Ekspertni sustavi

raunalni programi, sadre odreena

specifina znanja iz jednog ili vie
odreenih podruja znanosti
komercijalizirani kroz 80-e godine prolog
stoljea, a razvili su ih znanstvenici u
podruju umjetne inteligencije u 60-im i
70-im.

vana znaajka ekspertnih sustava jest

njihova sposobnost da objanjavaju
postupak kojim su doli do rjeenja
problema
na taj nain i znanje koje oni posjeduju i
mehanizam zakljuivanja koji koriste
postaju razumljiivi korisniku, pa korisnici
mogu provjeriti postupak zakljuivanja
koji koristi ekspertni sustav

u rjeavanju problema ekspertni sustavi

ponajvie se oslanjaju na znanje, a manje na
metode zakljuivanja
jedan od uzroka tome je to znatan dio
stvarnih problema nema rjeenje u obliku
algoritma, tj. preciznog i jednoznanog
postupka rjeavanja problema
drugi uzrok je spoznaja da su eksperti
uinkoviti u rjeavanju problema zbog znanja
koje su akumulirali tijekom dugog razdoblja

ekspertni sustavi najprikladniji su za

situacije u kojima nema uinkovitog
algoritamskog rjeenja, a takve vrste
problema nazivaju se slabo struktuirani
problemi
ako je znanje utemaljeno na iskustvu,
osnosno nesigurno i slabo struktuirano,
tada su ekspertni sustavi prikladan alat za
rjeavanje problema

Osobine ekspertnih sustava

Ekspertni sustavi imaju vie poeljnih osobina, od kojih

veina predstavlja prednost pred ljudima ekspertima. Oni
su znatno dostupniji od eksperata jer se mogu koristiti na
bilo kojoj lokaciji i u bilo koje doba dana ili noi. To je vrlo
vano jer eksperata nedostaje u mnogim podrujima
ljudske aktivnosti i na mnogo geografskih lokacija.
Ekspertni sustavi su takoer znatno jeftiniji od eksperata.
Ekspertni sustavi imaju i poveanu pouzdanost jer ne
zaboravljaju i ne prave greke zbog umora. Stoga njihova
rjeenja esto slue i kao potvrda miljenja ovjeka
eksperta, ime ekspertni sustavi takoer doprinose
pouzdanosti odluka. To su sustavi koji imaju mogunost
brze reakcije na nastali problem (npr. u sluaju opasnosti).
Ekspertni sustavi daju detaljni opis postupka zakljuivanja
koje je dovelo do dobivenog rezultata.

Struktura ekspertnih sustava

Baza znanja predstavlja izvor znanja o podruju. Sadraj baze

znanja je stabilan tijekom dueg vremena.
Baza injenica sadri injenice o stanju specifinog problema
koji se upravo rjeava (npr.financijsko stanje nekog poduzea
koje ima problema s likvidnou) te o tijeku rjeavanja tog
problema (npr. rezultate dosadanjih pokuaja prevladavanja
nelikvidnosti). Baza injenica mijenja sadraj tijekom vremena
kako se mijenja stanje problema.
Mehanizam zakljuivanja predstavlja postupak za traenje
rjeenja problema. On pritom koristi injenice i znanje i odreuje
redosljed aktiviranja elemenata znanja u bazi znanja u
situacijama u kojim nekoliko elemenata zadovoljava uvjete
aktiviranja.
Korisniko suelje omogueva jednostavno komuniciranje
korisnika s ekspertnim sustavom i sadri mehanizam
objanjavanja naenog rjeenja.

Primjene ekspertnih sustava

Dijagnoza oznaava zakljuivanje pomou ekspertnih

sustava o uzrocima pogrenog funkcioniranja sustava.
Otklanjanje kvara trai nain na koji se sustav moe
dovesti u zadovoljavajue stanje.
Predvianje se odnosi na zakljuivanje o posljedicama
odreenih stanja u sustavu i njegovoj okolini.
Oblikovanje oznaava konfiguriranje sustava unutar
zadanih ogranienja.
Jedna od tipinih poslovnih primjena ekspertnih sustava je
pomo pri odobravanju kredita na prodajnim mjestima s
ciljem da se minimaliziraju gubici kod davanja kredita te
onemogue zloupotrebe kreditinih kartica. Pokazali su se
uspjenima i kod prognoziranja vremena, u automatskim
alarmnim sustavima ili detekciji kvarova u telefonskim
mreama.

VIRTUALNA
STVARNOST

 Simulira

alternativnu realnost u odnosu na

stvarni, fiziki svijet koji nas okruuje.
To je omogueno softverom koji se koristi u
kombinaciji sa posebno kreiranom senzornom
opremom (npr. kaciga, naoale i rukavice)
Primjena:
1)video igre
2)trening za:
Kiruke postupke, vjebe letenja, vojne
aktivnosti, vjebe ienja nakon nuklearnih
katastrofaitd.

Nain na koji ljudi vizualiziraju stvarnost, upravljaju i

komuniciraju sa raunalom i vrlo sloenim podacima

prikaz ovjeka
u stvarnom
ivotu i prikaz
ovjeka u
virtualnom

Virtualni svijet
moe biti raunalno oblikovano trodimenzionalnim i tehnikim
modelom, znanstvena simulacija ili naprimjer pogled u bazu
podataka. Razvijeni su mnogi programski alati za dizajniranje.

prikaz
sobe u
virtualnom
svijetu

Ureaji
Ureaji

za ostvarivanje virtualne stvarnosti mogu se

po nainu komunikacije sa raunalom podijeliti na
ULAZNE i IZLAZNE.

Ulazni ureaji
3D mievi i prostorne kugle, davatelj pozicije oka,
rukavica, mehanika ruka, cybernetiko odijelo

3D mi & prostorna
kugla

slue za precizno kretanje i izmjenu virtualne scene

3D digitalni davatelj
koordinata
Daje

koordinate u
stvarnom
prostoru
Po dodiru
mogu odrediti
izgled
predmeta

Davai orijentacije
daju informacije o orijentaciji, mogu biti
elektromagnetski, mehaniki, akustiki i infracrveni

Rukavica
daje informacije o poloaju ovjekove ake
virtualno prikazuje neku radnju koju ovjek
programira

Mehanika ruka
privrsti se za ovjekovu ruku i daje informacije o
njenom poloaju

Cybernetiko odijelo
odijelo koje beinim nainom alje informacije
o poloaju ljudskog tijela

Izlazni ureaji

Stereo naoale, cyber dodir, ureaj za generiranje 3D

zvuka, ureaj za generiranje mirisa i temperature,
ureaj za generiranje sile, HMD

Stereo naoale
naoale sa LCD zaslonima koji prikazuju razliite
slike za lijevo i desno oko to daje trodimenzijalnost

Cyber dodir
osim to daju informacije o poloaju prstiju, sve
rukavice imaju vibracijske simulatore koji slue za
prenoenje osjeta opipa

HMD

kaciga sa ugraenim zaslonima ispred svakog oka,

slualicama, davateljem pozicije i orijentacije