be

sp
la
tn
o

P O S E B N O l j e t n O D I G I TA L N O I Z DA N J E

L J E T O

2 0 1 4

TOP RC modelI

u zraku, vodi i na tlu

ANDROID

iPAD

CHROME

besplatnih programa s najboljih

aplikacija preporukom ekstenzija
REPORTAA prvi put na formuli 1

sadraj
4 Online komentari

14

BUG[2]

Oleg Matruko
Dragan Petric
Drago Gali
Formula 1 se gleda iz kaua

I ovog ljeta

16 10 RC modela za ljeto
2
2
24
29

10 dodataka za terenske fotoreportere

10 besplatnih aplikacija za Android
Top 10 ekstenzija za Chrome

32 10+5 programa s preporukom

za iPad

6
6
72

Bug Future Show 2014

10 hotela u gradovima
domainima
ICT konferencija

76 Star Citizen

i Squadron 42

The Next Big Thing

38
43
47

Sljedea velika stvar

Internet-of-Things
Oblaiva tehnologija

50
58
62

Robotika
Trendovi budunosti
Upitne tehnologije

pripremili smo vam

posebno digitalno izdanje, koje je potpuno
besplatno i svima dostupno. Pa ponovimo to to
znai: moete nas itati na webu, preko bilo kojeg
ureaja (puno je ugodnije i kvalitetnije itanje
ako va ureaj podrava Silverlight, a ako ga ne
podrava, onda itajte bilo kojim preglednikom
HTML-a), moete nas itati na svim ureajima koji
su bazirani na Windowsima 8.1, a da biste preuzeli
Bug2 (jasno, i bilo koji drugi Bug ili Mreu),
morate instalirati nau besplatnu aplikaciju s
Windows Storea (http://tinyurl.com/oqxek8m). I
na kraju, spomenimo da Bug[2] moete preuzeti
preko Newsstanda na iPadu (aplikacija Bug), a na
Bug Onlineu emo objaviti i PDF, pa ako ga netko
eli itati na ureaju za koji nemamo jo aplikaciju
(npr. Androidu), moe tome doskoiti na takav
nain.
Sadrajno e vas na stranicama Buga[2] doekati
vrlo raznoliki odabir tema, od naih preporuka
najboljih aplikacija za razliite platforme, do
ponavljanja gradiva uz objavu teme iz Buga: The
Next Big Thing. Radi se o temi koja e jo dugo
biti aktualna jer se bavi futuristikim projekcijama
daljnjeg tehnolokog razvoja.
Prigodno ovim ljetnim danima, "pria s
naslovnice" svojevrsni je pogled u svijet
modelara i entuzijasta koji se bave daljinski
upravljanim modelima. Nismo eljeli biti iskljuivi,
pa vam predstavljamo modele i za vodu, i za
zemlju i za zrak.
Uivajte i opustite se uz Bug[2], nae posebno
ljetno izdanje!
Redakcija

Impresum
glavni urednik
Miroslav Rosandi

marketing
urica Briski, Vinko Kriti

direktor
Aron Pauli

pomonici glavnog urednika

Drago Gali, Ren Lattinger

lektura
Mario Vrabec

pretplata i distribucija:
Vesna Ujakovi

izvrni urednik
Dragan Petric

izdava
Bug d.o.o.
za novinsko-nakladniku djelatnost

oib
05461674840

suradnici
Denis Arunovi, Oleg Matruko, Davor uti
dizajn i naslovnica
Hrvoje Brekalo
grafika obrada
Manfred Pecko

adresa
Milana Ogrizovia 36a, 10001 Zagreb
tel.: 01/3821555; fax.: 01/3821669
e-mail redakcije: pisma@bug.hr
e-mail prodaje: pretplata@bug.hr

www.bug.hr
Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Buga bez
dozvole izdavaa. Sva prava zadrana.
ISSN 1848-5421
BUG2 Bug d.o.o.

2014. LJETO BUG2 / 3

[ online komentari ]

Oleg Matruko

Kraj utrke za
megapikselima?
Sony nastavlja svoju opu
fotografsku ofenzivu koja traje
ve nekoliko godina i ne opada
joj intenzitet

ovih je modela
posljednjih mjeseci cijelo mnotvo, ali posljednji,
objavljen nedavno, zasluuje posebnu pozornost i
komentar jer predstavlja zanimljiv zaokret, ne
samo za Sony, ve i fotoindustriju openito.
Rije je o modelu Sony A7S; aparat se temelji
na mirrorless tehnologiji i sustavu objektiva
kakve ve znamo na NEX-ovima i modelima
vrlo slinima A7S A7 i A7R, jedan od kojih
smo detaljno prikazali u jednom od prolih
brojeva Buga. Mirrorless nije nova tehnologija, iako nas svaki mjesec iznenauje ono to
Olympus, Panasonic, Samsung i Sony s njom
postiu, otvoreno poniavajui starosjedioce
Canon i Nikon. Ni sustav objektiva koje A7S
koristi nije nov. Mirrorless s velikim, ili ak
ogromnim full frame senzorima relativno je
nova stvar, uveo ju je Sony modelima RX1, i
upravo A7 i A7R. Novo, ali ne previe okantno. Po emu je, dakle, A7S jedinstven i bitan?
4 / BUG2 LJETO 2014.

A7S donosi senzor sa samo 12 megapiksela,

ali zato s bolesnom, sumanutom osjetljivou
od 409.600 ISO jedinica. Donosi i 4K HDMI
video, iako je to meni osobno manje bitno i
zanimljivo. Tu je i poveana brzina snimanja,
unaprijeeno fokusiranje i jo neke sitnice
ali ovaj tekst nije recenzija, nego komentar.
Aparat emo recenzirati u Bugu im ga dobijemo u ruke. Moda niste svjesni koliko je ISO
409.600 mnogo, ali za primjer mogu navesti
da ja osobno manje od 3% fotografija okidam
na ISO 800, na ISO 1.600 ne fotografiram
nikad. Kolege fotografi s moda i osjetljivijim
aparatima od mojeg Sonyja A77, u tamnijim
dvoranama (kazalite) idu ponekad do 3.200,
iznimno rijetko do 6.400. A novi Sony nudi
409.600 to je vid bolji nego to ga u mraku ima maka. tovie, slike na tim suludim
vrijednostima ak su i upotrebljive potraite primjere na Internetu ako vas zanima.
Ovakva osjetljivost na svjetlo izravan je rezultat razluivosti smanjene na 12 megapiksela.
Podsjetimo zadnji Sonyji za profie i entuzijaste imali su 24 MP (A77, A99 i A7) ili 36 MP
(A7R). Slino je i s aparatima drugih proizvoaa. Utrka u megapikselima, inae, jedan je od
najpogubnijih trendova u digitalnoj fotografiji
i o tome su mnogi autori, ukljuujui i ovdje
potpisanog, mnogo puta rogoborili. Vrlo sam
zadovoljan time to Sony ovim modelom
okree trend umjesto nabijanja megapiksela, unapreuje osjetljivost. Da se razumijemo,
meni osobno, kao i mnogim drugim, ak i
vrlo zahtjevnim fotografima, nije posebno
nuno ni jedno ni drugo, iako je dobrodolo.
12 megapiksela vie je nego dovoljno za sve
namjene, to je dokazao i kultni, za mnoge i
danas neprealjeni Canonov full frame model
5D (Mark I), jedan od najbitnijih aparata u povijesti digitalne fotografije. Takoer, za moj stil
fotografije ni visoki ISO nije bitan, ali cijenim
to to se na tritu nude razne opcije, i potuje
high ISO/low MP skupina korisnika. Inae, ovi
su parametri tehniki esto povezani, jer ako
je svaki pojedini piksel na senzoru vei, onda
je i osjetljiviji na svjetlo, no na senzor e ih tada stati manje. Aparati s manje megapiksela u
pravilu imaju bolju osjetljivost na svjetlo, iako
to, naravno, ovisi i o nizu drugih parametara.
Dugo, dugo ekamo dan kada emo s radou
otvoriti ampanjac i kazati bizarna, tetna
i kontraproduktivna utrka u megapikselima

je konano zavrena, i proizvoai se okreu

neem drugom. Je li objavom A7S, aparata
koji ak za pola ree broj megapiksela u odnosu na prethodnike, a unapreuje niz drugih
elemenata, taj dan napokon doao?

Smrt trgovakog
putnika
Facebook je sve beskorisniji kao
alat za promociju za male tvrtke
i freelancere
Ne, moda je tonije: Facebook
je sve beskorisniji kao alat
za promociju. Ili, jo krae:
Facebook je sve beskorisniji

osljednjih godinu dana konstantan je trend

pada dohvata (reach)
statusa i objava na stranicama tvrtki, odnosno
onome to Facebook
zove fan pages ili
jednostavno pages. Ako itate ovaj tekst
vjerojatno ste korisnik Fejsa i poznajete
terminologiju, no za one koji to nisu, ipak
da pojasnimo (veterani Fejsa zaepite nos
i preronite naredni pasus). Dakle, privatna
stranica se zove profil i na nju se povezuju
ljudi koji se zovu prijatelji (friends), ak i ako
vam u stvarnom ivotu to nisu, to je jedno-

stavno takav termin. Ukoliko ste odobrili pretplatnike (subscribers ili followers), oni mogu
pratiti vae javne objave kao privatne osobe.
Ukoliko, meutim, imate tvrtku, ma kako veliku ili malenu, ukoliko ste freelancer, samostalni
umjetnik, fotograf, sporta, imate bend ili
slino Facebook ve godinama preporuuje
da otvorite fan page, dakle stranicu, a ne
obian profil. Prednosti fan pagea u odnosu na
obini profil, za komunikaciju s veim masama
sljedbenika zaista su brojne ili su bile brojne. Na raspolaganju imate alate za marketing
i promociju iako je vrlo dvojbeno koliko su
zaista korisni zatim kvalitetnu statistiku vaih
followera, fanova, pretplatnika, sljedbenika
ili kako ih god elite zvati, a tu je i detaljna
statistika vezana za svaki va post ili status.
Logino je pretpostaviti da e, ako na primjer
imate bend, i njegov fan page ima 1000
sljedbenika, pa objavite termin narednog
koncerta u statusu, to vidjeti svih 1000
sljedbenika, zar ne? Naalost, ne ni blizu,
zapravo. Taj broj, koliko ljudi zapravo vidi
neki post naziva se reach (dohvat, ili vidljivost). Reach za postove u konstantnom je
padu godinama, a posebno radikalno nakon
svakog redizajna ili pretumbacije. Trenutno,
ako imate bend iz primjera, va status vidjet
e manje od 10% pretplatnika, fanova ili ega
ve. Pad dohvata na privatnim stranicama
je vjerojatno slian, ali obini profili nemaju
statistike alate pomou kojih to moete
vidjeti. Fejs nudi rjeenje pogurajte post
(boost) za sitnu cijenu od 4, 10 ili 1000 eura i vidjet e ga stotine, moda i milijuni.
BTW, isprobavao sam boost na svojoj stranici
za fotografije i rezultati su bizarni dolje
uistinu iskoi brojka o silnim desecima tisua
gledatelja, ali se koliina lajkova i interakcije
uope bitnije ne mijenja. Ovo je, pak, povezano s problemom beskorisnosti lajkova
i lajkera na Fejsu, to je donekle izdvojena
tema koja se naslanja na ovu, i koju su analitiari strpljiviji od mene ve detaljno obradili.
Facebook je, dakle, smislio sjajan model
svaki profil ili stranica su nominalno besplatni,
no ako kao tvrtka, band ili fotostudio elite
fanove, prvo trebate platiti oglaavanje na
Faceu, a ak i kad te fanove skupite, ako elite
da oni zaista vide ono to objavljujete, trebate
dodatno platiti promociju svakog pojedinog
posta, i uz sve manju uinkovitost u svakom

pojedinom koraku ovog besmislenog procesa.

