Predavanje 05 TOPS STR

Toplinski strojevi i ureaji
5. Predavanje
Motori
Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.
TOPLINSKI STROJEVI I UREAJI
5. predavanje
Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku
Katedra za brodsko strojarstvo
Tehniki fakultet Rijeka
5. Predavanje
Motori
GORIVA
5. Predavanje
Motori
Toranj
Osigura protiv
istjecanja
Rezervne
cijevi
Okretni stol
Motor za pogon
okretnog stola
Oplata
Buea kolona
El. generator
Spremnik mulja
Buea cijev
Oprema za
buenje nafte
Svrdlo
5. Predavanje
Motori
Shema rafinerijskog procesa

prerade nafte
5. Predavanje
Motori
Vrste ugljikovodika
5. Predavanje
Motori
Normalni parafini ili alkani su ravne,

nerascijepljene lanane strukture
sastavljene iz kostura od ugljika na koji se
veu atomi vodika. Sve slobodne valencije
su popunjene pa ih stoga nazivamo i
zasieni ugljikovodici.
Normalni parafini su vrlo skloni
samoupaljivanju te su pogodni kao
sastojci goriva za dizelske motore.
5. Predavanje
Motori
Izoparafini su takoer zasieni

ugljikovodici slini normalnim
parafinima. Od njih se razlikuju po
tome to lanac nije ravni ve se rava u
nekoliko ogranaka. Struktura molekule
je kompaktnija i otpornost na
samoupaljivanje je vea nego kod
normalnih parafina, tako da su
izoparafini pogodni za primjenu u
Ottovim motorima. Prikazan je primjer
izooktana s oktanskim brojem 100.
Olefini su nezasieni parafini s jednom

jednostruko ili dvostruko nezasienom
vezom. Ta je veza slabija, tako da su
potrebne manje energije za aktiviranje
reakcije, te oni izgaraju uz vee
oslobaanje topline. Tako npr. Acetilen
izgaranjem u kisiku daje najviu
temperaturu plamena, potrebnu za
rezanje elinih limova.
5. Predavanje
Motori
Nafteni su zasiene prstenaste strukture koje se sastoje iz prstena ugljika, na ije se slobodne
valencije spajaju atomi vodika.
5. Predavanje
Motori
5. Predavanje
Motori
Kemijska svojstva goriva

Tekua goriva rijetko su pojedinani isti kemijski sastojci. isti kemijski sastojci su npr.
alkoholi kao goriva. Tekua goriva su najee smjese vie ugljikovodika. Tako se za
motorni benzin procjenjuje da je to smjesa vie od 200 razliitih ugljikovodika, dok se za
dizelsko gorivo procjenjuje da je smjesa od najmanje 400 razliitih ugljikovodika.
Plinovita goriva su isto tako smjese dva ili vie ugljikovodika.
10
5. Predavanje
Motori
11
Potrebna svojstva goriva za primjenu u motorima s unutarnjim izgaranjem

Ottovi motori
Stupanj djelovanja Ottovih motora poveava se s poveanjem stupnja kompresije. Vii stupanj
kompresije znai i vii tlak i temperaturu na kraju kompresije. Kako se u Ottovom motoru vri
kompresija gorive smjese (smjese para goriva i zraka), s viim stupnjem kompresije poveava se
opasnost da e se tijekom kompresije goriva smjesa upaliti sama od sebe. Da do toga nebi dolo suvie
rano, potrebno je da goriva za Ottove motore budu im otpornija na samoupaljivanje. Ta se otpornost
izraava oktanskim brojem. to je gorivo otpornije na samoupaljivanje, to je oktanski broj goriva vei.
Goriva koja se koriste u Ottovim motorima moraju imati oktanski broj 90 ili vei.
Dizelski motori
Kod dizelskih motora gorivo se u cilindar ubrizgava tek na kraju kompresije. Ubrizgano gorivo, koje
se pri ubrizgavanju raspruje u vrlo sitne kapljice, mora im prije ispariti kako bi se stvorila goriva
smjesa, koja se treba im prije upaliti sama od sebe. Zbog toga se kod dizelskih motora trae
karakteristike goriva koje su potpuno suprotne onima koje se trae kod Ottovih motora. Sklonost
goriva samoupaljivanju izraava se cetanskim brojem. Goriva koja se koriste u dizelskim motorima
imaju cetanski broj najmanje 35 kod sporohodnih motora, odnosno najmanje 45 kod brzohodnih
motora.
5. Predavanje
Linija mijeanja za
odreivanje
oktanskog broja
Motori
12
Linija mijeanja za
odreivanje
cetanskog broja
Svojstva ugljikovodika
vezana za brzinu
aktivacije
5. Predavanje
Motori
13
5. Predavanje
Motori
14
5. Predavanje
Motori
15
5. Predavanje
Motori
16
5. Predavanje
Motori
17
5. Predavanje
Motori
18
5. Predavanje
Motori
19
5. Predavanje
Motori
20
5. Predavanje
Motori
21
Kristalizacija parafina
u dizelskom gorivu
pri niskim
temperaturama
Pri niskim temperaturama
dolazi do zamuenja goriva.
Ono vie nije bistro, ve se
ini zamuenim zbog
kristalizacija parafina u
gorivu. Kristali parafina se
grupiraju i mogu potpuno
zaepiti filter goriva i time
onemoguiti dotok goriva do
motora, nakon ega se motor
zaustavlja. Da se to sprijei,
esto se pribjegava tome da
se filter goriva smjeta u
blizinu motora, a povrat
goriva iz motora se dovodi
pred filtar i tu se mijea s
dolazeim gorivom.
5. Predavanje
Motori
TEKA GORIVA
Goriva za sporohodne brodske motore
22
5. Predavanje
Motori
23
5. Predavanje
Motori
PROBLEMI S TEKIM GORIVIMA
Visoka viskoznost,
Sadraj sumpora i niskotemperaturna korozija,
Visokotemperaturna korozija zbog sadraja
vanadija,
Ostaci katalizatora i abrazija.
24
5. Predavanje
Motori
25
Dijagram promjene viskoznosti

