Kriza i pad Republike

Rim i hrvatski povijesni prostor od 2. st. pr. Kr. do Augustovog doba

 Uzroci krize rimske Republike
• 2. st. pr. Kr. – priljev jeftinog žita sa Sicilije
i Afrike – preorijentacija na maslinarstvo,
voćarstvo i vinogradarstvo – osiromašenje
seljaka – prodaja zemlje veleposjednicima
– latifundije – robovski rad: jeftini proizvodi
• osiromašeni seljaci odlaze u Rim – gradski
proletarijat – smanjuje se baza za
regrutaciju vojske – sve jača agrarna kriza
• uspon viteškog staleža – financijski
utjecajni bogataši – s malo i ili bez zemlje
– bave se zakupom carine i poreza,
nabavkama za vojsku
• aristokrati zarañuju korištenje državne
zemlje za poljoprivredu – povezivanje
državnih službi i gospodarstva – enromno
bogaćenje
• osiromašenje obrtnika zbog manufaktura s
robovskom radnom snagom – pridružuju Villa rustica – centar latifundije (velikog poljoprivrednog imanja)

se osiromašenom seljaštvu
• italski saveznici traže pravno izjednačenje
s rimskim grañanima
• ustanci robova zbog lošeg položaja: 136. –
132. na Siciliji
• senatorski sloj nije spreman na ustupke i
reforme – nategnuti odnosi u državi koja je
postala svjetska sila
 Počeci krize – reforme braće Grahko
• 133. g. pr. Kr. – pučki tribun Tiberije
Sempronije Grahko i brat Gaj – početak
sukoba s nobilitetom – pripadaju stranci koja
je u sukobu s Scipionima
• braća su samo dijelom pučkog porijekla –
majka braće Grahko Kornelija – kći starijeg
Scipiona Afričkog – po ocu Tiberiju plebejci –
otac im je bio konzul i vojni zapovjednik
• Tiberije predlaže agrarnu reformu –
ograničavanje iskorištavanja državne zemlje
na 500 jutara po nositelju prava – uz još po
250 jutara za oba prva sina
• prijedlog zakona na dira privatni posjed –
višak državne zemlje tročlani kolegije
podijelit će osiromašenim seljacima
• drugi pučki tribun Okatvije i senat protiv tog
prijedloga – Oktavije primjenjuje pravo
intercesije
• Tiberije i narodna skupština – svrgavaju
Oktavija – radi protiv interesa puka –
neustavni potez Tiberija Grahka
• Tiberije proširuje zahtjeve – negira isključivo
senatsko pravo raspolaganjem državnim
financijama Tiberije Grahko

