BILANCA

Pojam bilance
Forma iskazivanja bilance
Vrste bilance
Bilanne promjene

Pojam bilance
tal. BILANCIA = vaga
Prva sauvana bilanca potjee iz Italije iz 1389. godine od
tvrtke Datini iz Firenze
Bilanca je statiki financijski izvjetaj koji prikazuje stanje
imovine, obveza i kapitala na dan bilanciranja.
Sastoji se iz AKTIVE i PASIVE.
Bilanca daje informacije o financijskom poloaju drutva.
Bilanna ravnotea ogleda se u ravnotei aktive i pasive to
zapravo znai da imovina mora biti jednaka izvorima iz kojih
se financira.

Pojam bilance
Prilikom osnivanja drutva na temelju inventara sastavlja se
poetna bilanca iz koje se koriste podaci za otvaranje
poslovnih knjiga.
Na kraju poslovne godine sastavlja se zakljuna bilanca koja
ujedno predstavlja poetnu bilancu u iduoj poslovnoj godini.

Forma iskazivanja bilance

Bilanca se moe sastaviti u obliku:
- dvostranog rauna i
- jednostranog (stupnjevitog) rauna.

Forma iskazivanja bilance

Oblik dvostranog rauna
AKTIVA
Red. Kto
br.

Bilanca na dan 31. 12. 2001.

Pozicija

Potr. za upisani
a neuplaeni
kapital

B
C

Iznos

Red.
br.

Kto

PASIVA
Pozicija

Iznos

2.000

Kapital i
rezerve

65.000

Dugotrajna
imovina

87.000

Dugorone
obveze

35.000

Kratkotrajna
imovina

53.000

Kratkorone
obveze

42.000

UKUPNA AKTIVA

142.000

UKUPNA PASIVA

142.000

Forma iskazivanja bilance

Oblik jednostranog rauna
Bilanca na dan 31. 12. 2001.
Red. br.

Konto

Pozicija

Iznos

Potr. za upisani a neuplaeni

kapital

Dugotrajna imovina

87.000

Kratkotrajna imovina

53.000

UKUPNA AKTIVA

2.000

142.000

Kapital i rezerve

65.000

Dugorone obveze

35.000

Kratkorone obveze

42.000

UKUPNA PASIVA

142.000

Forma iskazivanja bilance

Struktura bilance ovisi o kriteriju razvrstavanja bilannih
pozicija.
U okviru razvrstavanja pozicija aktive razlikujemo:
- kriterij funkcionalnosti i
- kriterij likvidnosti.
Kriterij funkcionalnosti nalae da se imovina iskae po istim
funkcionalnim skupinama (stalna imovina, tekua imovina)

Forma iskazivanja bilance

Kriterij likvidnosti nalae da se imovina u bilanci iskae po
grupama potujui slijedea naela:
- naelo rastue likvidnosti i
- naelo opadajue likvidnosti.
Naelo rastue likvidnosti odnosi se na prikazivanje stavki
imovine poevi od manje likvidnih (npr. dugotrajna imovina)
prema likvidnijim (kratkotrajna imovina), dok je kod naela
opadajue likvidnosti situacija obrnuta.

Forma iskazivanja bilance

U okviru razvrstavanja pozicija pasive razlikujemo:
- kriterij namjene i
- kriterij ronosti ili dospijea.
Kriterij namjene nalae da funkcija imovine odgovara
karakteru dugova i kapitala.
Kriterij ronosti nalae da se pozicije pasive u bilanci iskau
po grupama potujui slijedea naela:
- naelo rastue ronosti i
- naelo opadajue ronosti.

Forma iskazivanja bilance

Naelo rastue ronosti nalae da se pozicije pasive iskau u
bilanci poevi od stavki koje dospijevaju u kraem roku
(kratkorone obveze) prema stavkama ije je dospijee due
(dugorone obveze i kapital) dok je kod naela opadajue
ronosti situacija obrnuta.
U praksi su zastupljeni kriteriji likvidnosti za aktivu i kriterij
ronosti ili dospijea za pasivu.
Prema propisanoj shemi bilance u Zakonu o raunovodstvu l.
17. stavke aktive poredane su prema kriteriju rastue
likvidnosti, dok su stavke pasive poredane po kriteriju
opadajue ronosti.

Vrste bilance
Ovisno o potrebama i svrhama zbog kojih se sastavljaju
razlikuju se razliite vrste bilanci.
Razlikujemo slijedee vrste bilanci:
- Prema vremenu sastavljanja: proraunske (planske) i
obraunske (stvarne) bilance.
- Prema razlogu i cilju sastavljanja: poetna, zakljuna, probna,
podbilanca, skraena bilanca, inventurna, primopredajna,
likvidacijska, fuzijska, diobena, steajna, konsolidirana i
zbrojna bilanca.
Bruto bilanca iskaz je knjienja svih rauna glavne knjige te
slui za utvrivanje formalne tonosti izvrenih knjienja.