goriva u ovisnosti o temperaturi
Granica viskoznosti za mogunost pumpanja
goriva radi transporta: 1000 mm2/s
Maksimalna viskoznost za ubrizgavanje u 2T
dizelske motore: 13 17 mm2/s
Maksimalna viskoznost za ubrizgavanje u 4T
dizelske motore: 10 14 mm2/s
5. Predavanje
Motori
Promjena viskoznosti goriva ovisno o temperaturi i tlaku

26
5. Predavanje
Motori
SADRAJ SUMPORA
Sumpor izgaranjem stvara sumporni dioksid SO2 i sumporni trioksid
SO3. Oba plina reagiraju s vodenom parom nastalom izgaranjem
vodika. U spoju s molekulama vode stvaraju se:
SO2 + H2O H2SO3 sumporasta kiselina
SO3 + H2O H2SO4 sumporna kiselina
Ukoliko su stjenke hladnije od temperature kondenzacije, doi e do
stvaranja kapljica kiseline. U dodiru s povrinom metala zapoeti e
korozija.
Da se sprijei korozija, ulju za podmazivanje cilindara dodaju se
lunati (alkalni) aditivi. Ovi aditivi s kiselinama stvaraju neutralne soli.
Lunatost ovih aditiva izraava se TBN brojem (Total Base Number).
TBN 1 odgovara 1 mg KOH / litra ulja.
27
5. Predavanje
Motori
28
Temperature kondenzacije plinova izgaranja u ovisnosti o sadraju sumpora i tlaku

plinova izgaranja
5. Predavanje
Motori
VISOKOTEMPERATURNA KOROZIJA
Visokotemperaturna korozija pripisuje se djelovanju smjese vanadijevog pentoksida V 2O5
i natrijeva sulfata Na2SO4. Vanadijev pentoksid nastaje oksidacijom vanadija pri izgaranju
u motoru:
5O2 + 10V 5V2O5
Natrijev sulfat nastaje reakcijom soli iz morske vode sa sumpornom kiselinom:
2NaCl + H2SO4 Na2SO4 + 2HCl
Pri visokim temperaturama oba spoja su u stanju tekuine. Na vrelim povrinama dolazi
do nakupljanja kapljica koje izuzetno jako korozijski djeluju na povrini feritnih
materijala, koja djeluje po granicama meu kristalnim zrnima i napada materijal po
dubini. Najee napadnuta mjesta su sjedita ispunih ventila, a rijee i elo klipa.
Djelovanju te korozije suprotstavljamo se dovoljno niskom temperaturom dijelova,
odnosno hlaenjem dijelova kako njihova temperatura nebi prela 400 oC.
29
5. Predavanje
Motori
Oteenja sjedita ventila zbog djelovanja visokotemperaturne korozije

30
5. Predavanje
Motori
OSTACI KATALIZATORA (Catalytic fines)

U procesu krekinga koristi se kao katalizator umijeani prah od sitnih kuglica silicijevog
dioksida SiO2 i aluminijeva trioksida Al2O3. Promjer tih kuglica varira od 0.1 mm na manje.
Oba materijala su vrlo tvrda.
Najvei dio katalizatora odvoji se u rafineriji nakon procesa krekinga. Dio koji ostaje u tekom
gorivu pokuava se oistiti u centrifugalnim separatorima i filtrima, no mali dio dospijeva s
gorivom u cilindar. Prilikom izgaranja goriva esto dolazi do pucanja tih kuglica, tako da
nastaju krhotine otrih rubova.
Ako je debljina sloja ulja meu kliznim povrinama mala, tako da dolazi do zaglavljivanja
krhotina, doi e do jake abrazije (struganja) i do oteenja kliznih povrina.
Sadraj ostatka katalizatora u gorivu esto se ograniava maksimalnim sadrajem aluminija u
gorivu (koji je vezan u aluminijevom trioksidu Al2O3 u katalizatoru).
Abraziju sprjeavamo dovoljno niskom temperaturom ulja za podmazivanje. Pri niskim
temperaturama viskoznost ulja je vea i debljina sloja ulja na kliznim povrinama je vea.
31
5. Predavanje
Motori
Poveanje 400x
Poveanje 8000x
Ostaci katalizatora iz kreking procesa