• traži da se naslijeñeno pergamsko bogatstvo

podijeli za ureñenje kuća novih kolonizatora
 Počeci krize – reforme braće Grahko
• Tiberije traži protuustavan potez
narodne skupštine – svoj ponovni izbor
za tribuna slijedeće godine – ostali
tribuni se ne usuñuju suprotstaviti
• senatorska većina proglašava stanje
prijeke državne nužde (senatus
consultum ultimum) – konzul Mucije
Scaevola odgaña akcijsko djelovanje
• pristaše senata pod vodstvom Scipiona
Nazike provaljuju na tribunsku izbornu
skupštinu – ubijaju (zatuku) Tiberija
Grahka i njegovih 200 – 300 pristaša
• država dolazi na rub grañanskog rata –
jaka podjela na dva tabora – napeta
situacija u državi
• senatska stranka pristaje na ustupke –
nesmetan rad tročlane agrarne komisije
• uskoro u komisiju ulazi Gaj Grahko –
sve radikalniji zahtjevi – senat
obustavlja rad komisije
• Gaj postaje kvestor na Siciliji – 124. g.
pr. Kr. – vraća su u Rim i natječe za braća Grahko
pučkog tribuna
• majka Kornelija traži od Gaja
napuštanje politike: politika je uzrok
obiteljske nesreću i državnog razdora
 Počeci krize – reforme braće Grahko
• od 123. g. pr. Kr. – Gajeve reforme:
– stvaranje zakonskih uvjeta za reizbor tribuna i
omogućavanje narodnog opoziva tribuna
– pridobivanje siromašnih seljaka: novi agrarni
propisi
– povoljno žito za gradski proletarijat – država
garantira povoljnu cijenu
– pogoduje viteškom staležu – sudsko pravo u
provincijama za financijske nepravilnosti –
veći porezi u Aziiji: vitezovi ga prikupljaju
• Gaj želi dati grañansko pravo svim Italicima i
jednako pravo pri vanjskoj kolonizaciji –
namjerava osnivati kolonije isključivo van Gaj Grahko
Italije – plan za kolonizaciju Kartage
• drugi tribun M. Livije Druzo i puk – protivnici
ovakvog pogodovanja Italicima – Druzo
predlaže osnivanje 12 kolonija u Italiji
• 121. g. – Gaj ne postaje tribun po treći put –
proglašeno stanje prijeke državne nužde –
Grahko daje da ga ubije njegov rob prije
nego ga uhvate i ubiju protivnici
• pogubljeno 3 000 Grahkovih pristaša –
ukinute sve Grahkove mjere – vitezovi se
sporazumijevaju s senatskom strankom
• vladavina optimata – na drugoj strani:
populari – trajni raskol koji će dokrajčiti
Republiku
Uspon Gaja Marija
• na istoku: Parti ruše seleukidsku državu –
ulaze u Siriju
• na zapadu: uspješan prodor Rima u
Galiju – 121. g. pr. Kr. osnovana Gallia
Narbonensis
• prodori Cimbra sa sjevera – rimski poraz
kod Noreja u Noriku 113. g. i kod Arauzija
u Galiji 105. g.
• u Africi: uspon Jugurte u Numidiji –
dugotrajan rat s Rimom (111. – 105. g.) –
nesposobnost i korumpiranost rimskih
vojskovoña optimata
• uspon Gaja Marija – pučanin iz Arpina –
homo novus – podzapovjednik Kvinta
Cecilja Metele protiv Jugurte
• 107. g. postaje konzul – vraća se u Afriku
i dovršava rat – Jugurtu zarobljava
Marijev kasniji protivnik, tada Marijev
kvestor Lucije Kornelije Sula 105. g.
• Marije slavi trijumf protiv Jugurte 104. g.
• od 104. – 100. g. pet puta biran za
konzula zaredom (7 puta ukupno)
• završava rat protiv Cimbra i Teutona –
poražava Teutone 102. g. (Aquae Sextiae
u transalpinskoj Galiji) i Cimbre 101. g.
(Vercellae u cisalpinskoj Galiji) Gaj Marije
 Marijeve reforme
• provodi reformu vojske
– uvrštava u vojsku i bezemljaše
– uvodi vojnu plaću – država financira vojsku
– profesionalna stajaća vojska – 16 god. službe
– 1 godina obuke vojske – razlika od prijašnje
narodne vojske (milicije)
– legija: 6000 ljudi (od toga 5200 boraca) – 6
kohorti – 10 centurija (s oko 80 ljudi)
– vojska nosi svu svoju potrebnu opremu i
namirnice sa sobom – “Marijeve mule”
– vojni veterani dobivaju zemlju na osvojenim
područjima
• vojska postaje vezana uz zapovjednika
• Marije daje puno grañansko pravo italskim
saveznicima nakon bitke kod Vercele
• 100. g. pr. Kr.– Marije se povlači zbog
sukoba s obje stranke – nije izabran za
konzula
• nastavak političkih i socijalnih nemira –
politička ubojstva i teror na ulicama – 95. g.
istjerani Italici nastanjeni u Rimu
• 91. g. – M. Livije Druzo – pokušaj reformi –
davanje grañanskog prava Italicima kao
naknadu za odstupanje javne zemlje
• neslaganje senata i vitezova s Druzom –
Druz ubijen – ubojstva Druzovih pristaša u Gaj Marije u progonstvu
Rimu
 Početak grañanskih ratova
• ustanak Italika: 91. – 89. g. pr. Kr.:
saveznički ili Marsijski rat – prvi grañanski
rat
• Italici osnivaju grad Italiju sa senatom i dva
konzula – kuju i svoj novac
• Rim mobilizira sve raspoložive snage –
otpor Italika slomljen – objavljen zakon o
grañanskom pravu
• Samnićani se i dalje bore za samostalnost
– Sula se vrlo okrutno obračunava s njima
• Italija postaje jedinstvena država – svi
grañani ipak nisu parlamentarno zastupani
– pristup vlasti imaju samo gornji slojevi
• biračko pravo se može izvršavati samo u
Rimu – Italici dobivaju 8 od 35 tribusa
• 88. g. – ustanak protiv Rima u Maloj Aziji –
glavni pokretač: pontski kralj Mitridat –
ustanak i u Grčkoj
• u Rimu – grañanski rat oko vodstva rata
protiv Mitridata – senat za Sulu – populari
za Marija: oduzimaju zapovjedništvo Suli
• Sula ulazi s vojskom u gradsko područje
(pomerium) – povreda ustavnosti –
protjeruje Marija i pristaše – Marije bježi u
Afriku – Sula započinje rat s Mitridatom
Lucije Kornelije Sula
 Početak grañanskih ratova
• marijevac L. Kornelije Cina postaje konzul
87. g. pr. Kr. – obnova grañanskog rata –
Cina uzmiče pred Sulinim pristašama
• Cina okuplja Italike – uključuje i robove u
vojsku – Marije se vraća iz Afrike – većina
vojnika prelazi u Italiji prelazi Mariju
• senat predaje grad – Marije ulazi u Rim –
osveta i pokolj Sulinih pristaša
• Sula uspješno ratuje protiv pobunjenih
dijelova Male Azije i Grčke – sklapa
kompromisan mir s Mitridatom 86. g. –
planira povratak u Italiju – Marije umire iste
godine
• Cina 83. g. vodi vojsku u Ilirik s namjerom da
krene na Sulu preko Balkana – ubijen od
pobunjenih vojnika
• Sula se vraća u Italiju 83. g. – na strani Sule:
Pompej i M. Licinije Kras
• 82. g. pobjeñuje marijevce i italske
pobunjenike – ulazi u Rim – raspisuje
“Suline proskripcije”
• pobijeno 6000 grañana u cirkusu –
uglavnom bogatih – njihova zemlja dana
Sulinim veteranima – 10 000 osloboñenih
robova od proskribiranih grañana postaju Suline proskripcije

