JAZZ

Jazz je glazbeni stil nastao krajem 19.stoljea u SAD-u. Naziv jazz

pojavljuje se prvi put 1917.g. u lukom gradu New Orleansu u amerikoj
saveznoj dravi Louisiani. Najprije se svirao u barovima, nonim klubovima
i na ulicama, a stvarali su ga samouki crni glazbenici.
Nastanku jazza prethodila je glazba amerikih crnaca, Afroamerikanaca,
koji su kao robovi glazbom pokuavali olakati svoj teak ivot. Ameriki
crnci su svoj prvi kontakt s kulturom bijelog ovjeka su imali preko
kranstva, kada su ih misionari uili pjevati liturgijske pjesme, korale i
himne. Takoer su dolazili u dodir s europskim glazbenim formama:
narodnim pjesmama, vojnikim marevima i sl. Tako su svojom su
obradom europskih formi i stilova stvorili posebni afroameriki glazbeni
jezik. Ve u 19. stoljeu razlikuju se:

Worksongs - pjesme za rad

glazba za ples
spiritual - duhovne pjesme s tekstovima iz Starog zavjeta, koje su se
pjevale za vrijeme mise, s pljeskanjem, udaranjem nogu i
ritmiziranim pokretima tijela; kaemo da se u spritualu spaja
europska crkvena pjesma i folklor amerikih crnaca; kasniju
duhovnu glazbu zovemo gospel
ragtime ulina i salonska glazba; stil klavirske glazbe koji su razvili
afroameriki pijanisti. Naziv potjee od engleske rijei ragged
time to znai izlomljeni takt. Ritam je jako naglaen i podsjea na
narodne pjesme.
blues - je izrastao iz afroamerike folklorne glazbe, a pjevao se
najee uz pratnju gitare ili benda. Ime potjee od starog izraza
the blue devils-plavi aneo, a odnosi se na potitenost, tugu i loe
raspoloenje. Postaje popularan u dvadesetim godinama prolog
stoljea. Najpoznatije i najpopularnije pjevaice bluesa bile su Bessie
Smith- kraljica bluesa i Billie Holliday.

Nepoznavanje glazbene teorije, pisanja i itanja notnih zapisa, crnci toga

doba su nadoknaivali improvizacijom i teksta i melodije i ritma. U
crnakim kvartovima New Orleansa u crkvama su se improvizirale
duhovne pjesme, a poslije se po lokalima i na ulici uz te pjesme plesalo.
Iz takvih poetaka spoja europskih i afrikih glazbenih elemenata razvio se
jazz.
Grupa amerikih jazz glazbenika i kritiara je donijela slijedeu definiciju
jazz glazbe:

Jazz je improvizirana amerika glazba, koja koristi europske instrumente,

te ujedinjuje elemente europske harmonije, europsko- afrike melodije i
afrikih ritmova.
Osnovna obiljeja jazz glazbe su:
1. Improvizacija - nastaje tako da glazbenik varira izvornu melodiju
mjenjajui joj visinu i ritam . Kod klasine glazbe notni zapis sadri
potpunu skladbu, a dirigent u interpretaciji dodaje samo nijanse
kojih nema na papiru. Meutim, jazz glazba se najee zapisuje u
obliku skice u kojoj su definirane samo tema i harmonijska osnova s
brojem taktova, a glazbenik slobodno po svojoj mati i inspiraciji
stvara ostalo, odnosno frazira ili ritmizira. U jazz glazbi nije bitno to
se svira nego kako se svira, jer svaka melodija postaje jazz kada se
frazira. Ako se improvizacija zapie, na neki nain gubi svoju bit, jer
bi svaki put trebala biti drukija.
2. Sinkopirani ritam je prenoenje metrikog naglaska s teke dobi na
laku. Ritam jazz glazbe je esto smion i neobian, a obavezan
element je sinkopa.
3. Izraajno, individualno izvoenje to znai da se izvoai se
tijekom izvedbe preputaju mati, slobodi i kreaciji koja se u njima
dogaa.
4. Blue notes tune note, sniene note koje ne pripadaju osnovnom
tonalitetu

Izvoaki sastavi jazz glazbe mogu biti:

Combo - mali sastavi s 2-8 sviraa

Big band veliki sastavi s 10-15 sviraa

Sastave ine instrumenti podijeljeni u sekcije:

Melodijska sekcija truba, klarinet, trombon, saksofon, vibrafon

Ritamska sekcija bubnjevi, kontrabas, klavir

Osim to postoje i solistiki instrumenti, svi instrumenti i sekcije mogu se

meusobno izmjenjivati u svojim ulogama,

Jazz glazba iz New Orleansa, kolijevke jazz glazbe, esto se naziva

dixieland. Nakon svojih poetaka u tom lukom gradu, jazz glazba se iri
SAD-om, a sredita postaju Chicago, s predstavnikom Louisom
Armstrongom, te New York.
Nakon dixielanda, zbog razliitih utjecaja folklora i klasine glazbe na jazz i
obrnuto, nastaju i novi stilovi: hot, swing, be bop. Swing izvode big
bandovi, od kojih su znaajni bandovi klarinetista Benny Goodmana,
klavirista Dukea Ellingtona, te tromboniste Glenna Millera koji je sa svojim
orkestrom zabavljao amerike vojnike irom svijeta tijekom Drugog
svjetskog rata.
Nakon Drugog svjetskog rata nastaju brojni stilovi jazz glazbe kao to su
cool jazz, free jazz, jazz rock i dr. Moda najutjecajniji jazz glazbenik
novijeg doba je bio Ray Charles, pjeva, klavirist, saksofonist i skladatelj,
koji je ujedinio sve stilove jazza.
JAZZ U HRVATSKOJ:
Jedan od prvih i najznaajnijih jazz sastava u Hrvatskoj je Kvartet Boka
Petrovia, kasnije Zagrebaki jazz kvartet, kojeg je osnovao Boko Petrovi. Od
mlaih jazz glazbenika istiu se Jasna Bilui, Matija Dedi i drugi.