32
5. Predavanje
Motori
Kuglica katalizatora s promjerom od 0.04 mm, cijela i puknuta
33
5. Predavanje
Motori
Utjecaj tekoga goriva i temperature cilindarske kouljice na

brzinu habanja klipnih prstena
Brzina
habanja
Habanje zbog
niskotemperaturne
korozije
Habanje zbog abrazije

ostacima katalizatora zbog sve
manje debljine uljnog filma
Minimalna
debljina
sloja ulja
Najvea estica
katalizatora koja
prolazi kroz filter
Oko 180 oC
Oko 230 oC
Temperatura
34
5. Predavanje
Motori
OGRJEVNA MO GORIVA
I GORIVE SMJESE
35
5. Predavanje
Motori
36
5. Predavanje
Motori
Donja ogrjevna mo goriva za poznati maseni sastav goriva
37
5. Predavanje
Motori
38
5. Predavanje
Motori
39
5. Predavanje
Motori
POTREBNA MASA ZRAKA ZA IZGARANJE

Potrebna masa kisika za stehiometrijsko izgaranje 1 kg goriva je:
Ost = 2.66667 c + 8 h + s o
kg kisika / kg goriva
Potrebna masa zraka za stehiometrijsko izgaranje je:
Lst
Ost
0.232
Stehiometrijska koliina zraka za izgaranje goriva u kg zraka / kg goriva za poznati

maseni sastav goriva moe se izraunati jo tonije po jednadbi:
40
5. Predavanje
Motori
PRETIAK ZRAKA
Za potpuno izgaranje goriva esto puta dovodimo vie zraka nego ga je stehiometrijski
potrebno za izgaranje. Omjer dovedene mase zraka i stehiometrijski potrebne mase
zraka nazivamo pretiak zraka:
Lst
Pretiak zraka za gorivu smjesu je kod Ottovih motora jednak u cijelome podruju rada.
Kod Ottovih motora s katalizatorom trostrukog djelovanja on mora biti strogo jednak
jedinici. Kod dizelskih motora on je promjenljiv i ovisi o optereenju motora. U motor
se usisava otprilike jednaka masa zraka, a goriva se ubrizgava samo koliko je potrebno
za razvijanje snage.
Motor:
Puno optereenje
Prazni hod
Ottov motor
= 0.9 do 1.3 (1.00)
= 0.9 do 1.3 (1.00)
Brzohodni DM
= 1.3 do 1.7
= 6 do 12
Sporohodni DM
= 1.8 do 2
= 6 do 10
41
5. Predavanje
Motori
42
PRETIAK ZRAKA I GORIVA SMJESA

Englesko govorno podruje vrlo se esto koristi s drugaijim parametrom koji opisuje gorivu
smjesu. Taj se parametar naziva omjer ekvivalencije fuel-air equivalence ratio i oznaava se sa
. Njegova je vrijednost jednaka recipronoj vrijednosti pretika zraka
Bogatstvo gorive smjese ovisi o pretiku zraka. Ovisno o pretiku zraka definiramo i naziv
gorive smjese.
Pretiak zraka
Omjer ekvivalencije
<1
>1
bogata goriva smjesa (manjak zraka, viak goriva)
=1
=1
stehiometrijska goriva smjesa
>1
<1
siromana goriva smjesa (viak zraka, manjak goriva)
Naziv za gorivu smjesu
5. Predavanje
Motori
OGRJEVNA MO GORIVE SMJESE

Ako zanemarimo entalpiju koju osjetnom toplinom donosi gorivo i zraka za izgaranje,
moemo rei da je sva energija koja se dovodi izgaranjem samo energija koja se oslobaa
izgaranjem goriva. Ova se energija dovodi gorivom smjesom goriva i zraka, koje moramo
dovesti u prostor izgaranja. Ogrjevna mo takve gorive smjese je donja ogrjevna mo
dovedenog goriva podijeljena s ukupnom masom gorive smjese:
izg H d
Hs
1 Lst
gdje je izg stupanj djelovanja izgaranja, Hd je donja ogrjevna mo goriva, je pretiak
zraka i Lst je stehiometrijska masa zraka za izgaranje.
43
5. Predavanje
Motori
STUPANJ DJELOVANJA IZGARANJA izg

