Professional Documents
Culture Documents
Osho Tantra
Osho Tantra
Osho Tantra
TANTRA
VRHUNSKO RAZUMEVANJE
I
VRHOVNO ISKUSTVO
11.februar 1975.
Iskustvo Vrhovnog nije iskustvo kao bilo koje drugo - zato to je onaj
koji to iskustvo doivljava nestao. A kada nema onog koji iskustvo
doivljava, ta o tome moemo rei? Ko e nam to iskustvo ispriati? Kada
nema subjekta, objekat takoe nestaje - obale nestaju, ostaje jedino reka
iskustva. Spoznaja je ovde, ali spoznavalac nije.
1
radio, nita nisam prinuivao. Ako sam eleo da spavam, spavao sam.
Stvari su se deavale, ali u njima nije bilo uesnika. I moje prvo iskustvo
satorija poelo je pored te reke: ne inei nita, jednostavno bivajui tamo,
deavalo se milion stvari.
Ali moja majka je insistirala na tome da sam morao neto da radim, pa
sam joj rekao, U redu, kupao sam se i suio na suncu. I tada bi ona bila
zadovoljna. Ali, nisam bio ja - jer to to se deavalo na reci nije moglo da
se iskae reima: Kupao sam se u reci, to zvui tako siromano i bledo.
Igrati se u reci, plutati na reci, plivati u reci, to je tako duboko iskustvo, da
kada kaem jednostavno, Kupao sam se, u tome vie ne preostaje nikakav
smisao; ili rei prosto, Otiao sam tamo i etao i sedeo na obali, ne
prenosi nita.
ak i u obinom ivotu oseate beskorisnost rei. A ako ne oseate
beskorisnost rei, to pokazuje da niste uopte bili ivi; to pokazuje da ste
iveli vrlo povrno. Ako reima moe da se prenese sve to ste doiveli,
znai da uopte niste iveli.
Kada prvi put pone da se deava neto to je iza rei, tada ti se poeo
deavati ivot, ivot je zakucao na tvoja vrata. Kada Vrhovno kuca na tvoja
vrata, ti jednostavno odlazi iza rei - postaje nem, ne moe da govori;
ni jedna jedina re ne moe da se oblikuje u tebi. A ako moe neto da
kae, to izgleda tako bledo, tako mrtvo, tako beznaajno, tako besmisleno,
izgleda kao da ini nepravdu iskustvu koje ti se dogodilo. Zapamti to, zato
to je Mahamudra poslednje, Vrhovno iskustvo.
Mahamudra znai potpuni orgazam sa univerzumom. Ako si nekada
voleo nekog i osetio stapanje i nestajanje - da vie niste dvoje, da tela
ostaju odvojena ali da neto izmeu tela stvara most, zlatni most, a
unutranje dvojstvo nestaje; da jedna ivotna energija vibrira na oba pola ako ti se to dogodilo, samo tada moe da razume ta je Mahamudra.
Milionima i milionima puta dublje,
Milionima i milionima puta vie je Mahamudra.
To je potpuni orgazam sa Celinom, sa univerzumom.
To je stapanje sa izvorom Bia.
A ovo je pesma o Mahamudri. Divno je to ju je Tilopa nazvao
pesmom. Moe da je peva, ali ne moe da je iskae; moe da je
otplee, ali ne i da je iskae. To je tako dubok fenomen, da pevanjem
moe da prenese samo majuni deli toga - ne onim o emu peva, ve
nainom na koji peva.
Mnogi mistici su posle svog Vrhovnog iskustva jednostavno plesali,
prosto nisu mogli nita drugo da rade. Oni su svojim telom i celim biem
neto govorili; zajedno, telo, um, dua, sve je u to bilo ukljueno. Oni su
plesali, ali njihov ples nije bio obian ples. U stvari, svi plesovi su nastali
zbog takvih mistika; to je bio nain da se ostane u vezi sa ekstazom,
sreom, blaenstvom. Neto od nepoznatog prodrlo je u znanje, neto od
3
I ja sam ovde da pevam pesmu, ali ona moe da ti se preda samo kada
bude spreman. A tvoja spremnost podrazumeva da je sumnja jednostavno
nestala iz tvog uma. Nju ne treba da potiskuje, ne treba da se trudi da je
pobedi, jer i kada je porazi ona i dalje ostaje u tebi; potiskivanjem ona
postaje deo tvog nesvesnog i nastavie da utie na tebe. Ne bori se protiv
svog uma koji sumnja, ne potiskuj ga, bolje uini suprotno, samo unesi sve
vie i vie energije u poverenje. Jednostavno, budi ravnoduan prema
svojim sumnjama, jer nita drugo ne moe da uradi.
Ravnodunost je klju, jednostavno, budi ravnoduan. Ako se neto
pojavi - prihvati to. Unesi sve vie i vie energije u poverenje i ljubav - jer
je energija sumnje i energija poverenja ista energija. Ostani ravnoduan
prema sumnji. U trenutku ravnodunosti tvoja saradnja se pekida, ti je vie
ne hrani - zato to se kroz panju sve hrani. Ako pokloni panju svojoj
sumnji, ak i ako si protiv nje, opasno je, zato to je svaka panja hrana, to
je saradnja. Samo ostani ravnoduan, nemoj biti ni za, ni protiv: ne budi za
sumnju, i ne budi protiv sumnje.
Tako sada moe da razume tri rei. Prva re je sumnja, druga re je
verovanje, a trea je poverenje, ili odanost, to je na Istoku poznato
kao shraddha. Sumnja je negativan stav prema bilo emu. to god da uje,
prvo na to gleda negativno. Bie protiv toga i traie razloge i
opravdanja koji e podrati tvoje protivljenje. Tu je i um verovanja. On je
slian sumnjiavom umu, samo to mu je suprotan; nema meu njima
velike razlike. Takav um posmatra stvari pozitivno i trudi se da pronae
razloge i opravdanja koja e da podre njegove stavove, kako da ostane
za. Um koji sumnja potiskuje verovanje, a um koji veruje potiskuje
sumnju - ali oba su od iste sirovine, njihov kvalitet je isti.
Tu je i trei tip uma, gde je sumnja jednostavno nestala - a kada
sumnja nestane, nestaje i vera. Odanost nije verovanje, to je ljubav.
Odanost nije verovanje jer nije polovina, ona je potpuna. Odanost nije
verovanje jer u njoj nema vie sumnje, pa kako e onda da veruje?
Odanost ne trai nikakvo objanjenje: nisi protiv, i nisi za. Odanost je
poverenje, duboko poverenje, ljubav. Nikakvo objanjenje za to nee moi
da nae, jer to je jednostavno tako. I, ta da se radi?
Ne stvarajte verovanje od odanosti, jednostavno ostanite
nezainteresovani i za veru i za sumnju, i unesite vie energije u ljubav;
volite vie, volite neuslovljeno. Nemojte da volite samo mene, zato to to
nije mogue: ako volite, volite jo vie. Kada volite, vi postojite kroz
razliite naine ljubavi - ne samo prema Majstoru, ve i prema svemu to
vas okruuje: prema drveu i stenama, prema nebu i zemlji. Ti, tvoje bie,
tvoj pravi kvalitet bia postae ljubavni fenomen. Tada se javlja poverenje.
I samo se u takvom poverenju moe dati poklon kao to je Pesma o
Mahamudri. Kada je Naropa bio spreman, Tilopa mu je to poklonio.
Zato zapamti da sa Majstorom nisi na putu glave. I sumnja i
verovanje su putevi glave. Sa Majstorom si na putu srca. A srce ne
poznaje sumnju, i ne zna ta je verovanje - srce zna jedino za odanost. Srce
je ba kao malo dete: dete se grevito dri za oevu ruku, i to god da otac
5
dogodilo ee nego u bilo kojoj drugoj zemlji zato to je vie Tilopa ovde
bilo roeno.
Ova zemlja previe zna, ova zemlja je previe u glavi. Na ovom putu
teko moe da se pronae srce - to je zemlja bramina i pandita, zemlja
velikih znalaca i filosofa. Oni poznaju sve Vede, sve Upaniade, napamet
znaju sve spise: zemlja glave. Zbog toga se to ponovilo toliko mnogo puta.
ak i ja to oseam, mnogo puta sam osetio da postaje veoma teko da
se neto prenese kad god se pojave bramini. To postaje gotovo nemogue
oveku koji previe zna - zato to on zna bez znanja. On je nakupio toliko
pojmova, teorija, doktrina i spisa. To je samo teret za njegovu svest, to nee
procvetati. To se nije dogodilo njemu, sve je to pozajmljeno, a sve
pozajmljeno je smee, trule - oslobodi ga se to pre moe.
Samo ono to se tebi dogodilo je istina.
Samo ono to cveta u tebi je istina.
Samo ono to u tebi raste je istinito i ivo.
Zapamti zauvek: kloni se pozajmljenog znanja.
Pozajmljeno znanje postaje trik uma: ono skriva neznanje - a ne
unitava ga. I to si vie okruen znanjem, duboko unutra, u centru, u
korenu tvog bia sve je vie mraka i neznanja. A ovek znanja,
pozajmljenog znanja, je skoro potpuno zatvoren svojim sopstvenim
znanjem; ne moe dopreti do njega. Teko je pronai njegovo srce jer je i
on sam izgubio kontakt sa njim. Zbog toga nije sluajnost to je Tilopa
morao da ode na Tibet, a Bodidarma u Kinu: ne nalazei ovde plodnu
zemlju, seme je moralo da putuje toliko daleko.
Upamti ovo jer je veoma lako da se preda znanju - to je loa navika,
to je droga. Ni LSD nije toliko opasan, ni marihuana nije toliko opasna. Na
neki nain oni su slini, jer ti i marihuana daje bljesak neega to nije tu.
Prua ti iluziju o neemu to je potpuno subjektivno - prua ti halucinaciju.
Znanje ti prua isto: daje ti halucinaciju znanja. Poinje da osea da zna
jer ume da recituje Vede, da zna zato to to moe da dokae, da zna
jer ima vrlo logian i otrouman um. Ne budi budala! Logika nikad nikog
nije dovela do istine. A racionalan um je samo igra. Svi dokazi su
detinjarije.
ivot postoji bez ikakvog dokaza, a istina ne zahteva nikakvu potporu
- njoj je potrebno samo tvoje srce; ne dokazi, ve tvoja ljubav, tvoja vera,
tvoja spremnost da prihvati.
Mahamudra je iza svih rei i simbola,
Ali se tebi, Naropa, ozbiljnom i odanom,
Ovo mora rei:
Praznini nije potreban oslonac,
Mahamudra nema uporita.
Ne inei nikakav napor,
Ali ostajui slobodan i prirodan,
Moe slomiti jaram 8
Glasnik je bio zbunjen, jer ako Nagasen vie nije, ko e onda da doe?
Milinda je takoe bio zbunjen, rekao je, Taj ovek govori u zagonetkama.
Ali, saekajmo da doe. Milinda je bio Grk, a grki um je u osnovi
logian.
Na svetu postoje samo dve vrste uma, indijski i grki. Indijski je
nelogian, grki je logian. Indijski se kree ka mranim dubinama, divljim
dubinama, gde nema granica, gde je sve nejasno i zamagljeno. Grki um se
kree logikom linijom, pravom, gde je sve definisano i klasifikovano.
Grki um se kree u poznato. Indijski se kree u nepoznato i sve
nespoznatljivije. Grki um je potpuno racionalan, indijski um je potpuno
kontradiktoran. Zato, ako pronae previe kontradiktornosti i kod mene,
ne brini - to je na Istoku nain povezivanja.
Milinda je rekao, Ovaj nerazuman ovek e poludeti. Ako on nije,
kako onda moe da doe? Ali, pustiu ga da doe, pa emo onda videti.
Samim svojim dolaskom e potvrditi da jeste.
Tada je Nagasen stigao. Milinda ga je doekao na kapiji, i prva stvar
koju je rekao bila je, Zbunjen sam, doao si, mada si rekao da ti nisi.
Nagasen je rekao, Jo uvek to tvrdim. Dozvoli da se o tome
dogovorimo.
Iz celog dvorita okupila se gomila. Nagasen je rekao, Pitaj.
Milinda je pitao,Prvo mi reci: ako neto nije, kako to moe da doe?
Ako zaista nije, onda ne postoji mogunost da doe - a ti si doao. Sasvim
je logino da ti jesi.
Nagasen se nasmejao i rekao. Pogledaj ovu rathu, koiju kojom sam
doao. Moe rei da je to ratha, koija?
Milinda je rekao, Da.
Tada je svojim pratiocima rekao da ispregnu konje. Konji su bili
udaljeni, a Nagasen je pitao, Da li su ovi konji koije?
Milinda je odgovorio, Naravno da nisu.
Zatim je sa koija uklonjeno sve, svaki deo. Kada su skinuti i tokovi,
Nagasen je pitao, Da li su ovi tokovi koije?
Milinda je odgovorio, Naravno da nisu.
Kada je sve uklonjeno, i kada vie nita nije ostalo, Nagasen je pitao,
Gde su koije kojima sam doao? Mi nismo uklonili koije, jer sve to
smo uklonili, sloio si se, nisu bile koije. Pa, gde su, onda, koije?
Nagasen ree, Upravo na ovaj nain Nagasen postoji. Uklonite
delove, i on e nestati. Ba kao i unakrsni energetski tokovi: uklonite
linije, i taka e nestati. Koije su samo kombinacija delova.
I ti si kombinacija delova, ja je kombinacija delova. Uklonite delove,
i ja e nestati. Zato, kada uklonite misli iz svesti ne moete da kaete ja,
tamo vie ne postoji ja - ostao je samo vakuum. Kada se oseanja uklone,
ja potpuno nestaje. Ti jesi, ali i nisi: samo odsutnost, bezgranina
praznina jeste.
To je poslednje dostignue, to stanje je Mahamudra - jer jedino u tom
stanju moe da doivi orgazam sa Celinom - tada se granice gube, sebe
vie ne postoji; nema vie granica koje te dele.
11
da niiji time nije ugroen, ta e da uradi? Ako ima krut um, takav koji
uvek misli da treba govoriti istinu, tada e ubiti ivot.
Nita nije vrednje od ivota, ni istina, nita nije vrednije od ivota. A
nekad tvoja istina moe da ubije neiji ivot. ta e da uradi? Da li e da
rtvuje ivot samo da bi sauvao svoj stari obrazac i emu, svoj sopstveni
ego stavom ja sam ovek koji govori istinu, samo da bi ostao to? To je
previe, ti si potpuno lud! Ako ivot moe da se spase, ak i ako ljudi misle
da si laov, ta u tome ima loe? Zato previe brine o tome ta e drugi
rei o tebi?
To je teko! Nije lako stvoriti krut obrazac jer se ivot kree i menja, u
svakom trenutku situacija je nova i mora na nju da odgovori. Reaguj sa
punom sveu, to je sve. Takoe, dozvoli da odluke proizau iz same
situacije, nita ne montiraj i ne namei. Ne brini o konstrukcijama u umu,
samo ostani oputen, i svestan, i prirodan.
Takav je pravi religiozan ovek; inae, takozvana religiozna osoba je
mrtva. Ona dela iz svoje navike, nastavlja da se ponaa po navici - a to je
uslovljenost, to nije sloboda. Za svesnost je potrebna sloboda.
Budi oputen: zapamti ove rei to je mogue dublje. Dozvoli im da
prodru u tebe: budi oputen - tako da u svakoj situaciji moe da tee,
lako, kao voda; ako se sipa u au, ona e preuzeti oblik ae. Ona se nee
opirati, nee rei, to nije moj oblik. Ako je sipa u up, u krag, ona e
preuzeti njihov oblik. Ona nee pruati otpor, ona je oputena.
Ostani oputen kao voda.
Ponekad e morati da ide na jug, a ponekad na sever, morae da
menja pravac; tei e u skladu sa situacijom. Ako zna kako da tee, to
e biti dovoljno. Okean nije jako daleko ako zna kako da tee.
Zbog toga ne stvaraj obrazac - jer celokupno drutvo se trudi da ga
stvori, a i sve religije ga stvaraju. Samo je nekoliko osoba, prosvetljenih,
bilo dovoljno hrabro da ti kae istinu, a ona je: budi oputen i prirodan!
Ako si oputen, bie, naravno, i prirodan.
Tilopa ne kae, Budi moralan, on kae, budi prirodan. A to je
potpuno suprotna dimenzija. Moralan ovek nikada nije prirodan, ne moe
da bude. Ako osea ljutnju on ne moe da je ispolji jer mu moralnost to ne
doputa. Ako osea ljubav on ne moe da voli jer je tu moralnost. Kada
dela, on je uvek u skladu sa moralom; nikad nije u skladu sa svojom
prirodom.
Ali ja ti kaem: ako se kree u skladu sa svojim moralnim obrascem
a ne u skladu sa svojom prirodom, nikada nee dostii stanje Mahamudre,
jer to je prirodno stanje, najvii vrh prirodnog postojanja. Kaem ti: ako
osea bes, budi besan - ali mora da sauva savrenu svesnost. Bes ne
sme da potisnue tvoju svesnost, to je sve.
Dopusti besu da bude tu, neka se dogodi, ali paljivo prati ta se
deava. Ostani oputen, prirodan, svestan, posmatraj ta se dogaa.
Vremenom e videti da e mnoge stvari jednostavno da nestanu, nee se
vie nikad dogoditi - a da ti nisi uinio nikakav napor. Ti se ni malo nee
truditi da ih uniti, a one e jednostavno nestati.
15
neto dogaa, jer autentino bie je tako snano, tako privlano. Oni e
poeti da oseaju da se neto dogodilo: on nije vie deo nas, postao je
sasvim razliit. Ali ti nee biti gubitnik, jer je sa tebe otpalo samo ono to
je bilo neprirodno.
A kada jednom stvori prazninu odbacivanjem svega to je
neprirodno, pretvaranja, maske, tada prirodno bie poinje da cveta. Njemu
je potreban prostor.
Postani prazan, oputen i prirodan. Neka to bude najosnovniji zakon u
tvom ivotu.
II
KOREN SVIH PROBLEMA
Pesma se nastavlja:
Ako neko vidi nitavilo dok gleda u prostor;
i ako on tada umom posmatra um,
on unitava razlike
i postie Budastvo.
Oblaci koji tumaraju nebom
nemaju korenje, ni dom;
niti to imaju raznolike misli
dok plutaju umom.
Jednom, kada je sopstveni um uoen,
razlike prestaju.
Oblici i boje se stvaraju u prostoru,
ali prostor nema primese ni crne, ni bele.
Sve stvari proizilaze iz sopstvenog uma,
um nije zaprljan ni vrlinama ni porocima.
izmeu njih. Ne moe da vidi intervale jer nisi dovoljno oprezan i budan,
pa ti je potrebna dublja pronicljivost. Kad tvoje oi budu mogle da gledaju
paljivije, odjednom e zapaziti jednu misao, zatim drugu, pa sledeu - ali
ne i um.
Misli zajedno, milion misli stvara ti utisak da um postoji. Tako je i sa
gomilom. Milion ljudi stoji u gomili; da li postoji to to nazivamo
gomilom? Moe li pronai gomilu bez osoba koje tamo stoje? Ali, oni su
zajedno i njihovo zajednitvo ti prua oseaj da neto kao gomila postoji - a
jedino individue postoje.