imenom Kornelijevci
Suline reforme
• Sula se 82. g. pr. Kr. daje izabrati za
diktatora na neodreñeno vrijeme –
Sulin cilj: osiguranje vlasti senata
• smanjenje ovlasti pučkih tribuna –
gube inicijativu pri donošenju zakona
– ne mogu obavljati nijednu višu
funkciju – zatvaranje daljnje političke
karijere budućih tribuna
• odijelio je političku službu od vojnog
zapovjedništva da bi spriječio državne
udare – konzuli i pretori djeluju samo
u Italiji bez vojske
• tek slijedeće godine preuzimaju vojnu
upravu provincija kao prokonzuli i
propretori – samo na jednu godinu
• svaka provincija dobiva svoj
promagistrat – povećan broj višeg
činovništva
• u senat primljeni najodličniji pripadnici
viteškog staleža i Italika –
udvostručen broj senatora na 600
• isključio vitezove iz porotničkih
sudova
• dokinuo jeftinu prodaju žita sirotinji
• konačni rezultat: uvedeni čvrsti propisi
koji su pojačali vlast senata
• smatrajući da je završio posao 79. g.
odrekao se diktature – umire slijedeće
godine
Pompejev uspon
• neuspjeh Sulinih reformi – nema mira u državi –
Marijevi pristaše pod vodstvom vojskovoñe
Sertorije iz Hispanije – u kontakt s Mitridatom
• u Italiji – veliki ustanak robova od 73. g. pr. Kr. –
Spartakov ustanak
• jačanje gusarstvo na istoku Mediterana –
ugrožavanje dovoza žita – prijetnja ukupnoj
trgovini i gospodarstvu države
• senat i vojska podupiru mladog Gneja Pompeja –
pobjeñuje 78. g. konzula Lepida koji je htio
ukinuti Sulin pravni sustav – od 76. do 72. g.:
pobjeñuje sertorijevce i sreñuje prilike u Hispaniji
• M. Licinije Kras – obogatio se u Sulinim
proskripcijama – guši robovski ustanak u Italiji
71. g.
• 70. g. Pompej i Kras traže konzulat – rivalitet
dvojice pobjednika
• uspijevaju postati konzuli uz podršku populara –
zauzvrat modificiraju Sulin sustav – povoljniji
uvjeti za tribune i reforma porotničkih sudova
• Pompej pobjeñuje gusare 67. g. – slijedeće
godine: rat s Mitridatom – konačna pobjeda 63.
g. – nove provincije: Kilikija, Bitinija i Sirija
• Pompej se vraća u Italiju 62. g. i raspušta vojsku Gnej Pompej
– senat ga prima bez počasti – uskraćuje
opskrbu njegovih veterana
Karta Male Azije u Mitridatovo doba (prva pol. 1. st. pr. Kr.)
Prvi trijumvirat i Cezarov uspon
• Gaj Julije Cezar – roñen 100. g. pr. Kr. – pripadnik
starog plemićkog gensa – Cinin zet i Marijev
nećak: povezan i s popularima
• 67. g. glasao u senatu protiv dodjele
zapovjedništva Pompeju u ratu s gusarima
• obogatio se kao kvestor u Hispaniji – 65. g. edil:
pridobiva puk organiziranjem igara – 63. g.
pontifex maximus – potpora Katilininoj uroti 63. g.
• tijekom stjecanja časti – Cezar je potrošio
bogatstvo i pao u dugove
• podupire Pompeja 60. g. – izmiruje ga s Krasom –
sklapaju tajni dogovor: prvi trijumvirat – sva trojica
teže za samovlašću
• Cezar isprva djeluje povučen u pozadini druge
dvojice – nema sredstava za vlast
• 59. g. postaje konzul – radi u Pompejevu korist
• na seoska gospodarstva naseljava 20 000
siromašnih gradskih stanovnika
• doba na upravu Galiju Citerior (Padska nizina) i
Galiju Narbonensis – tri legije na raspolaganju
• 58. – 51. g. osvaja cijelu transalpinsku Galiju –
pobjeñuje germanske Sveve – dvije ekspediciju u
Britaniju – konačan pobjeda kod Alezije nad
Vercingetoriksom – nova granica na Rajni
• Cezar se obogatio pljačkom zlata iz Galije – vraća
dugove – priskrbljuje sredstva za vlast Gaj Julije Cezar
 Cezarov put na vlast
• 56. g. pr. Kr. u Luki: obnovljen
trijumvirat – počinje se osjećati
napetost izmeñu Cezara i Pompeja
• 55. g. nova podjela zapovjedništva nad
provincijama – Cezar u Galiji, Pompej u
Španjolskoj, Kras u Siriji
• Kras pokreće rat s Partima – sramotni
poraz i njegova pogibija kod Carrhae
53. g. – 20 000 poginulih legionara
• ostaju samo Pompej i Cezar – umire
Julija, Pompjeva žena i Cezarova kći –
sve veći razdor izmeñu njih
• Cezar ima 10 vjernih i dobro
izvježbanih legija pod sobom
• senat se povezuje s Pompejem – on
52. g. postaje jedini konzul (consul sine
collega) i upravlja svojom provincijom iz
Rima – opskrbljuje grad žitom
• senat sprečava Cezara da postane
konzul iako je prije bilo dogovoreno da
se on natječe u odsutnosti jer nije
mogao napustiti provinciju
• Cezar traži da Pompej raspusti vojsku i
odstupi s konzulskog mjesta – Pompej i
Marko Licinije Kras
Ciceron voljni izaći u susret Cezaru –
većina senatora za taj prijedlog
Bitka kod Carrhae
 Cezarov put na vlast
• dogovor propada zbog senatskih spletki
i otvorenog huškanja – Cezar je 7.
siječnja 49. g. pr. Kr. pozvan da položi
zapovjedništvo u Galiji
• Pompej sprema vojsku za obranu
Republike – Cezar je naveden na vojno
rješenje iako je nudio političko rješenje
• 10. 1. 49. g. – prelazi Rubikon s
vojskom – granica Galije i Italije
• senat je iznenañen brzim Cezarovim
napredovanjem – optimatska vojska se
povlači s Pompejem na istok u bogate
provincije
• Cezar u Italiji – pokušava privući što
više neprijatelja – pomirljiva politika
• Cezar bez flote – prvo eliminira
Pompejeve snage u Hispaniji
• u zimi 49/48. g. uspijeva preći Jadran –
poražen kod Dirahija – optimati se
nadaju skorom Cezarovom porazu
• Cezarova konačna pobjeda kod Farsala
u Tesaliji 48. g. – Pompej bježi u Egipat
gdje ga ubijaju pouzdanici Ptolemeja
XIII. – Ptolemej naklonjen Cezaru
• Cezar odlazi u Egipat – instalira
Kleopatru na vlast – vraća se u Italiju Cezar i Kleopatra
Cezarov put na vlast

