemljama. Oprema o kojoj je ovdje bilo rijei
obuhvaena je standardom API 6 A i API RP 73. On propisuje nain

ispitivanja opreme kod njene izrade, tvornikog ispitivanja 1

materijal, nazivne dimenzije, izvedbene dimenzije i drugo.
Spojni elementi su:
a) Buae prirubnice; Elementi buotinske glave u koje se odsjedaju
kolone zatitnih cijevi na koje se montiraju preventeri i zasuni
vodova za guenje i ispuhivanje ( priguenje

- 70 -

b)

Prijela~komadi izmeu

opreme

razliitih

nazivnih dimenzija

e) Vodovi za guenje i ispuhivanje predstavljaju spoj

tlanog

sistema sisaljki i buotine, odnosno prstenastog pro-

stora i prigunog razvodika. To su

veliina

izmeu

visokotlani

vodovi nazivnih

3 1/16" 15 000 PSI.

d) Vijci i brtveni prstenovi, sitni, ali vrlo bitni dijelovi za

ostvarivanje

hermetinosti.

III 6. MONTAA PREVENTERA ZA BUAE POSTROJENJE N-801

Cjeloviti prikaz montiranja preventera

mogu

je samo u sklopu

buotinske glave. Planirano je da se za postrojenje N-801 ne bi

mijenjao osnovni tip buotinske glave jer bi to

znailo

promjenu

gotovo cjelokupnog tehnolokog projekta. Naime, kao uvodna kolona

ugradila bi se kolona 30",
montirala tek na I

tehniku

meutim,

buaa

prirubnica bi se

kolonu zatitnih cijevi promjera 20".

Dakle, planira se buotinska glava

20" x 13 3/8" x 9 5/8" x 7" x 3 1/2". Pri tome njeni bi spojevi
bili (prema API standardu):

21 1/4"

5000 PSI

13 5/8"

10

oo o

PSI

11"

15

oo o

PSI

7 1/16"

15 000 PSI

3 1/16"

15 000 PSI

Na ovako koncipiranu buotinsku glavu montirali bi se preventeri

kako slijedi.

------------------------------------ 71 III 6.1. DIVERTER 30" 1000 PSI KAO OSIGURANJE UA

BUOTINE KOD BUENJA DLIJETOM PROMJERA

660.40 mm ( 26" )
Na slici III 6.1.1. vidi se shematski prikaz tog ua buotine.
Na uvodnu kolonu
preko

buae

762 mm ( 30" ) navari se diverter glava, na koju se

prirubnice spaja diverter.

III 6.2. OSIGURANJE UA BUOTINE PREVENTERSKIM SKLOPOM

18 3/4" 15 000 PSI

Ve u poglavlju III 1. navedeno je da se preventerski sklop

18 3/4" 15 000 PSI koristi za promjere buenja 444.5 mm ( 17 1/2"

manje. Na slici III 6.2.1. vidi se shematski prikaz montae ovog

sklopa na uvodnu prirubnicu. Bez obzira na preventere od 15 000 PSI

( 1034.55 bar ), spoj od

5000 PSI (344.85 bar) na uvodnoj prirubnici

limitira cjelokupno ue na radni tlak od 5000 PSI (344.85 bar)"

Ugradnjom II

tehnike

kolone 13 3/8" (339.85 mm), njenim

dosjedanjem i brtvljenjem, montiranjem prirubnice

21 1/4" 5000 PSI x 13 5/8" 10 000 PSI prekrije se spoj 5000 PSI
(344.85 bar). Na gornju prirubnicu 13 5/8" 10 000 PSI montira se ve
kompletirani preventerski sklop. U ovoj fazi tj. u fazi buenja
dlijetom promjera

311.15 mm (12 1/4"), radni tlak

ua

iznosi

689.7 bar ( 10 000 PSI ). Shematski je to prikazano na slici

III 6.~.2.
Analogno ovome, ugradnjom

slijedee

prirubnice buotinske

glave dobije se da je kod buenja dlijetom promjera 215.9 mm

8 1/2" ) ue buotine pod radnim tlakom od 1034.55 bar

15 000 PSI ). ( Slika III 6.2.3. )

- 72 Slika III 6.1.1. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom

promjera

26" za kolonu 20"

Diverter 30" 1 000 PSI

Buaa prirubnica
30" 1 000 PSI X 30"
1 000 PSI sa zasunima 12"

Diverter glava 30" 1 000 PSI

-30"

- 73 Slika III 6.2.1. Oprema

ua

buotine u fazi buenja dlijetom

promjera 17 1/2"

Prstenasti preventer 18 3/4" 10 000 PSI

Bx 164

Dvostruki eljusni preventer

18 3/4" 15 000 PSI Bx 164
Prirubnica za prikljuak vodova za
guenje i ispuhivanje sa zasunima
3 1/16" 15 000 PSI
Jednostruki eljusni preventer
18 3/4" 15 000 PSI Bx 164
Bu. prirubnica za prikljuak vodova
za guenje i ispuhivanje sa zasunima
3 1/16" 15 000 PSI
Prelazna prirubnica 18 3/4" 15 000 PSI
Bx 164 x 21 1/4" 5000 PSI Bx 165
Uvodna prirubnica 21 1/4" 5000 PSI
Bx 165 sa zasunom 2 1/16" 5000 PSI