To je prvo to moemo uoiti u vezi uma. Posmatraj, i pronai e
misli, ali nikada nee naii na um. I kada to postane tvoje sopstveno
iskustvo - ne zato to sam ja to rekao, ne zato to je Tilopa o tome pevao,
ne, to ti nee pomoi. Ali ako to postane tvoje iskustvo, i to postane
injenica tvog sopstvenog saznanja, onda e stvari neoekivano poeti da
se menjaju. Poto si shvatio tako bitnu stvar o umu, to e uticati da se
mnogo toga oko tebe promeni.
Posmatraj um i pronai gde je on, ta je on. Osetie da misli plove i
da izmeu njih ima intervala. I ako dugo posmatra, videe da ima vie
intervala nego misli, jer je svaka misao odvojena od druge misli; u stvari,
svaka re je odvojena od druge. I to dublje ide, pronai e sve vee i
vee praznine. Misao plovi, zatim nastupa praznina; onda nailazi druga
misao, a zatim sledea praznina.
Ako nisi svestan, nee moi da zapazi praznine; skakae s jedne
misli na drugu, i nee moi da zapazi praznine. Ali ako bude savreno
svestan, otkrie ti se kilometri praznina.
U tim prazninama deava se satori.
U tim prazninama Istina kuca na tvoja vrata.
U tim prazninama gost dolazi.
U tim prazninama Bog se ostvaruje,
ili nazovi to kako eli.
A kada je svesnost potpuna,
tada ostaje samo ogromna praznina niega.
Isto je i sa oblacima: oblaci se kreu i mogu biti toliko gusti da e
prekriti nebo i nee moi da ga vidi. Nestalo je beskrajno plavetnilo, a ti
si prekriven oblacima. Posmatraj tada: jedan je oblak otplovio, a drugi jo
nije uao u tvoje vidno polje i - odjednom bljesne beskrajno nebesko
plavetnilo.
Isto se deava i u tebi: ti si beskrajno plavetnilo neba, a misli su kao
oblaci koji lebde okolo tebe, oseti to. Ali, praznine postoje, nebo postoji.
Ako doivi bljesak neba, to je satori, a ako postane kao nebo, to je
samadi. Proces koji vodi od satorija do samadija sastoji se u dubokom
pronicanju uma, nieg vie.
Um ne postoji kao entitet, postoje samo misli, to je prvo.
Drugo: misli postoje odvojeno od tebe, one nisu deo tvoje prirode, one
dolaze i odlaze - ti ostaje, ti istrajava. Ti si kao nebo: nikada ne dolazi, i
nikada ne odlazi, uvek si ovde. Oblaci dolaze i odlaze, oni su trenutni
20
Ona je pozitivizam.
To je bila trea bitna stvar u vezi misli, one su mone stvari i trebalo
bi da sa njima oprezno rukuje.
Obino ti nesvesno na svata pomisli. Vrlo je teko nai osobu koja u
mislima nije nainila neko ubistvo; teko je nai nekoga ko nije u svom
umu nainio sve vrste grehova i zlodela - a misli se ostvaruju. I, zapamtite,
vi moda niste ubice, ali ako neprestano razmiljate o ubistvu moete da
stvorite situaciju u kojoj neko moe biti ubijen. Neko moe da preuzme
tvoju misao, jer oko tebe postoje slabe osobe, a misli teku kao voda:
nadole. Ako neprekidno o tome razmilja, neko slabiji moe preuzeti tvoje
misli i zaista ubiti.
Zbog toga oni koji poznaju unutranju stvarnost oveka kau da
postoji opta odgovornost, i da su svi odgovorni za sve to se dogaa na
zemlji. Za sve ono to se dogodilo u Vijetnamu nije odgovoran samo
Nikson, svako ko misli je takoe odgovoran. Samo jedna osoba ne moe da
bude odgovorna, a to je osoba koja je izvan uma: inae su svi odgovorni za
sve to se na zemlji deava. Ako je zemlja pakao, ti si kreator, ti u svemu
uestvuje.
Nemoj da prebacuje odgovornost na druge - i ti si odgovoran, to je
kolektivni fenomen. elja moe da se ostvari bilo gde, eksplozija moe da
se dogodi hiljade milja daleko od tebe - udaljenost nema nikakve vanosti
jer je misao vanprostorni fenomen. Njoj prostor nije potreban.
Zbog toga misao bre putuje. ak ni svetlost ne putuje tako brzo, ak
je i svetlosti potreban prostor. Misli putuju bre. U stvari, njima za
putovanje nije potrebno vreme, za njih prostor ne postoji. Ti moe da
bude ovde, da o neemu razmilja, a da se to dogodi u Americi. Kako
moe da ne bude odgovoran? Nema suda koji moe da te kazni, ali e
biti kanjen od vrhovnog suda Egzistencije - ti si ve sada kanjen. Zbog
toga si toliko jadan.
Ljudi mi dolaze i kau, Mi nikada nikome nismo naneli zlo, a ipak
smo toliko jadni. Moda ti nisi nita uradio, ali si moda neto pomislio - a
misli su mnogo suptilnije od dela. Neko moe sebe da zatiti od injenja,
ali ne moe sebe da zatiti od miljenja. Misao svakoga moe da rani.
Potreban je ne-um ako eli da bude potpuno slobodan od grehova,
oslobodan od zlodela, slobodan od svega to se oko tebe deava - i to je bio
Budin cilj.
Buda je osoba koja ivi bez uma i zbog toga ne snosi odgovornost.
Zato ljudi na Istoku kau da on nikada ne sakuplja karmu, on nikad ne
akumulira neprilike za budunost. On ivi, hoda, kree se, jede, govori, ini
mnogo toga, ali nikada ne sakuplja karmu, jer karma podrazumeva
aktivnost. Ali, na Istoku se kae da Buda nee sakupiti karmu ak i ako
ubije. Zato? A ti sakuplja karmu ak i ako ne ubije. Zato?
Jednostavno: to god da Buda radi, on to radi bez uplitanja uma.
On je spontanost, nije aktivnost.
On ne razmilja o tome, to se deava.
On nije delatelj.
24
III
PRIRODA MRAKA I SVETLOSTI
Pesma se nastavlja:
Tama prolih vremena
ne moe prekriti sunce koje sija;
dugake kalpe samsare
ne mogu sakriti sjajnu svetlost uma.
Mada se rei izgovaraju da bi objasnile prazninu,
kao takva, praznina se nikada ne moe izraziti.
33
34
potrebni snovi. Bez snova ne moe da postoji: snovi su tvoja hrana, snovi
su tvoja snaga, bez snova bi poludeo. Snovi oslobaaju od ludila, i kada se
osloboenje desi, moe da zaspi.
Ti iz budnog stanja pada u stanje sanjanja, a iz sanjanja pada u
dubok san. Svake noi normalna osoba ima osam ciklusa sanjanja, a samo
izmeu dva ciklusa ima nekoliko trenutaka dubokog sna. U tom dubokom
snu sva svesnost nestaje, to je potpuni mrak. Ali ti si uvek blizu granice, jer
uvek moe neto da te probudi: ako bi ti se zapalila kua, ti bi se vrlo brzo
vratio u budno stanje; ili, ako si majka, a tvoje dete zaplae, ti e izjuriti u
budnost - i zbog toga ostaje na granici. Ti pada u dubok mrak, ali ostaje
na granici.
U smrti si pao pravo u centar. Smrt i san su slini, kvalitet im je isti.
Svakog dana, u snu, ti pada u mrak, potpun mrak; to znai da si tada
potpuno nesvestan, na suprotnoj si strani stanja Budine svesti. Buda je
potpuno budan, a ti svake noi ulazi u stanje potpune nesvesnosti, u
potpuni mrak.
U Giti Krina kae Aruni da je jogin, dok svi spavaju, uvek budan.
To ne znai da on nikada ne spava: on spava, ali samo njegovo telo spava,
ono se odmara. On ne sanja, jer nema elja, nema nedovrenih elja. On ne
spava kao to ti spava - jer je njegova svesnost ista i u najdubljem snu,
njegova svesnost gori kao plamen.
Svako vee kada zaspi ti upada u duboku nesvesnost, u komu. I u
smrti pada u duboku komu. Oba stanja lie na mrak, i zato se bojite
mraka; bojite ga se jer je on slian smrti. A postoje ljudi koji se plae i da
spavaju, jer je i spavanje nalik smrti.
Sreo sam dosta ljudi koji nisu mogli da spavaju, iako su eleli da
spavaju. Kada sam pokuao da shvatim njihov um, otkrio sam ta je prava
osnova njihovog straha. Govorili su da bi eleli da spavaju jer su umorni,
ali duboko u sebi oseaju strah od spavanja - to ih uznemirava. Uzrok
devedeset posto nesanica je strah od spavanja, vi ste uplaeni. Ako se
plaite mraka, plaiete se i spavanja, a strah potie od straha od smrti.
Jednom, kada shvati da je sve to samo mrak, i da je tvoja unutranja
priroda svetlost, stvari e poeti da se menjaju: tada za tebe vie nee biti
spavanja, ve samo odmaranja, tada za tebe vie nee biti smrti, ve samo
promene tela, samo promene odee. Ali to e se dogoditi samo ako spozna
unutranji plamen, svoju prirodu, svoje unutranje bie.
Sada moemo da uemo u sutru:
Tama prolih vremena
ne moe prekriti sunce koje sija.
Dugake kalpe samsare
ne mogu sakriti sjajnu svetlost uma.
Oni koji su se probudili shvatili su da tama prolih vremena ne
moe sakriti sunce koje sija.
37
46
IV
BUDI KAO UPALJ BAMBUS
Pesma se nastavlja:
Ne ini nita sa telom, samo se opusti;
zatvori neumorna usta i ostani tih;
isprazni svoj um i ni na ta ne misli.
Poput upljeg bambusa, mirno opusti svoje telo.
Ne daj i ne uzimaj nita, odmori svoj um.
Mahamudra je poput uma koji ni za ta ne prianja.
Praktikujui ovo, vremenom e postii Budastvo.
bradavica, kao cucla. Ako ti nije dozvoljeno da pui, vakae gumu, ili
neto slino, ili e poeti da pria, a to je opasnije, jer tako svoje smee
izbacuje u umove drugih ljudi.
Da li moe due vremena da bude u tiini? Psiholozi kau da bi
poeo da pria sam sa sobom ako bi tri nedelje bio tih. Tada bi se podelio
na dva dela: priao bi, i istovremeno sluao. A ako bi tri nedelje bio tih,
potpuno bi sazreo za ludnicu, jer ti vie ne bi vodio rauna da li je neko sa
tobom ili nije. Ti bi govorio, i ne samo to bi govorio - ti bi i odgovarao, i
bio bi dovoljan samom sebi. Tada vie ne bi zavisio ni od koga. Upravo je
to ludak.
Ludak je neko u kome se sadri sav njegov svet. On je govornik, ali i
slualac; on je i glumac i gledalac - on je sve, ceo svet se nalazi u njemu.
On je sebe podelio na nekoliko delova, i sve je za njega postalo
fragmentarno. Zbog toga se ljudi plae tiine - znaju da mogu da se rascepe.
A ako se plai tiine, to znai da u sebi ima opsesivan, bolestan um koji
neprestano zahteva da bude aktivan.
Aktivnost je tvoj beg od samog sebe. U akcija ti jesi, u aktivnosti si
pobegao od samog sebe - to je droga. U aktivnosti zaboravlja na sebe, a
kada zaboravi sebe, tada vie nema briga, nema strahova, nema
tekoa. Zato ima stalnu potrebu da bude aktivan, da neto radi, tako da
nikada nee dostii stanje u kojem bi cvee ne-delanja u tebi moglo da
procveta.
Akcija je dobra. Aktivnost je bolest. Pronai u sebi razliku: kada si u
aktivnosti, a kada si u akciji; to je prvi korak. Drugi je da to vie bude
ukljuen u akciju, tako da se tvoja energija kree ka akciji, i uvek kad se
nae pred aktivnou, budi prema njoj veoma paljiv, veoma oprezan.
Ako si svestan, aktivnost prestaje, energija je sauvana, i sama energija se
pretvara u akciju.
Akcija je trenutana. Ona nije proizvedena, nametena. Ona ti ne daje
nikakve prilike da se pripremi, da je unapred proba. Akcija je uvek nova i
svea kao jutarnja rosa. A osobe od akcije su uvek svee i mlade.
Telo moe da ostari, ali ta sveina ostaje.
Telo moe da umre, ali se ta mladost nastavlja.
Telo moe da nestane, ali ona ostaje jer Bog voli sveinu.
Bog je uvek za ono to je novo i svee.
Odbaci aktivnost sve vie. Ali, kako e je odbaciti? Moe je odbaciti
samo ako odbaci opsesiju. Upravo se to dogodilo vaim monasima u
manastirima: odbacivanje aktivnosti je postala njihova opsesija. Oni stalno
neto rade da bi se oslobodili aktivnosti: mole se, meditiraju, rade jogu ili
neto slino - sada je to postala nova vrsta aktivnosti. Na takav nain se
aktivnost ne moe odbaciti, ona e se vratiti na zadnja vrata.
Budi svestan. Oseti razliku izmeu akcije i aktivnosti. Kada te obuzme
aktivnost - u stvari, trebalo bi rei, opsedne: kada te aktivnost opsedne
poput duha; jer aktivnost je duh, ona dolazi iz prolosti, ona je mrtva - kada
te opsedne aktivnost i postane grozniav, tada budi svesniji; to je sve to
52
opsesija. Gde god postoji morate, iza toga se krije opsesija. U ivotu
postoje akcije, ali u njima nema moranja, jer e moranje stvoriti ludilo.
Morate se opustiti - sada oputanje postaje opsesija. Morate zauzeti ovaj
ili onaj poloaj, lei na pod i narediti svom telu da se opusti od nonih
prstiju do glave; kaete nonom prstu, opusti se, i krenete navie.
Zato morate? Oputenost e doi samo kada u vaim ivotima ne
postoji mora. Oputenost se ne odnosi samo na vae telo, niti samo na
va um, ono se odnosi na vae celokupno bie.
Ti si previe u aktivnostima i, naravno, umoran, rasut, sparuen, krut.
ivotna energija se ne kree. Tu su samo prepreke, prepreke, i prepreke. I
bilo ta da radi, radi kao u ludilu. Naravno, javlja se potreba za
oputanjem. Zato se svakog meseca i napie toliko knjiga o oputanju, ali ja
nikada nisam video osobu koja je postala oputena itajui knjige o
oputanju - ona je postala bolesnija, jer je ceo njen nain ivota ostao
netaknut. Opsesija za aktivnou je i dalje tu, tu je bolest, a osoba e se,
leei na podu, pretvarati da je oputena. Unutar nje je ostao sav nemir,
vulkan je spreman za erupciju, a ona se oputa pratei uputstva iz knjige:
kako se opustiti.
Ne postoji nikakva knjiga koja e ti pomoi da se opusti - sve dok ne
proita sopstveno unutranje bie, a tada oputenost nee biti moranje.
Oputenost je odsustvo, odsustvo aktivnosti, a ne akcije. Zato nema potrebe
da idete na Himalaje. Neki ljudi preporuuju: da bi se opustili, treba da
odete na Himalaje. Zato je potrebno da idete na Himalaje? Akciju ne treba
odbacivati, jer ako odbaci akciju, odbacio si ivot. Tada e biti mrtav, ne
oputen. Zato e na Himalajima nai mudrace koji su mrtvi, ali ne i
oputeni. Oni su pobegli od ivota, od akcije.
Treba razumeti ovu suptilnu sutinu: potrebno je da nestane aktivnost,
ali ne i akcija - a obe stvari je lako izvesti. Moe da odbaci sve i
pobegne na Himalaje, to nije teko. Ili drugaije: lako moe da nastavi
sa aktivnostima, a da se svakog jutra ili veeri nekoliko minuta prisiljava
na oputanje. Ti ne razume sloenost ljudskog uma, njegov mehanizam.
Oputenost je stanje. Ne moe ga stvoriti silom. Samo odbaci
negativnosti, prepreke, i doi e sama, prokljuae sama od sebe.
ta ti radi kada uvee ode na spavanje? Radi li neto? Ako radi,
imae problema sa nesanicom, kretae se ka nesanici. ta radi? Samo
lezi i prepusti se snu. U tome nema nikakvog rada. Ako radi, bie
nemogue da zaspi. U stvari, da bi se zaspalo jedino je potrebno da se u
umu prekine kontinuitet dnevnih aktivnosti. To je sve! Kada um vie nije
aktivan, on se oputa i odlazi na spavanje. Ako neto radi da bi zaspao,
bie izgubljen, i tada san nee biti mogu. Nema potrebe da bilo ta radi.
Tilopa kae, Ne radi nita sa telom, samo se opusti. Ne radi nita!
Nije potreban nikakav joga poloaj, nikakvo uvrtanje i krivljenje tela. Ne
radi nita! - potrebno je samo odsustvo aktivnosti. A kako to postii? Do
toga e doi uz pomo razumevanja. Razumevanje je jedina disciplina.
Razumi svoje aktivnosti i odjednom, usred aktivnosti, ako postane
svestan, ona e prestati. Ako bude svestan zato neto ini, to e prestati.
54
Dete samo uiva u energiji. Ono je ima i previe. Ono tri, ali ne zato
da bi negde stiglo, ve zato to je ima previe. Ono mora da tri.
Delaj bez motivacije, upravo kao to se tvoja energija preliva. Deli, ali
nemoj da trguje, ne cenjkaj se. Daj jer ima, nemoj davati da bi ti se
vratilo - jer e onda to biti bedno. Svi trgovci odlaze u pakao. Ako eli da
nae najvee trgovce i pekulante, idi u pakao, jer se oni tamo nalaze. Raj
je za one koji ne trguju, on je za one koji slave.
U hrianskoj teologiji se, ponovo i ponovo, vekovima postavlja
pitanje, ta aneli rade u raju? Za ljude koji misle samo na cilj ovo je vrlo
znaajno pitanje, ta aneli rade u raju? Izgleda kao da tamo nemaju ta
da rade, jer tamo i nema ta da se radi. Neko je pitao Majstora Ekharta, ta
aneli rade u raju? On je odgovorio, Kakva si ti budala? Raj je mesto za
slavlje. Oni ne rade nita. Oni samo slave - taj sjaj, tu velianstvenost, tu
poetinost, to cvetanje, oni slave. Ali ja mislim da taj ovek nije bio
zadovoljan Majstor Ekhartovim odgovorom, jer za nas aktivnost ima smisla
samo ako nekuda vodi, ako postoji cilj.
Zapamti, aktivnost je orijentisana ka cilju, akcija nije. Akcija je
prelivanje energije. Akcija je u ovom trenutku, ona je odgovor,
nepripremljen, potpuno nov. Cela egzistencija ti prilazi, sastaje se licem u
lice sa tobom, a odgovor ti dolazi spontano. Ptice cvrkuu i ti poinje da
peva - to nije aktivnost. To se dogodilo u trenutku. Iznenada shvata ta se
desilo, da si poeo da pevui - to je akcija.
I ako se sve vie i vie ukljui u akciju, a bude sve manje i manje
obuzet aktivnostima, tvoj ivot e se promeniti i postati dubok odmor. Tada
e raditi, ali e biti oputen. Buda nikada nije umoran. Zato? Zato to
nije on taj koji radi. Sve to ima, on daje, on se preliva.
