ARHAJSKA DRUŠTVA IZMEĐU ALPA I EGEJA

“Mračno doba” u Grčkoj

• “mračno doba”: 1100. – 800/750. g. pr. Kr.
• nestanak pisma (linear B) – arheološki i kasniji pisani izvori (homerski epovi)
• statično razdoblje, relativno siromašno povijesnim događajima
• znatno smanjen broj stanovnika – depopulacija i iseljavanje
• razvoj aristokracije – u njega vj. ulaze i ostaci mikenskog plemstva
• odnos: aristoi (najbolji) – demos (puk) – plemstvo je vladajući sloj: drži civilnu, sudsku,
religijsku i vojnu vlast – bazirano na tradiciji
• plemići – uzor u mikenskoj aristokraciji – nasljedni kralj - basileus: malo veće ovlasti od
ostalih plemića
• cilj plemićke elite – areté (krepost) – odvažnost, snaga, lukavstvo, pravičnost
• Homerovi epovi – slika društva tog vremena
• gospodarstvo: manje površine pod obradom nego u mikensko doba – manja produkcija
hrane – stočarstvo:
jača grana gospodarstva
• smanjen opseg trgovine i pomorstva – stare veze s istokom su ipak opstale
• nema monumentalne arhitekture – ne postoje palače i masivni obrambeni sustavi
• željezo – polako ulazi u upotrebu 1050. – 900. g. pr. Kr. – novo oruđe i oružje – utjecaj
istoka: Cipar, Anadolija
• umjetnost: protogeometrijska faza: 11. i 10. st. pr. Kr. – 9. i 8. st. pr. Kr.: geometrijski stil –
glavna manifestacija: ukrašavanje keramičkih posuda
• isprva pravilni geometrijski motivi – 9/8. st. pr. Kr. – pojava prikaza živih bića na keramici
• prikazi: tužaljke za mrtvim i pogrebne povorke na grobnim posudama, junački bojevi,
pomorske bitke
• oko 900. g. pr. Kr. – poboljšanje gospodarskih prilika – napredak poljoprivrede – veća
količina hrane – porast broj stanovništva
• porast blagostanja – bogatiji grobni prilozi – više nakita i luksuznih predmeta: bogati ukopi
Lefkandi (Eubeja) i Atena
• razvoj željezne metalurgije i rudarstva – metalna oruđa i oružje postaju sve dostupniji
• novi metal: u mnogome bolja svojstva – čvrstoća, trajnost, oštrina
• oklop i dijelovi štita – i dalje od bronce – problem nabave kositra: prekid starih trgovačkih
ruta
• u 9. st. pr. Kr. naznake razvoja kasnijih polisa – okupljanje stanovništva oko kraljevskog
sjedišta: plemstvo, obrtnici, trgovci uz seljake u okolici – jača međusobna povezanost i
ovisnost
• razvoj luke, izgradnja bedema,
• Jonija – Atika i Atena – najpoznatiji primjeri ovakvog razvoja u Grčkoj