Bitka kod Farsala

Cezarove reforme
• 46. g. pr. Kr. Cezar pobjeñuje pompejevce i
republikance kod Tapsa u Africi – 45. g.
nova Cezarova pobjeda kod Munde u
Hispaniji: poražena dva Pompejeva sina –
uskoro uhvaćen i pogubljen mlañi
Pompejev sin Gnej – Sekst bježi na siciliju
• u rujnu 45. g. Cezar se vraća u Italiju –
učvršćuje samovladu – problem
legitimacije trajne vlasti
• od 49. g. diktator – više puta konzul pa
opet diktator (nakon Tapsa u trajanju od 10 Cezarov novac
god.) – neograničena tribunska vlast – od
Galije neprekidno vojskovoña
• Cezar ima formalnu svu vlast u svojim
rukama – drugi državni organi imaju samo
privid vlasti
• pokreće sveobuhvatne reforme – slijedi
ideje braće Grahko – šalje veterane i
proletarijat u kolonizaciju van Italije –
kolonizacija Kartage i Korinta
• izbjegava kolonizaciju u Italiji: za zemlju
otetu zbog kolonizacije plaća punu odštetu
italskom stanovništvu – integracija Italije
kao cjeline s punim grañanskim pravom
Ruševina rimske Kartage
• smanjio broj onih koji su primali žito s 320
000 na 150 000 – omogućio dodatno
zaposlenje na javnim gradnjama
 Cezarove reforme
• proširio polovično ili puno grañansko pravo
po državi – posebno u provincijama s
jačom kolonizacijom: Sicilija, SJ Italija,
Hispanija
• Gallia Cisalpina je priključena Italiji –
proširio senat na 900 članova – uveo
gornji sloj iz Italije i elitu iz provincija u
senat
• sredio kalendar – Julijanski kalendar 365 i
¼ dana
• zabranio promet teretnim kolima po danu
u Rimu – regulirao čišćenje ulica – poticao
javne gradnje
• dopuštao slobodu javnog mnijenja:
rugalice spram njegovih vojnika i njegove
veze s Kleopatrom
• doveo Kleopatru u Rim – s njom ima sina
Cezariona – uvrstio je u krug rimskih
saveznika i prijatelja
• dobiva i neke božanske počasti – mjesec
Juli – gens julijevaca prema legendi vuče
božansko porijeklo od Eneje (Afroditin sin)
– kipovi Julija Jupitra: deifikacija Cezara
• nezadovoljstvo senata i puka – Cezarovo Gaj Julije Cezar
zadržavanje diktature i uzimanje
božanskih počasti
 Cezarov kraj
Ubojstvo Cezara
u senatu na
martovske ide