Ne ini nita sa telom, samo se opusti;
zatvori neumorna usta i ostani tih.
Usta su zaista vrlo, vrlo znaajna, jer sa njima zapoinje prva
aktivnost; prvu aktivnost su zapoele tvoje usne. U podruju koje okruuje
usta su poeci svih aktivnosti: ti si udahnuo, zaplakao, njima si dodirnuo
majinu bradavicu. I tvoja usta ostaju zauvek u mahnitoj aktivnosti; zbog
toga je Tilopa predloio: Shvati aktivnost, shvati akciju, shvati oputenost,
i zatvori neumorna usta.
Kad god sednete da meditirate, kad god elite da budete u tiini, prva
stvar koju uradite je da zatvorite usta. Ako potpuno zatvorite usta, jezikom
ete dodirnuti nepce. Obe usne e biti potpuno zatvorene i jezikom ete
doticati nepce. Potpuno zatvori usta. Zatvori ih potpuno, ali to e moi da
uradi samo ako si pratio sve to sam do sada govorio.
Ti moe to da uradi! Zatvaranje usta ne zahteva veliki napor. Moe
da sedi kao kip, sa potpuno zatvorenim ustima, ali to nee zaustaviti
aktivnosti. Duboko unutra razmiljanje e se nastaviti, a ako se razmiljanje
nastavi, na usnama e moi da oseti fine vibracije. Drugaije to nee
57
moi da oseti jer su vrlo suptilne; ali ako razmilja, tvoje usne e
podrhtavati, trepereti vrlo neno.
Kada si zaista oputen, treperenje prestaje. Tada ne razmilja, unutar
sebe ne stvara nikakvu aktivnost. Zatvori neumorna usta i ostani tih. I
vie ne razmiljaj.
ta e da uradi? Misli dolaze i odlaze. Dozvoli im da dou i odu, to
nije teko. Nemoj se ukljuivati, ostani po strani nedodirnut. Samo
posmatraj kako dolaze i odlaze, one nisu tvoja briga. Zatvori usta i ostani
tih. Polako, misli e se same od sebe zaustaviti - jer je njima potrebna tvoja
saradnja da bi bile tu. Ako sarauje, one e biti tu. Ako se bori, one e
takoe biti tu - jer je i borba saradnja: jedna je za, druga je protiv, ali obe su
aktivnosti. Jednostavno, posmatraj.
Zatvaranje usta ti mnogo moe pomoi. Posmatrao sam ljude i
predloio im da prvo zevaju: da irom, koliko god je mogue otvore usta,
da ih to ire razvuku, da snano zevaju tako da ih i zaboli, i da to urade
dva-tri puta. To pomae da usta due vreme ostanu zatvorena. Potom dvatri minuta glasno radite iberi, govorite besmislice. Sve to vam doe u
um izgovarajte glasno i uivajte u tome. Zatim zatvorite usta.
Uvek je lake ako se krene od suprotnog. Ako eli da opusti ruke,
bolje ih prvo stegni to jae. Prvo ih stisni i pusti da budu to napetije, a
zatim ih opusti - tako e postii dublju oputenost nervnog sistema.
Gestikuliraj, pravi grimase, pokrei miie lica, izoblii ga, zevaj, priaj
dva-tri minuta gluposti i onda uuti. Napetost koju si izazvao e ti pomoi
da opusti usne i usta. Zatvori usta i budi samo posmatra. Uskoro e se
tiina spustiti na tebe.
Postoje dve vrste tiine. Prva tiina je ona na koju sebe moe da
prisili. To nije prijatna stvar, to je nasilje. To je vrsta nasilja nad umom,
ona je agresivna. Zatim, tu je druga vrsta tiine. Ona se sputa na tebe kao
to se sputa no. Ona na tebe silazi, ona te obavija. Ti samo stvara
mogunost za nju, postaje prijemiv i ona stie. Zatvori usta, posmatraj, ne
pokuavaj da bude tih. Ako to pokua, moi e da iznudi nekoliko
trenutaka tiine, ali to nee biti od neke koristi - jer iznutra ti nastavlja da
kljua. Zato se ne trudi da bude tih. Samo stvori situacuju, pripremi tlo,
zasadi seme i ekaj.
Isprazni svoj um i ne misli ni na ta.
ta treba da radi da bi ispraznio um? Misli dolaze, posmatraj.
Posmatranje treba da bude vrlo budno: posmatra mora da ostane pasivan,
nikako ne sme da bude aktivan. To je vrlo fini mehanizam i sve ovo mora
da razume, inae moe da promai u svakom trenutku. ak i najmanji
promaaj e uticati da cela stvar promeni svoj kvalitet. Posmatraj,
posmatraj pasivno, a ne aktivno.
U emu je razlika? Ako eka svoju devojku ili svog voljenog, ti
eka aktivno. im neko ue na vrata ti skae da vidi da li je stigla. Zatim
list zatreperi na vetru, a tebi se uini da moda ona dolazi. Skae, jer tvoj
58
um jako udi i aktivan je. Ne, to ti nee pomoi. Ako previe ene i ako
si suvie aktivan, to ti nee doneti Tilopinu ili moju tiinu. Budi pasivan
kao kada sedi na obali reke: reka protie pored tebe, a ti samo posmatra.
Tada nema nikakve enje, hitnosti, uurbanosti. Niko te ne juri. Ako ak i
promai, promaio si nita. Ti samo posmatra, samo gleda. ak ni re
posmatranje nije dobra jer ti daje oseaj da si aktivan. Samo gledaj, ne
radei nita. Samo sedni na obalu reke, gledaj, a reka e tei pored tebe. Ili
gledaj kako oblaci plove nebom, gledaj pasivno.
Vrlo, vrlo je bitno da razume tu pasivnost, jer predmet udnje moe
postati tvoja opsednutost aktivnostima, moe postati aktivno ekanje, a
tako e sve promaiti. Tada e aktivnost opet ui na mala vrata. Budi
pasivan posmatra.
Isprazni svoj um i ne misli ni na ta.
Pasivnost e sama automatski isprazniti tvoj um. Mrekanje
aktivnosti, mrekanje energije tvog uma e se vremenom umiriti i
celokupna povrina tvoje svesnosti bie bez ikakvog talasa, bez ikakvog
mrekanja. Postae tiha kao ogledalo.
Poput upljeg bambusa, mirno opusti svoje telo.
To je jedna od naroitih Tilopinih tehnika. Svaki Majstor ima svoju
specijalnu tehniku pomou koje je i sam postigao, i kojom eli da pomogne
drugima. Ovo je Tilopina specijalnost: Poput upljeg bambusa, mirno
opusti svoje telo.
Bambus je potpuno upalj. Kada se odmara, oseti da si kao bambus:
da si iznutra upalj i prazan. U stvari, tako i jeste: tvoje telo je kao bambus,
uplje je. Tvoja koa, tvoje kosti, sve su to delovi bambusa, a unutar njih je
prostor, upljina.
Kada sedi u tiini, a usta su ti potpuno tiha, neaktivna, kada jezik
dotie nepce, ne treperei mislima, pasivno posmatrajui um, ne oekujui
nita odreeno, oseti da si upalj kao bambus - i odjednom e unutar tebe
poeti da se preliva beskrajna energija, i bie ispunjen Nepoznatim,
misterijom, Boanskim.
upalj bambus postaje flauta
i Boansko poinje da svira na njoj.
Jednom, kada postane prazan, vie nee biti prepreka Boanskom da
u tebe ue.
Pokuaj ovo. To je jedna od najlepih meditacija, meditacija u kojoj
postaje upalj bambus. Nita ti drugo nije potrebno. Samo postani to - i
sve ostalo e se dogoditi. Ti si kao materica, a novi ivot ulazi u tebe, seme
je zasejano. A doi e vreme kada e i bambus potpuno nestati.
Poput upljeg bambusa, mirno opusti svoje telo.
59
Mirno opusti - nemoj eleti duhovne stvari, nemoj eleti raj, nemoj
eleti ak ni Boga. Bog se ne moe eleti - jer kada si bez elja, tada on
dolazi. Sloboda se ne moe eleti, jer je elja ropstvo. Kada nema elja,
tada si slobodan. Budastvo se ne moe eleti jer je ba elja prepreka. Kada
nema prepreka, iznenada u tebi eksplodira Buda. Ti u sebi ve ima seme.
Kada si prazan, postoji prostor - seme se razbukne.
Poput upljeg bambusa, mirno opusti svoje telo.
Ne daj, i ne primaj, ostavi svoj um na miru.
Nema ta da se d, nema ta da se primi. Sve je u savrenom redu
takvo kakvo jeste. Nikakve potrebe nema da se neto d ili primi. Ti si
potpuno savren takav kakav jesi.
Ovo istonjako uenje na Zapadu esto nije bilo shvaeno, jer oni
kau, Kakvo je to uenje? U tom sluaju se niko ne bi trudio, ljudi se ne bi
trudili da postanu bolji. Tada ne bi uloili nikakav napor da promene svoj
karakter, da svoje avolje puteve pretvore u Boje. Na taj nain mogu
postati rtve avola. Na Zapadu vai slogan, Usavri se! - na ovom ili
onom svetu, ali, usavri se. Kako da se usavri? Kako da postane
ogromniji, vei?
Mi na Istoku to mnogo bolje razumemo. Razumemo da je upravo
napor da neto postanemo prepreka - jer mi svoje bie ve nosimo sa
sobom. Ne treba nita da postane - samo ostvari to to jesi, to je sve. Samo
otkrij ko je sakriven unutar tebe. Usavravanjem, bez obzira ta usavrava,
uvek e ostati u nemiru i u bolu, jer te svaki napor za usvravanjem vodi
na pogrean put. To budunost ini znaajnom, cilj postaje vaan, ideali
postaju vani, i tako tvoj um postaje ispunjen eljama.
eli, i promaie. Ostavi elje sa strane, postani tiho jezero
beeljnosti - i iznenadie se, ono je neoekivano tu. Smejae se
grohotom, kao to se Bodidarma smejao. A Bodidarmini sledbenici kau da
kada postane tih, moe da uje njegov grohotan smeh. On se jo uvek
smeje. On nije ni prestajao da se smeje. On se smejao jer, Kakva je ovo
ala? To to pokuava da postane ti ve jesi! Kako moe da postane ako
si ve to, a trudi se da to postane? Tako ti je neuspeh zagarantovan. Kako
moe da postane to to ve jesi? Zato se Bodidarma smejao.
Bodidarma je bio Tilopin savremenik. Oni su se verovatno poznavali,
moda ne lino, ali su sigurno znali jedan za drugog - isti im je bio kvalitet
bia.
Ne daj, i ne primaj, ostavi svoj um na miru.
Mahamudra je poput uma koji ni za ta ne prianja.
I ti e dostii ako ne prianja. Sa prazninom u rukama - dostii e.
Mahamudra je poput uma koji ni za ta ne prianja.
Praktikujui ovo, vremenom e postii Budastvo.
60
V
UROENA ISTINA
Pesma se nastavlja:
Praksa mantre i paramite,
uputstva iz sutri i pravila,
i uenja iz kola i spisa,
nee doneti ostvarenje Uroene Istine.
Um koji je ispunjen nekom eljom
mora da tei cilju,
a to e samo sakriti svetlost.
Onaj koji se dri tantrikih pravila, a ipak pravi razliku,
izdaje duh samaye.
Prekini sve aktivnosti, napusti sve elje,
dozvoli da se misli uzdiu i padaju
kao da su talasi okeana.
Onaj koji nikada ne povredi ne-stalnost,
niti principe ne-razlikovanja,
podrava tantrika pravila.
Onaj koji napusti udnju
i ne prione za ovo ili ono,
razumeo je pravo znaenje dato u spisima.
61
postoji kamenje, nema vie drvea, nema vie ljudi, reka, planina iznenada sve postaje jedno, a to jedno je Bog.
Pravi teista je onaj koji svemu kae da, ne samo Bogu, jer je um vrlo
podmukao. Ti moe Bogu da kae da, a svetu ne. To se deava. Milioni
su protraili svoje ivote zbog ovoga. Oni Bogu kau da, a ivotu kau ne.
U stvari, oni misle da dokle god ne kae ivotu ne, kako Bogu moe rei
da? Oni stvaraju podelu: odriu se sveta, a zatim prihvataju Boga. Ali
prihvatanje koje se zasniva na odricanju uopte nije prihvatanje. Ono je
lano. Ono je pretvaranje.
Kako moe da prihvati Kreatora ako ne prihvati njegovu Kreaciju?
Ako Kreaciji kae ne, kako moe da kae da Kreatoru? Oni zajedno su
jedno. Kreator i Kreacija nisu dve stvari: Kreator je Kreacija. U stvari,
nema podele izmeu Kreatora i Kreacije, to je beskrajan proces
kreativnosti. Na jednom kraju ose kreativnost izgleda kao Kreator; na
drugom kraju kreativnost izgleda kao Kreacija - ali oba su delovi istog
fenomena.
Tantra kae da ako kae da, prosto kai da; nemoj to rei zbog nekog
ne. Ali sve su religije to uradile: rekle su svetu ne, a Bogu da; i one su
odluno rekle svetu ne, da na taj nain njihovo da postane vre. Mnogi
takozvani sveci su rekli: Boe, mi Te prihvatamo. Ali ne ptihvatamo Tvoj
svet. Ali, kakvo je to prihvatanje? To je prihvatanje? Ti bira. Ti si
egzistenciju iseckao na dvoje. Stavio si sebe iznad Boga. Kae, Ovo u
prihvatiti, a ovo neu. Sva odricanja proizilaze iz ovog.
Onaj ko se odrie nije religiozan. Sa gledita tantre, onaj ko se odrie
je egoista. Prvo je sakupljao stvari iz sveta, ali je njegova panja bila
usmerena na svet. Sada se odrie, ali je njegova panja ponovo na svetu i
on ostaje egoista. Ego poseduje suptilne naine za samozadovoljenje, i
vraa se ponovo i ponovo, u spiralama. Ponovo i ponovo se vraa - sa
novim licem, sa novim bojama.
Dogodilo se: boravio sam u svom selu i Mula Nasrudin je doao da
me poseti. U to vreme je obiavao da ivi u Nju Delhiju, glavnom gradu, i
bio je toliko ispunjen glavnim gradom da je skoro oslepeo. Poveo sam ga
do malog utvrenja u selu; rekao je, ta! Vi ovo nazivate utvrenjem?
Treba da doete u Nju Delhi i vidite Crvenu tvravu. Ovo nije nita!
Poveo sam ga do reke, a on je rekao, ta! Vi ovo nazivate rekom? Nikada
u ivotu nisam video tako umornu i isceenu reku. I to se ponavljalo na
svakom mestu.
Tada je nastupila no punog meseca, i pomislio sam da bi konano
mogao da bude zadovoljan punim mesecom, i da nee povezati ovo malo
selo sa tim. Ali ne, nisam bio u pravu. Poveo sam ga do reke. Bilo je divno
mirno vee, a zatim se mesec podigao - vrlo veliki, naprosto divan.
On je posmatrao mesec, slegnuo ramenima i rekao, Nije loe, za
jedno tako malo selo.
To je um: on opstaje, vraa se u spiralama - ponovo i ponovo ista
stvar. Moe se odrei sveta, ali nee postati drugaiji; ostae vrlo
svetovan. A ako eli da proveri, idi do indijskih monaha, sadhua: oni su
63
ostali vrlo, vrlo svetovni, ukorenjeni u svetu. Oni su se odrekli svega, ali je
njihova panja usmerena na svet, njihova je panja usmerena na odricanje,
njihova panja je egocentrina, ego-orijentisana. Oni mogu da pomisle da
se odricanjem pribliavaju Bogu - ne. Niko nije dostigao Boansko
govorei ne bilo emu.
Ovo je vizija tantre: Tantra kae, Reci da. Reci svemu da. Nema
potrebe da se bori, ak nema potrebe ni da pliva - jednostavno se prepusti
toku. Reka se kree sama od sebe, svojim sopstvenim ritmom i sve dostie
vrhovni okean. Samo nemoj da stvara nikakvu uznemirenost, ne guraj
reku, jednostavno teci sa njom. To kretanje sa njom, ta plovidba sa njom,
oputanje sa njom je tantra.
Ako moe da kae da, dogaa se duboko prihvatanje. Ako kae da,
kako moe da bude alostan? Kako moe da bude jadan? Tada je sve
onako kako treba da bude. Ti se ne bori, ne odbija - prihvata. I zapamti,
takvo prihvatanje se razlikuje od obinog prihvatanja.
ovek obino prihvata situaciju kada se osea bespomono; to je
nemono prihvatanje. Ono te nee nikuda odvesti; nemo te nikuda ne
vodi. ovek prihvata situaciju kada se osea bespomono: Nita se ne
moe uraditi, ta u sada? Na kraju prihvata da bi spasao obraz. Tantriko
prihvatanje nije takva vrsta prihvatanja. Ono proizilazi iz obilja, ono dolazi
iz dubokog zadovoljstva - ne iz bespomonosti, frustracije, beznadenosti.
Ono se javlja kada ne kae ne, ono neoekivano izranja iz tebe. Celo tvoje
postojanje postaje duboko zadovoljstvo.
Takvo prihvatanje ima sopstvenu lepotu. Ono nije prisila; nisi vebao
da bi ga postigao. Ako veba bie lano, bie licemerno. Ako neto
praktikuje bie rascepljen na dvoje: spolja e biti prihvatanje; duboko
unutra ostae nemir, negacija, odbijanje. Duboko unutra e da kljua
toliko da moe da eksplodira u svakom trenutku. Samo e se spolja
pretvarati da je sve u redu.
Tantriko prihvatanje je potpuno, ono te ne deli. Sve religije sveta,
osim tantre, stvaraju izofreniju. One te cepaju. One u tebi stvaraju neto
dobro, a neto loe. I kau da dobro treba prihvatiti, a loe odbaciti, avo
treba da se odbaci, a Bog prihvati. One u tebi stvaraju rascep i borbu. Tada
neprestano osea krivicu, jer kako moe da uniti deo koji je tvoja
organska celina? Moe je nazvati loom, moe joj nadenuti ime; to ne
ini nikakvu razliku. Kako moe da je uniti? Ti je nikada nisi stvorio.
Samo si je naao - dobio. Bes je tu, seks je tu, pouda je tu - ti ih nisi
stvorio; to su ivotne injenice, ba kao i tvoje oi, i tvoje ruke. Moe im
dati imena, ali ih ne moe ubiti.
Nita se iz egzistencije ne moe ubiti, nita ne moe biti uniteno.
Tantra kae da je transformacija mogua, ali destrukcija - ne. A
transformacija nastaje kada prihvati svoje celokupno bie. Tada
neoekivano sve dolazi u red, tada sve dolazi na svoje mesto; tada se i bes
apsorbuje, i pouda se apsorbuje. Tada se tvoje bie preureuje samo od
sebe bez ikakvog odsecanja bilo ega. Ako prihvati i kae da, deava se
64
praina slegne. A ako ne juri suvie brzo, ako nisi u hitnji, nee stvarati
dim. Vremenom e se sve smiriti i otkrie se unutranje svetlo.
To je najosnovija stvar u tantri, to to ona kae da si ve savren.