Zato besmislenog? Pa zato jer promocija u
smislu marketinga moda i ima smisla, ali da
proizvoai sadraja (content creators) plaaju
objavu sadraja uistinu nema. U starom
modelu to bi bilo kao da novinari i fotografi
plaaju izdavau novina za samo pravo da
objave tekst, a onda jo dodatno plate za
svaku stotinu ili tisuu itatelja koje dohvate.
Neki brane Facebook kau kako je posljednjih godina na Fejsu jednostavno naraslo
sve broj korisnika, stranica, lajkanih stranica
od svakog pojedinog korisnika jedino je
prostor na stranici ostao isti. U beskonanom
natjecanju za ogranieni prostor, korisnik vidi
sve manje sadraja na koji se pretplatio, a
autori stranica sve manje postova mogu plasirati na zakrene zidove i info stranice svojih
korisnika. Plaanje za bolji poloaj nuno je
zlo, kau ti apologeti Fejsove politike. Ovo, u
krajnjoj liniji i nije bitno. Bilo s ovim, ili nekim
drugim razlogom, Fejs kao sredstvo besplatne
promocije pripada prolosti. Ne, stani, Fejs kao
sredstvo promocije pripada prolosti. Privatni
profil zeka peka i oslanjanje na prave prijatelje,
i to je to. Ostalo zaboravite, osim ako niste
Coca Cola i spremni plaati barem 100 eura
za boostanje svakog statusa.

Cyberjaya
tehnoloki grad
usred dungle

Posjet glavnom gradu Malezije

i uredu tvrtke Infobip, o
emu smo pisali proli tjedan,
iskoristili smo i za obilazak
Cyberjaye

yberjaya je tehnoloki
i poduzetniki centar
malezijske vlade, zapravo pravi mali grad
namijenjen tvrtkama.
Iz imena je vidljivo da
je naglasak na nove
tehnologije, iako cyber nije nuan uvjet
da bi se otvorilo ured u Cyberjayi i dobilo
odgovarajue poticaje i pogodnosti. Jaya
(ita se daja) inae znai uspjeh ili pobjeda
na malajskom. Odmah do Cyberjaye nalazi
se jo jedna daja Putrajaya, novi, planski
sagraen grad za vladu i ministarstva Malezije.
Obili smo urede Cyberjaye, pa evo primjera
kako se s izazovima rasta, poduzetnitva i
investicija nose u Maleziji. Glavni ulagai u
Cyberjayu su Malezijsko ministarstvo financija (92%), Sime Darby Property agencija za
nekretnine s 5%, te Permodalan Nasional
Berhad, dravni investicijski fond, s malo
vie od 2,5%. Moto Cyberjaye je live, study,
work, play. Da, u priu je ukljueno i play,
Cyberjaya je sponzor nekoliko profesionalnih
gejmerskih timova u DOTA-i, a organizirali su
i, prema njihovim rijeima, najvei LAN party
u ovom dijelu Azije. U prednosti zemljopisnog
smjetaja Cyberjaye navode sredinji poloaj
Malezije u odnosu na regiju, odlian poloaj
Cyberjaye u odnosu na samu Maleziju, u
sreditu doline Klang, na pola puta izmeu
Kuala Lumpura i meunarodnog aerodroma,
te odmah pored Putrajaye kao sjedita vlade.
U dolini Klang nema prirodnih opasnosti, kao
to su tsunamiji, potresi i vulkani, to takoer
smatraju bitnim. Unutar 4 sata leta nalazi
se trite od 550 milijuna ljudi u zemljama
lanicama ASEAN-a. Sve to su razlozi zato
je i Infobip, uz stotine drugih tvrtki, odluio
smjestiti svoj regionalni centar ba ovdje.
Prvi kamen temeljac za development koji e
postati Cyberjaya postavljen je 1997., a projekt
je objavljen i otvoren tvrtkama 1999. u Maleziji se same zgrade, beton i cigle, kao i svugdje
u Aziji, grade nevjerojatno brzo za nae krite2014. LJETO BUG2 / 5

[ online komentari ]

rije. Neki e rei da se grade lampavo koliko i

brzo, ali korisnicima to oito previe ne smeta.
Streloviti rast je nastavljen: godine 2000. u
Cyberjayu se uselio Motorola Software Centre,
2002. Shell Global IT Centre, 2003. poeli su radovi na fazi 2 Multimedia Universityja, jednog
od danas najcjenjenijih sveuilita u Maleziji,
iji su studenti dosta uspjeni i na Imagine
Cupu, koji takoer pratimo u naim izdanjima.
Osim javnih, tu su i privatna sveuilita kao
Lim Kok Wing; kolarina na jednom takvom
sveuilitu, za sve etiri godine, kota oko nemalih 50.000 ringgita (oko 11.000 eura). 2003.
otvoren je Ericsson Cyberjaya, te slijedi niz
godina i kompanija Huawei, IBM, AMD od
kojih emo posebno izdvojiti samo HP Global
Application Development and Support Centre
u 2010. (vidi sliku). HP je danas s preko 4.000
ljudi najvei pojedinani poslodavac u Cyberjayi. U ovom superbrzom presjeku strelovitog
rasta spominjemo samo velika meunarodna
imena. Cijelo vrijeme otvarali su se uredi i
stotine manjih tvrtki, u koje, uostalom, spada
i sam Infobip, glavni povod naeg posjeta.
Cyberjaya je zamiljena kao grad koji svojim
tehnoloki nabrijanim korisnicima prua sve
to im treba. Samo 53% zemljita je dostupno
na prodaju. Od tog podruja, u planu, jo
uvijek najvei postotak otpada na stanovanje 41%, a ostalo u raznim podjelama na
tvrtke, skladita, zajednike usluge i ostalo.
to vlada Malezije nudi kompanijama i zato
je smjetaj u Cyberjayi bitan? Nudi im se prvoklasna infrastruktura, zatim neogranieno
zapoljavanje stranih strunjaka, sloboda vlasnitva nad tvrtkama, pri emu su one fiziki
smjetene u Cyberjayi izuzete od uobiajenih
ogranienja vlasnitva nad kompanijama koja
vrijede za strance u ostatku zemlje ovo vrijedi i za izvore kapitala i investicija koji mogu
biti iz bilo kojeg kraja svijeta. Osim toga, tu je
program 5+5 godina osloboenja od poreza
na dobit prvih pet godina sigurno, a nakon
toga slijedi revizija kod koje se kau, lagano
dobiva jo pet godina osloboenja. Bitno je
da u Cyberjayi ne vrijede zakoni cenzure nad
Internetom, kakvi se mogu uvesti u ostatak
Malezije koja je, podsjetimo, veinom muslimanska zemlja. Nismo upoznati s nekim bitnijim restrikcijama u ovom asu, ali garancija
je tu za strane kompanije ukoliko bi se netko
u budunosti sjetio uvoditi neke zabrane na
6 / BUG2 LJETO 2014.

mrei. Tu je i dedicirani i specijalizirani transportni sustav u Cyberjayi, kao i 24-satni CCTV

nadzor prostora, te ostale zajednike usluge
dobro organiziranog poslovnog kampusa.
6 banaka, 2 koleda (privatni i javni), 3 sveuilita, i dva nova u planu, kompletiraju sliku.
Cyberjaya je ogromna, prostorom neto kao
Novi Zagreb, recimo, zajedno sa Slobotinama,
Utrinama, Dugavama i udaljenijim naseobinama, ali s manjim i humanijim zgradama i vie
zelenila. Ukupan broj strunjaka (knowledge
workers) koji tamo rade je 35.000, s projekcijom rasta na 45.000 do 2016. Studenata je
23.000, a ukupna populacija, dakle kada se
zbroje te dvije kategorije i sve servisne
70.000, uz projekciju rasta na 100.000 do 2016.
Ukupno u Cyberjayi djeluje 815 tvrtki (i na
Infobip meu njima) s projekcijom rasta do
1.200 do 2016. Vjerovali ili ne, najvei trenutni
problem u Cyberjayi je gdje jesti, gdje otii
za vrijeme pauze za ruak, pa svi uredski operateri mia s iekivanjem oekuju otvaranje
meunarodnih lanaca kao McDonalds, KFC i
slinih, ili barem domaih jedaonica s malajskom i kineskom hranom. Malezija je, podsjetimo, etniki i religijski izmijeano drutvo, u
kojem su oko 60% Malajci muslimani, oko 25%
Kinezi, i 10% Indijci (hindusi i siki). Takva im je i
gurmanska slika, s time da u hrani Kinezi, kao
i u trgovini, imaju mnogo jai utjecaj nego
to bi se oekivalo iz postotka stanovnitva.
Koliko je sve ovo daleko od Hrvatske? Zemljopisno, malo manje od 10.000 kilometara, kae
Google Earth. Mentalno i psiholoki kao da
je drugi planet.