Vrste bilance
Bruto bilanca moe biti sintetika i analitika, a sastoji se od:
- prometne bilance i
- saldo bilance.
Bruto bilanca
Konto

Naziv
konta

310

Zalihe
materijala

Ukupno

Promet od 01. 02. do

28. 02. 2001.

Saldo na dan 28.02.

2001.

Duguje

Potrauje

Duguje

Potrauje

53000

27000

26000

Bilanna naela

Osim opih raunovodstvenih naela postoje i naela koja se

moraju uzeti u obzir prilikom sastavljanja bilance kao
temeljnog financijskog izvjetaja:
1. Naelo tvrtke
2. Vremensko razdoblje
3. Naelo izjanjavanja u novanim vrijednostima
4. Rezultati poslovanja za relativno kratka vremenska razdoblja
pokusni su kadgod se tie alokacije izmeu prolog,
sadanjeg i budueg vremena.
5. Stabilna novana jedinica

Bilanna naela

6. Objektivnost
7. Naelo bilanne jasnoe i istine
8. Naelo bilannog spajanja
9. Naelo zatite vjerovnika

Opa politika procjene

Odnosi se na primjenu pojedinih cijena prilikom vrednovanja
stavki aktive, pasive, prihoda i rashoda.
Ekonomske kategorije u okviru knjigovodstva mogu se voditi
po:
- nabavnim cijenama,
- dnevnim ili trinim cijenama,
- funkcionalnim cijenama,
- likvidacijskim cijenama i
- reprodukcijskim cijenama.

Zadatak
U sijenju 2000. godine osnovali ste trgovako drutvo
koje se bavi trgovinom namjetaja. Do oujka iste godine
kupili ste graevinsko zemljite (200.000 kn), izgradili
skladite i salon (350.000 kn) te opremili prostor potrebnom
opremom (30.000 kn) nakon ega ste zapoeli s poslovanjem.
Za potrebe dopreme i otpreme robe kupili ste dostavno vozilo
(20.000 kn). Takoer smo kupili namjetaj za prodaju
(210.000 kn). Na iro raunu raspolaete s 90.000 kn.
Poslovni pothvat financirali ste ulaganjem vlastitih
sredstava.
Nakon obavljenih radnji koje su prethodile redovitom
poslovanju drutva izvrili ste popis imovine i obveza te ste
sastavili inventar temeljem kojeg trebate sastaviti poetnu
bilancu i otvoriti raune glavne knjige.
Vrijednosti pojedinih stavki imovine i obveza slobodno su
procijenjene.

A Poetna bilanca drutva Interijer d.o.o. 01. 03. 2001. P

R. br.

Kto

Pozicija

DUGOTRAJNA
IMOVINA

Iznos

R. br.

600000 A

1.

Zemljite

200000 1.

2.

Zgrada

350000 B

3.

Oprema

50000 -

KRATKOTR.
IMOVINA

4.

Zalihe

6.

iro raun

UKUPNA AKTIVA

Kto

Pozicija

KAPITAL
Kapital

Iznos
900000
900000

DUGORONE
OBVEZE
-

300000 C

KRATKORO.
OBVEZE

210000 -

90000 -

900000

UKUPNA PASIVA

900000

Zemljite

200 000

Oprema
50 000

Zgrada

350 000

Zalihe

210 000

iro raun
90 000

Kapital
900 000

Bilanne promjene

1.
2.
3.
4.

Poslovanje drutva obiljeeno je kretanjem imovine unutar

drutva, izmeu drutva i okoline i kretanjem imovine u
okruenju s jednog mjesta na drugo.
Sve poslovne promjene mogu se tako razvrstati u 4 grupe:
Centripetalne promjene (poveanje aktive i pasive)
Centrifugalne promjene (smanjenje aktive i pasive)
Koncentrine promjene (promjene unutar aktive)
Periferijske promjene (promjene unutar pasive)

Bilanne promjene

Centripetalne promjene
Odnose se na one promjene u kojima je sadrana nabava
odreene imovine iz okruenja, dakle, prikazuju ulaz imovine
iz okruenja u drutvo.
AKTIVA
X

PASIVA
X

Bilanne promjene

Centrifugalne promjene
Oznauju kretanja imovine iz drutva u okruenje tj.
smanjenje imovine i smanjenje izvora imovine drutva.
AKTIVA
X

PASIVA
X

Bilanne promjene

Koncentrine promjene
Prikazuju kretanje imovine unutar drutva pri emu, za razliku
od prethodnih promjena, ukupan zbroj bilance ostaje
nepromijenjen.
AKTIVA
X

AKTIVA
X

Bilanne promjene

Periferijske promjene
Odnose se na one poslovne promjene kojima se mijenja
struktura izvora sredstava tj. pasive.
PASIVA
X

PASIVA
X

Literatura
Grupa autora: Raunovodstvo, HZRiFD, Zagreb, 2003.
str. 48 - 70
Grupa autora: Raunovodstvo, HZRiFD, Zagreb, 1994.
str. 119 - 140