Stupanj djelovanja izgaranja izg ima razliitu ovisnost o pretiku zraka za Ottove i za dizelske
motore.
Kod Ottovih motora goriva smjesa je potpuno pripremljena u trenutku izgaranja, svo gorivo je
ispareno i pomijeano sa zrakom u homogenu smjesu. Ako je premalo zraka ili goriva u smjesi,
upaljivanje elektrinom iskrom moe izostati i gorivo moe izai neizgoreno iz procesa. Ako se
gorivo i upali elektrinom iskrom, zbog nedostatka zraka ili goriva moe doi do usporenih
kemijskih reakcija i izgaranje moe biti nepotpuno. Potpuno izgaranje se kod Ottovih motora
postie s neto siromanijom gorivom smjesom ( = 1.06 do 1.1). Tada je i specifina potronja
goriva najmanja.
Kod dizelskih motora izgaranje zapoinje jo prije nego se je izvrilo ubrizgavanje ukupne
koliine goriva. Tijekom izgaranja gorivo e isparavati i mijeati se sa zrakom (kisikom). Sastav
gorive smjese mijenja se po prostoru izgaranja, tako da emo uvijek nai mjesta gdje je lokalni
sastav gorive smjese pogodan za izgaranje. Obzirom da se kisik iz zraka troi za izgaranje, da bi
omoguili da tijekom kratkog vremena trajanja procesa sve estice goriva nau potrebni kisik za
izgaranje, za izgaranje se dovodi vie zraka od stehiometrijski potrebnog. Minimalni potrebni
pretiak zraka ovisi o uvjetima strujanja u prostoru izgaranja i on ovisno o motoru i uvjetima rada
iznosi min = 1.3 do 2. to smo vie zraka doveli, to e izgaranje biti potpunije.
44
5. Predavanje
Motori
Podruje samoupaljivosti gorive smjese
Temperatura
Podruje samoupaljivanja
za smjesu goriva i zraka
Podruje samoupaljivanja
za smjesu goriva i kisika
Samo zrak
ili kisik
=
Samo gorivo
=1
=0
45
5. Predavanje
Motori
Stupanj djelovanja izgaranja u ovisnosti o pretiku zraka

46
5. Predavanje
Motori
OGRJEVNA MO GORIVE SMJESE Hs

Ogrjevna mo gorive smjese kod motora s unutarnjim izgaranjem jako ovisi o pretiku zraka s
kojim se moe postii zadovoljavajue izgaranje. Snaga motora izravno ovisi o unesenoj toplini u
proces, tj. o ogrjevnoj moi gorive smjese.
Kod Ottovih motora podruje koliko toliko potpunog izgaranja je vezano uz podruje
stehiometrijske smjese. Katalizator trostrukog djelovanja, koji se koristi za obradu tetnih
sastojaka u ispunim plinovima je djelotvoran samo u podruju strogo stehiometrijske smjese i
uvjetuje koritenje samo takve smjese. Ako imamo slobodu odabira sastava smjese, najvea
ogrjevna mo gorive smjese postie se za blago bogatu gorivu smjesu s pretikom zraka = 0.9
do 0.95. Tada e snaga motora biti najvea.
Kod dizelskih motora potpuno izgaranje moemo postii tek kod pretika zraka min = 1.3 do 2,
ovisno o motoru i optereenju. Izgaranje s manjom koliinom zraka odrazilo bi se u jako
poveanoj emisiji ae u ispunim plinovima. Zbog vieg potrebnog pretika zraka, smjesa je
siromanija u usporedbi s Ottovim motorom, tako da je i snaga motora, za isti stapajni volumen i
brzinu vrtnje, manja kod dizelskog motora. Kako emo kasnije vidjeti, primjenom prednabijanja
emo ovaj nedostatak eliminirati, tako da e snaga dizelskog motora premaiti snagu Ottovog
motora za istu geometriju motora i istu brzinu vrtnje.
47
5. Predavanje
Motori
48
5. Predavanje
Motori
49
5. Predavanje
Motori
50
5. Predavanje
Motori
51
Nitrometan
Acetilen Zemni
Dizel plin Metan
Ugljini
monoksid
Metanol Etanol
Vodik
Benzol Benzin
Ogrjevna mo goriva i
ogrjevna mo gorive
smjese za razliita goriva
5. Predavanje
Motori
52
5. Predavanje
Motori
53
5. Predavanje
Motori
54
5. Predavanje
Motori
IDEALNI I STVARNI PROCES U

MOTORIMA S UNUTARNJIM
IZGARANJEM
55
5. Predavanje
Motori
IDEALNI TERMODINAMIKI PROCES MOTORA

Da se ne bi krivo shvatilo, idealni termodinamiki proces motora nije ono emu bi trebali teiti.
Idealnim ga nazivamo samo zato to smo ga idealizirali, kako bi si olakali matematiki
postupak za njegovu obradu. Kako emo kasnije vidjeti, on se razlikuje od stvarnoga procesa
motora.
Osnovne aproksimacije koje uvodimo za idealni proces motor su:
Proces motora je zatvoreni termodinamiki proces, to pretpostavlja da se masa radnog
medija ne mijenja (ni po koliini ni po kemijskom sastavu). To je razliito od stvarnoga
motora u kojemu se vri izgaranje (promjena kemijskog sastava) i izmjena radnog medija
(promjena koliine radnog medija pri ispuhu i usisu).
Izgaranje i izmjena radnoga medija zamjenjuju se dovodom topline izvana i odvodom
topline iz procesa.
Tijekom procesa kompresije i ekspanzije nema izmjene topline s okoliem (stjenkama), tako
da je kontrolni volumen izoliran od okolia. Procesi kompresije i ekspanzije odvijaju se
adijabatski.
Kako se ne mijenja kemijski sastav, eksponent adijabate je jednak za procese kompresije i
ekspanzije.
56
5. Predavanje
Motori
Idealni termodinamiki proces

