Jasmin Brankovi

MOSTAR U DOBA VELIKOG RATA

Prvi svjetski rat je po mnogo emu izuzetna pojava u historiji ovjeanstva. Nastao kao
posljedica stalnog zaotravanja odnosa i nepomirljivog suparnitva izmeu velikih evropskih
sila, prvenstveno u oblasti kolonijalne politike, ovaj sukob je eskalirao do nesluenih razmjera i u
konanici znaajno izmijenio geopolitiku sliku Evrope i svijeta.
Rat je, takoer, svom estinom pogodio Bosnu i Hercegovinu, koja seu prvim godinama konflikta
nala u samom sreditu zbivanja.
1. Prilike u Mostaru u predveerje I svjetskog rata
Austrougarska okupacija Bosne i Hercegovine 1878. godine otvorila je novo poglavlje u
viestoljetnoj historiji Mostara. Grad je za vrijeme etrdesetogodinje uprave Dvojne monarhije
znaajno izmijenio dotadanju sliku urbanog naselja orijentalno-islamskog tipa, te potvrdio
ranije steeni status politikog, kulturnog, ekonomskog i upravnog sredita regije, ali i jednog od
najznaajnijih inilaca na veoma kompleksnoj bosanskohercegovakoj politikoj sceni. Mostaru
se u austrougarskim vojnim krugovima pridavao veliki strateki znaaj. Zbog toga se, odmah po
okupaciji, pristupilo prilagoavanju postojeih, te izgradnji i opremanju novih vojnih objekata. 1
U Mostaru su u ovom periodu podignuta tri vea vojna kompleksa (Sjeverni, Juni sa
garnizonskom bolnicom i Zapadni logor) i obnovljen objekat Konaka. Takoer je 1913. godine,
juno od gradske zone, izgraeno vojno uzletite (Flugfeld) i ustrojen vazduhoplovni park
(Flugpark 4), kao jedna od ukupno deset organizacijsko-taktikih formacija ovog tipa, koliko ih je
postojalo na prostoru Monarhije. 2Mostar je pored toga bio okruen nizom manjih utvrda
(fortica), uvezanih u jedinstveni sistem odbrane. Na podruju grada je bila stacionirana
regimenta brdske artiljerije (k.u.k. Gebirgsartillerieregiment No 7), koja je u svom sastavu imala
etiri baterije topova i 2 haubike baterije, 3te posadne i po potrebi operativne trupe.

Na podrujuMonarhije je, od 1820. godine do poetka I svjetskog rata, planskiizgraenvelikibrojutvrda,

kojesutrebaleposluitirealizacijiratnihciljeva.
Zaizgradnjunovih
i
modernizacijupostojeihutvrenjanastratekivanimmjestimanaroito se zalagaoefaustro ugarskoggeneraltaba
Franz
Conrad
von
Htzendorf.
Bosna
i
Hercegovina
je
nakonaneksije
1908.godine,
zbogveizvjesnogratnogsukobasaSrbijo m i CrnomGoro m, postalapodrujeodposebnogvojnoginteresa. Takosu u
ratnimplanovima Sarajevo i Mostar biliprevienikaodvag lavnavojnamobilizacijska i opskrbnasreditadoksu,
kada
je
u
pitanju
Hercegovina,
samostalneodbrambene
i
ofanzivneakt ivnostistavljene
u
zadataktrupamastacioniranim u Treb inju i Bilei. O to me blie: Kurt Mrz de Paula, Der sterreichischungarischeBefestigungsbau: 1820-1914, Wien 2006, 22-23.
2
Parkovi su bili opremljen i sa po etiri aviona, dva teretna vozila, etiri hangara i ostalim potrebnim logistikim
sredstvima. Prvi zapovjednik mostarskog Parka bio je natporunik Teodat Andri. To mislav Aralica -Robert
opec, Ratno zrakoplovstvo Austro-Ugarske 1890.-1918., Sto godina ratnog zrakoplovstva u Hrvatskoj, Zagreb
2012., 17.
3
Georg Sobika, Gliederung und Entwicklung der Batterien der sterreichisch-ungarischen Feld- und
Gebirgsartillerie in Weltkrieg 1914-1918, Wien und Leip zig 1920, 25.