Nijedna druga vizija to ne kae. One govore da to tek treba da postigne, da
treba da krene u bitku. I treba da uradi mnogo toga, a put je teak; i vrlo,
vrlo retko neko postie jer je cilj jako, jako daleko; treba milionima ivota
da se trudi da bi dostigao; savrenstvo treba da se dostigne. Tantra kae da
je ba to razlog zato se ne dostie. Savrenstvo ne treba da se dostigne.
Samo jednostavno treba otkriti da je ono ve tu.
Tantra ti nudi prosvetljenje upravo ovde i sada - bez vremena, bez
odlaganja. Tantra kae da samo oputanje moe da pomogne, jer svojom
napetou svuda okolo stvara dim, a ti si u takvoj urbi da nisi u stanju da
slua. Ako neko kae, Opusti se, rei e, Nemam vremena za
oputanje. Treba da dostignem cilj, a cilj je jako daleko. Ako se opustim,
propustiu. Tantra kae da proputa zato to juri. Tantra kae da
promauje zato to si u velikoj urbi.
Onaj koji se dri tantrikih pravila, a ipak pravi razliku,
izdaje duh samaye.
Prekini sve aktivnosti, napusti sve elje,
dozvoli mislima da se uzdiu i padaju
kao da su talasi okeana.
Onaj koji nikada ne povredi ne-stalnost,
niti principe ne-razlikovanja,
podrava tantrika pravila.
Vrlo, vrlo jednostavno. Ali ti si suvie zamren, suvie si iznutra
zbunjen, inae je sve vrlo, vrlo lako.
Prekini sve aktivnosti, napusti sve elje,
dozvoli mislima da se uzdiu i padaju
kao da su talasi okeana.
ta da se radi? Ako ode do okeana i samo sedi na obali, na plai, i
posmatra. Talasi se uzdiu i padaju, a tu je plima, i tu je oseka; okean
prolazi kroz mnoga stanja. ta da se radi? Samo sedi i posmatraj. Potpuno
isto se deava i sa umom; on je kao okean - talasi se uzdiu i padaju.
Ponekad naie plima i mnogo nemira, a zatim oseka, i ti osea malo tiine.
Zato, kad god je neko previe zainteresovan i udi da smiri um, stvara sebi
mnogo nevolje. To nije mogue! A kada pokuava neto nemogue,
postaje frustriran. Tada razmilja o hiljadu i jednom razlogu zato se to
ne deava. Zbog jednostavne injenice da se to ne moe dogoditi! Tantra
kee, Posmatraj! Nije tvoja briga to misli dolaze i odlaze. One dolaze
same od sebe i isto tako odlaze. Zato se uplie u njih? Ko si ti da ih
smiruje? One ne pripadaju tebi; one pripadaju beskrajnom okeanu koji te
75
okruuje. Ti tamo nisi bio, a one jesu. Nee biti ni jednog dana, a one e
ostati.
Sada se nauka slae sa ovim: svaka je misao talas. Zato radio moe da
emituje misli. One prolaze kroz zidove i planine i vaa tela, i za njih ne
postoje prepreke. Neto se emituje u Njujorku, a ti uje ovde. Sada se
naunici pitaju da li e uskoro biti mogue da uhvate misli iz prolosti, jer
misli nikada ne umiru. Moda e jednog dana biti mogue uti kako Tilopa
govori Naropi, Zbog tebe, zbog tvog poverenja, ono to se ne moe izrei,
ja u rei tebi. To je mogue jer misli nikada ne umiru. Te Tilopine misli
mora da su pored neke zvezde. Ako ih uhvatimo - a nauka e to jednog
dana moi, jer kada se iz Njujorka emituju misli, potrebno je vreme da
stignu do Pune; potrebno je nekoliko sekundi, ali ipak zahteva neko vreme;
one putuju; za nekoliko miliona godina one e stici do neke zvezde - ako ih
tamo uhvatimo, moi emo ponovo da ih ujemo.
Misli su okean koji je svuda oko tebe, one postoje bez tebe - samo
budi svedok. Zato tantra kae:
Prihvati ih!
Nastupa vreme plime, divno je;
nastupa vreme oseke, divno je.
Veliki snani talasi nastoje da dosegnu nebo;
ogromna energija - posmatraj je!
Tada se okean umiruje, sve opada,
a mesec se u njemu odraava, divno je - posmatraj to,
a ako moe da posmatra, postae potpuno tih.
Misli mogu i dalje da dolaze na obalu,
razbijajui se o stene,
a ti e ostati miran i tih,
one te nee dotai.
Tako da pravi problem ne predstavljaju misli, ve to to te one dotiu.
Ne bori se sa mislima, samo postani svedok, i one te nee doticati. A to je
bogata tiina, zapamti, tantra je uvek za bogata iskustva. Mogue je stvoriti
mrtvu tiinu, tiinu koju moe pronai na groblju. Moe svoj um toliko
da sili da se ceo nervni sistem paralie. Tada vie nee biti misli, jer je
potrebno da nervni sistem bude vrlo fin da bi bio prijemiv. Okean e biti
tu, ali ti nee biti prijemiv, tvoja e prijemivost biti izgubljena.
To se dogodilo mnogim ljudima, takozvanim joginima. Oni otupljuju
svoj nervni sistem. Malo jedu, tako da se energija ne kree do mozga.
Prilikom posta energija ne moe da se kree do mozga jer je prvo potrebna
telu. Vremenom, njihov nain ivota paralie celokupni modani sistem:
monotono sedei u jednom poloaju; monotono ponavljajui mantru. Ako
nekoliko godina neprekidno ponavlja mantru, naravno da e sistem
otupeti, jer nee primati nove utiske, izgubljena je vitalnost.
U stvari, takav ovek ne moe da postane tih - takav ovek postaje
glup. Imae glup izgled, kakav imaju lica mnogih jogina. Nee videti
76
VI
VELIKO UENJE
ljubav je budala, jer trai nemogue. Oni koji od tebe oekuju moralnost su
budale, oni oekuju nemogue. Tvoja moralnost e obavezno da postane
neka vrsta nemoralnosti.
Pogledaj te tvoje moralne ljude, takozvane svece. Posmatraj i
prouavaj ih, i otkrie na njihovim licima samo licemerje, prevaru. Oni
jedno govore, a drugo rade. Oni neto urade i ne kriju to samo od tebe, oni
su postali tako lukavi u skrivanju, da se kriju i od sebe samih.
U neznanju, greh je prirodan.
U Prosvetljenju, vrlina je prirodna.
Buda ne moe poiniti greh;
ti ne moe nita drugo - sem da poini greh.
Greh i vrlina nisu tvoja odluka,
nisu tvoja dela,
oni su senke tvoga bia.
Ako si probuen, senka se pokazuje kao nestvarna i njeno mesto
ispunjava svetlost. Tada senka ne moe da povredi nikoga, ona to ne moe;
ona postaje miris Nepoznatog, Besmrtnog. Ona moe samo da te obaspe
kao blagoslov, drugaije nije mogue. ak i da se Buda na tebe naljuti, to
bi bila saoseajnost - drugaije ne moe biti. Tvoja saoseajnost nije
istinita; Budin bes ne moe biti istinit. Tvoj greh je tvoja prirodna senka.
to god uradio - moe da je ukraava, moe na njenom vrhu da napravi
zamak, moe da je sakrije, moe da je dotera, ali ti nita nee pomoi duboko unutra e je nai. Zato to ovde nije u pitanju to to radi, u pitanju
je to to jesi.
Obrati panju na znaenje. Ako razume ovu promenu znaenja, a ona
je sutinska, jedino e tada biti sposoban da razume tantru.
Tantra je Veliko Uenje. Ona te ne ui o delima, ona te ui o biu.
Sutina je u tome ko si ti - da li si uspavan, hre li, ili si budan. Ko si ti da li si paljiv, svestan, ili se kree kao hipnotisan? Da li hoda spavajui?
Ili si budan, paljiv, bez obzira ta radi? Da li sve to radi sa pamenjem
sebe? Ne. To se deava, a ti ne zna zato i odakle dolazi, iz kog dela
nesvesnog nastaje uurbanost - ali ona te poseduje, i ti mora da dela.
Za ta dela, bez obzira ta drutvo o njima kae - da li su moralna ili
nemoralna, grena ili plemenita - tantra o njima ne brine. Tantra gleda u
tebe, u sam centar tvog bia odakle sve dolazi. Iz otrova tvog neznanja ne
moe proizai ivot, jedino smrt. Iz tvog mraka samo se mrak raa. I
izgleda da je to potpuno prirodno. Pa, ta onda da se radi? Da li da
pokuamo da promenimo ponaanje? Da li da pokuamo da postanemo
moralniji, estitiji, potovaniji? Ili da pokuamo da promenimo bie?
Bie se moe promeniti. Nema potrebe da za to eka neki drugi ivot.
Ako ima snagu razumevanja, ako naini totalni napor, unese energiju
celog bia u razumevanje, u takvom intenzitetu svesnost e se iznenada u
tebi upaliti, poput munje plamen e se izdii iz tvog bia, i tvoja celokupna
prolost, i celokupna budunost, bie odjednom u tvojoj viziji. Razumee
ta ti se deavalo, razumee ta ti se deava, i razumee ta e ti se
83
pulsiraju zajedno.
Njihova srca kucaju zajedno,
oni su postali melodija, harmonija.
To je najuzvienija muzika;
u poreenju s njom, svaka druga muzika je bleda,
samo je njena senka.
U orgazmu dvoje vibriraju kao jedno. Kada ti se ista stvar dogodi, ali
ne sa drugom osobom, ve sa celim Postojanjem, tada je to Mahamudra,
tada je to veliki orgazam. To se dogaa. eleo bih da vam kaem kako da
pokuate da postignete Mahamudru, veliki orgazam.
U Indoneziji ivi Bapak Subuh, ovek kakav se vrlo retko sree. On je
spontano doao do tehnike poznate kao latihan. On se o nju sapleo, ali je
latihan jedna od najstarijih tantristikih tehnika. Ona nije neko novo
otkrie; latihan je prvi korak prema Mahamudri. On ini da telo vibrira, da
postane energija, nesupstancijalno, nematerijalno, dozvoljava telu da se
rastoi i razloi svoje granice.
Bapak Subuh je muhamedanac ali je njegov pokret poznat kao
Subud. Termin je budistiki i sastavljen je od rei su, bu i dha - su
znai sushila, bu dolazi od Bude, dha od Dharme; Subud znai
Sushila-Bhuddha-Dharma: zakon velike vrline, koji potie od Bude,
Budin zakon velike vrline. To je ono to Tilopa naziva Veliko Uenje.
Latihan je jednostavan. On je prvi korak. Treba da stoji meko,
prirodno i oputeno. Dobro je ako si sam, da te niko ne bi uznemiravao.
Zatvori se u sobu i ostani sam. Prisustvo nekoga ko je ve zakoraio u
latihan moe ti biti od pomoi, smo njegovo prisustvo delovae kao
katalizator, on postaje otvara. Zato te neko ko je malo napredovao moe
lako otvoriti. Ali moe i sam da se otvori, samo e ti biti potrebno neto
vie vremena. Inae nije loe da ima otvaraa.
Kada onaj koji otvara stane do tebe i pone svoj latihan, ti samo stoj, a
njegova energija e poeti da pulsira sa tobom, njegova energija e poeti
da se kree oko tebe i okruie te poput mirisa - iznenada e poeti da
osea muziku. Ba kao kad bi tamo bio dobar peva, ili kao kad bi neko
svirao na instrumentu, ti e poeti da lupka nogom o pod, poee da
pulsira. Upravo tako: duboko unatar njega energija poinje da se kree, i
cela soba i kvalitet cele sobe u istom trenutku poinje da se menja.
Ti nita ne treba da radi, samo budi tamo, oputen i prirodan, i samo
saekaj da se neto dogodi. Ako tvoje telo pone da se kree, dozvoli mu
to, ti samo treba da sarauje i dopusti. Saradnja ne treba da bude previe
direktna, ne treba nita da prisiljava, treba samo da dopusti. Tvoje telo
iznenada poinje da se kree kao da te neto zaposelo, kao da se neka
energija odozgo sputa na tebe, kao da je naiao oblak i okruio te - i sada
te je oblak zaposeo, i oblak prodire u tvoje telo, i tvoje telo biva obuzeto
pokretom. Tvoje ruke su osloboene, ini fine pokrete, zapoinje mali ples
nenih pokreta; tvoje telo se uzdie.
Ako poneto zna o automatskom pisanju bie ti lake da prati ono
to se dogaa u latihanu. Prilikom automatskog pisanja ti uzima u ruku
90
VI
PUT BEZ PUTA
Pesma se nastavlja:
Prevazii dualnost je carsko gledite.
Savladavanje nemirnog uma je kraljevska praksa.
Put ne-prakse je put svih Buda.
Onaj koji tim putem hoda postie budastvo.
Prolazan je ovaj svet,
poput utvara i snova, supstancije nema.
Odreci ga se i napusti svoju porodicu,
preseci ue strasti i mrnje,
i meditiraj u umama i planinama.
98
Postoje dva puta. Prvi je put ratnika, vojnika. Drugi je put srca,
Kraljevski Put. Joga je prvi, a tantra drugi. Ali prvo treba da razumete put
ratnika, borca, jer ete jedino tada moi da razumete ta je Tilopa
podrazumevao pod Kraljevskim Putem.
Ratnik se bori santimetar po santimetar, ratnik treba da bude
agresivan, da bude nasilan, treba da uniti ili osvoji neprijatelja.
Joga pokuava da unutar tebe stvori sukob. Ona pravi vrlo jasnu
razliku izmeu onog to je ispravno i onog to je pogreno, izmeu dobrog
i loeg, onog to pripada Bogu, i onog to pripada avolu. A skoro sve
religije, izuzev tantre, prate put joge. One dele stvarnost i stvaraju
unutranji sukob. Kroz sukob, one se obnavljaju.
Na primer: ti u sebi nosi mrnju; put ratnika je da tu unutranju
mrnju uniti. Ti osea bes, pohlepu, seks, i jo milion drugih stvari - put
ratnika je da uniti sve to je pogreno, negativno, i razvije samo ono to je
dobro i pozitivno. Mrnja treba da se uniti, a razvije ljubav. Bes treba
potpuno da se uniti, i stvori saoseajnost. Seks traba da nestane i ustupi
mesto brahmacharyi, istom celibatu. Joga te odmah kao noem preseca na
dva dela: ispravan i pogrean; ispravan treba da nadvlada pogrean.
ta e da uradi? Bes je tu - ta joga predlae? Ona savetuje da
stvori saoseajnost, da stvori suprotno; naini od toga naviku, i poee
da funkcionie kao robot - zbog toga su je i nazvali put vojnika. irom
sveta, kroz celu istoriju, vojnik je bio uvebavan da ivi kao robot; on je
stvarao navike.
Navike rade bez svesnosti, njima svesnost nije potrebna, one se mogu
kretati i bez tebe. Ako ima navike - a svakako ih ima, moe da ih
posmatra. Posmatraj oveka dok vadi cigarete iz depa - on uopte nije
svestan onoga ta radi. On poput robota pronalazi dep. im se pojavi
njegova unutranja napetost, njegova ruka se zavlai u dep. Uzima
cigaretu i poinje da pui. Bacie opuak i ponoviti iste pokrete, a da uopte
nije svestan onoga to radi.
Mi uimo vojnike da ive kao roboti. Vojnik treba ra radi i da prati, on
uopte ne treba da bude svestan. Kada mu se zapovedi da se okrene udesno,
on e se okrenuti; on ne treba da razmilja da li da se okrene ili ne - jer ako
pone da razmilja, tada sve postaje nemogue, tada u svetu ne bi mogli da
se vode ratovi. Nije potrebno razmiljanje, niti je potrebna svesnost. On
99
iskreno eli da prestane - jer to nije pitanje iskrene elje: dvadeset godina
neprekidne prakse - to je jednostavno nemogue. Pa, ta da se radi?
U Rusiji kau da nije potrebno nita da uradi, i nije potrebno nita da
mu objanjava. Oni su izmislili terapiju: ovek poinje da pui, a oni mu
daju elektrook. ok, bol i puenje sjedinjuju se meu sobom, postaju
saradnici. ovek lei u bolnici sedam dana, i kad god zapali cigaretu,
odmah, automatski dobije elektrook. Posle sedam dana navika je
slomljena. ak i ako bi ga ubeivali da pui, on bi poeo da se trese. U
trenutku kada uzme cigaretu u ruke, celo telo poinje da mu se trese zbog
seanja na ok.
Oni kau da ovek vie nikada nee puiti; slomili su mu naviku vrlo
otrom ok terapijom. Ali on nee postati kao Buda samo zato to su mu
ok terapijom uklonili staru naviku. Sve navike mogu da se promene
pomou ok terapije. Hoe li on postati Buda? Prosvetljen? Zato to nema
loih navika? Ne. Sada on nee biti ak ni ljudsko bie - postae
mehanizam. Poee da se plai svega, nita vie nee moi da radi jer je u
njega usaena NOVA navika straha.
To je pravo znaenje pakla: sve religije ga koriste kao ok terapiju.
Nigde nema pakla, niti raja. Oba su trik, stari psihoterapeutski koncept.
Pakao su opisali tako uasno da ga se dete od malena plai. Samo mu
spomenite tu re, i ono e da se trese od straha. To je samo trik kojim se
spreavaju loe navike. A raj je takoe trik koji pomae stvaranje dobrih
navika; tako, ako sledi samo dobre obrasce, u raju ti se obeavaju mnoga
zadovoljstva, sree, lepote i veni ivot. Na taj nain ti drutvo kae ta je
doro da sledi. Raj ti pomae da ide ka pozitivnosti, a pakao te uva da ne
krene u negativnom pravcu.
Tantra je jedina religija koja ne koristi uslovni refleks - jer ti tantra
kae da ti treba da procveta u savreno budno bie, a ne u mehanizam
nalik robotu. Tako, ako ti razume tantru, ono to je loe je navika; nema
loih navika, nema dobrih navika - navike su loe. Kada postane budan,
nee vie biti navika. Jednostavno ivi iz trenutka u trenutak sa punom
svesnou, a ne kroz navike. Ako moe da ivi bez navika, to je
Kraljevski Put.
Zato kraljevski? Zato to vojnik mora da sledi, a kralj ne. Kralj je
iznad, on izdaje nareenja, on ih ni od koga ne dobija. Kralj nikada ne ide u
borbu, samo vojnici idu. Kralj nije borac. Kralj od svih ivi najoputeniji
ivot. To je samo metafora. Vojnik mora da sledi, a kralj jednostavno ivi
oputeno i prirodno; niko nije iznad njega. Tantra kae da niko nije iznad
tebe. Koga e da sledi, ko e ti u ivotu biti uzor, iji imitator e da
postane? - nikoga nema. ivi oputen i prirodan i cvetajui ivot - i
zapamti samo jedno: budi svestan.
Kroz borbu e stvoriti dobre navike, ali to e biti navike, nita
prirodno. Ljudi kau da su navike druga priroda; moda - ali zapamti re
druga. To nije prirodno; to samo izgleda prirodno, ali nije.
Kakva e biti razlika izmeu prave saoseajnosti, i negovane
saoseajnosti? Stvarna saoseajnost je odgovor - situacija i odgovor na nju.