Pretpostavka za adijabatski proces tijekom kompresije i ekspanzije podrazumijeva da
nema izmjene topline (ili se ono moe zanemariti) izmeu radnog medija i stjenki
prostora izgaranja.
Kod realnog procesa dolazi do izmjene topline izmeu radnog medija i stjenki, no udio u
ukupnim toplinama procesa nije toliko izraen. Najvei prijenos topline s radnog medija
na stjenke imamo tijekom samoga izgaranja i poetka ekspanzije, zbog izraenog
utjecaja turbulentnih struktura u strujanju radnog medija. Te su strukture pobuene
lokalnim ekspanzijama tijekom izgaranja u motoru.
Predana toplina izmeu stjenke i radnog medija je:
dQ
dQ
dt Ast Tst T dt
dt
Koeficijent prijelaza topline i povrina stjenke nisu jednaki nuli. Kako je vrijeme koje
stoji na raspolaganju za izmjenu topline vrlo kratko, moemo rei i da je predana toplina
dQ mala, te je najee zanemarujemo kod idealnoga procesa.
S druge strane pretpostavljamo da imamo jako dobru izmjenu topline tijekom faze
izgaranja. Obzirom da smo pretpostavili da se radni medij kemijski ne mijenja,
pretpostavili smo da toplinu, koja se inae razvija izgaranjem, dovodimo izvana
prijenosom topline na radni medij.
57
5. Predavanje
Motori
Idealni termodinamiki procesi motora

Qdov
(1-x)Qdov
x=1
p
Qdov
xQdo
x=0
Ottov proces
Qodv
Qodv
Qodv
Sabatheov proces
Dieselov proces
Seiligerov proces
Trinklerov proces
Dovod topline pri
V = const
Dovod topline pri

V = const i p = const
Dovod topline pri

p = const
58
5. Predavanje
Motori
Sabatheov proces
Sabatheov proces udruuje u sebi karakteristike i Ottovog procesa i Dieselovog procesa.
On je od sva tri procesa najblii stvarnom procesu u motoru.
(1-x)Qdov
p
(1-x)Qdov
3
xQdov
xQdov
2
W
Qodv
Qodv
59
5. Predavanje
Motori
Sabatheov proces
Poetno stanje (toka 1)
Poetno stanje odreeno je tlakom p1, volumenom V1
i temperaturom T1. Masa radnog medija odreena je
jednadbom stanja plina:
p1 Vs p1 V1 1
m
R T1
R T1
(1-x)Qdov
p
xQdov
2
Dovedena toplina u proces odreena je masom

gorive smjese m i ogrjevnom moi Hs:
Qdov
4
1
Qodv
V
p1 V1 1
m Hs
Hs
R T1
Ako pretpostavimo da je od ukupno dovedene koliine

topline Qdov samo dio x doveden pri V = const tada
moemo opisati:
Ottov proces s x = 1 i
Dieselov proces s x = 0
60
5. Predavanje
Motori
61
Sabatheov proces
(1-x)Qdov
Kompresija (proces od toke 1 do toke 2)

p
Tijekom kompresije imamo adijabatsku promjenu stanja:
V1
V2
xQdov
pV const
p1 V1 p2 V2
p2 V1

p1 V2
pV
mR const
T
T2 p2 V2 V1

T1
p1 V1 V2
Qodv
V2 V1

V1 V2
5. Predavanje
Motori
62
Sabatheov proces
(1-x)Qdov
Izgaranje (proces od toke 2 do toke 3)

Izgaranje ima dva dijela, pri konstantnom volumenu i pri
konstantnom tlaku:
xQdov
V3 V2
2
pV
mR const
T
p3 T3

p2 T2
W
4
stupanj povecanja tlaka
Qodv
V
V3 T3'
stupanj povecanja volumena

V3 T3
5. Predavanje
Motori
63
Sabatheov proces
(1-x)Qdov
Ekspanzija (proces od toke 3 do toke 4)

p
Tijekom ekspanzije imamo adijabatsku promjenu stanja:
V4 V1
xQdov
pV const
p3' V3' p4 V4
V
p4 p3' 3'
V4
V V
p3' 3' 2
V2 V1
p4 p3' p2

p1 p2 p1
p3'
W
4
1
pV
mR const
T
T4 p4

T1 p1
Qodv
5. Predavanje
Motori
64
Sabatheov proces
(1-x)Qdov
Stupanj djelovanja procesa

Stupanj djelovanja termodinamikog procesa jednak je
omjeru dobivenoga rada i dovedene topline:
W
Q Qodv
Q
dov
1 odv
Qdov
Qdov
Qdov
T 1
xQdov
T4
1
m cv T4 T1
T
T1
T 1
1 1
m cv T3 T2 m c p T3' T3
T2 T3
T3' T3
1
1
T2
T3 T2
T2
T3
T3'
T4
1