- 74 Slika III 6.2.2. Oprema u6a buotine u fazi buenja dlijetom

promjera 12 1/4" nakon ugradnje kolone 13 3/8"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3 000 PSI

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3 000 PSI
R 57 x 18 3/4" 10 000 PSI Bx 164
Prstenasti preventer
18 3/4" 10 000 PSI Bx 164

Dvostruki eljusni preventer

18 3/4" 15 000 PSI Bx 164
Prirubnica za prikljuak vodova za
guenje i ispuhivanje sa zasunima
3 1/16" 15 000 PSI
Jednostruki eljusni preventer
18 3/4" 15 000 PSI Bx 164
Bua6a prirubnica za prikljuak vodova
za guenje i ispuhivanje sa zasunima
3 1/16" 15 000 PSI
Prelazna prirub. 18 3/4" 15 OOOPSI
Bx 164 x 13 5/8" 10 000 PSI Bx 159
Prirubnica bu. glave 13 5/8" 10000 PSI
Bx 159 x 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa
3 1/16" 10 000 PSI
Uvodna prirubnica 21 1/4" 5000 PSI
Bx 165 sa zasunom 2 1/16" 5000PSI

- 75 Slika III 6.2.3. Oprema ua buotine u fazi buenja dlijetom

promjera 8 1/2" za kolonu promjera

5 1/2"

Rotacioni preventer 13 5/8" 3000 PSI

Prelazna prirubnica 13 5/8" 3000 PSI
R 57 x 18 3/4" 15 000 PSI Ex 164
Prstenasti preventer
18 3/4" 10 000 PSI Ex 164

Dvostruki eljusni preventer

18 3/4" 15 000 PSI Ex 164
Prirubnica za prikljuak vodova za
guenje i ispuhivanje sa zasunima
3 1./1 6" 15 000 PSI
Jednostruki eljusni preventer
18 3/4" 15 000 PSI Bx 164
Buaa

prirubnica za prikljuak vodova

za guenje i ispuhivanje sa zasunima
3 1/16" 15 000 PSI
Prelazna prirub. 18 3/4" 15 000 PSI
Bx 164 x 11" 15 000 PSI Ex 158
Prirubnica bu. glave 11" 15 000 PSI
Bx 158 x 13 5/8" 10 000 PSI Bx 159 sa
zasunom 3 1/16" 10 000 PSI
Prirubnica bu. glave 13 5/8" 10000 PSI
Bx 159 x 21 1/4" 5000 PSI Bx 165 sa
zasunom 3 1/16" 10 000 PSI
Uvodna prirubnica 21 1/4" 5000 PSI
Bx 165 sa zasunom 2 1/16" 5000 PSI

- 76 ZAKLJUAK

Kako je

ve

navedeno u uvodnom dijelu radnje, zbog sve

vee

potrebe za energijom, sve dublja istraivanja poti5u i opravdavaju

razvoj opreme o kojoj je bilo govora.
Naime, ovom diplomskom radnjom eljela sam, prvenstveno prikazati sigurnosnu opremu

ua

buotine koja se koristi u izradi vrlo

dubokih buotina, a konkretno se to odnosi na bua6e postrojenje

N-801, kapaciteta buenja do 8000 metara.
Da bih
na

buaem

uope

mogla govoriti o preventerima koji se koriste

postrojenju N-801 i njihovim sklopovima, u prvom dijelu

radnje bilo je

openito

govora o svim preventerima ( vanjskim i

unutarnjim ), njihovim karakteristikama, prednostima i manama, te

gdje god je
ali

bilo

mogue

prikazane su usporedbe istoimenih preventera,

razliitih proizvoaa.
buaem

Nazivne dimenzije opreme na

gornjoj granici izrade. To

znai

da se za

postrojenju N-801 su na
odreeni

nazivni promjer

18 3/4" ( 476.25 mm ) ne izrauje oprema za vei radni tlak od

15 000 PSI ( 1034.55 bar ).
Odabrana sigurnosna oprema na
guava

buaem

postrojenju N-801 omo-

i najkompliciranije konstrukcije buotine odnosno vrlo

duboko buenje, a s tim u vezi i ugradnja dubokih kolona zatitnih

cijevi. Sa stajalita sigurnosti i zadovoljenja zakona svrha i namjena opreme je uravnoteenje buotine kod kontrolirane erupcije,
a da pri tom oprema mora nadvladati podzemne sile.
Razvijene zemlje Zapada, koje tako dugo i vjerno

prihvaaju

trinu ekonomiju i profit jo uvijek ulau u sigurnost, a da kod

toga nisu prele granicu gdje
sigurnosti.

vea

ulaganja ne doprinose

poveanju

- 77 I, na samom kraju, poeljet

N-801 mnoga

otkria

posadi

buaeg

postrojenja

korisnog fluida uz pravilnu upotrebu sigur-

nosne opreme. Samo na taj

nain e

biti postignut cilj, koji

opravdavati ulog sredstava i nagraditi napor

istraivaa.