Apple je morao
kupiti Beats
Ono to je Apple bio donedavno
vodei premium brend za
konzumaciju i distribuciju
glazbe danas je Beats. S tri
milijarde dolara Apple tako
otkupljuje natrag preoteti
trini status

jesecima
se nagaalo, a onda je
i slubeno
potvreno
Apple je
kupio Beats,
tvrtku Dr. Drea najpoznatiju po prepoznatljivim slualicama visoke cijene, iako prema
mnogim miljenjima, ne i jednako visokekvalitete. Taj oping je kompaniju Tima Cooka
kotao basnoslovnih 3 milijarde dolara, to je
najvrjednija akvizicija koju je Apple napravio
u povijesti kompanije.
Cifra je svojom izdanou postala kontroverzom veom od samog smisla ovog
preuzimanja, do te mjere da se ba zbog
tog iznosa poelo sumnjati u to da se radi
ointernetskomhoaxu ili u najmanju ruku nekonvencionalnom Dr. Dreovom marketinkom

Dragan Petric
triku. Ipak, Appleova kupnja Beatsa itekako je
stvarna, ba kao to je stvarnih i tri milijarde
zelembaa prebaenih s Appleova bankovnog
konta na Beatsov.
Kontroverze tu, meutim, nikakve nema.
Apple je naprosto morao kupiti Beats, to kotao da kotao. Beats, naime, u dananje vrijeme uiva status koji je preoteo upravo Appleu
doivljava ga se kao vodeu premium marku
za konzumaciju i distribuciju glazbe.
Nekada je minka bila u depu nositi iPod
danas je imati na glavi slualice s malim slovom b. Nekad se glazba downloadala s iTunes
Storea (dobro, mislimo na trino relevantne
zemlje, a ne na nae iskljuivo promatrako
podneblje), danas se slua iz clouda, sa servisa kakvi su Deezer, Spotify, pa i prema broju
korisnika drastino manji, ali po minkerskom
i preseratorskom faktoru uvjerljivo prvi Beats
Music.
Ako ste, drugim rijeima, eljeli koristiti minkerski brend za konzumiranje mjuze u razdoblju od 2001. do, recimo, 2012. kupovali ste
Apple. Ako ga elite danas kupujete Beats.
To je situacija iji daljnji razvoj Apple nipoto
ne moe dozvoliti, s obzirom na to da itav
svoj poslovni model gradi na minkerskim
proizvodima, poznatima po tome to premium kvalitetunude samo nekada, ali premium
cijenu i premium percepciju uvijek. Na tome
fantastino zarauju, a ako je suditi prema
financijskim izvjetajima, ni Beatsu, zapravo,
prakticiranje istog tog poslovnog modela
uope nije ilo loe u proloj godinu prihodi
kompanije nadmaili su milijardu dolara, a u
posljednje dvije su se upeterostruili. Uz taj
trend 3 uloene milijarde vratit e se ak
relativno brzo.
Zanimljivo, marketinki mozak koji je stvorio
premium brend Beats nije, u stvari, Dr. Dre,
ve njegov partner Jimmy Iovine. Upravo je
on, petnaestak godina unazad, sudjelovao
u stvaranju iTunesa, pa se moe rei da je na
minkerskom trgovanju glazbom dva puta
stvorio najvrjednije trine marke, svaku prilagoenu svojem vremenu
Apple je akvizicijom Beatsa kupio natrag
status premium brenda koji mu je ta kompanija otela na tritu konzumacije i distribucije
glazbe, ali, oigledno, i Jimmyja Iovinea, koji
samo takve brendove i stvara.

9000 kuna
za iPhone6?
Nikad iekivaniji, nikad manje
tajanstven i nikad vei iPhone
bit e kada ga Apple konano
porodi i nikad prodavaniji,
kao i nikad skuplji model tog
telefona...

odnosu na sve prethodne verzije, iPhone 6 e prvi put

donijeti konkretnu,
ve na prvi pogled
uoljivu promjenu
znaajno poveanje
dijagonale ekrana. Bez obzira na to koji od dva
modela s gotovo identinim izgledom uzmemo u obzir 4,7-inni ili 5,5-inni iPhone 6
e konano, nakon viegodinjeg ekanja, pa
ak i patnje i razvijanja kompleksa veliine
meu iFanovima, donijeti pravu, opipljivu
elongaciju, neusporedivu s onim jedva vidljivim skokom s mikroskopskih 3,5 na nimalo
utjenih 4 ina, kada je predstavljen iPhone 5.
Ako su zbog iega Appleovi apologeti imali
razloga patiti gledajui u rukama svojih prijatelja sve brojnije flagshipe Samsunga, HTC-a,
Sonyja ili LG-ja to je bila veliina. Otrinom
slike na ekranu,kvalitetomi postojanou

kontrasta, fantastinim fotoaparatom, raskoi ponude aplikacija, dizajnom, baterijom,

multimedijalnim mogunostima, a pogotovo
fluidnou OS-a i postojanosti te fluidnosti ak
i nakon vie godina koritenja istog modela te
dostupnou upgradea novih verzija OS-a, vlasnici iPhonea nisu imali objektivnog razloga
biti nezadovoljni u odnosu ak i na najsuvremenije top-modele telefona s Android OS-om.
S raskoi dijagonale ekrana, s druge strane, itekako jesu. Upravo zato moemo biti
sigurni kako e iPhone 6 razvaliti trite
smartfona kada se ove jeseni pojavi na
tritu. Uinit e to koliinom prodanih primjeraka, ali, naalost, i paprenom cijenom.
To se moe zakljuiti iz nekoliko pokazatelja.
Kao prvo, na rast dijagonale iPhonea eka
se, doslovce, kao na Godota beskrajno
dugo, ali s tom razlikom to e se ona ipak
dogoditi. 4,7-inne telefone s Android OSom koji performansama pariraju iPhoneu,
naime, dio korisnika posjeduje ve dulje od
tri godine, pa upravo toliko traje i kompleks
maloga meu korisnicima iPhonea, odnosno elja da imaju vei. to se dulje eka
na ispunjenje neke elje, to udovoljavanje
toj elji nailazi na vee oduevljenje kao
lijek na ucrvalu ranu daj ve jednom, to
kota da kota, samo da agonija prestane!
Kao drugo, Apple, svjestan da donosi na
trite onakav iPhone (zapravo ak dva)
kakav se iekuje s dosad najveim nestrpljenjem, namjerno hajpa atmosferu
prije slubenog lansiranja tobonjim sluajnim curenjem informacija iz sredinjice
tijekom nikad dueg razdoblja krenuli su
ak est mjeseci ranije od uobiajenog.
Toliko dugotrajno hajpanje i nagovijetanje onakvog iPhonea kakav svi ele,
ulo je u vremenski teritorij u kojem su
ovogodinje flagshipe predstavili maloprije spomenuti Samsung, HTC, Sony i LG,
aljuiporukupotencijalnimkupcima tih
telefona da se jo malo strpe, jer su, eto,
Galaxy S5, One M8, Xperia Z2 ili G3 moda doista genijalni, ali za jo koji mjesec
moi etekupitinajgenijalniji iPhone 6.
Vjerovali ili ne, na prodaju flagshipa s Androidom ekanje iPhonea 6 se itekako odrazilo Samsung je ve objavio kako Galaxy
S5 ne ide ba ko alva, kako su se nadali...
Dakako, osim dolaska iPhonea 6, za to je
2014. LJETO BUG2 / 7

[ online komentari ]

Dragan Petric
zasluna i sve gua ponuda dobrih top-telefona s Androidom drugih proizvoaa.
Apple se takve konkurencije, iz istog tabora, ne mora bojati jedino oni proizvode
telefone s iOS-om i jedino e iPhone 6 biti
veliki smartfon s iOS-om. Tu se krije i trei
bitan razlog zbog kojeg moemo vjerovati
u nikad bolju prodaju tog telefona, kao i u
njegovu nikad veu cijenu: jednom kada se
pojavi veliki i jo vei iPhone, to e biti jedini
veliki iPhonei koji se mogu nabaviti nee
biti potrebe za ekanjem onoga to bi za koji
tjedan mogao predstaviti drugi proizvoa
koji koristi isti OS, kao to je sluaj kada
se radi o velikim telefonima s Androidom.
Konano, ako je vjerovati glasinama a sve
su se do sada pokazale pouzdanima kineske tvornice koje proizvode dijelove za
iPhone 6 zaposlile su novu garnituru radnika
i bacile se na posao s 30-ak posto poveanim
kapacitetom no u sluaju rada na bilo kojem
prethodnom iPhoneu. Apple je naruio toliko mnogo iPhonea 6 da je ve sada sigurno
kako e, barem po koliini isporuka iz tvornica, biti oboreni svi rekordi kada je rije o
tritu smartfona. S obzirom da iza svega
stoji Apple, nemamo razloga ne vjerovati da
e rekord biti oboren i kada je rije i o onom
najvanijem prodaji krajnjim korisnicima.
Uz tako nabrijanu atmosferu, uz toliko precizne analize trita, uz toliko nervoze izazvane u konkurentskim taborima, uz toliko
golemu elju trita za veim iPhoneima,
jasno je da se ne moemo ba nadati i padu
cijene tog ureaja. tovie, polako postaje
iluzorno nadati se i da e cijena iPhonea 6
prilikom lansiranja biti jednaka cijeni koju je, pri dolasku na trite, imao iPhone
5S, odnosno bilo koji njegov prethodnik.
Apple je oduvijek znao svojim premium proizvodima prikaiti i ceduljicu s odgovarajuom
premium cifrom. Uinit e to i sada povijest
je dokazala da visoka cijena iPhonea, pa i
bilo kojeg drugog Appleovog proizvoda,
nikada nije predstavljala ama ba ni najmanju stranputicu prema trinom uspjehu.
Pokazalo se da je tome tako s pravom: novac
uloen u iPhone, MacBook ili slian proizvod rasporedi li se na godine trajnosti tog
ureaja i nije pregolem, s obzirom na to da
se Appleovi ureaji u prosjeku koriste i 50%
due od istovjetnih proizvoda konkurenci8 / BUG2 LJETO 2014.

je, prije no to ih nadomjestimo novijima.

to to znai za nas u Hrvatskoj? Prisjetimo li
se da je prvi iPhone, bez ugovorne obveze,
otkljuan, kotao 7.500 kuna, logika nalae da
bi se cijena 4,7-innog iPhone 6 mogla popeti
i preko 8.000 kuna, odnosno 5,5-innog ak i
do urnebesnih 9.000 kuna...