T1
T2
T3
T1
1
W
4
1
1
1 1
Qodv
5. Predavanje
Motori
Idealni termodinamiki procesi motora

Qdov
(1-x)Qdov
x=1
p
Qdov
xQdo
x=0
Qodv
Qodv
Ottov proces
Sabatheov proces
T , Sabathe 1
1
T ,Otto 1
Dieselov proces
T , Diesel 1
1
1 1
Qodv
1
1 1
1
65
5. Predavanje
Motori
Termodinamiki stupanj djelovanja
= 1.0
x = 1.0
x=0
T ,Sabathe 1
R = 287 J/kg.K, cv = 736 J/kg.K, = 1.4, Qdov = 3275 J, p1 = 100 kPa, V1 = 0.001 m3
1
1 1
Stupanj kompresije
66
5. Predavanje
Motori
Termodinamiki stupanj djelovanja
= 1.5
x = 1.0
x=0
T ,Sabathe 1
R = 287 J/kg.K, cv = 736 J/kg.K, = 1.4, Qdov = 2231 J, p1 = 100 kPa, V1 = 0.001 m3
1
1 1
Stupanj kompresije
67
5. Predavanje
Motori
REALNI PROCES MOTORA
68
5. Predavanje
Motori
Proces 4T motora
Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najvea
odstupanja imamo tijekom izgaranja i izmjene radnoga medija.
U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlani dio procesa jer se tijekom izmjene radnoga
medija mijenja masa u cilindru motora.
p
T
3
4
2
+W
4
-W
1
1
69
5. Predavanje
Motori
Proces 2T motora
Stvarni i idealni proces prikazani su preklopljeni jedan preko drugoga. Najvea
odstupanja imamo tijekom izgaranja i izmjene radnoga medija.
U T-s dijagramu prikazan je samo visokotlani dio procesa jer se tijekom izmjene radnoga
medija mijenja masa u cilindru motora.
p
T
3
4
2
+W
4
1
-W
1
70
5. Predavanje
Motori
Proces izmjene radnoga medija kod 4T motora

Razlikujemo izmjenu radnoga medija kod motora sa slobodnim usisom i kod motora s
prednabijanjem. Rad izmjene radnoga medija je kod motora sa slobodnim usisom
negativan, dok kod motora s prednabijanjem moe biti i pozitivan.
+W
p
p
+W
Tlak iza puhala
pP
+W
pT
p0
Tlak pred turbinom
Atmosferski tlak
-W
71
5. Predavanje
Motori
72
Mjerenje promjene tlaka u cilindru motora

(indiciranje)
Mehaniki indikator (primjer Maihak)
Ureaj se spaja (8) na indikatorski pipac spojen na cilindar
motora. Valjak za papir (42) se preko redukcije povezuje na
krinu glavu. Pomak klipa (9) se prenosi na kazaljku (15), koja
na papiru ispisuje p-V dijagram. Mjerilo tlaka ovisi o krutosti
izmjenjive opruge.
Nedostatak ovoga indikatora je u tome to mu je vlastita
frekvencija vrlo niska (oko 300 Hz), tako da nije pogodan za
tona mjerenja brzih procesa kod srednjehodnih ili brih motora.
Rijetko se jo koristi na sporohodnim motorima.
5. Predavanje
Motori
73
Mjerenje promjene tlaka u cilindru motora (indiciranje)

Ureaj za elektroniko indiciranje koristi davae
tlaka na bazi piezoelektrikog efekta. Ti davai
imaju visoku vlastitu frekvenciju (preko 20 kHz)
te omoguuju tono snimanje vrlo brzih
promjena tlaka. Signal iz pojaala se danas vodi
u A/D konverter za pretvorbu analognog signala
u digitalni podatak radi pohranjivanja u raunalu
Podaci o radnim parametrima

Indicirani tlak
Pojaalo
naboja
Razliiti mjerni signali
Raunalo
Kut koljena
GMT
Sat
Vie kanalno
mjerno
pojaalo
Brzi A/D
konverter s
buffer
memorijom
Ureaj za indiciranje tlaka u cilindru motora i druga mjerenja

pomou elektronikog raunala
5. Predavanje
Motori
INDICIRANA I EFEKTIVNA SNAGA

MOTORA
STUPNJEVI DJELOVANJA
74
5. Predavanje
Motori
INDICIRANA I EFEKTIVNA SNAGA MOTORA

Snaga (rad u jedinici vremena), koju su plinovi predali klipovima
motora, naziva se indicirana snaga.
Snaga, koju motor predaje potroau na svojoj spojci, naziva se
efektivna snaga.
Indicirana snaga je vea od efektivne snage za snagu mehanikih
gubitaka na putu od klipova do spojke motora.
Indiciranu snagu dobivamo iz podataka indiciranja tlaka u cilindru
motora. Efektivnu snagu dobivamo mjerenjem snage na konici
motora.
75
5. Predavanje
Motori
Q dov m s H s m g H d
Indicirana snaga Pind koju su
plinovi predali klipovima
Efektivna snaga Pef koju

motor predaje potroau
Snaga mehanikih gubitaka Pmeh za

pokrivanje trenja i pogona pomone
opreme motora
Pef Pind Pmeh
76
5. Predavanje
Motori
MEHANIKI GUBICI MOTORA