Arhajsko doba u Grčkoj – razvoj polisa

• izlazak iz mračnog razdoblja – 800/750. g. pr. Kr. – arhajsko doba
• oko 750. g. pr. Kr. – razvoj polisa – grada-države – osnovne teritorijalne cjeline antičke
Grčke
• geografsko-reljefna uvjetovanost – rascjepkanost i nepovezanost
• mogući uzori: gradovi-države Cipra i Fenikije
• postepeno stjecanje trojake samostalnosti: autarkija, autonomija, eleuterija
• polis: teritorij grada i okolni agrarni prostor – prostorne sastavnice grada: akropola, agora
• stanovnici: od aristokracije do robova – politička prava imaju odrasli muškarci
• podjela na file (plemena) i fratrije (bratstva) – plemstvo ima vodstvo u filama
• polisi nose ime zajednice granana – Atenjani, Lakedemonjani, Korinćani
• oligarhija, tiranija, demokracija – oblici vladavina u polisima
1
Arhajsko doba u Grčkoj – velika kolonizacija
• velika kolonizacija: 750. – 550. g. pr. Kr.
• uzroci: prenapučenost (porast stanovništva nakon mračnog doba), socijalna previranja,
širenje trgovine
• glavna područja kolonizacije: Italija, Sicilija, Francuska, Španjolska, obale Crnog mora
• Eubeja: oko 800. g. pr. Kr. – Al-Mina (Sirija), 775. g. pr. Kr. – Ischia – Pitekusa (Napuljski
zaljev)
• glavni kolonizatori: Milet (Crno more, Naukratis), Fokeja (Eleja, Masilija), Halkida (Kume),
Megara (Bizancij), Korint (Sirakuza)
• glavni grad (metropolis) priprema iseljenje – oikist: vođa putovanja i osnivač novog naselja
• česti sukobi s lokalnim stanovništvom i konkurentima – Feničani, Etruščani
• izvoz preko kolonija: keramika, tekstil, nakit – uvoz: žito, metal, vuna, lan, jantar
• veze matičnog grada i kolonije – isti kultovi, pomoć u ratovima

Arhajsko doba u Grčkoj

• obilježje grčkog svijeta: rascjepkanost
• zajednička homerska tradicija
• zajednička religija – kultovi se šire kolonizacijom
• velike svečanosti: Istmijske igre (u čast Posejdona) – Korint, Pitijske igre (Apolon) – Delfi,
Nemejske igre (Zeus) – Argolida
• najvažnije: Olimpijske igre (Zeus) – od 776. g. pr. Kr. – po njima računanje vremena
(Olimpijade)
• atletska natjecanja uvode se postepeno: trčanje (prvo natjecanje Igara), petoboj, konjske
trke, hrvanje, šakanje, pankration, utrka hoplita
• Milon iz Krotona – najpoznatiji pobjednik – pet puta u hrvanju – prvi put 540. g. pr. Kr.
• zajedničko pismo: alfabet – kraj 9./poč. 8. st. pr. Kr. – nastao od feničkog pisma
• kovani novac – kraj 7. st. pr. Kr. u maloazijskim grčkim gradovima – po uzoru na lidijski
novac
• hopliti i falanga – nov način ratovanja

Arhajsko doba u Grčkoj – politički sustavi

• oko sredine 7. st. pr. Kr. – politička i socijalna kriza u polisima
• dugovanja sitnih seljaka plemstvu – dužničko ropstvo – bijeg sa sela u gradove: gradski
proletarijat – i dalje
građani sa svojim pravima
• građani traže više učešća u vlasti – zbog učešća u ratovima (hopliti) i bogaćenja trgovinom i
obrtima – nestabilnost oligarhijske vlasti plemstva
• usponi tirana u mnogim polisima – izraz nestabilnosti – tirani su obično aristokrati koje
podupiru niži i srednji
slojevi
• tirani uspijevaju stabilizirati društvo – reforma starog sustava fila i fratrija – zapisivanje
zakona
• poznati tirani: Kipsel (Korint), Kilon (Atena), Teagen (Megara), Trazibul (Milet), Polikrat
(Samos)
• pojava ideje i razvoj demokracije – prvenstveno Atena

Arhajsko doba u Grčkoj – kultura

• razvoj svih grana umjetnosti – arhajska umjetnost
• pjesništvo: Homer, Heziod, Kalin, Arhiloh, Tirtej, Ezop, Alkej, Sapfo, Anakreont, Pindar
• arhitekura: razvoj hramova – dorski i kasniji jonski stil
• kraj 7. i 6. st. pr. Kr. – rani hramovi: Herin hram u Olimpiji, Artemidin na Krfu, arhajski
Atenin hram na Akropoli
2
• arhajsko kiparstvo: samostalna plastika i reljefno kiparstvo – zatvorenije forme – statičan
položaj tijela
• keramika – slikarstvo na posudama – važna grana umjetnosti
• kraj geom. razdoblja – prijelaz s 8. na 7. st. pr. Kr.
• 7. st. pr. Kr. – orijentalizirajuća umjetnost: utjecaj istoka, životinjski frizovi – korintski stil:
ljudske i život. figure
• 6. st. pr. Kr. – crnofiguralni stil oslikavanja posuda
– od 530. – 520. g. pr. Kr.: crvenofiguralni stil – Atena preuzima primat u keramičkoj
proizvodnji