101
Svuda oko tebe budi se ivot; cela zemlja eka sunce, zvezde su
nestale. Sve postaje mnogo svesnije! Zemlja je spavala, drvee je spavalo,
ptice su spremne da polete. Sve postaje spremno. Poinje novi dan, novo
slavlje.
Ako odgovara, tada ti ustaje kao ptica - cvrkuui, pevajui;
zaplesae svoj ples. To nije navika, to ne ini zato to TREBA da
ustane, ovo ne ini zato to je zapisano u spisima, a ti si predani Hindus i
treba da ustaje u ranu zoru. Ako od toga stvori naviku nee uti ptice, jer
ptice nisu zapisane u spisima; ti nee videti izlazak sunca, jer i nije u tome
poenta - ti sledi mrtva pravila.
Moda ce da bude besan; moda nee eleti da ustane jer si prole
noi kasno otiao u krevet pa se ne osea dobro. Moda bi bilo bolje da
spava neto due. Ti jo nisi spreman, jo si vrlo umoran. Moda je prola
no bila loa, a ti si premalo spavao i celo telo osea tromost - moda bi
eleo da jo malo odspava. Ali ne - spisi su protiv toga a tebe su od
malena uili
Kad sam bio dete, moj deda je jako insistirao na ranom ustajanju.
Budio bi me iz sna u tri ujuro - a ja tada prosto nisam bio spreman za rano
ustajanje. Cimao me je a ja sam ga u sebi psovao, ali nisam mogao nita da
uradim i on bi me vodio u etnju - onako pospan hodao bih pored njega.
Unitio je svu lepotu.
Uvek kada bih kasnije odlazio u jutarnju etnju, nisam mogao to da
mu oprostim. Uvek bih ga se setio. Time to me je godinama drmusao
uspavanog, unitio je celu stvar - a radio je dobru stvar - i mislio je da mi
pomogne da stvorim ivotnu naviku. To nije bio nain. Drmusao me je
pospanog; a staza je bila divna i jutro je bilo divno, ali je on unitio svu
lepotu, iz svega me je iskljuio. Tek sam posle mnogo godina ponovo
mogao da etam ujutro a da ga se ne setim; inae je seanje na njega uvek
bilo sa mnom. ak me je i posle smrti ujutro pratio kao senka.
Ako stvori naviku, ako napravi od toga prinudu, tada e jutra postati
runa. Tada je bolje da nastavi da spava. Ali budi spontan! Ponekad
nee biti u stanju da ustane - nema u tome nieg pogrenog, ti nisi
poinio greh. Ako si pospan, san je divan - divan kao i jutro i divan kao
izlazak sunca, jer san pripada Boanskom isto toliko koliko i sunce. Ako
osea da treba da miruje tokom celog dana, to je dobro!
To je ono to tantra kae: Kraljevski Put - ponaaj se kao kralj. Ne kao
vojnik; nema nikog tamo gore da te gura i nareuje ti; to zaista ne bi trebalo
da bude tvoj nain ivljenja. Ovo je Kraljevski Put. Treba da ivi iz
trenutka u trenutak, da se raduje iz trenutka u trenutak - spontanost treba
da postane put. I zato brinuti za sutra? - ovaj trenutak je dovoljan. ivi ga!
ivi ga potpuno. Odgovori, ali nemoj da reaguje. Formula treba da glasi,
Bez navika.
Ja ne kaem da treba da ivi u haosu, samo nemoj da ivi kroz
navike. Ako ivi spontano, moda e ivotni put samo tei oko tebe - ali to
nee biti iznueno. Ako se svakog dana raduje jutru, i ako sa radou
ustaje svakog jutra, a ne iz navike, tada e ustajati rano svakog dana i
103
moi e da ustaje celog svog ivota, ali to nee biti navika. Ti ne sili
sebe da rano ustaje - to se dogaa. To je divno, ti se tome raduje, ti to
voli.
Ako se ovo deava iz ljubavi tada to nije stil, nije navika, nije
uslovljeno, nije kultivisana mrtva stvar. Sa manje navika - bie neto
ivlji. Bez navika - bie savreno iv. Navike oko tebe e postati mrtva
maska, bie zatvoren u njoj, postae uauren; okruie te kao opna seme,
ovrsnue. Budi fleksibilan.
Joga te ui da kultivie suprotnost svemu loem. Bori se protiv
avola i obraa se Bogu. U njoj postoji nasilje - ubij nasilje u sebi, i
postae nenasilan, neguj nenasilje. Uvek uini suprotno i trudi se da
suprotno postane tvoj obrazac. Ovo je put vojnika - mala tehnika.
Tantra je Veliko Uenje - Vrhunsko. ta tantra kae? Tantra kae: Ne
stvaraj sukob unutar sebe. Prihvati sve, i kroz prihvatanje svega dogaa se
transcendencija, ne pobeda, ve transcendencija. U jogi ima pobednika, u
tantri ih nema. Ne radi se o tome da ti treba da postane nenasilan pomou
nasilja. Ti jednostavno ide iza oba, ti samo postaje trei fenomen svedok.
Jednom sam sedeo u mesarevoj radnji. On je bio veoma dobar ovek i
esto sam ga poseivao. Bilo je vee, i upravo kad se spremao da zatvori
radnju, uao je jedan ovek i zatraio unku. Znao sam da je mesar toga
dana skoro sve prodao - ostala mu je samo jedna. Tako da je bio veoma
srean; uao je unutra, izneo unku, izmerio je i rekao, Ovo staje pet
rupija.
ovek je rekao,Dobro, ali ja spremam zabavu za mnogo prijatelja, pa
mi se ini da e ta unka biti mala. eleo bih jednu veu.
Znao sam da nema vie unki, da je samo ova preostala. Mesar se
malo zamislio, izaao sa unkom u drugu prostoriju, proetao malo tamoamo, ponovo se vratio, stavio unku na vagu - onu istu - i rekao, Ova e da
kota sedam rupija.
ovek je odgovorio, Zna ta, kupiu obe.
Mesar je zaista bio u kripcu.
I tantra dovodi u kripac Celinu, samu Egzistenciju. Tantra kae,
Uzeu oba.
Ne postoji dva. Mrnja nije nita drugo do drugi aspekt ljubavi. I bes
nije nita drugo do nalije nenasilja. Tantra kae, Zna ta, uzeu oba.
Prihvatam oba. I iznenada, kroz ovo prihvatanje, tu je transcendencija, jer
ne postoji dva. Nasilje i nenasilje nisu dvoje. Ljutnja i saoseajnost nisu
dvoje. Ljubav i mrnja nisu dvoje.
Poto ovo zna, ti ga i zapaa, ali si toliko nesvestan da ne
prepoznaje injenice. Tvoja ljubav se za sekundu pretvara u mrnju. Kako
je onda mogue da tamo ima dvoje? ak ni sekunda nije potrebna: ovog
trenutka voli, a u sledeem istu osobu mrzi. Istu osobu ujutro voli,
popodne mrzi, a sledeeg jutra opet voli. Ova igra ljubavi i mrnje se
nastavlja. U stvari, ljubav i mrnja nisu prave rei: ljubav-mrnja, ljutnjasaoseajnost su jedan fenomen, a ne dva. Na ovaj nain ljubav moe da
104
je samo mali deo, a tvoja ena je tako lepa, divna osoba - zato si onda tako
tuan zbog nosa? Jer i ena je postala preosetljiva zbog svog nosa. I nos,
takav kakav je, postao je najvei problem u ivotu. A svi problemi su poput
ovog! Ne misli da je tvoj problem neto vei - svi problemi su poput ovog.
Svi problemi su nastali iz detinjatosti, mladalatva, oni su roeni iz
nezrelosti.
Bio je toliko opsednut nosem da vie nije mogao da pogleda enino
lice, jer kad god bi ugledao nos, bilo mu je neprijatno - ali ti ne moe tako
lako da pobegne od problema. Ako ti ne gleda lice zbog nosa, jo uvek
ostaje kod nosa. Uvek kada se trudi da izbegne neto sporno, sporno je
tamo. Ti si opsednut. Tako da sam mu rekao da meditira na enin nos.
Rekao je, ta? Ne mogu ni da ga pogledam.
Odgovorio sam mu, To e ti pomoi - samo ti meditiraj na nos. U
prolosti su ljudi meditirali na vrh svoga nosa, pa zato ne bi bilo u redu da
meditira na vrh nosa svoje ene? To je divno! Pokuaj.
Rekao je, Ali, ta e se dogoditi?
Ti samo pokuaj, odgovorio sam mu, a posle nekoliko meseci e
mi rei ta se dogodilo. Neka ona svakog dana sedne ispred tebe, a ti
meditiraj na njen nos.
Jednog dana je dotrao i rekao, Kakvu sam besmislicu radio!
Iznenada sam to prevaziao. Sva ta glupost je postala oigledna - sada to
vie ne predstavlja problem.
On nije postao pobednik, jer u stvari neprijatelja nije ni bilo, nema u
tebi neprijatelja - to je ono to kae tantra. Sav ivot je sa tobom u dubokoj
ljubavi. Nema nikoga koga treba da uniti, nema nikog koga treba da
osvoji, niko ko ti je neprijatelj, protivnik. Sav ivot te voli. Odasvud izvire
ljubav.
Ni u tebi nema neprijatelja - njih su izmislili svetenici, oni su stvorili
bojno polje, napravili su od tebe bojno polje. Oni kau, Bori se protiv
ovog, to je loe! Bori se protiv onog, to je loe! I oni su stvorili toliko
neprijatelja da si postao njima okruen, i izgubio si dodir sa svom lepotom
ivota.
Ja ti kaem: bes nije tvoj neprijatelj, pohlepa nije tvoj neprijatelj; niti
je saoseajnost tvoj prijatelj, ak ni nenasilje nije tvoj prijatelj - jer bio
prijatelj, bio neprijatelj, ti ostaje u dualnosti.
Samo pogledaj na celo svoje bie, i nai e da je ono jedno. Kada
neprijatelji postanu prijatelji, a prijatelji neprijatelji, sva dualnost nestaje.
Iznenada transcendira, iznenada si budan. A ja ti kaem, to se deava
odjednom, jer kada se bori, ti se bori malo pomalo. Ovo uopte nije
borba. Ovo je put kraljeva - Kraljevski put.
Tilopa kae, Prevazilaenje dualnosti je kraljevski stav.
Prevazii dualnost!
Samo posmatraj, i videe da nema dualnosti.
Bodidarma, najrei dragulj ikada roen, doao je u Kinu. Kralj je
doao da ga vidi, i rekao mu je, Ponekad sam vrlo uznemiren. Ponekad u
meni ima mnogo napetosti i patnje.
107
misao, misao o saoseajnosti, ali nemoj da kae, Ah, divno! Ja sam veliki
svetac. Toliko mi je divna misao dola, da sam poeleo da celom svetu
pruim spasenje. elim da spasem svakoga. Ne govori tako. Dobra ili loa,
ti ostani svedok.
Meutim, u poetku e te mnogo toga odvraati. ta tada da se radi?
Ako si rasejan, budi rasejan. Nemoj da brine zbog toga, inae e ta briga
da postane tvoja opsesija. Budi rasejan! Bie nekoliko minuta rasejan, i
iznenada e se setiti, Ja sam rasejan, to je u redu, vrati se. Ne budi
depresivan. Ne reci, Bilo je loe, popustila mi je panja, jer e u tom
sluaju ponovo stvoriti dualnost: loe i dobro. Rasejan si - u redu, prihvati
to, vrati se. ak ni zbog rasejanosti nemoj stvarati sukob.
O tome je govorio Krinamurti. On je koristio vrlo paradoksalan
koncept. Govorio je da ako si nepaljiv, budi paljivo nepaljiv. To je u
redu! Odjednom e videti da si nepaljiv, obrati na to panju i vrati se
kui. Krinamurtija nisu razumeli zato to je on pratio Kraljevski Put. Da je
bio jogin, razumeli bi ga vrlo lako. Zbog toga je govorio da ne postoji
metod - na Kraljevskom putu nema metoda. Govorio je da ne postoje
tehnike - na Kraljevskom Putu ih nema. Govorio je da ne postoje spisi koji
bi ti pomogli - na Kraljevskom Putu nema spisa.
Rasejan si? - zapamti trenutak, trenutak kada si postao svestan da si
rasejan, i vrati se! To je sve! Ne stvaraj nikakav sukob. Ne reci, ovo je loe,
ne budi depresivan, frustriran zato to si ponovo izgubio panju. Nita nije
loe u rasejanosti - uivaj i u njoj.
Ako bude uivao u rasejanosti, ona e se deavati sve ree i ree. I
doi e dan kada rasejanosti vie nee biti - ali to nije pobeda. Ti nisi
potisnuo duboko u nesvesno sklonost svog uma ka lutanju. Ne. Ti si to
dopustio. I to je dobro.
To je tantriko miljenje, da je sve dobro i sveto. ak i kada si
nepaljiv, zbog neega je to potrebno. Ti moda nisi svestan zato je to
potrebno; na neki nain je to ptrebno. Ako moe da se osea dobro bez
obzira ta se deavalo, samo e tada slediti Kraljevski Put. Ako se bori
potiv bilo ega, ispao si sa Kraljevskog Puta i postao si obian vojnik,
ratnik.
Prevazii dualnost je carsko gledite;
savladavanje nemirnog uma je kraljevska praksa;
put ne-prakse je put svih Buda.
Nita ne treba da se praktikuje, jer praktikovanje stvara navike. Treba
da se postane svesniji, a ne uvebaniji. Lepota se deava kroz spontanost,
ne kroz vebu. Moe da praktikuje ljubav, moe da proe obuku. U
Americi se razmilja o stvaranju novog kursa ljubavi jer su ljudi skoro
zaboravili da vole. To je zaista udno! Ptice, ivotinje, drvee ne pitaju
nikoga, ne odlaze ni na kakav koled - a vole. A mnogi ljudi mi dolaze
Upravo sam pre nekoliko dana dobio pismo od jednog mladia. Kae,
Ja razumem - ali kako voleti? Kako se ponaati? Kako se pribliiti eni?
110
Samo dvadeset pet godina posle Nieove smrti - Nie je umro l900. - a ve
1925. fiziari su shvatili da mi nita ne znamo o Bogu, ali je jedna stvar
postala izvesna: materija je mrtva. Nema nieg materijalnog oko tebe, sve
je samo vibracija; preplitanje vibracija stvara iluziju materije.
To isto vidi i na filmu: na ekranu nema niega - samo ukrtanje
elektrine svetlosti, a ona stvara svu iluziju. Sada postoje i
trodimenzionalni filmovi; oni stvaraju trodimenzionalnost. Ceo svet je
potpuno isti kao i film na ekranu, poto je on samo elektrini fenomen samo si ti stvaran, samo je svedok stvaran, a sve ostalo je san. A Stanje
Bude znai da si trenscendirao sve te snove i ne preostaje nita to bi se
videlo - samo posmatra sedi u tiini; nema niega, nema objekta vienja,
samo je posmatra preostao - tada si dostigao budastvo, stvarnost.
Prolazan je ovaj svet;
poput utvara i snova, supstancije nema.
Odreci se i napusti svoju porodicu
Ove rei, Odreci se i napusti svoju porodicu, su bile pogreno
shvaene. Postoji i razlog, svi su se odricali i mislili da im je Tilopa
potvrdio ono u ta su verovali. Tilopa to nije mogao da kae, jer bi to bilo
suprotno celokupnom Tilopinom pravcu. Ako je sve poput snova, u emu
je onda smisao odricanja? Moe da se odrekne stvarnosti, snova ne
moe da se odrekne - to bi bilo tako glupo. Moe da se odrekne
materijalnog sveta, sveta utvara ne moe da se odrekne. Ujutro moe da
se popne na krov kue, da pozove sve iz okoline i da izjavi, Odrekao
sam se snova! Prole noi sam imao mnogo snova i ja sam ih se odrekao!
Svi e se smejati, mislie da si poludeo - niko se ne odrie snova. Postoji
samo buenje; niko se ne odrie snova.
Jednog jutra se zen Majstor probudio i upitao svog uenika, Sanjao
sam prole noi. Moe li mi protumaiti njegovo znaenje?
Uenik ree, Saekaj! Dozvoli da ti donesem olju aja.
Majstor je uzeo olju aja i upitao, ta je bilo sa snom?
Uenik odgovori, Zaboravi ga, jer san je san i nije mu potrebno
tumaenje. olja aja je dovoljno tumaenje - probudi se!
Majstor ree, Ispravno, potpuno ispravno! Da si mi protumaio san
izbacio bih te iz manastira, jer samo budale tumae snove. Dobro si uradio,
jer bih te u suprotnom zauvek izbacio i nikad vie ne bih pogledao u tvoje
lice.
Kada postoje snovi potrebna ti je olja aja, i zavri sa njima. Frojd,
Jung i Adler bi se zabrinuli da su uli za ovu priu, jer su proerdali svoje
ivote tumaei tue snove. Snovi treba da se prevaziu. Jednostavnim
znanjem da su to snovi ti ih transcendira - ovo je odricanje.
Tilopu su pogreno tumaili jer se mnogo ljudi na svetu odricalo,
presudilo sebi. Oni su mislili da je on rekao da se odreknu sveta. On nije to
rekao. Odreci se, rekao je, to znai, znaj da je to san.
113
stigao. Uao je sam, i Tilopa je bio sam. Tilopa je pogledao oko njega i
rekao, Doao si, to je u redu - ali zato sa ovolikom svetinom? ovek se
okrenuo, ali nije bilo nikoga. Tilopa ree, Ne gledaj iza! Gledaj u! svetina je tamo. I ovek je zatvorio oi i video itavu guvu: ena je
plakala, deca su cmizdrila i bila tuna; stajali su tamo, doli su da ga isprate
do izlaska iz grada - prijatelji, porodica, svi su bili tamo. I Tilopa je rekao,
Vrati se, ostavi gomilu. Ja iniciram pojedince, ne gomilu.
Ne, Tilopa nije mislio da napusti svet i ode u manstir. On nije toliko
glup. On nije mogao tako da misli - on je Probuen. To to je mislio bilo je
ovo: ako se odrekne snova, mostova, vezanosti - ne odnosa - ako se
odrekne svog uma, odjednom e se nai u umama i planinama. Moe
da bude na pijaci - pijaca e nestati. Moda e biti kod kue - kua e
nestati. Iznenada e se nai u umama i planinama. Odjednom si sam.
Samo si ti prisutan, niko vie.
Moe biti u gomili i sam, a moe biti sam u gomili. Moe biti u
svetu, ali ne sa svetom. Moe biti u svetu, a pripadati umama i
planinama.
To je unutranji fenomen. To su unutranje planine i unutranje ume,
a Tilopa nije nita govorio o spoljanjim umama i planinama, jer one su
takoe snovi. Himalaji su snovi vie nego pijaca u Puni, zato to su i
Himalaji spoljanji fenomen isto kao to je i pijaca. I ume su san. Ti treba
da doe do unutranjeg - stvarnost je tamo. Treba da se kree sve dublje i
dublje ka sreditu svoga bia, tada e stii na stvarne Himalaje, tada e
stii do stvarnih uma svoga bia, vrhova i dolina svoga bia, do visina i
dubina svoga bia. Tilopa je na to mislio.