Mehanike gubitke motora ine dvije skupine gubitaka:
Gubici zbog trenja meu dijelovima motora (trenja u leajima motora, na
kliznim povrinama, aerodinamiko trenje itd.)
Gubici zbog pogona pomone opreme motora (pogon rashladne pumpe, pumpe
ulja za podmazivanje, sustava za ubrizgavanje goriva, pogon ventila, pogon
elektrinog generatora, pogon klima jedinice itd.)
Kada je spojka motora otkopana, efektivna snaga motora je jednaka nuli. Tada
motor svojim radom pokriva samo mehanike gubitke.
77
5. Predavanje
Motori
Snaga predana klipovima

Snaga na spojci motora
Snaga mehanikih gubitaka
78
5. Predavanje
Motori
Toplina dovedena u proces izgaranjem goriva: Qdov izg mg , proc H d izg ms H s

Indicirani rad procesa motora:
Rad mehanikih gubitaka:
Efektivni rad procesa motora:
Wind i mg H d
Wmeh 1 m Wind
Wef m Wind Wind Wmeh ef mg H d
Q
izg
g , proc H d izg ms H s
Snaga toplinskog toka dovedena izgaranjem goriva: dov
Indicirana snaga motora:
Pind i m g H d
Snaga mehanikih gubitaka:
Pmeh 1 m Pind
Efektivna snaga motora:
Pef m Pind Pind Pmeh ef m g H d
79
5. Predavanje
Motori
KOENJE MOTORA
80
5. Predavanje
Motori
Efektivna snaga motora moe se izmjeriti koenjem. Moment koenja

pomnoen s kutnom brzinom dati e efektivnu snagu motora, tj. Snagu koju
motor predaje na svojoj spojci, odn. zamanjaku.
Pef M FR 2 n
Na konici se moment mjeri tako da se na kraku radiusa R mjeri sila reakcije F.
Na slobodnom kraju vratila konice mjeri se brzina vrtnje n. Da bi se
izraunavanje snage olakalo, esto se koristi takav radius kraka R da se to
omogui:
n min -1
Pef F kN R m 2
60
kW
Za R/30 = 1/10 dobivamo da je R = 3, odnosno R = 0.955 m. Formula za

izraunavanje snage je tada:
Brzina vrtnje na rotoru konice
R n
F kN n min
Pef
10
-1
kW
Konica
Motor
Sila reakcije na
kuitu konice
81
5. Predavanje
Motori
Kuite konice se izvodi tako da se moe zakretati za jedan ogranieni

kut na svojim osloncima, kako bi se mogla mjeriti sila reakcije zbog
momenta koenja.
Ako se za koenje koriste konice s trenjem (mehanikim, hidraulikim ili
s vrtlonim strujama), sva efektivna snaga motora se pretvara u toplinu,
koju treba odvesti rashladnom vodom za hlaenje konice. Ako koristimo
elektrini generator za koenje, dobivenu elektrinu energiju moemo
koristiti na neki pogodni nain.
Danas se prednost daje elektrinim konicama s asinhronim generatorom
koji moe raditi u generatorskom i u motornom podruju. Takva konica
nam omoguuje da koimo motor ili da ga guramo (kao to npr. vozilo pri
koenju svojom inercijom ili na nizbrdici gura motor vozila). Primjenom
ovakvih konica s upravljanjem pomou raunala, mogue je na samoj
konici ispitati uvjete rada motora pri pogonu vozila (npr. simulacije
vonje Formule 1 na trkaoj pisti ili teretnog vozila s razliitim
stupnjevima prijenosa mjenjaa)
82
5. Predavanje
Motori
EFEKTIVNI PODACI MOTORA
83
5. Predavanje
Motori
84
EFEKTIVNI PARAMETRI MOTORA

