Sadraj

UVODNIK
Ivan Vukoja: Politike igre bez granica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
MISLIOCI
Svetislav Basara: Virtualna kabala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Svetislav Basara: Pononi autointervju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .25
TEMA BROJA: ODNOS NACIONALNOG I GRAANSKOG U BIH
-Umjesto uvoda...
Will Kymlicka: Politika na narodnom jeziku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .47
Jacqueline Stevens: Drave bez nacija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .60
Interview Jacqueline Stevens u razgovoru s Edinom Hajdarpaiem: Reproduciranje drave bez nacija . . . . . . . .65
- U okviru teme...
Esad Bajtal: Nacionalizam: apologija podanitva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .69
Dragoslav Dedovi: Graani na paljevinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .76
eljko Ivankovi: Kulturni identitet mitsko stanje svijesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .79
Duan Kecmanovi: Nacionalni karakter i stereotip o nacionalnom karakteru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .83
Mitar Miljanovi: Konstitutivnost i samoopredjeljenje naroda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .90
Draen Pehar: Logos grada, isonomija, i prazni krug moi Tri reeksije o pojmu graanskog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .93
Ivan ijakovi: Graansko drutvo u kandama etnokratije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .106
Ugo Vlaisavljevi: Demokratska konsocijacija i nepodnoljivi pluralizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .112
Boo epi: Graansko i nacionalno u Bosni i Hercegovini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .123
AKTUALIJE
Boidar Jaki: Etinost angamana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .138
Ivo Lui: Etika ili Kangrga? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .142
ANTIAMERIKANIZAM
Eldar Sarajli: Razmiljanja o (anti)amerikanizmu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .150
RELIGIJA I DRUTVO
Esad imi: Religijska i personalistika etika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .160
POEZIJA
eljko Ivankovi: Devedest godina Antologije Spoon Rivera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 168
Ivo Lui: Antologija Spoon Rivera. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .171
SUPER CYBERSTORY
Marko Toma: Otac i ja u vinogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .176
Damir Karaka: Party . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .177
Ivan unjar: Pria o nama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .179
Nino Raspudi: Zato Otac i ja u vinogradu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .181
Perina Mei: Pregled povijesti hrvatske kratke prie u dvadesetom stoljeu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .183
PRIKAZI
Esad Bajtal: Fantom nacionalnog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .188
Radoslav Dodig: Ratne trublje i poratni bubnjevi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .191

Pr i k a z i

Istraivanja / Erasmus o Bosni i Hercegovini

Ratne trublje i
poratni bubnjevi
Statistiki gledano, pregledali smo radove 37 auktora, dok su dva rada, zapravo
dva intervjua, radili lanovi urednitva. Najplodniji su auktori Ivo ani, Ozren
Kebo, Ivan Lovrenovi i Mile Stoji. Najvie radova posveeno je politikim
zbivanjima, ima vie prikaza knjiga s bosanskohercegovakom tematikom,
nekoliko razgovora, dok kao toposi predvladavaju apsolutno Sarajevo i Mostar
Radoslav Dodig

Zagrebu je u razdoblju
1993. 1998. izlazio asopis
ERASMUS, u ijem je impresumu pisalo: asopis za kulturu demokracije, nakladnik Erasmus Gilda,
glavni urednik Slavko Goldstein, Zagreb, urednitvo: Slavko Goldstein,
Ivan Lovrenovi, Vesna Pusi, Ivo ani i Ozren unec. Zanimljivo je zaviriti u korice Erasmusa, njegovih 25
brojeva, i s dananje perspektive osvrnuti se na radove, u prvom redu znanstvene, strune i urnalistike, u kojima se pisalo o Bosni i Hercegovini.
Statistiki gledano, pregledali smo radove 37 auktora, dok su dva rada, zapravo dva intervjua, radili lanovi urednitva. Najplodniji su auktori Ivo ani, Ozren Kebo, Ivan Lovrenovi i
Mile Stoji. Najvie radova posveeno
je politikim zbivanjima, ima vie prikaza knjiga s bosanskohercegovakom
tematikom, nekoliko razgovora, dok
kao toposi predvladavaju apsolutno
Sarajevo i Mostar.
U uvodniku prvoga broja Erasmusa urednik Slavko Goldstein turobno
je zapoeo da u proljee 1993. Hrvatskoj predstoje mnoge teke godine, moda i tee od ovih koje su neStatus, Broj , sijeanj/veljaa .