Ako bez napora
ostane oputen u svom prirodnom stanju
A on je tako mislio zato to je oputenost prirodno stanje. Nije
prirodno da pobegne od ene i dece, to uopte nije oputenost. ovek koji
napusti enu, decu i prijatelje postae napet, ne moe da se opusti. Snani
napor odricanja stvara napetost.
Biti prirodan znai - ostati tamo gde jesi. Biti prirodan znai: gde god
da se nae, budi tamo. Ako si suprug, dobro; ako si supruga, divno; ako si
majka, u redu - to tako treba da bude. Prihvati bilo gde da jesi i to god da
jesi i sve to ti se dogaa, samo tada moe da bude oputen i prirodan,
inae nee moi da bude oputen i prirodan. Vai takozvani monasi,
sadhui, ljudi koji su pobegli od sveta, zapravo sa gomilama sede u
manastirima, oni ne mogu da budu oputeni i prirodni - oni moraju da budu
napeti jer su uradili neto neprirodno, oni idu protiv prirodnog toka.
Da, za nekolicinu to moe da bude prirodno. Zato ja ne kaem da treba
sebe da prisili da ostane na pijaci, jer e tada otii u drugu krajnost, i
ponovo raditi iste gluposti. Za nekolicinu moe biti potpuno prirodno da
budu u manastiru; tada oni i treba da budu u manastiru. Ono to treba da
zapamti kao kriterijum je da bude slobodan i prirodan. Ako si na pijaci
115
VIII
PRESECI KOREN
Pesma se nastavlja:
116
dobre ni loe. Kvalitet dobrog i loeg si ti uneo. Stvari nisu lepe ili rune;
one su jednostavno takve kakve su - kvalitet lepote ili runoe si ti stvorio,
to je tvoja interpretacija.
ta podrazumeva pod tim kada kae da je neto lepo? Postoji li
ikakav kriterijum lepote? Moe li da dokae da je neto lepo? Neko pored
tebe moe za istu stvar da pomisli, Ovo je runo! - tako da to nije neto
objektivno; niko ne moe da dokae da je neto lepo. Estetiari su napisali
hiljade i hiljade knjiga, i to je bilo dugo i naporno putovanje za
intelektualce, mislioce i filozofe koji su eleli da definiu lepotu - i jo nisu
u stanju da to uine. Oni su napisali znaajne knjige, velike rasprave, ili su
okolo naokolo, ali niko nikada nije bio u stanju da kae ta je sutina
lepote. Ne, to nije mogue, sve je to tvoja interpretacija.
Ti prvo naini stvari lepima. Zbog ovoga sam rekao da ti prvo stvara
klopku, a zatim upada u nju. Prvo pomisli da je ovo lice lepo - to je tvoja
kreacija, to je samo tvoja imaginacija, to je samo interpretacija tvoga uma;
to nije stvarno, to je samo psiholoki - i tada sam upada u klopku. Ti
iskopa jamu i zatim u nju upadne, zatim vie u pomo, i vapije pred
ljudima da te spasu.
Nita nije potrebno, kae tantra. Samo vidi ceo trik - sve je to tvoja
sopstvena kreacija.
ta podrazumeva pod tim da je neto runo? Da na zemlji nema ljudi,
da li bi postojala lepota ili runoa? Bilo bi drvea, naravno, i ono bi
cvetalo; padale bi kie, a leto i godinja doba bi se smenjivala - ali ne bi
bilo nieg lepog ili runog, sve bi to nestalo zajedno sa ovekom i
njegovim umom. Sunce bi izlazilo a nebo bi se uvee ispunilo zvezdama ali nita ne bi bilo lepo, i nita ne bi bilo runo. Samo je ovek to
proglaavao. Sada njega vie nema, i interpretacija je nestala; ta moe biti
dobro, i ta moe biti loe?
U prirodi nita nije dobro i nita nije loe. I, zapamti, tantra je oputen
i prirodan put. Ona hoe da te dovede do najdubljeg prirodnog fenomena
ivota. Ona hoe da ti pomogne da odbaci um - a um stvara razlike, i um
kae, ovo u izabrati a ovo odbaciti. Za ovo se zakai, a od onog pobegne
i tako ga izbegne. Pogledaj ceo fenomen. Potreban je samo pogled, nita
drugo; nije potrebna praksa - samo pogled na celu situaciju.
Mesec je divan; zato? Zato to su te vekovima ubeivali da je mesec
divan; vekovima su pesnici pevali o mesecu, vekovima su ljudi u to
verovali - sada je to postalo ukorenjeno. Naravno, postoji neto to se na
meseini deava: to je sasvim tano, osea mir, a meseina stvara
misterioznu atmosferu u prirodi; ona na neki nain hipnotie, pomalo
osea pospanost a jo si budan, i sve izgleda lepe; ona svetu daje kvalitet
snolikosti - zbog toga ludake zovemo lunaticima. Re lunatik potie od
rei luna, mesec. Oni su poludeli, postali poremeeni.
Mesec stvara neku vrstu ludila, mahnitosti, neuroze. To moda ima
veze sa vodom u tvom telu, ba kao to utie na more, pa nailazi plima.
Tvoje telo je sainjeno od 90% vode. Ako pitate fiziologe, oni e vam rei
da zbog uticaja meseca neto sa telom mora da se deava, jer je telo ostalo
118
deo mora. ovek je iz mora doao na kopno; ivot je nastao u moru. Ako
mesec utie na sva mora, naravno da e uticati i na sve morske ivotinje,
one su deo mora, a ovek je takoe doao iz mora. Vrlo, vrlo dugo je
putovao, ali to ne menja nita, njegovo telo jo uvek reaguje na isti nain; a
90% tvoga tela je voda, i to ne samo voda, ve morska voda, istog
hemijskog sastava, iste slanoe.
Devet meseci dete pliva u materici, pluta u morskoj vodi; materica
majke ispunjena je morskom vodom. Zbog toga trudnice jedu vie soli.
Njihovim matericama je potrebno vie soli kako bi odrale potreban
salinitet. A dete prolazi sve faze koje je prolo oveanstvo. U poetku ono
je ba kao riba, kree se okeanom majine materice, pluta. Malo pomalo,
tokom devet meseci ono prolazi milione godina. Fiziolozi su zakljuili da
ono tokom devet meseci prolazi sve faze ivota.
Moda zbog toga mesec deluje na tebe, ali tu nema nikakve lepote - to
je hemijski fenomen.
Neije oi ti se ine vrlo lepe. ta se deava? Te oi u sebi mora da
imaju kvalitet, hemijski kvalitet, neki elektrini kvalitet, mora da
oslobaaju neku energiju - one poinju da deluju na tebe. Kae da su
neije oi hipnotike, kao oi Adolfa Hitlera. Samo te na trenutak pogleda i
u tebi se neto dogodi, ti kae da su te oi vrlo lepe. ta podrazumeva pod
lepotom? Ti si neim dotaknut.
U stvari, kada kae da je neto lepo, ti nisi rekao da je neto lepo, ti si
rekao da te je to dotaklo na prijatan nain, to je sve. Kada kae da je neto
runo, ti si rekao da te je neto dotaklo na suprotan nain. Ti si odbijen, ili
si privuen. Kada te neto privue, to je lepo, kada te odbije, to je runo.
Ali ti si u pitanju, a ne predmeti, jer isti predmet moe da privue i nekog
drugog.
To se dogaa svakog dana; ljudi se uvek iznenade. Oni kau, Onaj
ovek se zaljubio u onu enu! Niko ne moe da veruje da se to dogodilo,
jer je ena runa. Ali za njega ta ena je olienje lepote. ta da se radi?
Nema objektivnog kriterijuma, ni ne postoji. Tantra kae da zapamti da
uvek kada izabere, uvek kada se odlui za ili protiv neeg, tvoj um igra
igru. Nemoj da kae da je neto lepo! Samo reci, Ja sam dotaknut na
prijatan nain, tako da u osnovi ostane ja. Ako jednom itav fenomen
prebaci na objekat, nita nee moi da rei, jer ako si promaio prvi
korak, promaie sam koren. Koren si ti, tako da kada si pod nekim
utiskom, to znai da na tvoj um neto deluje. A tada taj utisak, ta
privrenost stvara klopku, i ti poinje po njoj da se kree.
Prvo stvori lepog mukarca, a onda kree u poteru, tri za njim. A
posle nekoliko dana ivljenja sa lepim mukarcem ili enom, cela se
fantazija rui. Odjednom postaje svestan da si se prevario i da ta ena
izgleda obino. A mislio si da je ona bila Leila ili Julija, ili si mislila da je
on Manu ili Romeo, i iznenada, posle nekoliko dana, san je ispario i ena
je postala obina, ili je mukarac postao obian; tada prema njima osea
odvratnost, kao da su te oni prevarili.
119
Niko te nije obmanuo i nita sa tog mukarca ili ene nije nestalo,
tvoja sopstvena fantazija je nestala - jer fantazija ne moe da opstane. Ti
moe o neemu da sanjari, ali to ne moe dugo da traje. Fantazija je
fantazija! Ako zaista eli da sauva svoju fantaziju, im vidi lepu enu
smesta pobegni to dalje od nje. Tada e uvek moi da je se sea kao
najlepe ene na svetu. Tako fantazija nikad nee moi da se susretne sa
realnou. Tada je nita nee moi unititi. Moi e za tom divnom enom
uvek da uzdie, peva, vapije i plae - ali nikad nemoj da joj prie
blizu!
to joj se vie primakne, vie e realnosti, vie objektivne realnosti
o njoj otkriti. A kada doe do sudara objektivne realnosti i tvoje fantazije,
naravno da zna da e poraena biti - tvoja fantazija. Objektivna realnost ne
moe biti poraena.
Tako stvari stoje. A tantra kae da postane svestan: niko te ne
obmanjuje sem ti samog sebe. ena se ne trudi da bude vrlo lepa, ona ne
stvara oko sebe fantaziju, ti je stvara oko nje; ti u to veruje i sada si
izgubljen i ne zna ta da radi, jer fantazija ne moe da opstane nasuprot
realnosti. San mora da se prekine - i to je kriterijum.
Na Istoku su Hindusi stvorili kriterijum za istinu: istina je ono to traje
zauvek, zauvek, zauvek; a neistina je ono to traje samo trenutak. U tome
ne postoji neka druga razlika. Prolazno je neistina, a veno je istina. A
ivot je vean; egzistencija je vena. Um je prolazan - tako da sve to um
daje ivotu ostaje prolazno, to je boja kojom um boji ivot, to je
interpretacija. Vremenom interpretacija postaje potpuna, a um se promenio.
Ti ne moe da sauva interpretaciju jer um ne moa da uva dva
uzastopna trenutka iste situacije, istog stanja. Um nastavlja da se menja, um
je tok. On se ve promenio - u jednom trenutku zapaa da je neki ovek
lep, a u sledeem se um ve promenio. Sada e se zaljubiti u neto to vie
ne postoji, ak ni u tvom umu.
Tantra kae: razumi mehanizam uma i preseci koren. Ne biraj, jer
kada bira ti se identifikuje. Bilo ta da izabere, neizbeno postaje jedno
s tim.
Ako voli automobil, neizbeno postaje jedno sa njim. Prilazi sve
blie i blie; ako ti ga ukradu, neto iz tvog bia je ukradeno. Ako neto sa
kolima nije u redu, nee biti u redu ni sa tobom. Ako se zaljubi u kuu,
postaje jedno sa kuom. Ljubav podrazumeva identifikaciju; prilazi sve
blie, kao kada postavi blizu dve svee, priblii ih sve vie, priblii ih
sasvim - dobie jednu. To je identifikacija. Kada se dva plamena sve vie i
vie priblie, postaju jedan.
A kada si sa neim identifikovan, ti gubi svoju duu. To je u svetu
znaenje gubitka due: identifikovao si se sa milion stvari, i sa svakom
identifikacijom deo tebe postaje stvar.
Izbor stvara identifikaciju.
Identifikacija stvara hipnotiko stanje sna.
120
stvari koje se ne mogu rei; zbog tebe i tvog poverenja ja to mogu. Zato je
uenje bilo mogue, zbog toga je uzleteo u najvie nebeske visine.
Sada se potrudite da razumete sutru.
Preseci koren drvetu i lie e uvenuti;
preseci koren svog uma i samsara, svet, e pasti.
Svetlost bilo koje svetiljke rasterae u trenutku
tamu dugih kalpi, dugih godina, milenijuma;
samo bljesak jarke svetlosti uma,
sagoree veo neznanja.
Preseci koren drvetu i lie e uvenuti. Ali ljudi se obino trude da
poseku lie. To nije nain; tako se koren nee osuiti. Naprotiv, ako see
lie, jo e ga vie izrasti iz drveta; ako odsee jedan list izrae tri, jer
sekui lie, koren postaje jo aktivniji kako bi zatitio drvo. Svaki
batovan zna kako da dobije drvo guste i zbijene kronje - samo poni da
ga potkresuje. Ono e postati sve gue i gue i gue, jer na taj nain
drvetu stvara izazov: odsee jedan list, a drvo e poslati tri da zatiti telo
drveta, zato to je lie povrina tela drveta.
Lie ne postoji samo radi tvog zadovoljstva, da ga gleda i sedi u
njegovoj hladovini; ne, lie je povrina drveta. Preko lia drvo upija
suneve zrake, preko lia drvo oslobaa paru, preko lia je drvo u dodiru
sa kosmosom. Lie je koa drveta. Ako posee jedan list koren je
izazvan: umesto njega poslae tri; on postaje oprezniji, ne moe da ostane
uspavan. Neko pokua da uniti drvo i ono se brani - a isto se to deava i u
ivotu, jer ivot je takoe drvo.
Tu su i koren i lie. Ako odesee bes, pojavie se tri lista umesto
njega, bie tri puta benji. Ako odsee seks, bie nenormalno opsednut
seksom. Odseci bilo ta i posmatraj, i videe da e ti se tri puta vie toga
deavati. I tada e um da kae, Odseci jo, ovo nije dovoljno! Tada e
rezati vie, i vie e toga nadolaziti - sada si u zaaranom krugu. Um e
nastaviti, Odseci vie, jo uvek nije dovoljno. Na taj nain e mnogo lia
izrasti. Moe da odsee celu granu, ali to nee nita promeniti zato to
drvo postoji zahvaljujui korenu, ne liu.
Tantra kae da se ne trudi da kree lie - bes, pohlepu, seks, ne
brini se zbog toga; to je naprosto glupo. Samo jednostavno pronai koren i
preseci ga, i samim tim e se drvo osuiti samo od sebe. Lie e nestati,
grane e nestati - ti samo preseci koren.
Identifikacija je koren, a sve ostalo nije nita drugo do lie. Biti
identifikovan sa pohlepom, biti identifikovan sa besom, biti identifikovan
sa seksom je koren. I, zapamti, svejedno je da li si identifikovan sa
pohlepom, seksom ili ak sa meditacijom. Ljubav, moksha, Bog, svejedno,
to je isto identifikacija. Biti identifikovan je koren, a sve ostalo je nalik
liu. Ne rei lie, ostavi ga, nema u liu nieg loeg.
125
Zato koriste istu re? Zato stvaraju konfuziju? Postoji razlog za to jer kada se Um sa velikim U pojavi, um sa malim u je u njega
jenostavno apsorbovan. Kao to se reka uliva u okean, milion umova oko
velikog Uma upada u njega, energija je ponovo apsorbovana.
Energija pohlepe, besa, ljubomore se kree spolja, centrifugalno.
Iznenada, kada Um sa velikim U stigne, svedok tamo sedi posmatrajui u
tiini, i sve reke menjaju svoj tok. One su se kretale centrifugalno, prema
periferiji; iznenada, one se vraaju, postaju centripetalne; poinju da se
ulivaju u veliki Um - sve je apsorbovano. Zbog toga se koristi ista re.
Samo bljesak jarke vetlosti uma
sagoree veo neznanja.
U samo jednom trenutku sve neznanje je sagorelo - ovo je trenutno
prosvetljenje.
Ko god prione za um
ne vidi istinu koja je iza uma.
Ako se zakai za um, pohlepu, emocije, nee biti u stanju da vidi
ono to je iza uma - velikog Uma - jer ako se zakai, kako moe da vidi?
Ako se zakai tvoje oi e zatvoriti kaenje. A ako se zakai za objekat,
kako moe da vidi subjekat? Ovo kaenje treba da bude odbaeno.
Ko god prione za um je identifikovan,
i ne vidi istinu koja je iza uma.
Ko god nastoji da praktikuje Dharmu
ne nalazi istinu koja je iza prakse.
Sve prakse su u umu. Sve to radi je iz uma. Samo svedok nije u
umu, zapamti ovo.
Tako, ak i kada radi meditaciju ostani svedok, neprekidno gledaj ta
se deava. Vrti se u dervikoj meditaciji? - vrti se, vrti koliko god moe,
ali ostani unutranji svedok i gledaj kako se telo vrti. Telo nastavlja da se
vrti sve bre i bre, i to se telo bre vrti, dublje osea da se tvoj centar ne
kree. Ti ostaje miran, telo se vrti kao toak, ti stoji upravo u sredini. to
se telo bre kree, dublje doivljava injenicu da se ti ne kree, i distanca
je stvorena.
to god da radi, ak i kad meditira, ja ne izuzimam nita, ne kai se
ni za meditaciju, jer e doi dan kada e i to kaenje biti odbaeno.
Meditacija postaje savrena kada i sama otpadne. Kada je meditacija
savrena, nema potrebe da meditira.
Zato neprekidno budi svestan da je meditacija samo most, ona treba da
se prevazie. Most nije mesto na kome se zida kua. Mora ga proi i otii
iza njega. Meditacija je most; mora i sa njom da bude oprezan, inae
moe da prestane da se identifikuje sa besom, pohlepom, a da se
128
Zapamti ovo jer u govoriti o tantri zbog onih kojima treba pomoi da
kroz to prou; nekad u govoriti o jogi, jer e to pomoi drugima. Ti samo
razmisli o svojim sopstvenim sklonostima, sledi svoj sopstveni oseaj. Ja
sam ovde da ti pomognem da postane to to jesi, ne da bih te zbunio. Ali
ja treba da kaem toliko toga zato to moram da pomognem mnogima. Pa,
ta da radi? Samo nastavi da me slua. to god nae da je hranljivo,
svari to; dobro to savai, svari; neka to postane tvoja krv i tvoje kosti,
sama sr tvojih kostiju - ali sledi svoje sopstvene sklonosti.
A ja sam toliko upijen u tantru kada o njoj govorim zato to sam
takav; ja ne mogu da budem delimian, ja sam potpun to god da radim.
Ako govorim o tantri, ja sam potpuno u njoj, tada nita nije bitno, samo je
tantra bitna; to ti moda daje laan utisak. Ja ne uporeujem kada govorim,
meni neto nije vanije od neeg drugog. Tantra je najvie, vrhovno
cvetanje. To je tako zato to ako neto gledam sa totalnou, to jeste tako.
Ako govorim o jogi, ponovo e se dogoditi isto, jer sam potpun. To nema
nita ni sa tantrom ni sa jogom - to je moja totalnost koju prenosim na sve.
Kada govorim o jogi i Patanaliju, ponovo u rei da je to poslednje.