Kome treba Nokia

s Androidom?
Odgovor je Microsoftu. Nokia
X, X+ i XL dokaz su da Microsoft
(i Nokia, kojoj je vlasnik) ni
sluajno ne planiraju odustati
od Windows Phonea i da e jo
vie ustrajati u daljnjem razvoju
te platforme

rvi ureaji iz Microsoftovog tabora koji se

temelje na otvorenom
kodu Android OS-a
predstavljaju moda
i najvaniju novost
koju smo vidjeli na
tritu smar tfona u ovoj godini.
Specifinost Nokije X, X+ i XL moe se svesti
na krajnje banalni fakt, jedini odluujui za
uspjeh ili neuspjeh te naizgled neobine serije
ureaja: radi se o telefonima ije korisniko
suelje izgleda kao ono na Windows Phoneu

i koje koristi iste kljune servise kao Windows

Phone (HERE mape, SkyDrive cloud, trailicu
Bing, Skype), no uz set obinih aplikacija
koje su inae dostupne na Android OS-u njih
oko 75% preko raznih ve sada dostupnih storeova, odnosno sve ukoliko se telefoni rootaju.
Kako su sve tri nove Nokije cjenovno vrlo
prihvatljive (89, 99 i 109 eura) te kako ih
Nokia i planira plasirati iskljuivo na trita u
razvoju, koja su koje li sluajnosti jedina
jo nezasiena kada je rije o smartfonima
te trenutano predstavljaju najlukrativnija
podneblja u ovoj trinoj areni, oigledno je
kako su ovi telefoni zamiljeni da odgajaju, to
jest navikavaju one koji kupuju prvi smartfon
u ivotu na Microsoftove usluge (uglavnom u
cloudu) i da preodgajaju na njih one koji ve
imaju jeftini telefon s pravim Android OS-om.
Ratom smartfona, naime, vie ne diktiraju
operacijski sustavi ureaje smo prestali
birati prema tome koji operacijski sustav
imaju, osobito nakon drastine diversifikacije postignute modifikacijama UI-ja koje
su ponudili najvaniji proizvoai smartfona s Android OS-om. Udjeli Android OS-a
moda su trino dominantni, no uvjerljivo
najlikvidnija i najprihodovnija platforma je
iOS, emu kudikamo bre i lukavije stremi
Windows Phone od Googleove platforme.
Dominantni udio izgleda impresivno samo
na papiru, no ne i na bankovnom kontu.
Ono to stvara zaradu i gdje se danas vodi
glavna bitka na ovom tritu jest lojalnost
korisnika koja potie i na potronju, a to se
postie ponudom dobrih cloud servisa kojih
se pri prelasku na novi ureaj, ne odriemo
lako. Jednom naviknuti na SkyDrive, HERE
mape, Bing, Skype, korisniko suelje s tilesima i sve ostalo to se dobiva s Nokijama
s Androidom, korisnici Nokije X, X+ i XL e
se pri prelasku na sljedei ureaj znatno
lake odluiti na bilo koji model s Windows
Phoneom nego Android OS-om ili iOS-om.
Dolazak ovih ureaja tako ne treba ni sluajno
doivjeti kao Nokijino i Microsoftovo odustajanje od Windows Phonea ili kao njihovo
posustajanje pod dominantnim Android OSom kojem se bolje pridruiti kada ga se ve
ne moe pobijediti. Ba naprotiv Nokije s
Androidom dokaz su da i Nokia i Microsoft
planiraju biti ustrajni oko daljnjeg guranja
Windows Phonea, vie nego ikad.

ISPISUJTE MNOGO VIE

PLATITE JO MANJE

Epson L800
Pisa L800 sa sustavom spremnika s tintom savren
je za ispis fotograja i dolazi s dovoljno tinte za ispis
priblino 1.800 fotograja. S ugraenim spremnikom
za tintu i boicama kapaciteta 70 ml za jednostavno
dopunjavanje, L800 prua fotografski ispis visoke
kakvoe u est boja po ultrapovoljnoj cijeni, te
omoguuje ispis izravno na ispisne CD/DVD medije.
Saznajte vie: www.epson.hr/its

1
2

Za informacije o izdanosti posjetite www.epson.eu/pageyield

Za vie informacija posjetite www.epson.hr/its

1,800

fotograja1
(10x15cm)

0,29kn

po
fotograji2

DODATNA OPREMA:

MINIX X8-H
Prvi 4K UHD Android
i XBMC player na svijetu!
4K XBMC Minix Edition
8-jezgrena grafika
4-jezgreni procesor
Android 4.4 OS
WiFi i Bluetooth povezivost

MINIX NEO M1
MINIX NT-1
Dodatne BT/NFC
beine slualice
s mikrofonom i
glasovnim
naredbama.

369 kn

Beini zrani mi sa
six-axis iroskopom
i akcelerometrom.
Integrirana punjiva
baterija.

PROMO PAKET
MINIX X8-H + NEO M1

1599 kn

www.chipoteka.hr

4K VIDEO

USKORO

NA TABLETU?
PiPO Max-M8 Pro

PiPO P1

Uivajte u programima,
Full HD filmovima i 3D
igrama koje pokree
Quad Core procesor na
vrhunskom 9.4 LG origin
IPS ekranu.

Tablet s najmodernijim
procesorom RK3288 za
reprodukciju UltraHD (4K)
videa i multimediju.
Opremljen sa ekranom
super visoke rezolucije
2048 x 1536 piksela.

1599kn

1999kn

Distributer za RH:

www.chipoteka.hr

MOE!
PRVI NA SVIJETU - PRVI U HRVATSKOJ!

Tablet s najnovijim procesorom RK3288.

Nova video tehnologija h.265 omoguava
4K video u 60 fps-a!

pogledajte sve modele na

www.pipo.hr

UVIJEK KORAK ISPRED

[ online komentari ]

Drago Gali

Dovoljno glup
za ovjeka
Vjerojatno ste proitali da je jo
jedan chatbot rasturio (uvjetno
reeno, uz objanjenje koje
slijedi) Turingov test, odnosno,
ponekog je ispitivaa povremeno
uvjerio da se radi o pravom
ovjeku

me mu je Eugene Goostman, a
predstavlja se kao 13-godinji
Ukrajinac, od oca ginekologa
i majke koja bi eljela da se
rijei svog zamorca jer ne trpi
takora u svojoj kui. Radi se,
naravno, o chatbotu kojemu
osobnost, sposobnost konverzacije i biografiju
od 2001. razvija (u slobodno vrijeme) trolani
tim strunjaka: dva Rusa Vladimir Veselov i
Sergej Ulasen te Ukrajinac Evgenij Demenko.
Goostman se ve pojavljivao na natjecanjima
u kojima su chatboti trebali proi Turingov
test, a i nekoliko puta je zavrio kao drugi na
natjecanju za Loebnerovu nagradu (nije bilo
prvoga, da ne bi bilo zabune, pa je drugo
mjesto, zapravo, prvo).
U lipnju je, piu manje-vie svi raunalni i
neraunalni mediji, prvi put jedan chatbot
proao Turingov test.
Naravno, to nam nita ne znai jer sam Turin-

gov test nije precizno definiran od njegovog

idejnog zaetnika, matematikog i raunalnog genijalca Alana Turinga po kojemu je i
dobio ime, pa tako u praksi imamo onoliko
Turingovih testova koliko imamo natjecanja
ovoga tipa. U konkretnom sluaju Eugene
Goostman je 7. srpnja uspio uvjeriti 33% sudaca da se radi o stvarnom, ivom sudioniku
konverzacije. Neka vas niski prag dovoljan
da neki bot proe Turingov test ne zavara
u ovome natjecanju redovito i stvarni ljudi
ne uspijevaju uvjeriti suce na drugoj strani
terminala da su ljudi, pa im rezultati variraju
od 10% pa do 90%. Ovo govori poneto i o
samom testu, odnosno njegovoj nedostatno
preciznoj definiciji, ali i o nama samima, i o
tome kako percipiramo ljude.
to treba imati bot da bi uvjerio (barem) treinu sudaca da je stvarni 13-godinjak ukrajinskog porijekla? Mora imati nekakvu biografiju, a koja je u sluaju Goostmana razvijana
uistinu punih 13 godina, kolika je i deklarirana
starost tinejdera kojega oponaa. Takoer, u
svojim odgovorima ne treba biti previe toan,
previe precizan i previe pismen. Dapae,
koliina gluposti, nepreciznosti, netonosti i
pravopisnih i gramatikih greaka, kako onih
koje bot sam proizvodi, tako i onih koje je u
stanju primiti i uspjeno parsirati kada dolaze
od ispitivaa, uvjerljivija je od nacistiki precizno iznesenih misli i podataka. To nekako
rezonira s naim svakodnevnim iskustvom da
ako je neto predobro da bi bilo istinito, onda
vjerojatno i nije istinito. U ovom sluaju suvie kvalitetan razgovor i pravopis jedan su
od prvih flegova koji upozoravaju ispitivae
da na drugoj strani nemaju pravog ovjeka.
Dapae, posve idiotska razmjena poruka s
napreskokce nabacanim mislima i zakljucima
(tzv. non sequitur) karakteristina za ljudsku
konverzaciju (pogledati razne forume po Internetu) gotovo uope ne alarmira ispitivae
za razliku od logine, smislene i argumentima
potkrijepljene rasprave kakvu proizvode
botovi.
S druge strane, pitanje je kada preglupo
postaje preglupo ak i za ljudske standarde?
Obino kada odgovor bota na neko dvosmisleno pitanje pokazuje da ne razumije
kontekst i samim time pravo znaenje (od vie
moguih) termina, idioma ili itavog koncepta
koji mu izlae ispitiva.

Stoga, Turingov test, iako formalno zamiljen

kako provjera navodnih misleih sposobnosti
raunala odnosno automatona, zapravo nam
vie govori o vlastitoj percepciji nas samih.
Glup ko bot ili glup ko Paris Hilton to je
gore i to je ljudskije?