| 191

Pr i k a z i
posredno iza nas. Ne znamo kakva e
nakon toga biti Hrvatska, hoe li uope opstati kao drava i kako e biti ivjeti u njoj. Sljedee godine nisu dale
za pravo zlogukoj Goldsteinovoj prognozi, jer je Hrvatska opstala i razvijala se, nalazei se pred pragom europske unije u proljee 2005. Erasmus e,
kako nadalje urednik istie, njegovati demokratsku i liberalnu misao i kulturu, nastojei se suprostavljati ludostima i iskuenjima. Prvi lanak u kojemu se pojavljuju bh teme bio je razgovor D. Hudelista s Ivanom Lovrenoviem (br. 2., lipanj 1993.).. Lovrenovi je opsjednut Bosnom (u kojoj on
samo egzotino dodaje Hercegovinu),
pa istie beogradsko prozivanje Sarajeva jo tamo daleke 1984. Naime, u
vrijeme priprema za Zimske olimpijske igre beogradski tisak Sarajevo je
proglasio sreditem mranoga totalitarizma. Naveo je ideje Nikole Koljevia, koji je, kao ekspirolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, zagovarao skriveki apartheid, da
se Srbi na javnim mjestima u Sarajevu
ne mijeaju s Muslimanima.1 Spomenuo je i Milorada Ekmeia, tog gurua
itavoga srpskog pokreta u BiH, koji je
nonolantno izjavljivao da je rat 1991.1992. u BiH nastavak zbivanja iz 1804.,
dakle oslobaanja od Turaka. Lovrenovi objanjava da, zbog jake srpske
promidbe jo od 1918., srbovanje u
BiH nije bilo tako zazorno kao hrvatovanje.2 Zanimljivo je Lovrenovievo
deniranje zapadne Hercegovine, kojoj on daje regionalni znaaj, pa kae:
Zapadna Hercegovina je zemlja vina
i duhana, ali i emigracije. U toj muci i
patnji, u kojoj se generacije skrbe oko
svakodnevne egzistencije pod budnim
okom neprijateljski raspoloene vlasti oliene u andaru i nancu, a pod
crkvenim zvonikom kao svojom jedinom duhovnom utjehom, oblikovao
se mentalitet i nain doivljavanja dr-

ave i politike vlasti koji svaku vlast,

osim one koju osjea izravno kao svoju, osjea neprijateljskom. Tako se formirao mentalitet koji je s jedne strane
razvio izuzetnu sposobnost preivljavanja, i to u svim aspektima toga pojma, a s druge izrazito negativistiki reeks prema dravi s istoka i njezinim
institucijama.3 Malo kasnije, u rujnu 1993., Lovrenovi je pesimist glede BiH, jer sarajevsku vlast A. Izetbegovia ocjenjuje kao diletantsku, neodgovornu i fatalistiku, koja je sve stavila na kartu rtve, a hrvatsku komponentu u BiH ocjenjuje kao oligarhiju iz Gruda (nota bene, u samoj jezgri
sastavljena od pouzdanih policijskih i
inovnikih kadrova staroga reima,
tako rigidno antihrvatskoga).4 Lovrenovi e malo nakon toga zazvoniti na
uzbunu tekstom Je li kasno za Bosnu?.5 Uvod mu je pesimistian jer opisuje muke opkoljenih Biana i Srebreniana, koje u okruenju dre srpske
snage. Srpska oklopna mainerija poklopila je Sarajevo, to se iitava u
potresnim odlomcima dnevnika Valerije Skrinjar Tvrz.6 M. Jergovi pojavio
se prvi put u Erasmusu br. 4. s tekstom
Sarajevski marketing. Stil mu je pomalo dokumentaristiki, znatno vie
pjesniki, pripovijedalaki.
Erasmus br. 6. iz travnja 1994. donosi
jedan dokument zvan Sarajevska inicijativa, praen sa zemljovidom BiH i
prijedlogom njezina ustroja, te objanjenjima Ive Komia, Ivana Lovrenovia i fra Luke Markeia. Inicijativu je poetkom 1994. pokrenulo Hrvatsko narodno vijee u Sarajevu. U
pojedinim medijima esto se znade
istaknuti kako je Washingtonski sporazum od 18. oujka 1994. de facto
prijedlog HNV-a iz 1994. Na zemljovidu uz lanak vidljivo je da postoje znatne razlike izmeu Washingtonskoga
i Daytonskoga sporazuma, te prijedlo-

Erasmus 2, 1993, 20.