Arhajsko doba u Grčkoj – Atena i Sparta

• Atena i Sparta – središta grčkog svijeta
• Atika – oko 1000. g. pr. Kr. – preživjela mikenska tradicija – atenska akropola postaje
središte novog polisa
• uklanjanje monarhije – arhonti – areopag: aristokratska skupština
• Drakon 621. g. pr. Kr.: kodifikacija
– Solon 594/593. g.: uspostava timokracije
– Pizistrat 546. – 527. g.: tiranida
– Klisten 508/507. g.: 10 teritorijalnih fila – vijeće 500
• Atena – put prema demokraciji – gospodarski i kulturni uspon – Atena
postaje središte grčkog svijeta
• Sparta – nastala oko 900. g. pr. Kr. – od 760. g. pr. Kr.: širenja teritorija polisa
• podjela društva: slobodni granani (spartijati), slobodni seljaci (perijeci), heloti (državni
robovi) – vojno ustrojeno društvo
• mitski kralj Likurg: ustav – dva kralja na čelu države: zapovjednici u ratu – u vrijeme mira
vlada pet efora i geruzija (vijeće staraca)
• uspon Sparte – vojno najmoćniji grčki polis – sredinom 6. st. pr. Kr. – Peloponeski savez –
uzrok sukoba s Atenom

Arhajsko doba u Grčkoj – ostatak grčkog svijeta

• Korint – jak centar u 7. i 6. st. pr. Kr. – povoljan položaj na prevlaci: prometni značaj –
snažna keramička proizvodnja i izvoz
• na zapadu – razvoj snažnih gradova na Siciliji i južnoj Italiji – Gela, Sirakuza, Akragant,
Kime – tiranida uobičajen način vladavine u 6. i 5. st. pr. Kr. na Siciliji – povezivanje više
polisa: začeci teritorijalne države
• Masilija – značajna kolonija – kontakti s halštatskim krugom i Keltima u unutrašnjosti
Europe
• na istoku – gradovi iz Male Azije koloniziraju Crno more – Milet i Efez
• dobri odnosi s lidijskom državom – grčki gradovi priznaju lidijsku vrhovnu vlast
• pritisak Kimerana i Skita na Malu Aziju – bez velikog utjecaja na grčke gradove na istoku
• uspon nove sile – Perzijanci – 547. g. pr. Kr. – prodor u Malu Aziju – rušenje lidijske države
– Sard postaje glavni grad satrapije
• Milet se dobrovoljno predaje – ostali gradovi pokoreni – dio Grka se odseljava
• znatno otežan položaj grčkih gradova – Perzijanci preferiraju Feničane