Zbog novca,
ali i ideala
Bile su potrebne samo dvije
nesree Teslinog Modela S sa
zapaljenjem baterija da tvrtka
napravi izmjenu dizajna koja
gotovo jami nemogunost
penetracije stranog objekta u
baterijski prostor

avodno su zapaljenja benzinskih

automobila u prometnim nesreama i izvan njih relativno uobiajena
pojava. Na neto
vie od 300 milijuna stanovnika u SAD-u, prema podacima amerike Nacionalne druge za
zatitu od poara (NFPA), u razdoblju od 2003.
do 2007. bilo je u prosjeku 287.000 sluajeva
zapaljenja vozila godinje, a prole godine ih
je bilo neuobiajeno malo samo 200.000.
U prosjeku, u zapaljenom automobilu u SAD-u
2014. LJETO BUG2 / 11

[ online komentari ]

Drago Gali
umre jedan ovjek dnevno.
S druge strane, Teslin Model S do sada je imao
dva poara u dvije nesree, a oba puta uzrok je
bio isti strano tijelo je penetriralo pod vozila
i ulo u prostor s baterijama (putnika kabina
je u oba sluaja zadrala integritet i nije penetrirana), gdje je izazvalo poar. Kao to znamo,
li-ionske baterije imaju tendenciju zapaliti se
i u sluajevima kada bi neka druga baterijska
tehnologija u najgorem sluaju kurclusala,
ali za sada su jedino tehniki realno rjeenje za
potrebe skladitenja velike koliine elektrine
energije u najmanjoj moguoj baterijskoj
masi. Usput, baterije Modela S mase su oko
550 kilograma, ali je energija smjetena u njih
otprilike tek 10% energije koje sadrava 55 kilograma benzina. Dakle, baterijska tehnologija
treba jo uvelike napredovati.
Prema podacima sa foruma Tesla Motorsa, svi
Modeli S proizvedeni do rujna prole godine,
godinje naprave oko 360 milijuna kilometara, to bi do sada iznosilo neto manje od
milijardu kilometara za svih 16.000 ovih vozila
na cestama. Prema NFPA-ovim podacima, kod
klasinih vozila jedno zapaljenje dolazi na
milijardu prijeenih milja (oko 1,6 milijardi kilometara) pa su u tom smislu i ova dva poara
Modela S u prosjeku ea nego kod klasinih
vozila koja kao gorivo koriste ugljikovodike.
Ipak, usprkos tome, nedavna reakcija Tesle na
dva incidenta u kojima nije bilo ni smrtno stradalih ni opeenih, govori nam da postoje oni
koji su u svom poslu i zbog ideala, a ne samo
radi novca. Svi Modeli S proizvedeni nakon 6.
oujka ove godine imat e kao dodatni baterijski tit na donjoj strani automobila, sendvi od
dvije aluminijske i jedne titanske ploe koje su
prole test na penetraciju razliitim objektima
na koje se moe naii na cesti.
Elon Musk, vlasnik Tesla Motorsa, ovjek je
s pozivom. On vjeruje da je tu kako bi donio
promjene na bolje, pa pored projekata koji su
mu donijeli materijalnu korist (PayPal, ponajprije), tu su i oni koji su potpuno besplatni i
stavljeni u javno vlasnitvo, poput Hyperloopa (pisali smo o njemu u Bugu), te onih koji
pokuavaju spojiti solidan poslovni model s
brigom za iru zajednicu, poput SolarCityja ili
SpaceX-a koji tek odnedavna i neto zarauje.
Meutim, ono to je bitno uoiti jest to da
se moe biti drutveno odgovoran i imati
uspjean poslovni model te kako tehnoloki
12 / BUG2 LJETO 2014.

entuzijazam i humanistika naela nisu prepreka uspjenom poslovanju. Dapae, prema

svemu sudei na dulji rok se isplate.
Stoga, dajte nam vie onih koji su u poslu i
zbog ideala, a ne samo zbog love.

ivot buja, ali ne

zove, ne pie
Nakon svima poznate Drakeove
jednadbe iz 60-tih godina
koja pokuava manje-vie
odokativnom metodom
zakljuiti koliko bi u svemiru
moglo biti izvanzemaljskih
civilizacija, tu je sada i BCI

nanstvenici ve odavno sumnjaju da nismo sami u svemiru,

odnosno, kako ivot
najvjerojatnije postoji
i na drugim planetima u naoj galaksiji,
a onda nemamo razloga ne vjerovati da ga
ima i u drugim galaksijama. Jedan od onih
koji se prvi potrudio kvantificirati vjerojatnost
postojanja inteligentnog ivota izvan Zemlje,
odnosno procijeniti broj civilizacija koje se
mogu razviti ili su se razvile samo unutar
nae galaksije bio je dr. Frank Drake, ameriki

astrofiziar koji je davne 1961. formulirao

svoju famoznu Drakeovu jednadbu.
Jednadba bi trebala dati neki matematiki
izvedeni broj koji, meutim, velikim dijelom
ovisi o procjenama veine faktora u toj istoj
jednadbi, a koji se, ovisno o procjenjivau,
meusobno mogu razlikovati za redove veliina. Tako raspon vjerojatnosti da u naoj galaksiji ima razvijenih civilizacija ide od procjene
da smo vjerojatno sami u galaksiji (pa samim
time slijedno i u itavom svemiru) pa do
izraunatih ak preko 36 milijuna civilizacija
samo za nau galaksiju, ako se svi parametri
postave na najoptimistinije vrijednosti.
Stoga, barem dok promatranjima ne saznamo
tonije vrijednosti parametara iz Drakeove
jednadbe, ona nam, realno, malo toga stvarno govori o tome ima li negdje u galaksiji i
svemiru jo nekoga tko nabada po tipkovnici
i svaa se na forumima, ali moda nam u budunosti bude od neke koristi.
Za razliku od Drakeove jednadbe, skupina
astrofiziara i astrobiologa s Cornella, Sveuilita El Paso u Teksasu, Sveuilita u Puerto Ricu
i sa Sveuilita Washington State, izraunala
je BCI.
BCI stoji za Biological Complexity Index ili
po naki, indeks bioloke sloenosti. Radi se
o bitno preciznijem pokuaju procjene od
one koju nam daje Drake, ali ne za razvoj
civilizacija, dakle, inteligentnog ivota, ve
samo za izraun vjerojatnosti razvoja bilo kakvog sloenijeg ivota. Pod ovim sloenijeg
misli se na bilo kakve organizme sloenije od
najobinijih jednostaninih organizama. Kao
podloga izraunima koriste se podaci dobiveni promatranjem ekstrasolarnih planeta kojih
je do sada otkriveno preko 1.000, a na temelju
njihove veliine, sastava, tipa zvijezde oko
koje orbitiraju i udaljenosti od nje, izraunava
se vjerojatnost razvoja ivota.
Ovi izrauni pokazali su da od 1 do 2% dosad otkrivenih planeta ima vei BCI indeks
od Europe, Jupiterova mjeseca koji ispod
ledene kore sadri ogromni ocean, za koji se
vjeruje da bi mogao biti dom jednostavnim
mikrobima. S obzirom na 10 milijardi za ivot
vijabilnih zvijezda u naoj galaksiji, i s obzirom
na prosjean broj planeta oko njih, na temelju
do sada prikupljenih podataka procjena je da
bi na nekih 100 milijuna planeta moglo biti
ivota koji je sloeniji od najjednostavnijih

mikrobnih oblika. Ovo, ponavljamo, ne znai

inteligentni ivot, ali ga niti ne iskljuuje, kao i
sve izmeu mikroba i inteligentnih bia manje i vie sloene ivotinje i druge viestanine
organizme poput biljaka i gljiva.
Zanimljivo je da su astronomi uoili i planete
koji imaju ak i bolje uvjete za razvoj ivota od
same Zemlje. Nazivaju se supernastanjivim
planetima jer su vei, topliji, stariji i dulje orbitiraju oko patuljastih zvijezda pa su imali i vie
vremena za evoluciju ivota na svojoj povrini,
u svojim morima i u tlu ispod povrine.
Za razliku od Drakeove jednadbe, BCI ne
pokuava dati nikakvu procjenu o postojanju
inteligentnih bia koja su u stanju stvoriti
vlastitu civilizaciju, ve na osnovi do sada
opaenih karakteristika kod ekstrasolarnih
planeta dati neku predodbu o tome koliko
je potencijalno planeta u naoj galaksiji sa
sloenim ivotom.
Iako je Seth Shostak sa SETI-ja nedavno izjavio
kako smatra da je vrlo velika vjerojatnost da
emo u iduih 20 godina prvi puta primiti radiosignal iz dubokog svemira koji e potvrditi
postojanje inteligentnog ivota izvan Zemlje,
a to podupire i NASA, mnogi i dalje nisu sigurni. Meutim, u znanstvenoj zajednici praktiki je univerzalno prihvaeno kako je malo
vjerojatno da se jedino na Zemlji razvio ivot.
Sad jo ostaje pored svih ovih procjena da
naemo i neki konkretni dokaz koji e to i
potvrditi.