• Cezar prima senat u

predvorju hrama Venere
Genetriks – navodne
pramajke julijevaca po Eneji
• Cezar teži k osiguranju
svoje vlasti po uzoru na
helenističke monarhije
Istoka
• 15. veljače 44. g. pr. Kr.
njegov pouzdanik Marko
Antonije ga kruni dijademom
– nezadovoljstvo javnosti
• Cezar priprema pohod na
Parte da bi primirio javnost –
glasine u javnosti da želi
preseliti prijestolnicu na
istok u Troju
• Cezar se izjašnjava da želi
nositi kraljevski naslov izvan
Rima – senat će raspraviti o
tome na martovske ide
• unatoč najavama mogućeg
napada na njega – otpušta
svoju tjelesnu stražu i odlazi
na tu senatsku sjednicu
• unatoč najavama mogućeg napada na njega – otpušta
svoju tjelesnu stražu i odlazi na senatsko zasjedanje
15. 3. 44. g.
• ubijen pri ulasku u senatu – isplaniran čin – Antonije
zadržan na ulazu – zavjeru vode Brut i Kasije – Brut
potječe od prvog konzula Junija Bruta – odgojen od
Katona mlañeg kao strogi republikanac
• svaki ubojica mu zadaje po jedan ubod nožem – radi
podjele krivnje – 23 uboda ukupno
• senat se razbježao – drugi konzul Ciceron predlaže da
se atentatori oslobode kazne – pokušaj očuvanja
jedinstva države
• Brut odbija ukloniti Antonija usprkos planovima –
zavjerenici nemaju političkog plana
• Antonije raspolaže Cezarovom oporukom – preuzima i
političku inicijativu u Rimu
 Borba za Cezarovo naslijeñe
• Antonije daje po Cezarovoj oporuci po 75
drahmi svakom Rimljaninu – predaje puku
Cezarove vrtove
• Antonije pridobiva mase – nakon spaljivanja
mrtvog Cezara objavljuje da ne može jamčiti
sigurnost zavjerenicima koji bježe iz Rima
• sprema se iz svoje provincije Galije Comate
(Francuska) preuzeti vlast – ima potporu
Cezarovih veterana
• u Rimu se javlja Gaj Julije Cezar Okatvijan –
legitimni nasljednik Cezara po oporuci –
odlučuje preuzeti političko naslijeñe adoptivnog
oca
• Oktavijan pridobiva rimsko stanovništvo
isplatom velikih svota vlastitog novca –
novcem pridobiva Cezarove veterane i 2
Antonijeve legije
• Ciceron u govorima agitira protiv Antonija a za
Oktavijana koriteći ga kao senatsko oružje –
senat Oktavijana proglašava vojskovoñom
• napada Antonija koji je prisiljen napustiti Italiju
– u rukama republikanaca je i istok države Marko Tulije Ciceron

• Oktavijan okreće vojsku na Rim – prisiljava

senat da ga izabere za konzula, da se
protjeraju Cezarove ubojice i da se Antonije
stavi izvan zakona
 Borba za Cezarovo naslijeñe – 2. trijumvirat
• cezarovac Lepid posreduje izmeñu Antonija
i Oktavijana – 2. trijumvirat u Bolonji –
studeni 43. g. pr. Kr. – zaključili su da će
nakon ulaska vojske u Rim zajedno preuzeti
diktaturu
• republikanci vladaju na istoku, Africi i na
moru – izbija brutalan grañanski rat – tisuće
poginulih vojnika i grañana (žrtve
proskripcija)
• pljačke i izgoni zbog naseljavanja veterana
• republikanci pod Brutom i Kasijem skupljaju
snage u Makedoniji – jesen 42. g. – poraz
kod Filipa – Antonijeva pobjeda – vojno
nenadareni Oktavijan pada u sjenu
• podjela države: Oktavijan – Italija, Antonije -
Istok, Lepid – Afrika
• u Italiji i dalje bjesni grañanski rat – problem
zbrinjavanja veterana: gradovi i općine
Italije odbijaju izvlašćenje zemljišta za tu
potrebu – Antonijevi roñaci podrivaju
Oktavijana
• sposobni Agripa postaje Oktavijanov
vojskovoña – preokret u ratovanju Marko Antonije
• nakon pobjede nad Antonijevim bratom
Oktavijan daje pobiti 300 rimskih uglednika
na žrtveniku diviniziranog Cezara
Borba za Cezarovo naslijeñe – novi grañanski rat
• Antonije stiže u Italiju – Cezarovi veterani na
obje strane se odbijaju boriti za dva protivnika
– 40. g. pr. Kr. – sporazum izmeñu Oktavijana
i Antonija – Oktavijan dobiva cijeli zapad
države: njegova politička pobjeda
• sporazum potvrñen udajom Oktavijanove
sestre Oktavije za Antonija iste godine
• Antonije – uspjesi na istoku: pobjeda nad
Partima – stupa u vezu s Kleopatrom –
organizira “sveto vjenčanje” s njom kao
Afroditom
• Egipat – centar njegove vlasti – uzima počasti
diviniziranih helenističkih vladara – raskošan
život s Kleopatrom
• Oktavijan propagandno djeluje protiv Antonija
– protupravno objavljuje njegovu oporuku gdje
on ostavlja svojoj djeci iz veze s Kleopatrom
kao kraljevstva zemlje dijelove Azije
• Oktavijan se nastoji prikazati kao obnovitelj
starorimskih običaja
• 32. g. – Antonijevi pristaše nakon isteka
zajedničke diktature traže uspostavu
Republike – lom izmeñu Antonija i Oktavijana Oktavijan