3
Arhajsko doba u Grčkoj – ratovi s Perzijancima
• jonski ustanak protiv Perzijanaca – 500. do 493. g. pr. Kr. – pomoć Atene i Eretrije s Eubeje
– slom ustanka
• povjesničar Herodot – glavni izvor za ratove s Perzijancima
• 492. g. pr. Kr. – Mardonije – vodi perzijski pohod da Makedoniju i Trakiju
• Temistoklo – izabran za arhonta pa prognan
• perzijski kazneni pohod na Atenu i Eretriju – Datis i Artaferno – 490. g. pr. Kr. – osvojenje
kikladskih otoka, Roda i Eubeje – razaranje Eretrije
• Maraton – istočna Atika – iskrcavanje 20 000 Perzijanaca – Miltijad vodi Atenjane (oko 10
000) – poraz Perzijanaca – Datisova flota odustaje od osvajanja Atene
• politički nemiri u Ateni – Temistoklo se vraća iz progonstva – gradi flotu od 180 brodova –
priprema se za novi rat
• 481. g. pr. Kr. – skupština grčkih gradova u Korintu – proglašen opći menugrčki mir – bojni
savez (simahija) – vodstvo povjereno Spartancima
• novi perzijski vladar Kserkso I (486. – 477. g. pr. Kr.) – mlađi Darijev sin – slama pobune u
više dijelova carstva
• proljeće 480. g. pr. Kr. – iz Sarda kreće velika vojska (cca. 200 000 ljudi) preko dva
pontonska mosta na Helespontu – prati ih velika flota (1 000 brodova)
• klanac Termopile – Leonida drži obranu s oko 7 000 ljudi – izdaja: Perzijanci zaobilaze
klanac – Leonida otpušta vojsku – ostaje 300 Spartanaca i 700 Tespijaca – bore se do
posljednjeg čovjeka
• grčka flota se brani kod rta Artemizija i otoka Argironeza – nanose teške gubitke
Perzijancima
• Temistoklo povlači stanovništvo s Atike na Eginu i Salaminu – na Akropoli mala vojna
posada – Perzijanci je osvajaju i ruše
• bitka u tjesnacu kod Salamine – poraz Perzijanaca – flota i vojska se povlače prema Beotiji i
Maloj Aziji
• 479. g. pr. Kr. – potpuno potučena perzijska vojska kod Plateje u Beotiji (Pauzanije) i flota
kod kod rta Mikale u Joniji (Leotihida)
• nova pobuna jonskih gradova – Atena sklapa saveze s nekim od tih gradova – začetak prvog
atičkog pomorskog saveza

Italija u željeznom dobu

• brončano doba: apeninska i terramare kultura – do kraja brončanog doba
• novi prodor indoeuropskih naroda sa sjevera – oko 1000. g. pr. Kr. – dio šire europske
populacije, nositelja
kulture polja sa žarama
• širenje novog načina ukopavanja na čitavu Italiju i Siciliju – još uvijek obilježja
brončanodobne kulture –
malo željeznih predmeta
• novo stanovništvo se stapa s starosjedilačkim – nastaju italske skupine
• italičko stanovništvo – dvije jezične grupe: – manja latino-faliskijska (Latini, Falisci)
– veća oskijsko umbričko-sabelska grupa (Umbri, Volšćani, Sabinjani, Samnićani, Oski,
Lukanci, Vestini) – brdoviti krajevi Apenina
• plemenski organizirano stanovništvo – naselja seoskog tipa – centri na utvrđenim
uzvisinama
• Ligurija i Lombardija – ostaci predindoeuropskog stanovništva – Liguri
• jadranska obala – Piceni – današnja pokrajina Marche – veze s Liburnima – sličnost
materijalne kulture – moguće seobe s istočnojadranske obale
• Apulija: Dauni, Japigi i Mesapijsci – moguće ilirsko porijeklo – sličnost imena Japiga i
Japoda – sličnost materijalne kulture – prema Herodotu: Japigi i Mesapijci su s Krete
4
• Veneti – SI Italija – Veneto, Furlanija, južni Tirol – sličnost s histarskom kulturom
• Vilanovska kultura (1000. – 700. g. pr. Kr.) – Emilia-Romagna i Toskana – lokalitet
Villanova kod Bologne – eponimni lokalitet – spaljivanje mrtvih i žarni ukopi – jedna od
osnova razvoja etruščanske civilizacije
• grčka kolonizacija: Kume (740. g. pr. Kr. – Halkida i Eretrija), Sirakuza (733. g. pr. Kr. –
Korint), Megara Hibleja (728. g. pr. Kr. – Megara)
• na Sardiniji – nastavak kulture nuraghija – do 8. st. pr. Kr. – kontakti s Feničanima koji
koloniziraju obale Sardinije i Korzike