Rjeavanje
problema koji ne
postoji
Britanci i Nizozemci su ve
platili Microsoftu da nastave
koristiti Windowse XP na
brojnim vladinim raunalima,
isto vrijedi i za Kineze, a
vjerojatno i drugi namjeravaju
uiniti neto u tom stilu

jerojatno ste ve
proitali da je Britanija platila preko
pet milijuna funti
Microsoftu da nastave s podrkom za
Windowse XP koje
britanska vlada i dalje namjerava koristiti u
svojim uredima i drugim javnim slubama.
Isto su uradili i Nizozemci, Kinezi, a vjerojatno
je jo pregrt javnih uprava i tvrtki u kojima
se sprema neto u tome stilu. Windowsi XP,
Microsoftov najvei konkurent svim ostalim
Windowsima izdanima nakon njih, jednostavno ne ele umrijeti, ma koliko im u Redmondu to prieljkivali.
Neobian je to sluaj kad si sam sebi najvei
konkurent i kada ti se izvrsnost iz prolosti
vraa u glavu kao bumerang u (osrednjoj)
sadanjosti.
Je li Microsoft, stoga, trebao svjesno izdati
loije Windowse kako bi postojala realna potreba za njihovom nadogradnjom bilo ime?
Naravno da ne, i kvaliteta Windowsa XP ne bi
toliko upadala u oi da Windowsi 8, koji nikako
da svrgnu ni njih ni Sedmicu, nisu na sebe uzeli nevjerojatan zadatak rjeavanja problema
koji ne postoji, ime su efektivno sami sebe
upucali ne samo u nogu, ve i u abdomen,
drugu nogu i ruku i tako se obogaljili da ih je
neugodno i pogledati, a kamoli koristiti.
Naime je li itko od vas prije njihova izlaska
mislio da je najvei problem Windowsa to to
nemaju isto suelje, bez obzira izvode li se na
raunalu, tabletu ili mobitelu?
Osobno, da me to itko pitao prije izlaska Osmice, naveo bih valjda dvadeset drugih sitnijih
ili mrvicu krupnijih zamjerki Windowsima, ali
neujednaenost suelja na posve raznorodnim i eventualno komplementarnim, ali ne i
kompatibilnim platformama ne bih nikada ni
u snu naveo kao problem.
Netko je, meutim, u Redmondu zakljuio
da je to krucijalni problem koji je potrebno

rijeiti po svaku cijenu i na kraju smo dobili

Windowse 8 OS s dva odvojena suelja, koji
u radu daju osjeaj kao da stalno radimo s
jednom rukom zavezanom iza lea, bilo da
ih koristimo na tabletu ili stolnom raunalu.
Rjeavanje nepostojeih problema gdje rjeenje samo po sebi postaje problem, inae,
ima dugu inenjersku tradiciju i nije specifino
samo za raunalnu industriju. Moja omiljena
pria toga tipa je o sklopivim krilima na F8F
Bearcatu, amerikom lovcu s kraja Drugog
svjetskog rata, mrcini s motorom od 2200
KS, kojemu su dizajneri pokuali poboljati
dizajn, i to ba na tim sklopivim krilima.
Naime, na lovcima namijenjenim koritenju
s nosaa, sklopiva krila su zgodno rjeenje
za manevriranje i smjetaj po skuenim palubama i potpalubnim hangarima. Meutim,
tijekom Bearcatove izrade, netko je uoio da je
dio krila na mjestu na kojem se preklapa strukturalno slabiji od ostatka krila. U dokonom
misaonom eksperimentu to bi bilo kad bi
bilo, taj isti je tako zamislio da bi pod velikim
optereenjem u borbenim manevrima krilo
moglo popustiti ba na tom mjestu gdje se
preklapa. Stoga su namjerno dodatno oslabili
spoj fiksnog i preklapajueg dijela krila kako
bi vanjski paneli pod velikim optereenjem
jednostavno puknuli i odvojili se od ostatka
skraenog, ali strukturalno vrlo vrstog krila.
U testovima se, pak, pokazalo da bi se umjesto
odvajanja oba vanjska panela na obje strane
krila, najee odvojio samo jedan panel, te bi
jedno krilo postalo bitno krae od drugoga,
to bi dovelo do asimetrinog uzgona i neupravljivog aviona.
Da rijee problem koji su napravili prethodno
rjeavajui nepostojei problem, u Grummanu
(tvorci Bearcata) su se dosjetili i na spojevima
vanjskih panela dodali malo eksplozivno
punjenje koje je pilot mogao sam aktivirati
ukoliko bi se odvojio samo jedan, a ne oba
panela. Piloti, pak, udni kakvi jesu, nisu
bili skloni imati jo i eksplozivno punjenje u
krilima pri letu u susret neprijatelju, pa je na
kraju odbaena i ideja namjernog oslabljivanja krila na spojevima i ugradnje eksploziva u
krilo. Sva ova zajebancija s krilima rezultirala
je time da je Bearcat u Drugi svjetski rat uao
prekasno kako bi napravio bilo to znaajno, a
za Korejski rat u 50-tima ve su klipne motore
zamijenili mlazni.
2014. LJETO BUG2 / 13

[ reportaa ] VELIKA NAGRADA AUSTRIJE

formula 1 gleda se iz kaua

Davor uti

Nama, informatiarima,
teko je odoljeti Formuli
1, gdje su brzina i talent
spojeni s najviom
zamislivom razinom
tehnologije. Vidjeti sve to
uivo san je mnogih a
moda i ne bi trebao biti

14 / BUG2 LJETO 2014.

Pretposljednjeg

lipanjskog
vikenda s usijanih sam tribina pogledao
Veliku nagradu Austrije, koja se ove godine
povratniki odrala na Red Bull Ringu. Staza je
smjetena nekakvih devedesetak kilometara
od Graza, za nas sa sjevera Hrvatske
nekadanje meke jeftinog peceraja, jeftinih
kobasa i jeftinih petardi.
Poput stereotipnog geeka, za sport sam
zainteresiran otprilike kao to je prosjean
ovjek zainteresiran za uzgoj tapira ne
pretjerano. Ipak, Formula 1 je u tom
pogledu uvijek bila svojevrsni izuzetak.
Visokotehnoloki sport, gdje je ista
inenjerska genijalnost u najmanju ruku
jednako vana kao vjeto kroenje zavoja, i
gdje pomaci i inovacije odreuju budunost
itave automobilske industrije, nama,

informatiarima, lako je poeti pratiti i bez

namjere da se favoriziraju timovi i vozai. To
spontano doe kasnije.
Posljednjih nekoliko godina, priznajem, nisam
paljivo pratio zbivanja u Formuli 1. Nauo
sam prie o drastinim promjenama pravila,
kojima se nastoje smanjiti trokovi i razlika
izmeu timova te sport uiniti gledljivijim,
a uo sam i za najkontroverzniju od njih
prelazak s vriteih V8 motora na pitomije
V6 turbo-motore. Blizina austrijskog trkalita
i elja da najskuplji i tehnoloki najnapredniji
sport na svijetu napokon vidim uivo, uinili
su svoje. Ve u subotu ujutro bio sam na
licu mjesta, stopljen s rijekom ljudi koja se
slijevala prema tribinama. Poinjao je trening,
a ubrzo nakon njega slijedile su kvalifikacije za
nedjeljnu utrku. Zakon!

Kao suho zlato

Prije nastavka, rije dvije o cijeni ovog

aranmana. Cjelodnevna karta za subotu, u to
je ukljueno gledanje treninga i kvalifikacija
Formule 1 te utrka u natjecanjima GP2, GP3 i
Porsche Cup, a sve to s malo pristojnih tribina
(sjedio sam na prvom zavoju nakon startnociljne ravnine, odakle puca pogled na dobar
dio staze), stoji 100 eura. Nedjeljna ulaznica
(utrka Formule 1, jutarnje utrke GP2 i GP3) za
istu poziciju kota mamutskih 405 eura. Dakle
za puno iskustvo famoznog race weekenda
potrebno je ispljunuti malo manje od 4.000
kuna ili koju tisuicu vie, ako uraunamo
put, hranu, spavanje i suvenir iz svemirski
skupih kioska sa slubenim (sponzorskim)
majicama, kapama i drangulijama.
to ete za taj novac dobiti? Neponovljivu
priliku da se guvate s desecima tisua
navijaki raspoloenih (nerijetko pripitih) ljudi,
da popijete toplu pivu i pojedete hladnu
hrenovku za 10 eura, da piate u bunje i
gledate tue luleke dok ine isto (u redu za
degutantno neisti WC eka se decenijima)
te da glumite ljudski ranji dok vas na
nenatkrivenoj tribini nemilice pri podnevno
sunce. Vi protiv toplotnog udara, pa neka
pobijedi jai
No, sve to mora se isplatiti u trenutku kad
pistom pojure najnapredniji automobili
dananjice, s najboljim vozaima na svijetu za

upravljaem ponavljao sam si u pregrijanoj

glavi. A kad ono kifla. Tko eli pratiti utrku,
diviti se vozakom umijeu i vrhunskoj
tehnologiji, na krivom je mjestu. Pravo
mjesto za to je kod kue, ispred televizora i sa
slubenom aplikacijom Formule 1 nadohvat
ruke.
Za nekoga tko nije zaluen ovim sportom do
mjere da mu je ve sama blizina staze i svijeta
Formule 1 vrijedna novca, guve, vruine i
parade luleka, samo iskustvo gledanja utrke
lieno je bilo kakve drame i uzbuenja. Zato?
Zato jer nema naina da kvalitetno pratite
ono to vam se dogaa pred oima. Prolazna
vremena, udaljenosti izmeu natjecatelja,
more zanimljivih statistika ili ak najosnovnije
informacije poput trenutnog poretka kod
Formule 1 uzimamo zdravo za gotovo, no
pored staze one nisu lako dostupne. Moete
ih doznati preko ekrana rasporeenih oko
tribina, no koliko god su oni golemi, toliko je
tribina predaleko da biste ita od toga mogli
proitati. Kako sam se informirao o, primjerice,
broju preostalih krugova? Tako da sam fotiem
zumirao ekran u daljini i pokuavao proitati
to na njemu pie.

Komentatora,
komentatora mi dajte

Druga stvar, koje sam postao bolno svjestan

tek na licu mjesta, jest to da ovo nije sport

u kojem se moe uivati bez komentatora.

Ne samo zato to nam oni govore to se
upravo dogaa i to e se dogaati u utrci,
ve i zato jer raspolau gomilom informacija
i zanimljivosti vezanih uz dogaaje koji su se
odigrali satima, danima i tjednima uoi utrke,
ime nam se mnogo toga stavlja u kontekst.
Istina, komentatori na stazi postoje, vrhunski
su strunjaci i uivo prenose na dva jezika, ali
sve to ovjeku malo znai kad ih ne moe uti,
a ne moe ih uti kad god ispred njega prolazi
Formula 1, a to je gotovo uvijek.
Naravno, uvijek se moete pokuati osloniti na
samostalno praenje utrke, tako da vlastitim
oima gledate to se dogaa na stazi. Sretno s
time. Ne postoji toka s koje je mogue vidjeti
cijelu stazu (zapravo postoji, nalazi se nasuprot
vaeg televizora), a ak i da postoji, vozae i
Formule malo ete bolje vidjeti jedino kad
prolaze direktno ispred vae tribine. Dvije ili tri
sekunde kasnije oni postaju obrisi u daljini.
Luaka brzina, klaustrofobija kokpita,
dramatinost pretjecanja, fascinantna
uigranost inenjera u boksu, vozake bravure
i demonstracije istog talenta i vjetine ako
vas ita od ovoga zanima, tribine pored staze
nisu mjesto gdje biste se trebali nalaziti.
Ostanite kod kue, gdje je piva hladna, zahod
ist, a moderna tehnologija prua svaku
zamislivu i mnoge nezamislive informacije o
utrci Formule 1. Besplatno.