• Oktavijan pod izlikom javne prisege

stanovništva Italije i zapada države sebi daje
neograničenu vlast
Borba za Cezarovo
naslijeñe:
Oktavijanova pobjeda
Kleoptarina smrt
• Antonije se demonstrativno razvodi od
Oktavije – s Kleopatrom sprema vojni
pohod u Efezu
• Oktavijan proglašava nacionalni rat protiv
Egipta uz starinske vjerske ceremonije
• 31. g. pr. Kr. kod Akcija – pomorska bitka
– Antonije i Kleopatra poraženi – bježe u
Egipat
• Antonije izvršava samoubojstvo nakon
novog poraza u Egiptu – zarobljena
Kleopatra nastoji pridobiti i Oktavijana –
ne uspijeva: Oktavijan je želi provesti u
trijumfu Rimom – izvršava samoubojstvo
• 29. g. – Oktavijan slavi trostruki trijumf –
svi protivnici su pokoreni – svečano
zatvara vrata Janusovog hrama – pax
Augusta – mir uzvišenog Augusta
• Rim – spreman prihvatiti vladavinu
jednog čovjeka i gubitak republikanske
slobode – ako to donosi stabilnost i mir
• odrekao se titule kralja – početak novog
sustava – principat: princeps – prvi
grañanin – poziva se starorimsku
tradiciju i ideale
• rimska država kreće putem uspona i
obnove nakon dugog razdoblja
grañanskih ratova
Bitka kod Akcija
 Rim – gospodar na Mediteranu
Korint
• nakon 168. g. pr. Kr. – podjela Makedonije
na 4 samostalna područja
• Rim kažnjava nevjerne grčke saveznike –
deportacije talaca, porobljavanje
• socijalni nemiri u Grčkoj – Rim se oslanja na
vladajuće slojeve – pobuna ahejskog saveza
– 146. g. razaranje Korinta – osniva se
provincija Makedonija
• Ptolemej VIII. – 155. g. ostavio oporučno
Kirenaiku Rimljanima – Atal III. ostavlja cijelu
pergamsku državu Rimljanima 133. g.
• 149. – 146. g.: 3. punski rat – Scipion Afrički
razara Kartagu – osnovana provincija Afrika
• Delmati ugrožavaju Isu i Daorse – 158. g.
neuspjelo rimsko poslanstvo: Gaj Fanije
• 156. – 155. g.: 1. delmatski rat – P. Kornelije
Scipion Nazika spalio Delminij 155. g. –
pacifikacija Delmata na neko vrijeme
• 136/135. g. – ugušen ustanak Ardijejaca i
Plereja – Ardijejci preseljeni u unutrašnjost
• 20 g. ratovanja u Španjolskoj – 133. g. –
osvojena Numancia – Scipion Afrički –
pacifikacija keltiberskih plemena – pax
romana u cijeloj državi
• Rim vlada najvećim dijelom Mediterana Numancia
Rimska ekspanzija u 2. i 1. st. pr. Kr.
• 122. – 118. g. pr. Kr. – pokorena galska
plemena u južnoj Francuskoj –
osnovana Gallia Narbonensis – glavni
grad Narbona
• Marije poražava Cimbre i Teutone 102.
i 101. g. pr. Kr. nakon teških rimskih
poraza kod Noreje i Arauzije
• Svevi na Rajni 72. g. – pomicanje
stanovništva u Galiji – seoba
Helvećana 58. g.
• Cezar se odlučuje na akciju – od 58. do
51. g. – osvajanje čitave Galije – Alezija