Italija – Etruščani
• tri glavne teorije o porijeklu Etruščana: istočno porijeklo – iz Male Azije (Herodot),
autohtono porijeklo (Dionizije iz Halikarnasa), sa sjevera (Livije) – kombinacija ova tri
elementa – vjerojatno rješenje ovog pitanja
• tri elementa postanka Etruščana – autohtona bronačnodobna kultura u Toskani – vilanovska
kultura – utjecaji s
istoka: egejsko-maloazijski prostor (8. st. pr. Kr.) – priljev stanovnika iz Male Azije
• Etruščani – Raseni, Tireni, Tusci
• matično područje – Toskana – širenje prema jugu (do Kapue u Kampaniji) i sjeveroistoku
(Umbrija, Emilia Romagna, do rijeke Po i Jadrana) – kulturni utjecaji na Retijce u Alpama
• Etruščani – bez centralne organizacije države – samostalni gradovi s pripadajućim
teritorijem – na čelu im je
lukumon (kralj) – oko 600. g. pt. Kr.: savez 12 gradova
• najvažniji gradovi: Caere (Cerveteri), Populonia, Veji, Vetulonija, Tarkvinija, Volturnum
(Capua), Nola
• najviši stupanj civilizacije – druga polovica 6. st. pr. Kr. – pobjeda nad grčkom flotom kod
Alalije 540. g. pr. Kr.
• oko 525. g. pr. Kr. – Etruščani prelaze Apenine – osnivaju gradove na jadranskoj obali –
Rimini, Ravenna, Spina – razvoj trgovine po Jadranu
• gospodarstvo: napredna metalurgija (oružje, nakit, situle) i keramička proizvodnja –
oponašanje grčke keramike
• razvijena poljoprivreda – navodnjavanje i isušivanje – istočnjačke tradicije
• gradovi – razvijena komunalna infrastruktura
• gradnja velikih grobnica – grobni humci ili komore u stijeni
• religija – izražen kult mrtvih – vrhovni bog Tinija (ekvivalent Jupitru), Uni (Junona),
Meniva (Minerva)
• etruščanski hramovi – utjecaj na kasnije rimske – stupovi samo na pročelju
• slikarstvo i kiparstvo – sačuvano u grobnicama – grčki utjecaj
• pismo – dešifrirano – jezik ostao nerazumljiv – nastalo pod utjecajem grčkog alfabeta – vj.
iz Kume

5
Italija – počeci Rima
• oko 1000. g. pr. Kr. – prva mala naselja na rimskim brežuljcima iznad močvarnog tla u
nizinama
• prijelaz preko Tibera – trgovački put soli
• na Forumu – iz sredine 9. st. pr. Kr. – vilanovski žarni grobovi – nešto kasnije grobovi s
hrastovim ljesovima ili kamenom arhitekturom – inhumacija
• dva grobna ritusa upućuju na suživot dvije različite skupine ljudi
• na Palatinu – Roma Quadrata – najstarije naselje – vj. utvrneno – Latini
• na Kvirinalu obitavali Sabinjani
• naseljeni i Eskvilin, Viminal i Celij
• Sabinjani na Kvirinalu – moguća podloga za nastanak legende o otmici Sabinjanki
• druga legenda – trojanski junak Eneja – praotac Latina
• prema legendi Rim osnovan 753. g. pr. Kr. – Ab Urbe condita računanje vremena (Varon) –
Romul i Rem: Enejini potomci – izoravanje brazde – etruščanski običaj
• prema arheološkim podacima – osnutak grada oko 575. g. pr. Kr. – osnivači su Etruščani –
Roma (Ruma) – etruščansko ime
• razdoblje kraljeva – sedam kraljeva: Romul, Numa Pompilije, Tul Hostilije, Anko Marcije,
Tarkvinije Prisko, Servije Tulije, Tarkvinije Superbo (Superbus – Ohol) – povjesničar Tit
Livije: Ab Urbe Condita – povijest Rima
• uz kralja vlada Senat – predstavnici uglednih obitelji – patres familias
• Romul: vj. mitski lik – ostali povijesne ličnosti – kraljevska titula nije nasljedna
• Tul Hostilije – rat protiv grada Alba Longa
• Anko Marcije – osvojio ušće Tibera – osnovao luku u Ostiji – sagradio prvi čvrsti most
preko rijeke nizvodno od riječnog otoka u Rimu
• Rim podijeljen na 3 plemena (Ramnes, Luceres, Tities) – 30 kurija – vojna sila od oko 3000
pješaka i 300 konjanika
• Tarkvinije Prisko – Etruščanin – vlast slična grčkoj tiranidi – dolazak gradske kulture iz
Etrurije
• Forum – prvo popločenje: oko 575. g. pr. Kr. – postaje političko, vjersko i gospodarsko
središte
• proširenje senata: gentes minores – uvođenje gladijatorskih igara
• T. Prisko uvodi štovanje kapitolijske trijade – Jupiter, Junona, Minerva – podiže hram
Jupiteru Optimu Maksimu
• Servije Tulije – Latin – podiže prvi gradski zid – oko 8 km u duljinu
• uveo staleško ustrojstvo – ordines i gradus digninatis – ukidaju se tri stara tribusa i uvode
porezni razredi
• nova 4 gradska i više seoskih tribusa – ukida se značaj rodovske i plemenske pripadnosti –
uvodi se teritorijalna podjela
• Tarkvinije Superbo (Oholi) – ubija S. Tulija – povratak etruščanske dinastije – despotski
karakter vlasti – nastoji pridobiti široke mase građevnom djelatnošću – procvat etruščanske
umjetnosti u Rimu
• Lucije Junije Brut – protjerivanje T. Superba – legenda o silovanju Lukrecije od strane
kraljevog sina Seksta – povod za rušenje kraljevske vlasti
• prijelaz je vjerojatno bio postupniji – kraljevi su polako gubili moć
• osnutak republike – oko 509. g. pr. Kr. – podudara se s padom etruščanske moći
• konzuli zadržavaju neka kraljevska obilježja