Erasmus, 2, 1993, 21.
3
Erasmus, 2, 1993, 28.
4
Erasmus, 3, 1993, 3.
5
Erasmus, 9, 1994, 2-4.
6
Erasmus, 3, 1993, 28-38.
7
Erasmus, 6, 1994, zemljovid, str. 6.
8
Erasmus, 7, 1994, 6.
9
Erasmus, 7, 1994, 8.
2

192 | Magazin za (politiku) kulturu i drutvena pitanja

ga HNV-a. Primjerice, HNV je predloio meunarodni protektorat nad Sarajevom, Mostarom i Banja Lukom,
hrvatski kanton u Hercegovini ukljuivao je podruje od Livna do Neuma, bez Mostara i s polovicom apljine, Posavski kanton sadravao je Modriu, Derventu i Bosanski Brod, Srbima na istoku plan HNV-a dodijeljivao je tri nepovezana kantona, presjeena jednim kantonom na potezu od
Srebrenice do Zvornika, na zapadu sadanji dio Republike Srpske prekrivao
je mjeoviti Sanski kanton, itd., itd.7
Erasmus br. 7. iz lipnja 1994. donosi
nekoliko lanaka s okrugloga stola na
temu Federacija BiH: drava i civilno drutvo, koji je odran u Sarajevu
3. do 5. lipnja 1994. Ivo Banac govorio
je o multikulturalnom identitetu BiH.
Zanimljivo je kako je Banac izrekao jednu misao, dodue ne elaborirajui je
ekstenzivno, da u ovom trenutku bonjatvo se nudi kao mogue rjeenje
za novi identitet BiH.8 Ivo ani ukazao je na presmionu uporabu epskoga
leksika u politikom diskursu, navodei rijei ime odana, koji je 1990.,
na jednom skupu u Peenici, poruio da e se hrvatski barjak vijoriti navrh gore Romanije.9 eljko Ivankovi
pojavio se u Erasmusu br. 8. lankom
Sarajevski pojmovnik: Tko je upalio
mrak. U njemu opisuje pojmove iz ratnoga dnevnika u Sarajevu 1992.-1993.
lanak Bosna i Bonjaci u hrvatskom
politikom diskursu Sreka M. Daje u Erasmusu br. 9. razlae vrtloge hrvatske politike u njezinu odnosu prema Bosni i Hercegovini. Pisac vrlo turo spominje injenicu da su Muslimani na Bonjakom saboru u Sarajevu
27. rujna 1993. sebe plebiscitarno preimenovali u Bonjake. Naime, isti auktor tvrdio je koju godinu prije u polemici s A. Zulkarpaiem da je skeptian prema unoenju pojma Bonjak