Tragine posljedice ubistva austrougarskog prijestolonasljednika Franca Ferdinanda, 4

koje je 28. juna 1914. godine u Sarajevu izvrio Gavrilo Princip, snano su se osjetile i na
podruju Mostara. Ve sutradan su u gradu otpoele demonstracije, tokom kojih je demolirano
vie srpskih trgovakih radnji. ef Zemaljske vlade za Bosnu i Hercegovinu Oskar Potiorek donio
je 1. jula 1914. godine naredbu o protezanju prijekog suda, koji je bio uspostavljen za grad i
kotar Sarajevo, na cijelu zemlju. Prijeki sud za grad Mostar je zvanino proglaen dan kasnije u
11,30 sati. Istovremeno, uslijedili su razliiti pritisci i napadi na imovinu, te denuncijacije
vienijih mostarskih Srba. 5 Uzavrelu atmosferu pokuao je smiriti mitropolit Petar Zimonji, koji
je svojom okrunicom od 23. jula 1914. pozvao svetenstvo i odbore crkveno-kolskih optina sa
podruja ZahumskoHercegovake mitropolije na mir i lojalnost prema vlastima, a pravoslavno
stanovnitvo na oprost i zaborav nanesenih uvreda i kleveta. Odnos prema ovdanjim Srbima je
u svom pastirskom pismo otro osudio i mostarski biskup fra Alojzije Mii.6
U noi 25/26. jula 1914. godine proglaena je mobilizacija, nakon ega su otpoela
hapenja uglednih graana srpske nacionalnosti. Sposobni uhapenici upuivani su u vojsku, a
nesposobni deportirani u unutranjost zemlje, odnosno Monarhije. Posebno su na udaru bili
opozicionari povezani sa redakcijom lista i saborskom poslanikom grupom Narod, te
sveenici, uitelji, intelektualci i kulturni radnici. Pored Srba, interniran je i jedan broj
Muslimana. 7 Istovremeno je organiziran novi val demonstracija, prilikom kojeg su izmeu
ostalog napadnute lokalne srpske kole, Pravoslavna crkva i Mitropolija. Pozitivnu ulogu u ovim
burnim deavanjima odigrao je mostarski tvravni zapovjednik general Franz Maudry, koji je
odmjerenim nastupom uspio zadrati situaciju pod kontrolom.

2. Stanje u Mostaru i Hercegovini do kapitulacije Crne Gore 1916. godine

Uzavrela situacija u Bosni i Hercegovini bila je u potpunosti obiljeena intenzivnim pripremama
za otpoinjanje ratnog sukoba. Glavnina snaga austrougarske VI armije, koja je u svom sastavu
imala XV i XVI korpus sa 6 pjeadijskih divizija, prikupila se u dvije skupine kod Sarajeva i
Mostara. Vazduhoplovni parkovi su u meuvremenu preustrojeni u

letake ete

(Fliegerkompagnie, skr. Flik). Mostar je bio odreen kao mobilizacijsko mjesto za dvije letake
4

Nadvojvoda Ferdinand je u Mostaru, na proputovanju za Sarajevo, boravio t ri dana ranije.

ZemaljskavladazaBosnu i Hercegovinu (akt 5975 prez.) je 12.jula 1914.
zatraila od
PredsjednitvaOkrunogsuda
u
Mostaruprovoenjeistrage
u
povodunavodneprijavesudskogtajnikaLudwigaTert ila o antidravnimaktivnostimaadvokataDuanaVasiljevia i
inovnikaovogsudasrpskenacionalnosti, koja je u Sarajevoproslijeenaizovdanjihvojnihkrugova. Tertil je
ovenavodezapisnikiopovrgao.
6
Vlad imirorovi, Mostar, Banja Lu ka-Beograd, 1999., 123.
7
O interniranimMostarcimav idi: Marko S. Popovi, PatnjeSrba 19141918, Knjiga o Mostaru, Beograd 1998,
185187.
5