6
Željezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru
• 8. st. pr. Kr. – nove veze panonskog prostora s kavkaskopontskim i donjodunavskim
područjem – prodor željezne metalurgije, pojava konjanikaratnika
• tzv. “tračko-kimerijski” prodor
• kraj kasne KPŽ u Panoniji
• manje grupe nosioca KPŽ-a – povlače se na zapad – sudjeluju u formiranju željeznodobne
kulture na jugoistočnoalpskom prostoru pod utjecajem istočnog halštatskog kulturnog kruga –
buduće jezgro visoke kulture koje će utjecati na Z i SJ Hrvatsku
• 8. st. pr. Kr. – veći dio Europe – nova razvojna etapa civilizacije – u kulturnom,
gospodarskom i duhovnom smislu
• naši krajevi – na rubu nove grčke, italske i etrurske civilizacije

Starije željezno doba na hrvatskom povijesnom prostoru

• panonski prostor – prilično opustošen – stanovništvo izbjeglo u predalpski brdski prostor –
ležišta željezne rudače
• smanjen broj ukopanih ostava – novi kontakti s balkanskim prostorom – pojava skeletnih
ukopa u Panoniji
• daljska grupa – naslijene iz razdoblja KPŽ: zadržavanje žarnog ukopa – novi utjecaji s
istoka – konjička oprema, keramika s istoka, zlatni nalazi, tehnika lijevanja bronce na proboj
• u SJ Hrvatskoj – pojava životinjske plastike – od bronce i keramike
• kulturna grupa Martijanec – Kaptol – rano želj. doba SZ Hrvatske – tradicija KPŽ (žarni
ukop) i novih
elemenata – sahranjivanje istaknutih pojedinaca pod tumulima uz brojne priloge
• tumuli u Martijancu kod Varaždina i Kaptolu kod Požege – ratnički (tzv. kneževski) grobovi
s članovima obitelji (3 – 5 pokojnika)
• najveći tumul u Jalžabetu – vis. 8, prom. 70 m – grobna arhitektura od kamenih ploča
• u Kaptolu – uz konjsku opremu – nalaz korintske kacige, grčko-ilirske kacige i grčkih
knemida – svjedoci o kontaktima – 7. i 6. st. pr. Kr. – slični nalazi u Makedoniji i BiH
(Glasinac)
• ratnici slični prikazima s dolenjskih situla – na njima ratnici nose italske ili alpske tipove
kaciga
• utvrđena naselja (Kaptol, Budinjak)
• oko 550. g. pr. Kr. – kraj kult. grupe Martijanec – Kaptol i vj. daljske grupe
• novi utjecaji s balkanskog prostora – posebno u Slavoniji i Srijemu
• u 5. i 4. st. pr. Kr. – prvi kontakti s keltskim svijetom na sjeveru
• 3. st. pr. Kr. – latenska kultura i Kelti u SZ Hrvatskoj, Slavoniji i Srijemu
• Histarska grupa – kontinuiran kulturni razvoj od KBD do Rimljana – 6 razvojnih faza od 11.
st. do 177. g. pr. Kr. – jasno razvijen etnik Histra