Pr i k a z i
u moderni politiki vokabular, te da
je najprimjreniji naziv bosanski Muslimani.10 Daja tvrdi da su Hrvati u BiH
posegnuli za pankroatistikim receptima Ante Starevia u historiografskoj
razradi fra Dominika Mandia.11 Mislim da je politika, tada Hrvatske demokratske zajednice, bila prozainije opsjednuta konceptom Banovine
Hrvatske iz 1939., a Starevieve ideje nale su svoje pobornike u pukoj
reminiscenciji kroz djelovanje Hrvatske stranke prava. Vrijedna je pomnje
Dajina prosudba da je 1992., nakon
velikosrpske agresije na BiH, dolo do
spontanog vojnog saveza izmeu Hrvata i Bonjaka, ali njemu nije prethodio politiki savez.12 Knjiga Noela Malcolma Povijest Bosne kratki pregled (Bosnia a short history)
bila je u vie navrata prikazana u Erasmusu. Tako Warren Zimmerman, zadnji veleposlanik SAD-a u Jugoslaviji
(1989. 1992.) pie da se Miloevi u
Beogradu pravio da ga Bosna ne zanima. Dapae, stvarao je dojam da se on
i Karadi jedva poznavaju.13 Sreko
M. Daja, u ocjeni Malcolmove knjige, nije bio blag prema auktoru. On
tvrdi da je Malcolm prije svega publicist negoli povjesniar. Izmeu ostaloga, netona je Malcolmova tvrdnja
o etabliranju hrvatske i srpske nacije kao produkta nacionalistike promidbe iz Hrvatske i Srbije, ve je hrvatstvo i srpstvo u strukturalnom smislu postojalo ve u osmanskom razdoblju.14 S druge strane, Krsto Cvii pozitivno ocjenjuje Knjigu Povijest Bosne kratki pregled, jer rezimira da
e hrvatski itatelj iitavanjem do-

biti jednu potpuno novu perspektivu na Bosnu.15 N. Malcolm odgovorio

je S. M. Daji da u jednoj kratkoj sintezi tako iroke teme nema potrebe
ii u iitavanje primarnih izvora, ve
je bolje napraviti sinteze i analize radova drugih povjesniara.16 Daja se
jo jednom replicirao Mlacolmu, ponovivi da njegovu knjigu smatra publicistikim prikazom, a ne kritinom
historiografskom sintezom. Govorei o ulozi Srpske pravoslavne crkve u
BiH Daja podvlai da je SPC zadrala politiku inicijativu i projicirala srpsku nacionalnu ekleziologiju u puke
rituale i mitove.17 Nakon Daytonskoga sporazuma svoja vienja bh perspektive dali su I. Komi i I. Lovrenovi.
Komi pie da razbijai BiH vide da je
Daytonski sporazum privid, ali je postao realan i svi su uhvaeni u njegovu mreu.18 Lovrenovi se pita nakon
Daytona, moe li Bosna i Hercegovina postati zemlja ljudi.19 Zanimljivu
procjenu Crkve bosanske daje Marian
Wenzel, koja tvrdi da je pokret Crkve
bosanske imao prilino slabo uspjeha i jedva da se mogao u svako vrijeme
smatrati organiziranom crkvom. Iako
se ini da neki dijelovi obreda vode
porijeklo iz pravoslavnih normi, struktura Crkve bosanske, ako to nije prejaka rije, poneto slii zapadnjakom
redovnikom obrascu.20 U Erasmusu br. 16. pojavio se i Mile Stoji lankom Smrt na Neretvi. Najvie pie o
barbarskom ruenju Staroga mosta u
Mostaru, to su ga poinile postrojbe
HVO-a, ali navodi pomalo bizarne detalje. Kae, naime, da su u ruevinama
mostarske Gimnazije pronali dosta

zadanica bivih aka. Najbolje ocjene

iz hrvatskoga (tada srpskohrvatskoga)
imali su Bobia i Mudronja (Slobodan
Praljak i Goran Babi).21
D. Lovrenovi iroko se pozabavio bosanskim mitovima i njihovom demitologizacijom. Meu tim mitovima istiu se onaj o BiH kao srpskoj zemlji,
bogumilski mit, mit o kontinuiranoj
bosanskoj dravnosti i drugi.22 Mustafa Imamovi, u lanku Integracione ideologije i Bosna pie kako je geopolitiko sredite Bosne uvijek bila i
ostala sarajevsko-visoko-zenika kotlina.23 Oigledno Imamoviu je Hercegovina, prije toga Humska zemlja,
izvan vidokruga kao corpus separatum. On pie i o terminu bosanski jezik kao iskljuivom nazivu, ne spomenuvi da je bio u uporabi i bonjaki
jezik, o emu govore i bonjaki jezikoslovci.24 U tekstu Pisac na osami
Ivo ani pie o zloporabi Andrieva knjievna opusa u ratnim zbivanjima u BiH, posebice u Viegradu.25 Duko Topalovi rijeju i slikom prikazao
je Neum i njegovo zalee, u geostratekom kontekstu i u aspiracijama bonjake politike.26 Njegov zakljuak je
kako bosanskohercegovaki izlaz na
more u zaljevu Klek-Neum nema funkcionalno prometno znaenje i kako
se radi o geoprometno zatvorenu prostoru (mare clausum). Ralanjujui
ratne tete u BiH, ljudske, materijalne
i socijalne, Ozren unec, u ocjeni rezultata izbora od 14. rujna 1996. kae
kako je strah i ovisnost stanovnitva
od lokalnih vlasti prisilio rtve rata da
podupru nepostojanje stvarnog i legi-