pobjeda kod Alezije nad

Vercingetoriksom 52. g.
• 55. i 54. g. – dvije ekspedicije u
Britaniju – zaplašivanje tamošnjih Kelta
• osnovane tri provincije u Galiji:
Aquitania (Burdigala), Gallia Belgica
(Augusta Treverorum) i Gallia
Lugdunensis (Lugdunum)
• Cezar 55. g. prelazi Rajnu u
ekspedicijskom pohodu na Germane –
osigurao Rajnu kao granicu države
• kasniji Augustovi pohodi utvrñuju
granice rimske države prema
Germanima – Recija Porta Nigra – Trier (Augusta Treverorum)
Bitka kod Alezije
Karta Galije
 Rimska ekspanzija u 2. i 1. st. pr. Kr.
• sjeverna Afrika – rat s Jugurtom – 111. –
105. g. pr. Kr.: Numidija ostaje izvan
rimske države
• provincija Afrika – jedan dio Tunisa –
nastala nakon uništenja Kartage
• 46. g. – bitka kod Tapsa poraz
Pompejevih snaga i savezničkog
numidskog vladara Jube I.
• Cezar osniva novu provinciju Mauretaniju
i povećava Afriku – uprava Mauretanije
dana Jubi II. – sinu Jube I. odgojenom u
Rimu
• Egipat postaje provincija za Oktavijana
30. g. – nakon poraza Antonija i Kleopatre
• na istoku: 84. – 64. g. pr. Kr. – tri rata
protiv Mitridata i rat protiv Armenije –
konačni Mitridatov poraz – Pompej osniva
tri nove provincije: Kilikiju, Bitiniju i Siriju
• borbe s Partima koji su uništili
seleukidsku državu – težak Krasov poraz
i pogibija kod Carrhae 53. g.
• 38. g. – rimska pobjeda nad Partima – P.
Ventidije Bas – osiguravanje Sirije
Partski knez – možda Surena: pobjednik kod Carrhae
• širenje rimske vlasti na Balkanu – Trakija i
Mezija dolaze pod rimski utjecaj
 Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru
u 2. i 1. st. pr. Kr.
• 129. g. pr. Kr. – konzul Gaj Sempronije
Tuditan – uspješan pohod na Japode –
slavi trijumf – de Japudibus
• Tuditan plovi ratnom flotom od Kvarnera
do ušća Krke – Liburni priznaju rimsku
vlast – vj. na miran način
• 119. g. – konzul Lucije Cecilije Metela –
prvi pohod na Panoniju – prodire do
Segestike i osvaja je
• Metela nakon toga vodi pohod preko
Liburnije na Delmate – osvajanje
Delminija – 117. g. slavi trijumf nad
Delmatima – dobio pridjev Delmaticus
• 83. g. pr. Kr. – novi rimski pohod na
Panoniju – konzul L. Scipion Aziagen
privremeno osvaja Segestiku
• 78. – 76. g. – novi delmatski ustanak –
guši ga prokonzul Gaj Koskonije
• 59. g. – Ilirik ulazi u prokonzularno
područje Gaja Julija Cezara – Ilirik vj.
tada postaje provincija
• Cezar boravi ovdje 57/56. i 54. g. –
težište njegovih interesa u Galiji – Ilirik
van interesa – loša uprava – bezvlañe
Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru
za vrijeme grañanskih ratova Cezar i Pompeja
• 52. g. pr. Kr. – novi delmatski ustanak –
Delmati osvajaju liburnsku utvrdu
Promonu na lijevoj obali Krke
• 50. g. rimsko-liburnska intervencija –
poraz od Delmata kod Promone
• grañanski rat Cezara i Pompeja – uz
Pompeja cijeli Ilirik osim Salone i
Epidaura
• Pompejeva flota (M. Oktavije i L.
Skribonije Libon) operira u Jadranu
• bitka s Cezarovom flote (G. Antonije i P.
Kornelije Dolabela) kod Krka 49. g. –
poraz Cezarove flote – Antonije zarobljen
• obrat grañanskog rata kod Farsala 6.
lipnja 48. g. pr. Kr. – Pompejev poraz
• Cezar šalje Aula Gabinija s vojskom sa
sjevera – teške bitke s Japodima 48/47.
g. – porazi Rimljana
• Gabinije prodire na delmatsko područje – Grčko-ilirska kaciga iz rijeke Cetine