kompanije (Flik 4 i Flik 6),8 koje su nakon ustrojavanja upuene na operativne zadatke blie
linijama fronta. U Mostaru se takoer nalazio i jedan od vanijih austrougarskih centara za
obuku avijatiara, koji je radio u okviru Letake rezervne ete (Fliegerersatzkompagnie-Flek)
broj 11, kao i radionica za popravku aviona (Fliegerwerkstatt).
Ratne operacije crnogorske vojske na podruju istone Hercegovine,9 te sve izvjesniji ulazak
Italije u rat protiv Centralnih sila, ubrzali su odluku austrougarskih vojnih vlasti da poduzmu
mjere za evakuaciju Mostara, koji je kao utvreno mjesto bio predvien za odbranu. Evakuacija,
koja je otpoela 21. maja 1915, trajala je do kraja novembra iste godine.10 U ovom periodu je
stanovnitvu bio zabranjen povratak u grad, to je dodatno uticalo na njegovo osiromaenje, te
propast ili oteivanje ostavljene imovine. Protiv mostarskih Srba voeno je nekoliko
pojedinanih ili kolektivnih sudskih istraga i procesa. 11 U velikom Banjalukom procesu su za
veleizdaju optueni i osueni Kosta Gnjati, dr Vasilj Rundo, Vaso Medan, oro Obradovi, edo
Mili, dr Vladimir orovi, Atanasije ola i Ljubomir Mijatovi. 12 Naknadno su u veleizdajnikim
procesima osueni Ibrahim Alajbegovi i Salih ii.13 Proces protiv lanova mostarskog drutva
Srpske ake omladine Ismeta Saria, Obrada Mastilovia, Radmila i Milosava Gria, edomila
Mitrinovia, Bogoljuba Bratia, Vlajka Lalia, Alekse Misite, edomira Dodera, Dejana Pavia i
Alije Drae, voen je tokom aprila i maja 1915. u Sarajevu. Optuenim acima i omladincima su
takoer izreene kazne zbog veleizdaje.14 Po naredbi Zemaljske vlade od 13. oktobra 1914.
zatvorene su lokalne srpske kole, a sa radom su prestala sva kulturna, prosvjetna i sportska
drutva. U periodu 19141915. bio je prekinut rad u mostarskoj dravnoj gimnaziji. Neposredna
ratna opasnost na podruju Mostara i Hercegovine prestala je kapitulacijom Crne Gore 25.
januara 1916. godine. Pomjeranje linija fronta ipak nije znailo olakanje za napaene graane,
ija su se stradanja nastavila i u narednim godinama.

Letake ete su bile opremljene av ionima t ipa Etrich, Lohner (C4, C9, C10, C14, C22, D22) i Lloyd.
Ukupnajainaaustrougarskihtrupa (operativnejedinice i tvravskeposade) nahercegovakomrat itu je,
premanekimizvorima, iznosila 77 bataljona, odnosnooko 75.000 vojn ika, kojisunaraspolaganjuimali 564
artiljerijskaoruarazliit ihkalibara. O austrougarskimvojn imjedin icamastacioniranim u Mostarupoetkom I
svjetskog rata i borbenimakt ivnostima u istonojHercegovinividi: UroKosti, Operacijecrnogorskevojske 1914.
godine, Istorijskizapisi, godina XVII, knjiga XXI, Titograd 1964, 403433, te u tomovimaed icije : sterreichUngarns letzter Krieg 19141918.(sterreichischen Bundesministeriu m fr Heereswesen und Kriegsarchiv.
Unter der Leitung von Ed mund Glaise-Horstenau (Hrsg), Wien 1930 39.), koji se odnose na odgovarajue ratne
godine(1914, 1915. i 1916.).
10
Marko S. Popovi, n. dj., 184.
11
Okrun i sud u Mostaru je 25 10. 1914. godine (1415/ 14 p rez.) na traenje izvjestio sarajevski Okru ni sud o
provedenoj istrazi prot iv srpskih sokolskih drutava i sokolaa na ovom podruju. U izv jetaju je naroito
apostrofiran edo Mili iz Mostara, protiv koga je zbog aktivnosti u radu srpskih sokola u Hercegovini, te
drutava Pobratimstvo i Trezvenost u okviru procesa Veljku Simoviu i drugovima voena istraga zbog
zloina veleizdaje.
12
O Ban jaluko m sudskom procesu detaljno: ore BeatoviDragoljub Milanovi, Veleizdajniki procesi
Srbima u Austro Ugarskoj, Beograd 1989.
13
Vladimir orovi, n. dj., 123.
14
Isto; ore BeatoviDragoljub Milanovi, n. dj., 229.
9