2014. LJETO BUG2 / 15

[ modelarstvo ] 10 RC modela za ovo ljeto

u zraku, vodi i na tlu

Drago Gali

Ljeto je stiglo, sunce ee

manje-vie svakodnevno,
plae su prepune i openito,
dosada samo takva
Jedan od naina za prikratit
vrijeme je nabaviti si neku
od daljinski upravljanih
igraaka za zrak, vodu ili
vrsto tlo, i onda njome
maltretirati sve oko sebe.
Imajte na umu da to moe
biti skupi sport iako, sreom,
spada u one aktivnosti
tipa aha koje ne ukljuuju
tjelovjebu. Boljoj polovici
(neemo se pretvarati da
mislimo kako bi ovako neto
za sebe poeljele i itateljice)
svakako ete morati lagati o
cijeni.
Vjebajte pred ogledalom
dok la ne pone izlaziti
glatko i budete zadovoljni
izvedbom

Masa: 3,46 kg
Duljina/visina: 1000/1890 mm
Broj kanala: 2
Pogon: vjetar
Cijena: 102 eura

16 / BUG2 LJETO 2014.

Voda i more

Neptune SB-1
Radijski upravljana podmornica
iz Thunder Tigera, dalekoistonog
proizvoaa razne modelarske
opreme, uglavnom poznatog
po dobrome. Spada u
takozvani statiki tip,
to znai da roni ne
snagom propulzije
(propelera) ve
punjenjem i
pranjenjem
balastnog tanka, ba
kao prava. Dubina
zarona joj je 5 metara,
to je za ovaj tip igrake
mnogo, a bez problema moe
izdrati pritisak do dubine od 10 metara. U sluaju gubitka
veze ili pranjenja baterije, automatski prazni tank i izranja.
Najjaa karakteristika joj je mogunost instalacije kamere
u veliki ostakljeni pramac, koja je onda 15-metarskim
kabelom povezana s monitorom u rukama dokoliara.
Zato ne beino? Zato jer se radijski signal loe prenosi
vodom pa ne bi slika bila ba neka.

Masa: 7,7 kg
Duljina: 774 mm
Broj kanala: 2
Pogon: elektrini
Cijena: 580 eura

Voda i more

Phantom
Za one koji vie vole povrinu od mranih dubina,
a istodobno ele pokazati i stil i profinjenost, tu je ova
RC jedrilica poveih gabarita, ukupne visine gotovo
dva metra i duga tono metar, namijenjena svemu:
od laganog ljuljukanja na mirnoj vodi bez vjetra, pa
do jurianja u America's Cup stilu im zapue malo
maestrala. Iako se trup ini napravljen od karbona,
zapravo je od neto slabije stakloplastike, ali i
to je dovoljno da nadivi veinu potencijalnih
jedriliara, osim onih najnepaljivijih. Upravljanje
je izuzetno lagano kormilom odreujemo
smjer, a drugim kanalom upravljamo
podizanjem i sputanjem jedara. I to je to.
Efektno, elegantno, otmjeno, a sve to ne za
preveliku cijenu. Od korisnika se oekuje da
ima vlastitu stanicu s prijemnikom i baterije.

Voda i more

Surge Crusher
Za ljubitelje brzina i one
koji ele da su to prije
gotovi, dolazi
ovaj model
sportske
jurilice na
elektrini pogon, kod RC brodova daleko
praktiniji od benzinskog ili metanolskog
motora. Duljine 73 cm i irine 21 cm, s
dvije kobilice (twin hull) koje mu daju izuzetnu
stabilnost, Surge Crusher jami jurcanje
pred odabranim dijelom plae bez previe
straha od prevrtanja i u najeim zaokretima. Iako
dolazi opremljen motorom i servima i ve iz kutije
je za mnoge sasvim dovoljno brz, ovaj model ima
mnotvo prerada meu entuzijastima koji umjesto
50-amperskog reglera koriste i 200-amperske te
sukladno tome i bitno jae motore te vie baterijskih
elija. YouTube je prepun snimaka jurcanja ovog malie
u standardnoj i raznim poboljanim izvedbama.

Masa: 1,5 kg
Duljina: 730 mm
Broj kanala: 2
Pogon: elektrini
Cijena: 143 eura

Kopno

Multimedia Battle Tank

Znamo to e vojni puristi
meu vama pomisliti kad
proitaju o multimedijalnom
borbenom tenku, ali pruite
mu priliku. Njime upravljamo
preko iOS ili Android ureaja s
instaliranom odgovarajuom
aplikacijom, a WiFi vezu koristi
i za slanje videa u realnom
vremenu (640*480), ukljuivi
i infracrveni prikaz za no.
Kako je opremljen i vlastitim
zvunicima i mikrofonima,
moemo ga koristiti za
komunikaciju na daljinu, pa onda mi
viemo u ekran tableta ili mobitela, tenk
vie na nekog udaljenoga, a ovaj jeca u
pravcu tenkia i moli nas da u njega ne
ispalimo 6-milimetarske airsoft kuglice iz
sasvim funkcionalnog topa. Takoer, ima
mogunost i borbe s jo pet istovrsnih
tenkova.
Uspijete li nagovoriti barem jo jednoga
prijatelja da vam se pridrui u nabavci,
moete napokon izbiti dosadu iz ljeta.

Masa: 1,5 kg
Duljina: 350 mm
Broj kanala: 4
Pogon: elektrini
Cijena: 72 eura

2014. LJETO BUG2 / 17

[ modelarstvo ] 10 RC modela za ovo ljeto

Kopno

AB Savage RTR
Kategorija takozvanih
monstertruckova u omjeru 1:8
prilino je popularna meu ljubiteljima
off-road RC jurilica, a AB Savage u
jednom (prilino skupom) paketu donosi
sve to vam moe zatrebati da odmah iz
kutije stavite svoje malo udovite na plau,
meu kupae i uz priloenu 2,4-gigahercnu
stanicu krenete ih natjeravati.
Starijim modelarima meu itateljstvom
moda se nee dopasti injenica da se radi o
elektrinom, a ne metanolskom ili benzinskom
pogonu, ali neka vas to ne zabrinjava. Ugraeni
elektromotor pogonjen s dvije 3S baterije daje
brzinu do 100 km/h, to je za ovaj tip vozila i vie nego
dovoljno.
Oni ambiciozniji i novano potkovaniji, naravno, mogu
kasnije nadograivati karoseriju, dodavati jai pogon i
regler, mijenjati ovjes, kotae, i druge dijelove, a oni koji bi se samo
jurcali mogu to odmah, bez ikakve pripreme i dorade modela.
Mona jurilica koja e vas kotati kao i sedmodnevni puni pansion za
dvoje u nekom boljem hotelu. Kako se odluiti?
Za lovae, dvojbe nema i puni pansion i AB Savage.

Masa: 3 kg+
Duljina: 534 mm
Broj kanala: 2
Pogon: elektrini
Cijena: 849 eura

Kopno
Masa: 2,8 kg
Duljina: 600 mm
Broj kanala: 2
Pogon: elektrini
Cijena: 360 eura

18 / BUG2 LJETO 2014.

Dickie-Tamiya1/14 King Hauler

Sudei po ljubiteljima raznih verzija Truck Simulatora
koje povremeno objavljujemo na Bugovom DVD-u, nema
pile do one koja vue prikolicu. A upravo tome je namijenjen
King Hauler koji i u ovoj smanjenoj verziji djeluje vie nego
impresivno. Osnovni model dolazi u izvedbi bez prikolice, s
aluminijskom asijom, plastino-kromiranom karoserijom
i elektrinim pogonom na zadnje dvije osovine. Od
entuzijasta se oekuje da ve ima svoju RC stanicu (najmanje
dva kanala, poeljno etiri radi kasnijih nadogradnji) i
eventualno neku od prikolica koje bi vukao naokolo.
Za one kojima se ne vue teret, postoje i utrke
samih kamiona bez prikolica na
kojima se ovaj model, ako ne
ve performansama, svakako
istie pojavom.
Cijena u rangu
sedmodnevnog pansiona
za dvoje u predsezoni, ali
tome treba pridodati cijenu
stanice i baterija te cijenu
eventualne prikolice. Potonjih je izbor
ogroman od raznih cisterni pa do labudica za
prijevoz (daljinski upravljanih) tenkova.

Zrak

Bixler RTF
Ako niste letaka iskusnjara, onda je Bixler RTF
prava stvar za uenje. Ovo RTF dolazi od ready to
fly i znai da je sva elektronika radioprijemnik
i servosustav instalirana, a uz model dolazi i
jednostavna 6-kanalna radiostanica uparena s
prijemnikom u modelu, te jedna 3S 2200 mAh baterija
s punjaem. Doslovce iz kutije, ravno u zrak.
Bixler ima reputaciju vrlo jednostavnog letakog
modela (to ne znai da ne biste prije prvog stvarnog
leta mogli probati kako vam ide na nekom od RC
simulatora), a koristi se i kao platforma za FPV zrani
video, odnosno prijenos slike s kamere na modelu do
prijemnika i ekrana na zemlji. Razlog tome je to je
motor iza kabine, pa propelerski disk ne smeta kameri
smjetenoj na nos ili u kabinu modela. Sve ovo jami
zabavu s ovim vrlo jeftinim modelom i dugo nakon to
su osnove letenja savladane.
Jedan od rijetkih proizvoda u ovom pregledu za koji
ak vjerojatno i ne morate lagati boljoj polovici koliko
kota: Sto baksa, pa ta?!.

Masa: 0,76 kg
Raspon: 1500 mm
Broj kanala: 4-6
Pogon: elektrini
Cijena: 111 dolara

Zrak

Walkera QR X350 GPS

Meu novoletaima u posljednje su
vrijeme izuzetno popularni multikopteri
lebdjelice s vie elisa, pa tako govorimo
o tri-, quad-, hexa i octo-c/kopterima koje
od obinih RC helikoptera, osim broja
pogonskih elisa, odvaja i elektronika koja
omoguuje stabilan let, koji uparen s
veom nosivou daje idealnu paltformu
za zranu fotografiju. Walkera QR X350
GPS u nevelikom paketu donosi zranu
autonomiju od 10-15 minuta, te GPS koji
dri toku u prostoru, odnosno u sluaju
panike i totalne dezorijentiranosti vlasnika,
automatski se vraa na mjesto polijetanja.
Uz ovaj ureaj dobiva se i 7-kanalna stanica
s jasno istaknutim dugmetom Go Home
koji slui ranije spomenutoj situaciji, a iako
manjih dimenzija, bez problema nosi Go Pro
ili neku slinu akcijsku kameru.
Od vlasnika se oekuje da se sam pobrine
za baterije (li-ionske 3S kapaciteta 22002500 mAh) i mjesto za letenje. Cijena bi
se neverziranima u ovome hobiju mogla
uiniti visokom, ali, vjerujte nam na rije
nije.