Zato, ne budi zbunjen; seti se uvek da je to moja totalnost i moj
kvalitet koji u to unosim. Ako ovo moe da zapamti, bie ti od pomoi;
ak te ni moje paradoksalno bie nee zbuniti.
IX
IZA I IZA
Pesma se nastavlja:
Ne treba davati ni primati,
ve ostati prirodan - jer Mahamudra
je iza svih prihvatanja i odbacivanja.
Poto alaya nije roena,
niko je ne moe omesti ili zaprljati;
boravei u carstvu neroenosti,
sve e se pojave rastvoriti u Dharmati,
a samovolja i samovanost ieznue u nitavilu.
19. februar l975.
Postoje druge stvari osim novca, a novac sam po sebi ne moe nikoga da
usrei.
Sin ga je sasluao i rekao, Moda si u pravu, ali sa novcem ovek
moe da bira tugu po sopstvenoj elji - moda ne moe da kupi sreu, ali
moe da izabere svoju tugu, moe da bude bedan na svoj sopstveni nain.
Siromaan ovek je bedan bez svog izbora; bogat ovek je bedan po
sopstvenom izboru - u tome je sva razlika. On bira svoju bedu, a to je neka
vrsta slobode. Siromanom oveku se beda jednostavno deava kao kob,
sudbina; on nema izbora. Religiozan ovek bira svoju bedu, zbog toga je on
pomalo radostan; nereligiozan ovek pati zbog svoje bede jer nema drugog
izbora. Obojica ive u istom jo svetu, ali religiozan ivi poput
imperatora, udeljujui, pruajui, inei milosrdna dela.
Budizam, ainizam, taoizam, stvorili su trei tip uma koji vie nije ni
prosean ni natprosean; u stvari, to i nije um. Najbolje bi bilo da se nazove
ne-um. Pokuaj da razume kvalifikaciju. Prosean um, natprosean um koji mu je samo suprotnost, ali je jo uvek u istoj jo dimenziji - i ne-um,
koji su stvorili budizam, ainizam, taoizam. ta je ne-um? - trei pristup
realnosti.
Budizam i ainizam ne propovedaju milosre, oni propovedaju
ravnodunost. Oni ne kau, Daj! jer je davanje deo primanja, to je isto
podruje. U primanju ti od nekog prima, u davanju tebi neko daje, ali
podruje ostaje isto. Dimezija se ne menja, menja se samo pravac. Budizam
propoveda ravnodunost, neposedovanje. Naglasak je na neposedovanju, ne
na davanju. Ne treba da poseduje, to je sve. Ne treba da nastoji da
poseduje stvari ili ljude; ti jednostavno odbacuje svet posedovanja. Nije
stvar u primanju ili davanju, jer oba pripadaju svetu posedovanja. Moe da
deje samo ono to poseduje; kako moe da daje ono to nema? Moe
da da samo ono to si pre toga stekao; moe da da samo ono to si pre
toga dobio - kako bi inae to mogao da da? Na svet si doao bez iega, bez
poseda; i napustie svet bez ikakvih poseda.
Ti u svetu moe da bude na dve strane: na strani onih koji tragaju za
sve vie i vie, koji uzimaju sve vie i vie, i upijaju sve vie i vie, i
nastavljaju da se goje; na drugoj strani su oni koji daju sve vie i vie, i
postaju sve mraviji i mraviji i mraviji. Buda kae da ne treba da
poseduje; ne treba da izabere nijednu stranu. Samo budi u stanju
neposedovanja.
Ovaj ovek, ovaj trei tip oveka, koga nazivam ne-um, nee biti tako
sretan, radostan, kao natprosean ovek. On e pre biti utljiv, spokojan,
tih; on e biti u dubokom zadovoljstvu - ali ne radostan. Na njegovom licu
nee nai osmeh; nee nai nijednu statuu nasmeenog Bude, ili
nasmeenog Mahavire, ne. Oni nisu radosni, nisu sretni. Oni nisu jadni,
naravno, ali nisu ni sretni - oni su ispali iz sveta bede i sree. Oni su
jednostavno oputeni, ravnoduni prema stvarima i svetu stvari; oni su
izdvojeni, otueni. To je anashakti, otuenost, ravnodunost. Takvi ljudi
oko sebe ire izvestan kvalitet tiine, moe da oseti tu tiinu.
135
Ali Tilopa ide iza ova tri tipa; Tilopa ide iza sva tri tipa, i sada postaje
teko klasifikovati ga. Obian um trai vie; natprosean um nastoji da daje
vie; ne-um, ravnoduan, nedotaknut, niti daje, niti prima - kako onda
nazvati Tilopin um? Tilopa je etvrti tip, a etvrti je poslednji i najvii, vie
ne postoji iza. On ak nije ne-um, on nije um kao takav - jer je i u ne-umu
jo prisutan negativ uma. Naglasak je na ravnodunosti prema stvarima i
svetu stvari, ali je tvoj fokus jo uvek na njima: Ostani ravnoduan,
nedotaknut! Ti ne poseduje stvari, ali vodi rauna kako ih ne bi
posedovao; ostaje izdvojen, ali mora da podstie sebe da bude oprezan
kako ne bi posedaovao nita. Neka ti sutina ovog bude jasna: naglasak je
jo uvek na stvarima - budi ravnoduan prema svetu!
Tilopa kae da naglasak treba da bude na tebi samom, ne na stvarima.
Poivaj u samom sebi; ne budi ak ni ravnoduan prema svetu, jer ak i ta
ravnodunost jo uvek stvara vrlo suptilan most prema svetu. Fokus ne
treba da bude na drugima. Okreni svoj ivot sasvim unutra. Ne brini o
svetu, stvarima, ne budi ak ni ravnoduan prema njima. Ne trai vie, ne
trudi se da daje vie, ne budi ravnoduan prema svetu. To je kao da je svet
jednostavno nestao. Ti si centriran u sebi, sedei unutra, ne ini nita. Ceo
tvoj fokus se promenio, potpuno se izvrnuo.
To je kao da je ceo svet potpuno nestao;
u njemu nema nueg da se d, nieg da se primi,
nieg prema emu moe biti ravnoduan.
Smo ti jesi.
ivi u svojoj svesnosti
i to je sav tvoj svet.
Nita vie ne postoji.
To je stanje iza uma i iza ne-uma. To je vrhunsko, najvie stanje
razumevanja. Nieg nema iza ovog. I eleo bih da vam kaem: nikada
nemojte biti zadovoljni ukoliko ovo ne postignete. Zato? Zato to je
obian ovek bedan. On trai sve vie i to se nikada ne moe zadovoljiti,
tako da beda ostaje prisutna, beda se nastavlja, postajui sve vea i vea i
vea.
ovek natprosenog uma, o kome ue religije, je radostan, ali duboko
unutra tuan. ak i njegova radost izvire iz tuge. To znai da ako hoe da
se nasmei, osmeh mu ne nailazi; znai da on pozira, kao da je tamo
prisutan fotograf a on ini odreeni gest koji zapravo u sutini ni ne postoji.
Tada je bolje biti onaj prvi, moe se bar nasmeiti; osmeh nije naroito
dubok, ali ga bar malo ima. Ali ne zadugo. Sve to moe da da uskoro e
biti iscrpljeno, a tada, tada e radostan osmeh nestati. elee da daje vie,
i uskoro e se nai u istoj neprilici kao i prvi, obian ovek.
Moda e drugom tipu oveka biti potrebno malo vie vremena da
razume i prepozna bedu, ali e beda doi. Radost koju praktikuje u
damijama, hramovima, manastirima ne moe da bude jako duboka i ne
moe da postane pravo stanje stvari. Ona ne moe da traje veno. Ti e je
izgubiti. Njena prava priroda je takva da ona moe da bude samo
trenutana. Zato ona moe da bude samo trenutana? Zato to e doi
136
trenutak, doi e do granice iza koje vie nee moi da daje jer vie
nee imati. Zbog toga ovaj drugi tip uma pravi kompromise. Prosean i
natprosean um imaju isti kvalitet: oni sklapaju kompromise. A
kompromise e pronai svuda.
ovek prvo poinje da sakuplja stvari, a zatim ih udeljuje. Ili e
zaraditi sto rupija i pokloniti od toga deset odsto, jer je to jedini mogui
nain. Ako ti odmah pokloni svih sto rupija vie nee imati ta da
poklanja. Nastavlja da sakuplja stvari, a zatim ih razdeljuje.
Muhamedanci kau da treba da pokloni petinu svoje zarade; budi
milosrdan samo sa petinom svoje zarade. Zato? Zato to je to kompromis;
inae ne bi imao ta dalje da poklanja. Tako, prvo sakuplja, zatim
udeljuje. Sakupljaj da bi udelio, obogati se da bi mogao da bude
milosrdan, eksploatii da bi mogao da pomae. Ovo je apsurdno! Ali ovo
je jedini mogui nain: most izmeu prosenog i natprosenog.
ak i ovek prosenog uma misli i veruje da bi poklanjao, pomagao
ljudima ako bi imao dovoljno. I, naravno, kada ima dovoljno, on to takoe
radi, daje poklone bolnicama, centrima za borbu protiv raka, poklanja
bibliotekama ili koledima. Prvo eksploatie, zatim poklanja; prvo te
opljaka, a zatim ti pomae. Izmeu pomagaa i otimaa ne postoji razlika;
u stvari, oni su ista osoba: desna ruka otima, leva pomae; oni pripadaju
istoj dimenziji stvari.
Trei ovek, ovek ne-uma, u boljoj je situaciji nego prva dva.
Njegova tiina moe da traje due, ali on nije blaen. On ne osea
blaenstvo - on nije nesrean, nije jadan, ali je njegovo stanje negativne
prirode. On je poput oveka koji nije bolestan jer lekari ne mogu da
pronau nikakvu bolest, ali nije ni zdrav jer se ne osea dobro. On nije
bolestan, a nije ni zdrav - on se nalazi upravo u sredini. Nije jadan, nije
sretan - on je jednostavno ravnoduan. A ravnodunost moe da ti prui
tiinu, ali tiina nije dovoljna. To je dobro, to je divno, ali time ne moe
biti zadovoljan; pre ili kasnije poee da se dosauje.
Ovo se dogaa ako ode u planine. Poto ti je dosadio gradski ivot Bombaj, London, Njujork - dosadila ti je buka, saobraaj, i sva ta mahnitost
koja se stalno nastavlja, ti bei na Himalaje. Ali posle nekoliko dana, tri,
etiri, pet, najvie sedam - poinje da se dosauje u tiini. Poinje da
ezne za gradskim ivotom: klubovima, bioskopima, prijateljima.
Tiina nije dovoljna, jer tiina ima prirodu smrti, a ne prirodu ivota.
Ona je dobra na odmoru, dobra je na izletu, dobra je da za nekoliko dana
izae iz svojih svakodnevnih briga i da nekoliko trenutaka bude tih;
uivae, ali ne moe da uiva zauvek. Uskoro e biti zasien; uskoro
e osetiti da ona nije dovoljna. Ona nije hranljiva. Tiina e te zatititi od
bede i sree, od uzbuenja, ali ona po sebi nije hranljiva. Ona je negativno
stanje.
etvrto stanje, na koje ukazuje Tilopa - ono koje se ne moe izrei i
koje je nastojao da kae Naropi i njegovoj veri, njegovoj ljubavi i
njegovom poverenju - je stanje blaenstva, tiine i poverenja, u njemu
postoji pozitivnost. To nije obina tiina. Do nje se ne dolazi kroz
137
neprirodan. Tako su nastali hirovi. Sreo sam veoma mnogo hirovitih ljudi
koji su od prirodnog uenja nainili neto potpuno neprirodno. Na primer,
dobro je koristiti organsku hranu, nita u tome nije pogreno, ali ako
postane suvie zabrinut, ako neprekidno brine tako da svakog trenutka
misli na organsku hranu i nita organsko ne dozvoli telu, tada si preterao.
Poznajem ljude koji veruju u prirodnu terapiju, naturopatiju, i oni su
postali toliko neprirodni u svojoj naturopatiji da ne moe da poveruje
kako se to moglo dogoditi. Dogodilo se. Ako je nastala deformacija u umu,
tada je to ve postalo neprirodno. Re oputenost mora neprestano da se
pamti, inae e postati hirovit, moe da postane manijak; i tada e uzeti
samo deo toga i toliko e se deformisati da e prirodno okrenuti u
neprirodno.
Oputenost i prirodnost je Tilopa i to je celo uenje. On ne moe da
kae da ne treba da uzima i deli, ali je on to rekao, tako da mora da je
mislio na neto drugo.
Ne treba davati ili primati, ve ostati prirodan
U tome je skriveno znaenje: ostati prirodan. A ako se, ostajui
prirodan, dogodi da daje - divno! Ako ti, ostajui prirodan, neko neto d i
ti primi, to je prirodno. Ali ne pravi od ovog profesiju. Ne uznemiruj se
zbog toga.
jer Mahamudra je iza svih prihvatanja i odbacivanja.
Lao Ce ui prihvatanje. A Tilopa ui neto to je iza odbacivanja i
prihvatanja. Tilopa je zaista jedan od najveih Majstora.
Ti odbaci neto i postaje neprirodan - na taj nain mi moemo da
razumemo. Ti si iznutra besan i to odbacuje jer ti uenje o maralnosti tako
nalae, i zbog mogunosti da te bes odvede u sukobe, nasilje. I nije lako
iveti sa besom, jer ako treba da ivi sa besom, nee moi ni sa kim vie
da ivi. To stvara tekoe, i tada su uitelji morala tu, uvek spremni da ti
pomognu, i kau, Savladaj to, odbaci, ne budi ljut, odbaci! Ti poinje da
odbacuje.
U trenutku kada odbaci poinje da biva neprirodan, jer bilo ta da
ima, priroda ti je to dala - ko si ti da to odbaci? Deo uma sa drugim
delom igra igru gospodara? - a oba su delovi istog. To nije mogue. Ti
nastavlja da igra igru. A deo uma koji je besan se ne uznemirava zbog
dela uma koji se trudi da to prikrije, jer kada trenutak doe, on bukne. Tako
da ne postoji nevolja sa delom koji je besan, delom gde se nalazi seks,
delom gde se nalazi pohlepa. Ti nastavlja da se bori, troi, podsties sebe
na milion naina i uvek ostaje podeljen, u sukobu, fragmentaran.
Jednom kada odbaci, postaje neprirodan. Ne odbacuj. Naravno,
prihvatanje dolazi odmah: ako ne odbija, tada prihvata. To je suptilno,
delikatno. Tilopa kae da ak i kada prihvati, u tome ima odbacivanja, jer
kada kae, Da, ja prihvatam, duboko unutra si ve odbacio. Jer zato bi
142
X
VRHOVNO RAZUMEVANJE
Pesma se nastavlja:
Vrhovno razumevanje
transcendira svako ovo i ono.
Vrhovna akcija
bez prianjanja grli ogromnu punou izvora.
Vrhovno dostignue
je realizovati imanentnost bez nade.
Na poetku jogi osea svoj um
kako se obruava poput vodopada;
na sredini toka, kao Gang,
on plovi polako i neno;
na kraju to je ogroman beskrajni okean
gde se svetlost sina i majke sliva u jedno.
20. februar 1975.
die, time isti grlo. Ono treba da bude naterano na pla - ak je i prvi udah
socijalan; drugi su tu i oblikuju ga od samog poetka.
U tome nema nieg pogrenog! To treba da se uradi, ali treba da se
uradi na takav nain da dete nikad ne izgubi svoju svesnost, da ne postane
identifikovano sa obrascima kulture, duboko unutra ostajui jo uvek
slobodno, znajui da pravila treba da se slede ali da ona nisu ivot, i takoe
znajui da treba da bude poduavano. I to je ono to e dobro drutvo
uiniti, poduavae: Ova pravila su dobra, ali postoje i druga, i ona nisu
apsolutna i od tebe se ne oekuje da se njime ogranii - jednog ih dana
mora prevazii. Drutvo je dobro ako svoje lanove poduava
civilizovanosti i transcendenciji; tada je drutvo religiozno. Ako ono nikad
ne poduava transcendenciju ovoga, tada je ono svetovno i politiko, tada u
njemu nema religioznosti.
Mora da saslua druge sa izvesnog odstojanja, a tada pone da
slua sebe. Na kraju mora da se vrati originalnom stanju. Pre nego to
umre, ponovo mora da postane nevino dete - oputen, prirodan; jer sa
smru ti ponovo ulazi u dimenziju u kojoj si sam. Upravo kao u majinoj
utrobi, u smrti e ponovo ui u carstvo samoe. Nikakvo drutvo tamo ne
postoji. A tokom ivota treba da pronae nekoliko mesta, nekoliko
trenutaka kao to su oaze u pustinji, gde samo zatvori oi i odlazi iza
drutva, kree se unutar sebe, unutar svoje sopstvene materice - to je ono
to znai meditacija. Drutvo je tu; ti samo zatvori oi i zaboravlja na
njega i ostaje sam. Tamo ne postoje pravila, nije potreban karakter, ni
moralnost, ni svet, ni jezik. Unutra moe da bude oputen i prirodan.
Rasti u svojoj oputenosti-i-prirodnosti. ak i ako je potrebna
spoljanja disciplina, unutra ostani divalj. Ako unutra moe da ostane
divalj a jo uvek radi stvari koje su potrebne druvu, uskoro e doi do
take kada e jednostavno transcendirati.
Ispriau vam jednu priu a onda u prei na sutru.
To je sufi pria: Starac i mladi su putovali sa magarcem. Skoro su
stigli do grada; obojica su hodala pored magarca. Deca iz kole su prolazila
pored njih, kikotala su se i smejala, i rekla, Pogledajte ove budale, imaju
pored sebe zdravog magarca, a oni peae. Bar bi starac mogao da sedne na
magarca.
Sluajui decu, starac i mladi su se zapitali, ta da radimo? Ljudi
nam se smeju i uskoro emo ui u grad, bolje da posluamo ono to su
rekli. Tako je starac seo na magarca, a mladi ih je pratio.
Kada su se pribliili drugoj grupi ljudi, ovi su ih pogledali i rekli,
Pogledajte! - starac sedi na magarcu a jadni deak hoda. To je besmisleno!
Starac moe da hoda, treba deaku dopustiti da jae na magarcu. Tako su
se oni zamenili: starac je poeo da peai, a deaku je dozvoljeno da jae.
Naila je sledea grupa i rekla, Pogledajte ove budale! Izgleda da je
onaj deak vrlo arogantan. Moda je starac njegov otac ili uitelj a peai,
dok deak sedi na magarcu - to je protiv pravila! ta da rade? Obojica
odluie da sada postoji jo samo jedna mogunost: see obojica na
magarca; tako to i uradie.
151
drugi je lo, on zna ta je zlo - ali obojica su delovi, polovine. Dobar ovek
nije ceo jer on ne zna ta je loe; njegova dobrota je siromana, njemu
nedostaje uvid koji daje zlo. Lo ovek je takoe polovina; njegovo
nevaljalstvo je siromano, on nije bogat jer ne zna ta je dobrota. A ivot je
sve ovo zajedno.
ovek koji zaista razume nije ni dobar ni lo, on razume i jedno i
drugo. I kroz to pravo razumevanje on transcendira oba. Mudrac nije ni
dobar ni lo ovek. Ne moe ga ograniiti nijednom kategorijom,
pregraditi ga, ne moe ga svrstavati. On je neuhvatljiv, ne moe da ga
zadri. I to god da o njemu kae, to e biti samo polovina, to nikad nee
biti potpuno. Mudraci mogu da imaju mnogo pratioca i prijatelja, i oni
mogu pomisliti da je on Bog jer vide samo dobru stranu. A mudrac moe
da ima i neprijatelje i protivnike, a ovi mogu pomisliti da je on inkarnacija
avola, jer znaju samo lo deo. Ali ako zna mudraca, on nije nijedno - ili
je oba zajedno; oba imaju isto znaenje.