• 9/8. st. pr. Kr. – veze sa sjevernom Italijom – kulturni utjecaji iz Marche i Veneta – sličnost
kulture Veneta (Este), Notranjske, Istre, Picenuma i Liburna
• uvoz etrurskih metalnih predmeta te apulske i grčke slikane keramike
• nalazi situla s figuralnim prikazima
• kamena plastika – 6. st. pr. Kr.
• gradinska naselja – centri društva: Picugi, Beram, Pula, Kaštel kod Buja – predurbana i
protourbana faza
• Nezakcij – centar plemenskog saveza
• Japodska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) – nastavlja se do dolaska Rimljana – japodski etnik –
Lika, dio ist. Slovenije i zap. Bosne
• Pokuplje – kontaktna zona s Kolapijanima
• gradinska naselja: Prozor, Kompolje, Viničica (Josipdol)
• u podnožju gradina: grobni humci i ravni grobovi – biritualnost
7
• prijevoj Vratnik – komunikacija s morem
• obrada bronce – karakteristični nalazi japodskih kapa, brončane figurice životinja,
dvodijelne fibule (tip Prozor)
• kontakti s prekojadranskim etrurskoitalskim prostorom – importi figuralne plastike od
jantara iz područja rijeke Po: 6. – 5. st. pr. Kr.
• u 4. st. pr. Kr. počinju kontakti s keltsko-latenskim utjecajima sa sjevera
• Liburnska grupa (9. – 4. st. pr. Kr.) – nositelji Liburni – prostor od Raše do Krke
• željezno doba od 9. st. pr. Kr. – jadranska orijentacija – odvojenost od balkanskog zaleđa
• 734. g. pr. Kr. – sukob oko Krfa s Grcima (Korint) – o tome piše Strabon
• podatak koji govori o liburnskoj pomorskoj moći – vrhunac u razdoblju 9. – pol. 6. st. pr.
Kr.
• veliki broj gradina – 600 registriranih – Bribir, Nadin, Aserija – na kopnu postoji sustav
putova – dobro
organiziran i povezan jedinstveni kulturni prostor
• nema izrazitog središta poput Nezakcija niti tragova centralizacije
• Zadar i Nin – nizinski primorski centri
• importi apulske i korintske keramike (vj. iz korintskih kolonija u Italiji)
• Delmatska skupina (9. – 4. st. pr. Kr.) – od Krke do Neretve – duboko u unutrašnjost: JZ
Bosna i Z Hercegovina
• etnički nejedinstven prostor – tek od 4. st. pr. Kr. ujedinjen pod dominantnim Delmatima
• gradinska naselja – oko 400 registriranih
• od 6. st. pr. Kr. – Delmati imaju ratničke ukope s dugačkim krivim noževima (slično grčkim
mahairama)
– takve ukope nemaju Liburni i Histri
• brojni nalazi grčko-ilirskih kaciga – uvozi s Jonskog mora
• od 4. st. pr. Kr. – megalitski način gradnje zidova – Tor na Hvaru – utjecaj grčkih naseobina
• od 6. st. pr. Kr. – uvoz grčke korintske keramike – Solin i Korčula – dokaz grčke plovidbe
Jadranom u to vrijeme