10

S. M. Daja, Bonjani Bonjaci bosanski Muslimani?, Juki 19-20, Sarajevo, 1989-1990, 211.
Erasmus, 9, 1994, 33.
Erasmus, 9, 1994, 34.
13
Erasmus, 9, 1994, 101.
14
Erasmus, 14, 1995, 98.
15
Erasmus, 13, 1995, 94.
16
Erasmus, 15, 1996, 97.
17
Erasmus, 19, 1997, 95.
18
Erasmus, 15, 1995, 36.
19
Erasmus, 15, 1995, 37.
20
Erasmus, 15, 1995, 65.
21
Erasmus, 16, 1996, 39.
22
Erasmus, 18, 1996, 28-36.
23
Erasmus, 18, 1996, 38.
24
D. Jahi, Jezik bosanskih Muslimana, Biblioteka Kljuanin, Sarajevo, 1991, 38.
25
Erasmus, 18, 1996, 56-57.
26
Erasmus, 18, 1996, 68-70.
11

12

Status, Broj , sijeanj/veljaa .

| 193

Pr i k a z i
ne populacije.31 Knjigu Mirjane Mioinovi Nemo oiglednoga, Beograd,
1997. ocijenio je Mile Stoji. Autorica,
inae profesorica na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, demonIvo ani, auktor knjige Prevarena po- startivno je napustila znanstvenu karivijest guslarska estrada, kult hajduka jeru na fakultetu nakon bestijalna rui rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, enja Vukovara u jesen 1991., koje su
poinile jedinice JNA. Njezin hrabar
Zagreb, 1998, opisuje sociokulturnu
in nije naao odjeka, jer je ratni stroj
pozadinu rata 1990. 1995. On pie
kako je u BiH snaan i dalje kult gusa- beogradske soldateske poeo svoj krvavi ples.32
la tog simbola slobode i nacionalnoga identiteta, kako ga neki politiari
zovu, i da se njime proliraju odree- asopis Erasmus nancijski je podune politike poruke. Jo je 1942. Jovan pirao Institut Otvoreno drutvo HrDui pisao da su Srbi narod guslarvatska i Swedish Helsinki Committee
ski, a Hrvati narod tamburaki. I dok
sve do br. 21., a od br. 21. 25. Natiosu Srbi izgraivali svoje slavne epose, nal Endowment for Democrasy, WaHrvati su izgraivali poskoice.28 Ines shington i Westminster Foundation
Prica prikazala je knjigu T. Bringa Be- London. U godinama kada je izlazio
ing Muslim the Bosnian Way: Idennjegova cijena bila je 20 kuna, prodatity and Community in a Central Bovao se i na veim novinskim kioscima,
snian Village, Princeton, 1995. Brinali u svakom sluaju prodajom se nije
ga, norveka antropolginja, u kontekst ni izbliza mogao nancirati. Kada se
je postavila lokalnu etnograju, s napromatraju auktori tekstova o BiH u
glaskom na susjedskoj, neideliziranjemu, moe se zamijetiti da se izbor
noj i tolerantnoj bosanskoj sredini.29
sveo na krug novinara i pisaca koji su
Knjigu M. Baxa Medjugorje Religi- uglavnom prebivali u Sarajevu, ili u
on, Politics and Violence in Rural Bo- egzilu u Zagrebu. Njihov politiki hasnia recenzirao je Ivo ani. Premda bitus moe se denirati kao oporbeje u naslovu oznaeno Bosnia knjiga se ni tadanjim vladajuim strankama u
bavi socioistraivanjem u Meugorju BiH (SDA, HDZ i SDS), blizak socijalu Hercegovini. Bax istrauje posljedi- demokratskim krugovima. Treba imace vjerskoga kulta, postupnu preobra- ti na umu da je fondacija Otvoreno
zbu vidjelaca u slubenike s vrstim
drutvo tih godina u Hrvatskoj i BiH
obvezama prema hodoasnicima, ak uglavnom podravala oporbene naklau svojevrsne vjerske poduzetnike, nji- dnike i novinske projekte. Erasmus
hov slojevit odnos prema franjevcima, je, unato manjkavoj prolaciji i nedote utjecaj mnotva hodoasnika na so- statku auktora iz Hercegovine, u vrecijalni i psiholoki ivot ljudi.30 Nijaz
menu kada su se sluale ratne trublje,
Musabegovi prikazuje materijalnu i
a nakon toga nacionalni bubnjevi, dao
duhovnu devastaciju ruralnih sredina vrijedan niz politolokih, sociolokih,
nakona agresije jugo-armije u BiH, ali povijesnih i etnografskih radova s tei ruralizaciju urbanoga naina ivota
mama iz Bosne i Hercegovine, u zanakon stradalnikoga egzodusa rural- dnjem desetljeu 20. stoljea.
timnog pravnog poretka. Iz toga proistjee stanje u kojemu je nacionalna
zajednica jedini jamac faktinoga preivljavanja pojedinca.27