Ukoliko su oba dela zajedno, dobar i lo, nisi nijedno - jer to jedno
drugo ponitava, negira jedno drugo, i ostala je praznina.
Ovaj koncept Zapadni um vrlo teko moe da razume jer je potpuno
odvojio Boga od avola. Sve to je loe pripada avolu, a to je dobro
pripada Bogu; njihove teorije ih razgraniavaju, raj i pakao stoje odvojeno.
Zbog toga hrianski sveci izgledaju pomalo siromano u poreenju sa
tantrikim mudracima, vrlo siromano; samo dobri, jednostavni; oni ne
poznaju drugu stranu ivota. I zbog toga se oni uvek plae druge strane,
uvek drhte od straha. Hrianski sveci su stalno molili Boga da ih zatiti od
zla. Zlo je uvek iza nekog ugla; oni ga izbegavaju, a kada eli neto da
izbegne, to ti je neprekidno u umu. Oni se plae, drhte.
Tilopa ne poznaje drhtanje, ni strah, i on nikada ne moli Boga da ga
titi; on je zatien. ta je njegova zatita? On je doiveo sve, on se kretao
do najudaljenijeg kutka zla i doiveo je Boansko, i sada poznaje oba
aspekta iste stvari. I sada, niti je zabrinut zbog dobrog, niti je zabrinut zbog
loeg; sada ivi oputen i prirodan, samo ivi; on nema unapred odreene
koncepte. I on je nepredvidljiv.
Ne moe da predvidi Tilopu; moe da predvidi Sv. Augustina,
moe da predvidi druge svece, ali ne moe da predvidi tantrike
mudrace; ne moe - jednostavno su nepredvidljivi. Jer on e u svakom
trenutku da odgovori, a niko ne zna na koji nain, niko to ne zna; ak ni on
sam ne zna. U tome je lepota toga, jer ako zna svoju budunost nisi
slobodan ovek, ti se kree po odreenim pravilima, tada si prefabrikovan
karakter, tada nekako reaguje, ali ne odgovara.
Niko ne moe da kae ta e Tilopa u odreenoj situaciji da uradi; to
zavisi; celokupna situacija e doneti odgovor. A on nije ni naklonjen
neemu, ni nenaklonjen - nijedno od ta dva. On e delati, nee reagovati;
on nee reagovati iz svoje prolosti, on nee reagovati u zavisnosti od
svojih planova za budunost, iz sopstvenih ideala. Ne. On e delati ovde i
sada, odgovor e biti potpun; niko ne moe da kae ta e se dogoditi.
Razumevanje transcendira dualnost.
154
Vrhovno razumevanje
prevazilazi svako ovo i ono.
Vrhovna akcija
bez prianjanja grli ogromnu punou izvora.
Tilopa kae, budi oputen i prirodan - ali on ne misli da bude lenj i da
ode da spava. Naprotiv, kada si oputen i prirodan, deava se da si mnogo
snalaljiviji. Postaje vrlo kreativan. Vie se ne deava aktivnost - to je
akcija. Opsednutost zaposlenou ne moe vie da opstane, nee je biti, ali
ti e postati vrlo snalaljiv, kreativan. inie milion stvari, ali ne zbog
neke opsesije, ve jednostavno zato to si ispunjen stvaralakom energijom.
Kreativnost lako dolazi oveku koji je oputen i prirodan. to god da radi,
to postaje udo. to god da radi, to postaje deo umetnosti, to god da kae,
to postaje poezija. Svaki njegov pokret je prefinjen. Ako vidi Budu da
hoda, sam njegov hod je kreativnost; samim svojim hodom on stvara ritam,
samim svojim hodom on stvara milje, atmosferu oko sebe. Ako Buda
podigne ruku, on menja klimu svuda oko sebe. Ali ne ini on te stvari, one
se same deavaju. On nije initelj.
Miran, utvren u sebi, spokojan, sabran, iznutra sjedinjen,
osea kako beskrajna energija obasipa sve,
prelivajui se u svim pravcima,
svaki njegov trenutak je kreativnost,
kosmika kreativnost.
Zapamti ovo. Ovo treba da se zapamti jer mnogi mogu pogreno da
razumeju. Mogu da pomisle, Nije potrebna nikakva aktivnost, pa
zamiljaju, Nije potrebna nikakva akcija. Akcija ima drugaiji kvalitet
svega! Aktivnost je patoloka.
Ako ode u ludnicu, videe aktivne ljude, svaki ludak neto radi jer je
to jedini nain da zaboravi na sebe. Moe da naie na nekoga ko trista
puta dnevno pere ruke jer veruje da su prljave. U stvari, ako ga sprei da
trista puta dnevno pere ruke, on nee biti sposoban da ostane sam sa
sobom, to e biti previe za njega. To je beg.
Politiari, bogati ljudi, monici, svi su oni ludi. Ne moe da ih
zaustavi, jer ako ih zaustavi nee znati ta da rade; tada su baeni u sebe
same, a to je previe.
Jedan moj prijatelj mi je priao kako su on i njegova ena bili pozvani
na neku zabavu; a imali su malo dete, divno, i, naravno, vrlo aktivno, kakva
ve deca mogu da budu. Tako da su ga zakljuali u sobu i rekli mu, Ako se
bude lepo ponaao i ne bude pravio nikakvu buku, daemo ti to god
trai, a vratiemo se za jedan sat. Dete je bilo namamljeno: sve to bude
trailo, dobie. Zaista se doro ponaalo. U stvari, nije nita radilo; stajalo je
u uglu sobe jer: to god da uradim, oni mogu da preokrenu niko ne zna,
niko ne moe znati umove odraslih - ta je pogreno, a ta dobro; a oni jo
mogu i da promene miljenje. Tako da je ostao zatvorenih oiju, ba kao
meditant.
156
Neka samo cvet rue bude u sobi, i ta soba vie nee biti ista jer cvet
rue ima svoju sopstvenu auru, svoje bie. On e da deluje: delovae na
tvoje razumevanje, delovae na sve to kaem - a totalnost se kree, ne
delovi. Mnogo se toga deava, ali niko nije delatelj.
ogromnu punou izvora bez prianjanja.
A ako nisi delatelj, kako se prianjanje moe dogoditi? Uradi malu
stvar i postaje privren. Kae, Ja sam to uradio. Voleo bi da svi znaju da
si uradio ovo i ono. Taj ego je prepreka vrhovnom razumevanju. Odbaci
delatelja i dozvoli stvarima da se dogode. To je ono to je Tilopa
podrazumevao pod oputenou i prirodnou.
Vrhovno dostignue
je ostvariti imanentnost bez nade.
To je vrlo duboka stvar, vrlo suptilna i prefinjena. Tilopa kae, ta je
vrhovno dostignue? To je ostvarenje imanentnosti bez nade; to unutra,
unutranji prostor je savren, apsolutan - bez nade. Zato je on u to uveo
ovu re nada?
Jer sa nadom dolazi budunost,
sa nadom dolaze elje,
sa nadom dolazi napor za usavravanjem,
sa nadom dolazi pohlepa,
sa nadom dolazi nezadovoljstvo i tada, naravno, slede frustracije.
On nije rekao da bude beznadean, jer i to dolazi sa nadom. On je
samo rekao bez nade; nije rekao ni sa nadom, ni beznadeno - jer obe
dolaze sa nadom. A to za Zapad postaje jako veliki problem jer je Buda
rekao isto, i tada su mislioci sa Zapada mislili da su ti ljudi pesimisti. Nisu.
Oni nisu pesimisti, nisu ni optimisti. A to je znaenje rei bez nade.
Ako se neko nada, nazivamo ga optimistom, kaemo da on moe da
vidi srebrni obrub na crnom oblaku, kaemo da moe da ugleda jutro u
najtamnijoj noi: on je optimista. Tu je i pesimista, tano suprotan ovom.
ak da je oblak oivien briljantno srebrnim rubom, on e uvek da vidi
samo tamninu. A ako ga upita za jutro, on e rei, Svako jutro zavrava u
noi. Ali zapamti: oni mogu da budu suprotstavljeni, ali nisu zaista
odvojeni; njihov fokus je razliit, ali njihov um je isti. Kad god vidi
briljantni obrub, srebrni obrub oko mranog oblaka, ili vidi mraan oblak
oko srebrnog polja, ti uvek vidi deo; tvoja podela je tu, tvoj izbor, ti
nikada ne vidi potpuno.
Buda, Tilopa, ja, mi nismo ni optimisti, ni pesimisti - mi smo
jednostavno odbacili nadu. Sa nadom dolaze obe stvari - optimizam i
pesimizam. Mi smo jednostavno odbacili novi nade, i oba su aspekta
nestala sa njim. To je potpuno nova dimenzija, teka za razumevanje.
Tilopa vidi takvou stvari, za njega ne postoji izbor.
159
vreme, postepeni rast, to je zbog tvog uma - tebi je potrebno vreme, inae
ono nije potrebno.
Vrhovno dostignue je ostvariti imanentnost Sve to treba da
postigne je ve tu. To je znaenje imanentnosti: sve to treba da postigne
je ve unutar tebe. Roen si savren, drugaije nije ni mogue jer si roen
iz savrenstva. To znae Isusove rei, Ja i moj Otac smo jedno. ta on
kae? On kae da ti ne moe da bude nita drugo osim Celine, jer dolazi
iz Celine!
Zahvati akama vodu iz okeana, probaj je, ona je svuda istog ukusa. U
jednoj kapi morske vode moe da pronae svu hemiju mora. Ako moe
da razume jednu kap morske vode, razumee sva mora, prolost,
budunost, sadanjost - jer je mala kap minijaturni okean. A ti si Celina u
minijaturnom obliku.
Kada krene dublje unutra i shvati to, odjednom e se dogoditi smeh,
poee da se smeje. ta si traio? Sam tragalac je traeno; sam putnik je
cilj. To je najvie dostignue: ostvariti sebe, potpuno savrenstvo - bez
nade. Jer ako je tu nada, bie komeanja; ona e neprekidno da pokree u
tebi uznemirenost. Ponovo e poeti da razmilja, Mogue je neto vie.
Nada uvek stvara snove: Mogue je neto vie. Naravno, to je dobro
Ljudi mi dolaze i kau, Meditacija nam ide dobro; naravno, to je
dobro, ali daj nam neku drugu tehniku, tako da moemo vie da
napredujemo. Ponekad ljudi dou i ak kau, Sve je divno! A posle
pitaju, ta sada? Sve je pogreno ako tada pita, ta sada? Sada, kada je
sve divno, pita, ta sad? Sada ostavi to, tu nadu!
Ba je pre neki dan doao neko i rekao, Sad sve ide jako dobro, ali ko
zna kako e da bude sutra? Zato uvodi sutra u to, ako sve ide sasvim
dobro? Moe li da ostane bez problema? Sada je sve dobro, ali ti brine
da li e sutra biti dobro, ili nee. Ako je dobro danas, odakle e sutra da
doe? Ono e biti roeno iz danas, zato onda brine? Ako je danas tiho,
sutra e biti jo tie; to e biti roeno iz danas. Zbog te brige moe da
uniti sadanjost, a tada e sutra biti tu, a ti e biti ispunjen svojom
frustracijom i rei e, To je ono zbog ega sam se zamislio i brinuo - to se
i dogodilo. A to se dogodilo zbog tebe. To nije trebalo da se dogodi! Treba
da ostane bez budunosti, i to se nee dogoditi.
To je samodestruktivna tendencija uma, samoubilaka; i na neki nain
ona je vrlo samoispunjavajua, jer um uvek moe da kae, Upozoravao
sam te ve. Upozorio sam te ranije, nisi me sluao. Sada e da pomisli,
Da, u pravu je; um me je upozoravao, a ja ga nisam sluao. A to se desilo
samo zbog upozoravanja uma.
Mnogo se toga deava Ako ode kod astrologa, jyotishi, hiromanta,
i oni ti neto kau, kada se to dogodi mislie da su ti predvideli budunost.
U stvari je obrnuto: zato to su predvideli, tvoj um je prihvatio, i to se i
dogodilo. Ako ti neko kae da e sledeeg trinaestog marta da umre,
postoji mogunost za to - ne zato to taj zna tvoju budunost, ve zato to
ju je predvideo. Sada e se trinaesti mart neprekidno motati po tvom umu;
bez toga nee moi da spava, bez toga nee moi da voli. Dvadeset
161
su vulkani, vatra sue ka tebi; one su kao udarci. Oni su naslikani u prvom
stanju satorija iz odreenog razloga, jer zen ljudi znaju da je problem prvi;
a ako zna Bodidarmu u tom stanju, kada ti se to isto dogodi razumee da
nema potrebe da brine; ak i Bodidarma Ali ako si uvek posmatrao
Budu i Tirtankare u njihovoj tiini i sporom toku reke i njihovoj enstvenoj
gracioznosti, jako e se uplaiti kada postane divalj, kada postane kao
lav - tano: poinje rika; ti postaje vodopad koji se obruava.
Zbog toga se u zenu divlje stanje sve ee prikazivalo. Naravno, ima
i tamo Buda na mestima hodoaa, ali to je sledee stanje. I to uopte nije
problem; kada postane tih, tada nema problema. U Indiji se drugom
stadijumu davao prevelik znaaj i to je postala prepreka, jer svako mora
znati od samog poetka kako stvari stoje. Buda je ve savreno bie. To se i
tebi moe dogoditi, ali u pukotini izmeu tebe i Bude dogodie se neto
drugo - a to je potpuno ludilo.
ta se deava kada prihvata svako ludilo, dozvoli ga? - ono otpada
samo od sebe. Stari red koji je nametnulo drutvo odlazi, jednostavno
isparava; starog znanja vie nema; sve to si iz spisa znao vie ne postoji.
Postoji slika zen monaha koji spaljuju sve spise - ta je slika najpoznatija ona dolazi iz prvog stanja. Spaljuju sve spise, odbacuju sve znanje; sve to
ti je bilo dato izgleda kao smee, trule. Sada se pojavljuje tvoja sopstvena
mudrost; nema potrebe da je pozajmljuje ni od koga. Ali za to e biti
potrebno neto vremena, kao to semenu treba vreme da proklija.
Dostii unutranje savrenstvo
uroeno, bez nade - bez postizanja bilo kog cilja,
ne u urbi, ne u hitnji;
Samo radujui se svakom trenutku.
Kao Gang, on plovi polako i neno.
To drugo stanje ima kvalitet apsolutne tiine, mira, ravnodunosti,
spokojstva, pribranosti, biti-kod-kue, odmora, oputanja.
I tada:
To je ogroman beskrajan okean na kraju,
gde se svetlost sina i majke sliva u jedno.
Tada odjednom, tekui tiho, dostie okean i postaje jedno sa okeanom
- beskrajno se irei, bez granica. Sada vie nije reka, sada vie nije
individualna jedinka, sada vie nema ega.
ak i u drugom stanju postoji vrlo, vrlo suptilan ego. Hindusi imaju
dva naziva: jedan je ahamkar, ego, taj koji ti ima; drugi nazivaju asmita,
sam-stvo, ne-ego. Kada hoe da kae, Ja sam, pa ne kae ja, ve
samo sam, oni to zovu asmita. To je vrlo, vrlo tih ego, niko ne moe da
ga oseti, on je vrlo pasivan, neagresivan. On nee nigde ostaviti trag, ali je i
dalje prisutan. ovek osea da jeste.
166
Zbog toga je nazvan drugi satori: Gang tee tiho, naravno, ka kui, ka
miru, ali on jo uvek jeste; to je asmita, to je sam-stvo. Ja je otpalo i
svako ludilo tog ja je nestalo; agresivnog, divljeg ja nema vie, ali
veoma tiho sam-stvo tee, jer reka ima obale, i reka ima granice. Ona je jo
uvek odvojena; ima svoju sopstvenu individualnost.
Sa egom otpada i linost, ali ostaje individualnost. Linost je
spoljanja individualnost. Individualnost je unutranja linost. Linost je za
druge, ona je prostor za predstave, izloba. Zato otpada; to je ego. Ali taj
unutranji oseaj ja sam, ili pre sam nije ispoljen, niko nee biti u stanju
da ga vidi. On se nee uplesti ni u iji ivot, on nee gurati nos ni u ije
stvari. Samo se kree, ali je i dalje prisutan. Jer Gang postoji kao individua.
Tada se gubi i individualnost. Tu je trea re: atma. Ahamkar je ego,
ja sam; sam je samo njegova senka. Fokusirano je ja. Zatim drugo
stanje asmita: ja je otpalo; sada je sam-stvo postalo potpuno, nije senka.
A zatim atma: sada je i sam-stvo otpalo.
To Tilopa naziva ne-sopstvo. Ti jesi, ali bez ikakvog sopstva; ti jesi,
ali bez ikakvih granica. Reka je postala okean; reka je okean, postala je
jedno s njim. Individualnosti vie nema, nema granica, ali bie postoji kao
ne-bie. Ono je postalo beskrajna praznina. Ono je postalo ba kao nebo.
Ego je bio kao crni oblaci koji prekrivaju celo nebo. Sam-stvo, asmita,
je bio kao beli oblaci na nebu. A atma je kao nebo bez oblaka, samo je
nebo ostalo.
Na kraju je ogroman beskrajan okean
gde se svetlost sina i majke sliva u jedno.
Gde se vraa prvobitnom izvoru, majci; krug je zatvoren. Vratio si se
kui, rastvorio u prvobitnom izvoru. Gang je doao u Gangotri, reka je
stigla do svog prvobitnog izvora: potpuni krug. Sada ti jesi, ali u tako
potpuno razliitom stanju, da je bolje rei da nisi.
To je najparadoksalnije stanje jer ga je najtee objasniti jezikim
izrazima. Mora da se okusi. To Tilopa naziva Mahamudra, veliki orgazam,
vrhovni orgazam. Vratio si se odakle si i poao. Putovanje je zavreno, i ne
samo da je putovanje zavreno, ve ni putnika vie nema. Ne samo da se
putovanje zavrilo, kao i sam put, ve takoe vie nema ni cilja.
Sada nita ne postoji, a sve jeste.
Zapamti ovu razliku. Sto postoji, kua postoji - ali Bog jeste; jer sto
moe da ode u ne-postojanje, kua moe da ode u ne-postojanje, ali ne i
Bog. Zato nije pravilno rei da Bog postoji; Bog jednostavno jeste. On ne
moe da pree u ne-postojanje. On je isto jesam. To je Mahamudra.
Telo e nestati, ono postoji. Um e nestati, on postoji. Put e nestati,
on postoji. Cilj e nestati. Sve to postoji e nestati - jedino je istota samstva tu prazno ogledalo, prazno nebo, prazno postojanje.
To Tilopa naziva Mahamudra. To je vrhovno, poslednje, nema nieg
iza toga. To smo je iza sam-stva.
167
169