Wef
2n
Pef
psr ,ef Vs z
K1 psr ,ef n
t
Efektivna snaga motora:
psr ,ef
Srednji efektivni tlak:
Efektivni moment motora:
Pef
2 z n Vs
Pef
2n
z
M ef
psr ,ef Vs z
psr ,ef Vs
K 2 psr ,ef
2 n
Specifina efektivna potronja goriva:
be
m g
Pef
m g
Pef ef m g H d
m g
1
be
Pef ef m g H d ef H d
be kg/kWh
3600 s 1000 W
1
3.6
1 h
1 kW ef H d MJ/kg 106 J/MJ ef H d MJ/kg
5. Predavanje
Motori
85
5. Predavanje
Motori
SNAGA MOTORA
Nazivna snaga Pn je proraunska efektivna snaga koju motor moe trajno davati. Brzina vrtnje
motora koja odgovara nazivnoj snazi naziva se nazivna brzina vrtnje. Vrijeme rada
motora na nazivnoj snazi ogranieno je propisima proizvoaa.
Maksimalna snaga Pmax je najvea dopustiva efektivna snaga kojom moemo kratkotrajno
opteretiti motor (110 - 120% Pn). Trajanje preoptereenja je vremenski ogranieno,
obino na 1 sat svakih 12 sati rada motora.
Maksimalna trajna snaga (MCR) je najvea efektivna snaga pri kojoj motor moe trajno raditi
bez vremenskog ogranienja. Obino ona iznosi 85 - 90% Pn. Brzina vrtnje za tu
snagu je nMCR.
Ekonomina snaga Pek je trajna snaga pri kojoj se postie najmanja specifina potronja goriva i
iznosi 75 - 80% Pn.
Minimalna snaga Pmin je snaga koju motor moe razviti pri minimalnoj, jo stabilnoj brzini
vrtnje.
86
5. Predavanje
Motori
87
PROPISI ZA SNAGU MOTORA

Vozilska snaga motora (DIN 70020) je snaga na spojci motora koji je serijski opremljen sa svom
opremom, ukljuujui usisni i ispuni cjevovod, pri danim uvjetima okoline: p0 = 101.3
kPa, T0 = 293 K (20 oC), relativna vlaga se zanemaruje.
Trajna snaga motora (DIN 6270, snaga A) je maksimalna snaga s kojom motor moe trajno raditi
uz mogunost kratkotrajnog preoptereenja za 10% u trajanju 1 sat svakih 12 sati rada.
Snaga se mjeri pri zadanim uvjetima okoline: p0 = 98 kPa, T0 = 293 K (20 oC), relativna
vlaga = 60%.
Trajna snaga motora (DIN 6271, snaga B, ISO 3046) je maksimalna trajna snaga s kojom motor
moe raditi bez mogunosti preoptereenja. Snaga se mjeri pri zadanim uvjetima
okoline: p0 = 98 kPa, T0 = 293 K (20 oC), relativna vlaga = 60%, temperatura
rashladne vode Trv = 300 K (27 oC).
Maksimalna trajna snaga brodskih motora (MCR) je maksimalna trajna snaga s mogunosti
kratkotrajnog preoptereenja. Mjeri se kod zadanih uvjeta okoline: p0 = 100 kPa, T0 =
318 K (45 oC), relativna vlaga = 60%, temperatura rashladne vode Trv = 305 K (32 oC).
5. Predavanje
Motori
UTJECAJ UVJETA OKOLINE (ISO 3046)

Visinski poloaj (tlak zraka). Poveanjem visine, na kojoj se motor koristi, smanjuje se gustoa
zraka, a time i snaga motora (za oko 1% svakih 100 m nadmorske visine iznad 500
m)
Temperatura. Poveanjem temperature smanjuje se gustoa zraka, a s njom i snaga motora (za
oko 3% svakih 10 oC poveanja temperature)
Vlaga u zraku. Poveanjem relativne vlage smanjuje se sadraj kisika po masi i raste sadraj
vlage koja e sniziti maksimalnu temperaturu procesa. Kod dizelskih motora se
obino zanemaruje utjecaj vlage.
Preraunavanje snage na nove uvjete okoline vri se prema propisima ISO 3046.
88
5. Predavanje
Motori
89
5. Predavanje
Motori
Ottov motor za osobno vozilo

Dizelski motor za teretno vozilo
Univerzalni dijagrami motora s ucrtanim izolinijama jednake specifine

potronje goriva
90
5. Predavanje
Motori
91
5. Predavanje
Motori
92
5. Predavanje
Motori
93
5. Predavanje
Motori
Pef K 3 n 3
94
5. Predavanje
Motori
TOPLINSKA BILANSA MOTORA
95
5. Predavanje
Motori
Energija dovedena
gorivom 100%
Mehanika
energija
Toplinska
energija
Toplina ispunih
plinova 30%
Mehaniki
rad 40%
Toplina odvedena
rashladnom
vodom 24%
Pogon
ventilatora
2%
Primjer bilanse topline za 4T dizelski motor

za teretno vozilo
Toplina predana
zraenjem i
konvekcijom na
okoli 4%
96
5. Predavanje
Motori
Zahvaljujemo Vam na pozornosti
97

Predavanje 05 TOPS STR

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Predavanje 05 TOPS STR

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

TOPLINSKI STROJEVI I UREAJI

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Shema rafinerijskog procesa

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Normalni parafini ili alkani su ravne,

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Izoparafini su takoer zasieni

Olefini su nezasieni parafini s jednom

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Kemijska svojstva goriva

Zavod za tehniku termodinamiku i energetiku

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.

Potrebna svojstva goriva za primjenu u motorima s unutarnjim izgaranjem

Katedra za brodsko strojarstvo

Tehniki fakultet Rijeka

Toplinski strojevi i ureaji

Prof. dr. sc. Vladimir Medica 2010.