27

Erasmus, 20, 1997, 35.

Erasmus, 22, 1997, 66.
29
Erasmus, 23, 1998, 83.
30
Erasmus, 23, 1998. 84-85.
31
Erasmus, 24, 1998, 78.
32
Erasmus, 25, 1998, 86-87.
28

194 | Magazin za (politiku) kulturu i drutvena pitanja

Bibliograja radova o
Bosni i Hercegovini,
Erasmus, 1.- 25.
(1993.-1998.):

Ivo Banac: Pokvarena ura bosanske

politike 2/1993, 31-34; Multikulturalni identitet Bosne i Hercegovine, 7/1994, 4-7;
Bogi Bogievi, Pesimizam je graanska dunost, 18/1996, 21-25;
Cvii Krsto, Knjiga o Bosni, prikaz
knjige N. Malcolma, Bosnia: A Short
History, 13/1995, 92-94;
Cvijanovi Milan, Bosanskohercegovaka kinematograja u ratu, 12/1995, 89-92;
Durakovi Enes, Modeli izuavanja
bonjake knjievnosti, 18/1996, 5861;
Daja M. Sreko, Bosna i Bonjaci u
hrvatskom politikom diskursu, 9/1994, 33-41; Zemlja u vrtlogu, Prikaz
knjige N. Malcolma, Povijest Bosne
kratki pregled, 14/1995, 96-99;
Jo
jednom o Malcolmovoj Povijesti Bosne, 19/1997, 93-96;
Hudelist Darko, interview: Ivan Lovrenovi, 2/1993, 19-30;
Imamovi Mustafa, Integracione ideologije i Bosna, 18/1996, 38-47;
Ivankovi eljko, Sarajevski pojmovnik, 8/1994, 67-71;

Pr i k a z i
Jergovi Miljenko, Sarajevski marketing, 4/1993, 39-41; Odlasci i utnje,
20/1997, 69-71;

Mikovi Milanka, Sarajevsko iskustvo oiglednoga, Beograd, 1997, 25/19 tajna neizrecivog, 17/1996, 46-50;
98, 85-87;

Musabegovi Nijaz, Sumrak grada,

Kasapovi Mirjana, Izbori kontekst 24/1998, 71-78;
i rezultati (Bosna i Hercegovina), 18/
1996, 14-20;
Oruevi Safet, Opasan model, 16/1996, 5-13;
Kebo Ozren, Sarajevo za poetnike, 9/1994, 75-76; Horde zla i Manija- Osborne Nigel, Pet mostarskih zapici, 19/1995, 56-58; Pisma iz Sarajeva,
sa, 12/1995, 33-36;
11/1995, 48-51; Sarajevo Zagreb, via
Igman, 12/1995, 37-42; Smrt u Saraje- Prao Murat, Demografske posljedice
vu, 13/1995, 87-91; Pria o dva grada, rata 1992-1995, 16/1996, 49-53;
15/1996, 73-78; Interview: Bogi Bogievi, 18/1996, 21-25; Komi Ivo, Sa- Prica Ines, Bosanski krugovi domina,
rajevska inicijativa, 6/1994, 5-9; Privid prikaz knjige T. Bringa, Being Muslim
i realnost Daytonskog sporazuma, 15/ in the Bosnian Way, Princeton, 1995,
1996, 33-36;
23/1998, 76-84;