težak poraz kod Sinodija 47. g. (moguće

Balina glavica kod Drniša) – 2 000 mrtvih
rimskih vojnika – Delmati otimaju bojne
znakove – Gabinije bježi u Salonu gdje
umire
Rimski pohodi na hrvatskom povijesnom prostoru
za vrijeme grañanskih ratova Cezar i Pompeja
• ohrabreni Delmati opsjedaju Salonu –
Cezarov legat Publije Vatinije vodi flotu
iz Brundizija – poražava Pompejevo
brodovlje kod Tauride (vj. Šćedro) koja
napušta Jadran
• Delmati prekidaju opsadu Salone – 46.
g. pr. Kr. šalju Cezaru taoce i priznaju
vlast Rima
• Salona i Narona postaju kolonija u
Cezarovo vrijeme, možda i Jader
• nakon Cezarove smrti – novi ustanak
Delmata – osvajaju Salonu – pobunjuju
se i Partini
• vj. 40/39. g. – Asinije Polion kreće iz
Italije duž ist. jadranske obale –
pokorava Delmate – osvaja Salonu –
pokorava Partine – slavi trijumf nad
Delmatima
• od plijena iz rata Polion gradi prvu
javnu knjižnicu u Rimu
• Rim vlada područjem od Kvarnera do
Lisa – još uvijek nestabilna vlast
• cca. 43. g. – Pula postaje kolonija
Salona
Oktavijanovi prvi pohodi na Ilirik
• nakon završetka grañanskog rata –
Oktavijan odlučuje srediti prilike u
Iliriku – cilj: pacifikacija Ilirika i
pomicanje granice države na
Dunav
• 35. g. pr. Kr. osobno vodi pohod
(uz pomoć zeta Agripe) – pohod
počinje na sjeveru – iskrcavanje u
Senju
• pravac djelovanja: Japodi –
Segestika
• teške borbe: osvojen Arupij
(Arupium – vj. Prozor kod Otočca)
– Metul (Metulum – vj. Viničica kod
Josipdola) – kod Metula ranjen i
sam Oktavijan (desna noga i obje
ruke) – potpuni poraz Japoda
• prodor kroz teritorij Kolapijana i
Gradine Veliki i Mali Vital, Prozor kod Otočca, vj. antički Arupij
Segestana – 30 dnevna opsada
Segestike i osvojenje – ostavio 25
kohorti – nastanak vojnog logora u
Sisciji
• povratak kroz japodsko područje na
Jadran – prekid liburnskog
gusarenja – oduzeti su im brodovi –
završna pacifikacija Liburna
Oktavijanovi prvi
pohodi na Ilirik
Planina Promina
• rat s Delmatima – 34/33. g. pr. Kr. –
opsada Promone – gradinu brani Verzo
s 12 000 ratnika – Rimljani pobjeñuju –
dalje osvajaju Sinodij i Setoviju – izbija
glad meñu Delmatima – slom
delmatskog otpora
• 33. g. predaju 700 dječaka kao taoce –
vraćaju Gabinijeve bojne znakove –
obavezuju se na plaćanje godišnjeg
danka
• nakon pokorenja Delmata – nastavak
ratovanja po Bosni i Panonskoj nizini
• nastavak ostvarenje cilja: stabilna
granica rimske države na Dunavu
• 29. g. – Oktavijan slavi veliki trijumf nad
Delmatima u sklopu trostrukog trijumfa
• 27. g. – Oktavijan predaje Ilirik senatu
na upravljanje kao mirnu provinciju
 Kultura u 2. i 1. st. pr. Kr.
• književnost – klasično razdoblje
– G. Salustije Krisp (86. – 35. g.) –
povjesničar: Katilinina urota, Jugurtin rat
– G. Julije Cezar (100. – 44. g.): Galski i
civilni rat
– M. Tulije Ciceron (106. – 43. g.):
govorništvo, pravni govori i spisi
– T. Lukrecija Kar (100. – 55. g.) – De
rerum natura
– G. Valerije Katul (84. – 54. g.) – elegije
– P. Vergilije Maron (70. – 19. g.) –
Bucolica; epovi Georgica i Eneida
– Kv. Horacije Flak (65. – 8. g.) – satire i
epistole
• razvoj slikarstva i kiparstva – razvoj
portretne umjetnosti
• jaki grčki i helenistički utjecaji na
kiparstvo
• rimska karakteristika kiparstva: izražen
realizam u prikazu lica
• graditeljstvo – razvoj rimskog hrama –
pristupačan samo s jedne strane –
visoko postolje: etruščanska tradicija –
čeona strana obično gleda na trg
• okrugli luk i presvoñenje zatvorenih
prostora – rimske inovacije u gradnji
Vergilije na tunižanskoj poštanskoj marki
 Izvori za rimsku povijest – 2. i 1. st. pr. Kr.
• Gaj Julije Cezar (100. –
44. g. pr. Kr.) – Galski i
civilni rat, Aleksandrijski
rat, Hispanski rat, Afrički
rat
• Gaj Salustije Krisp (86. –
35. g. pr. Kr.) – Katilinina
urota, Katilinin rat, Jugurtin
rat
• Dion Kasije (164. – 229.
g.) – povijest Rima u
Grčkoj – sačuvane knjige
36 – 60 i veći ulomci
drugih – glavni izvor za
kasnu Republiku i rano
Carstvo
• Apijan (95. – 165. g.) – Grk
iz Aleksandrije – rimska
povijest u 24 knjige –
sačuvano 5 o grañanskim
ratovima
Kriza i pad Republike
Rim i hrvatski povijesni prostor od 2. st. pr. Kr. do Augustovog doba

• Literatura:
Bratož, Rajko: Rimska zgodovina. 1. del: Od začetkov do nastopa cesarja Dioklecijana,
Ljubljana: Zveza zgodovinskih društev Slovenije, 2007
Cabanes, Pierre: Iliri: od Bardileja do Gencija, Zagreb: Svitava, 2002
Kuntić-Makvić, Bruna: Grčka i rimska starina, Hrvatska i Europa I: Rano doba hrvatske
kulture, ur. I. Supičić, Zagreb: HAZU – AGM, 1997, 73 – 91
Kuntić-Makvić, Bruna: Područje rimskog Illirika uoči dolaska Hrvata, Povijest Hrvata I:
Srednji vijek, ur. F. Šanjek – F. Mirošević, Zagreb: Školska knjiga, 2003, 5 – 38
Matijašić, Robert: Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana, Zagreb:
Leykam international, 2009
McKay, Christopher: Ancient Rome: A Military and Political History, New York:
Cambridge University Press, 2007
Novak, Grga: Prošlost Dalmacije, knj. 1., Split: Marjan tisak, 2004
Novak, Grga: Jadransko more u sukobima i borbama kroz stoljeća, knj. 1., Split: Marjan
tisak, 2004
Povijest, sv. 4, ur. E. Cravetto (gl. ur. hrv. izdanja I. Goldstein), Zagreb: Europapress
holding, 2007
Šišić, Ferdo: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih
knjiga, 1925
The Oxford History of the Roman World, ur. J. Boardman, J. Griffin i O. Murray, Oxford:
Oxford University Press, 2001
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 5, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974
Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 6, ur. G. Du Ry van Beest Holle, Rijeka: Otokar
Keršovani, 1974