3. Godine patnje i gladi

Rat je sa svom svojom okrutnou pogodio stanovnitvo Mostara. Ionako teke prilike oko
snabdjevanja hranom dodatno je pogorala viemjesena katastrofalna sua, koja je ove krajeve
pogodila 1917. godine. U posljednjim godinama rata pojavila su se i razliita biljna oboljenja,
poput filoksere. Ovo je uzrokovalo propadanje vinograda na podruju grada, koji su za ovdanje
stanovnitvo predstavljali kako izvor hrane, tako i jednu od najvanijih privrednih aktivnosti. U
ovom periodu je meu graanima zabiljeeno vie smrtnih sluajeva od iscrpljenosti i gladi. 15
Akciju izmjetanja djece izvan ovih prostora u cilju njihovog spaavanja vodili su hercegovaki
franjevci, koji su u Mostaru otvorili sirotinjsku kuhinju. Na poslovima pomoi stanovnitvu
naroito su bili angairani hercegovaki biskup fra Alojzije Mii i fra Didak Bunti.16 Ratom
iscrpljeni graani Mostara, ali i vojska u lokalnom garnizonu, sve su vie pokazivali svoje
ogorenje prema militantnoj politici AustroUgarske i njenim traginim posljedicama.
Zapovjednitvo mostarskog Junog logora izvijestilo je 9. februara 1918. o nemirima, koji su
izbili prilikom podjele vojnikih sljedovanja. Tom prilikom je nezadovoljno ljudstvo jedne ete
Dopunskog bataljona 22. pjeadijskog puka opljakalo trgovaku radnju smjetenu u Junom
logoru. Slina stvar se takoer dogodila u Zapadnom logoru. Neredi su nastavljeni i sutradan,
kada je grupa od oko 100 vojnika pomenutog bataljona opljakala vie trgovina i demolirala
nekoliko kafana u gradu, to je izazvalo paniku meu stanovnitvom. Pobunjenici su pokuali
prodrijeti u Komandu mjesta, ali ih je u tome uspjela sprijeiti vojna policija. U ienju grada od
pobunjenih vojnika angairane su garnizonske interventne jedinice. U oruanom sukobu, koji je
neto kasnije izbio ispred Junog logora, ubijen je jedan, a ranjena dvojica vojnika. Pojedine
jedinice su odbijale da izvre dobijena nareenja, a kamenjem je napadnut i sam komandant
Dopunskog bataljona.17 Vojne vlasti su s dosta problema uspjele uspostaviti red, ali je situacija i
dalje bila na ivici incidenta.
Austrougarska vojska je napustila grad 4. novembra 1918. godine. U Mostaru su, u skladu
sa naredbom Narodne vlade za Bosnu i Hercegovinu, uspostavljeni teritorijalni odbori narodnih
15

Izu zetno teko stanje u cijelo j zemlji, a posebno siromanoj hercegovakoj regiji, najbolje ilustrira podatak da
je 1914. godine u Bosni i Hercegovini etva iznosila preko 5.650.000 metrikih centi itarica, 1916. duplo
man je, dok je 1917. prinos bio samo oko 1,5 milion. Prepolovljen je i stoni fond, a velika koliina
prehrambenih art ikala se morala izdvojiti za vojsku. Situaciju je dodatno oteavala injenica, da se hrana nije
mogla dopremit i eljezn ico m iz drugih krajeva Monarhije, jer nije bilo raspoloiv ih vagona. Zabiljeeno je da su
Hercegovci u posljednjim godinama rata pravili hljeb gotovo iskljuivo od pepela i samljevene kore drveta.
16
O krit inoj situaciji u pogledu opskrbe hranom i humanitarno m djelovanju franjevaca u Mostaru i Hercegovini
za vrijeme I svjetskog rata vidi: dr Andrija Niki, Godine gladi, Duvno 1974; Mira Ko lar, Zbrinjavanje gladne
djece u Hrvatskoj za vrijeme Prvog svjetskog rata, Slavonski Brod 2008.
17
Kriegsarchiv Wien, Militrische Kan zlei Seiner Majestt, 282/ 12 ex 918, Telegrafski izvjetaji M jesne vojne
ko mande u Mostaru. O nemirima u Mostaru detaljno: Richard Geo rg Plaschka-Horst Haselsteiner-Arnold
Suppan, Innere Front, Erster Band, Zwischen Streik und Meuterei, Mnchen 1974, 148-154.

vijea. Na elu Okrunog narodnog vijea bio je Pero anti.18 Srpska vojska je u Mostar ula 15.
novembra 1918. godine, ime je okonana etrdesetogodinja vlast Dvojne monarhije u gradu.
Za vrijeme I svjetskog rata je sa podruja grada u vojne jedinice mobilizirano 1.809
vojnika. Od 329 obveznika, koliko ih je bilo angairano u radnim odredima, u sastav operativnih
jedinica je nakon zavrene obuke prebaeno njih 163. U toku rata ivot je izgubilo 337 vojnika,
dok ih je 100 proglaeno vojnim invalidima. 19

18

Vijee je obavilo sve pripreme za oekivani dolazak srpskih jedin ica. Program doeka je putem plakata
obznanjen 9. novembra 1918. godine.
19
Mr Zijad eh i, Prilog istraivanja vojske mostarskog dopunskog okruga u austrougarskoj epohi (1878
1918. godine), Hercegovina , 10, Mostar 1998, 152155.