Topalovi Duko, Bosansko-hercegovaki izlaz na more, 18/1996, 68-74;

Lovrenovi Dubravko, Bosanski mitovi, 18/1996, 26-37;

Primorac Igor, Genocid u Bosni, prikaz knjige Normana Cigara, Genocide

in Bosnia, 14/1995, 91-92,

Zimmerman Warren, Pavana za Bosnu (Prikaz knjige N. Malcolma, Bosnia: A Short History, 9/1994, 99-102;

Primorac Strahimir, Hrvatsko-bosanski knjievni razvod, prikaz antologije V. Koromana, Hrvatska proza
BiH, 13/1995, 94-98; igovi ratne zbilje, prikaz knjige Ilije Ladina, . Ivankovia M. Jergovia, S. Mehmedinovia, 15/1996, 90-95;

ani Ivo, Navrh gore Romanije.

Stvarna i imaginarna geograja rata,
7/1994, 8-20; Novinarstvo na tamnoj
strani Tennesseeja, 9/1994, 65-73;
Majstor Marko (Prikaz knjige M. Veovia, Smrt je majstor iz Srbije, 11/1995, 84-87; Pisac na osami. Upotreba
Andrieve knjievnosti u ratu u BiH,
18/1996, 48-57; Sluanje rata, prikaz
knjige O. Kebe, Sarajevo za poetnike, 29/1997, 80-84; Guslarska estrada i vojno-politike elite, 22/1997, 6379; Hercegovaki rat i mir, prikaz knjige M. Baxa, Medjugorje Religion,
Politics, and Violence in Rural Bosnia,
Amsterdam, 1995, 23/1998, 84-92;

Lovrenovi Ivan, Bosanski memento,

3/1993, 3-4; Sarajevska inicijativa, 6/1994, 10-11; Je li kasno za Bosnu? 9/1994, 2-4; Bosna u ljudima, 15/1996, 3741; Bosna, 18/1996, 2-13;
Malcolm Noel, Odgovor Sreku M.
Daji, 15/1996, 97-99;
Markei Luka, Sarajevska inicijativa,
6/1994, 11-13;
Martinovi Dinka, Alija Izetbegovi,
2/1993, 78-82;
Matvejevi Predrag, Zapis o ruenju
moga rodnog grada, 16/1996, 45-48;

Pusi Vesna, Federacija Bosna i Hercegovina, 6/1994, 2-3; Mostar, 16/1996, 2-4;
Samerin Catherine, Daytonsko-pariki sporazum, 17/1996, 43-45;

Stoji Mile, Smrt na Neretvi,16/1996, 35-42; Pjesnici nakon rata, pjesniMeli Dunja, Hans Koschnick u Mo- ci u egzilu, 17/1996, 92-94; Mrtvi, 18/
staru, prikaz knjige, 14/1995, 93-95;
1996, 62-67; Gozba u vremenu kuge,
prikaz knjige M. Mioinovi, Nemo

Tvrz Skrinjar Valerija, Sarajevski

denvnik, 3/1993, 28-38;
Urednitvo Erasmusa, Mostar: Razgovori na dvije obale, 16/1996, 2834; Razgovor: Hans Koschnick 16/1996, 14-22;
Veovi Marko, Je li islam ita porastao? 9/1994, 78-79;
Wenzel Marian, Bosanska povijest i austro-ugarska politika, 15/1996, 63-72;

unec Ozren, Socijetalne ratne tete

u BiH: zato je narod ponovo izabrao
patnju, 20/1997, 19-36.

Status, Broj , sijeanj/veljaa .

| 195