Professional Documents
Culture Documents
Težak - Teorija I Praksa Nastave Hrvatskog Jezika
Težak - Teorija I Praksa Nastave Hrvatskog Jezika
TEORETSKE VJEBE:
1. fonetike (usredotouju se na spoznavanje govornih organa i tvorbu onih glasova koji zbog
drugaijih govornih navika ueniku ine potekoe u izgovoru prema standardu)
2. fonoloke (obuhvaaju problematiku glasovnih promjena i funkcije fonema u govoru)
3. fonostilistike (promatranje stilske uinkovitosti glasova)
PRAKTINE VJEBE:
1. pravopisne
a) reenini znakovi
b) veliko poetno slovo
c) sastavljeno i rastavljeno pisanje
d) razlike izmeu govorene i pisane rijei
e) tue rijei
2. pravogovone
a) artikulacijske
b) akcenatske
c) intonacijske
d) stilistike
FONOLOKE VJEBE:
1. poistovjeivanje i razlikovanje
- to su uglavnom vjebe prepoznavanja, ali i reproduciranja steenog znanja na teorijskoj
razini (npr. to je zajedniko rijeima ii, radar, potop > isti fonem na poetku i na kraju)
2. zamjene
a) mijenjaj znaenje rijei zamjenom fonema
b) mijenjaj znaenje rijei promjenom sloga
3. premetanja
a) fonema
b) slogova
4. dometanja
5. izostavljanja
6. razlike
7. dvoglasnik ije
8. naglasak
9. zvuni pokusi
10. istraivake vjebe (npr. pisanje slogotvornog r u kajkavskim tekstovima)
- PRAVOGOVOR ili ORTOEPIJA > nauk u pravilnom govoru; obuhvaa pravilan izgovor
glasova (artikulaciju), naglaivanje rijei (akcentuaciju) i izgovor reenice (intonaciju)
- ARTIKULACIJSKE VJEBE > u veini hrvatskih kola potrebe su vjebe za izgovor:
1. slivenika , , d,
2. jedrenika h
3. otvornika e, a, o
4. dvoglasnika ie (ije)
5. zvunika pred izgovornom stankom
6. zvonanika v pred bezvunikom i izgovornom stankom
SINTAKTIKE VJEBE:
1. sreivanje izobliene, negramatike reenice
2. slaganje reenice od zadanih rijei
3. dopunjavanje reenice
4. premjetaje reeninih dijelova
5. preoblike reenice
6. zamjene sintaktikih jedinica
7. proirivanje reenica
8. saimanje reenica
9. izborni diktat
10. ispisivanje
11. analiza reenice
12. tvorba reenice
itd.
NASTAVA STILISTIKE
- STILISTIKA = nauk o stilu; stil je nain izraavanja u prvom redu pismenog
- stilovi prema funkcijama u razliitim djelatnostima > knjievnoumjetniki, znanstveni,
popularnoznanstveni, poslovni, uredski, publicistiki, razgovorni
- jednostavni (prosti), umjereni (srednji) i uzvieni (visoki stil)
- deskriptivna stilistika ili stilistika izraza = promatra strukture i njihovo funkcioniranje u
jezinom sustavu
- genetika stilistika ili stilistika pojedinca = promatra uzroke zato se netko slui ovim ili
onim izrazom
- estetska ili knjievnoteorijska stilistika > nezaobilazna u nastavi knjievnosti
- lingvistika stilistika > nezaobilazna u nastavi jezika
- tekstovne vrste:
1. opisni (deskriptivni) tekstovi > zasnivaju se na zapaanju pojava u prostoru; mogu biti
subjektivni i objektivni
2. pripovjedni (narativni) tekstovi >zasnivaju se na zapaanju pojava i promjena u vremenu;
isto mogu biti subjektivni (od anegdote do romana) i objektivni (vijest, izvjee, slubeni
ivotopis)
3. izlagaki (ekspozicijski) tekstovi > pojave se identificiraju na osnovi njihove sloenosti
(kompozicije) ili razloenosti (dekompozicije), pa imamo dvije vrste: sintetiki i analitiki;
takoer mogu biti subjektivni i objektivni
4. raspravljaki (argumentacijski) dokazivaki tekstovi > zasnivaju se na prosudbi odnosa
meu pojmovima, pojavama, predmetima, zbivanjima, na njihovu vrednovanju; subjektivni su
npr. komentar, usmena rasprava, a objektivni su npr. znanstvena rasprava, kritika
5. upuivaki (instruktorni) tekstovi > daju upute, instrukcije za ponaanje; subjektivni su npr.
pouke, savjeti, zabrane, a objektivni su npr. tehnike upute, propisi, zakoni
- stilistika se moe i ovako razvrstati: stilistka privatnog i slubenog govornog openja;
stilistika javnog govornog nastupanja; stilistika pisane rijei (rukopisne, tiskane, elektronske);
stilistika radiofonske rijei; stilistika rijei u filmu, video, televiziji; stilistika rijei u stripu;
stilistika kazaline (scenske) rijei; stilistika rijei u raunalu