Masa: 1 kg
Raspon: 556 mm
Broj kanala: 5
Pogon: elektrini
Cijena: 329 eura
2014. LJETO BUG2 / 19

[ modelarstvo ] 10 RC modela za ovo ljeto

Zrak

Raptor G 4.1
Ako gledate one neobine videouratke u kojima
RC helikopteri lete nainom koji se ini fizikalno
nemoguim, ukljuivi tu i naopako helikoptersko
letenje nekoliko milimetara povie tla (popularno
ianje trave), onda je jedan od najeih modela
koji se pojavljuju u takvim videima Thunder Tigerov
Raptor 90, a verzija G 4.1 njegova je zadnja revizija.
Spada u kategoriju 3D helikoptera, gdje 3D govori
o akrobatskim sposobnostima obino letenje
je 2D, a akrobatsko je 3D, tvrde znalci jer koristi sve
tri prostorne dimenzije za manevre. Kako bi u tome
uspio, ima mogunost postavljanja negativnog
napadnog kuta lopatica elise, zahvaljujui emu i
leti naopako.
Raptor 3D uvijek dolazi u kitu, a ne sloen i spreman
za letenje, pa se od vas oekuje da odvojeno kupite
i instalirate metanolski motor od 15-tak kubika te
svu elektroniku i ostali hardver. Naravno, prijemnik
i stanica (barem 6 kanala, helikopterska) takoer
pada na vau duu, pa raunajte da je ovdje
navedena cijena samo cijena kita, a ukupna cijena
itave, za let spremne, konfiguracije otprilike je dva
(i pol) puta vea

Masa: 4,4 kg
Raspon: 1603 mm
Broj kanala: 6
Pogon: metanolski (glow)
Cijena: 900 dolara

Zrak

Avanti S Jet
Ako je sve ovo do sada bilo ispod vaeg
renomea, ispriavamo se. Tu, u stranjoj
prostoriji, za profinjenije muterije, drimo
pravu robu. Avanti S Jet turbinski model
pravljen oko turbine JetCat P180 (18 kg
potiska), ali ako kupujete za baku, moe
poletjeti ve i s turbinom od 10 kg potiska.
Raspon krila 2 metra, duljina 222 cm, masa
od 10,5 do 13,5 kilograma. Prema FAI
klasifikaciji spada u F3S kategoriju, a zasad,
koliko je nama poznato, ne postoji niti
jedan takav u nas ili oblinjoj Sloveniji. Spaja
jednostavnost upravljanja karakteristinu
za CARF-ov BAe Hawk i inae rijetko
dosegnutu u svijetu RC mlanjaka, s 3D
mogunostima (u sluaju najjae turbine),
inae rezerviranima za elisne modele.
Cijena modela odnosi se samo na tijelo
modela, a tu su jo turbina, retrakti,
elektronika Raunajte jo puta tri.

20 / BUG2 LJETO 2014.

Masa: 10,5 kg
Raspon: 20.000 mm
Broj kanala: 9
Pogon: turbina
Cijena: 2.605 eura

Pogon

Radio oprema

tuka zove Kondora

Iako su danas 2,4-gigahercni radijski
sustavi apsolutno najraireniji te
zahvaljujui modernim tehnikama frequency
hoppinga preuzetim od WiFi i mobilnih
mrea nema opasnosti od upadanja u
tuu frekvenciju, postoji vie standarda,
ovisno o proizvoau, a svaki od njih je
nekompatibilan sa svim drugima i svijet za
sebe.
Japanska Futaba tako koristi FASST sustav
kodiranja, Hitecov sistem je A-FHSS, neki
proizvoai koriste DMS2 sustav, neki FHSS
i tako dalje. U nas je zbog odnosa cijene i
kvalitete izuzetno rairen FrSkyjev ACCST
2,4-gigahercni sustav.
Ukoliko vam se ne da pamtiti sve ove
kratice i ne morate. Dovoljno je samo
obratiti pozornost na to da prvo kupite
odailja (upravljaku stanicu), a nakon
toga prijemnik mora podravati isti
2,4-gigahercni standard oznaen nekim od
navedenih akronima.
Ovisno o tome to vas zanima: brodovi,
automobili ili (heli)kopteri i avioni,
na raspolaganju su dva osnovna tipa
radiostanice.
Dvokanalne pitoljske stanice namijenjene
su prije svega RC automobilima, ali mogu
se koristiti i za dvokanalne brodove.
Okidaem se upravlja gasom, odnosno
koenjem (kod brodova vonjom unatrag), a
kotai na vrhu ima ulogu volana.
Za sve ostalo: kamione, podmornice,
sloenije modele brodova, avione,
helikoptere i multikoptere, koristimo
radiostanice s dvije palice.
U sluaju da se odluite za RTR (ready-torun) ili RTF (ready-to-fly) opciju, s modelom
ete ve dobiti i odgovarajuu stanicu, pa se
ovime ne morate zamarati.

Metanol, benzin ili elektro?

Iako je do prije samo nekoliko
godina apsolutno najrasprostranjeniji
tip pogona u modelarstvu uope bio
metanolski motor (tzv. glow engine), pa
potom benzinski, pa tek onda baterijski,
s padom cijena li-ionskih baterija, rastom
njihove pouzdanosti i performansi te
proliferacijom trofaznih elektromotora
bez etkica, ovi posljednji posve su
preuzeli primat u svim segmentima
modelarstva. Tako u brodomodelarstvu,

Tipian metanolski motor s ekspanzijskom

komorom ispuha (lijevo) i pripadajuim vijcima i
sitnicama
automobilskom i aviomodelarstvu
apsolutni primat imaju elektromotori koji
se napajaju iz li-ionskih baterija. Snaga i
cijene im ludo variraju od motora snage
nekoliko desetaka vata pogonjenih s
jednom ili dvije li-ionske elije kapaciteta
svega nekoliko stotina mAh, pa do
elektromotora snage desetak ili vie
kilovata pogonjenih s desetak ili vie liionskih elija kapaciteta vie desetaka Ah.

Trofazni elektromotor niske cijene, vrlo visoke

uinkovitosti (oko 90%) i visoke snage po jedinici
mase, istiskuje sve ostale agregate
U pravilu metanolski motor nestaje,
zamjenjuje ga trofazni elektromotor bez
etkica (brushless) s li-ionskim baterijama.
Izuzetak su jo uvijek veliki aviomodeli,
replike (skale) elisnih modela gdje se
zbog zvuka, dima, mirisa, a ponajvie
zbog dobrog odnosa cijene i snage, jo
uvijek koriste benzinski motori.
U automodelarstvu su jo uvijek popularni
metanolski motori, ali za domae
korisnike problem je nabavka samog
nitrometanolskog goriva koje je skupo,
esto ga nema, a uvoz je ogranien jer se
radi o visokozapaljivoj tvari za koje vrijede
posebna pravila transporta.

Dvotaktni benzinski motor Zbog relativno

prihvatljive cijene, visoke pouzdanosti i lako
dobavljiva goriva, ovi motori jo uvijek ive u
motorkama, kosilicama i modelarstvu

Izvori na webu

Tri adrese za trojicu brae

FrSky Taranis 16-kanalna digitalna radiostanica
koja e zadovoljiti sve potrebe 99,99% svih onih koji e
pogledati ovaj tekst

Iako je na Internetu na stotine stranica raznih duana s modelarskom opremom,

bilo ope namjene ili subspecijaliziranih za tono odreene grane modelarstva, za
ogromnu veinu onih koji se namjeravaju poeti baviti ovim hobijem, ove tri adrese
daleko su najvanije:
Hobby King: www.hobbyking.com
Der Schweighofer: www.der-schweighofer.at
Tower Hobbies: www.towerhobbies.com
2014. LJETO BUG2 / 21

[ fotografija ]

10 najkorisnijih terenskih dodataka za fotografe

umjesto novog objektiva

Smartphone
Mobitel, tonije smartphone, izuzetno

Jeftini stativ

OLEG MATRUKO

Moj omiljeni fotografski

citat dolazi od Jima
Richardsona: "Ako eli biti
bolji fotograf, treba stajati
ispred zanimljivijih stvari."
Veina nas doma nema neke
posebno zanimljive stvari,
tako da to ukljuuje izlazak
van, putovanje, odlazak na
more, nalazak posla kao
freelancer u nekoj ratnoj
zoni, ili traenje zanimljivosti
makar u oblinjem parku
kako po ijem ukusu. Nakon
to na terenu s fotoaparatom
provedete dane i tjedne,
shvatite da postoje dodaci koji
ivot znae, i koji su za foto
aktivnosti bitniji ak i od novog
objektiva...

Ovo ovisi o tipu fotografije koji volite za

portrete pri dobrom svjetlu, a jedino tada
se i isplati raditi portrete stativ vam uope
nee biti potreban. Meutim, za panorame
predveer ili nou, viestruke ekspozicije,
bracketing i HDR-ove u nekim situacijama
svakako je dobrodoao. Kako na teren
ne elimo nositi 10 kila stativa, nosit emo
neto jeftino i priruno. Profii iz vremena
filma najeit e se na ovakav savjet, jer za
njih stativ mora imati barem pola tone.
Jeftini stativ moe biti bilo to vrea, torba,
kutija, ili neki od u zadnje vrijeme popularnih
gorillapodova...

je koristan alat za fotografe date ga u ruke

majmunu koji se kupa u bazenu, uputite ga
da igra Angry Birds i nastat e odlina fotka
impanza s mobitelom se kupa! 200 lajkova u
pola sata.... alu na stranu, smartphone vam
ne treba da biste nekog zvali iako, naravno,
moete i to ve zbog hrpe korisnih aplikacija
koje ne njega moemo instalirati: za praenje
termina i kuta zalaza sunca jako korisno za
panorame u "zlatni sat", zatim vodii za turiste
i istraivae, mape, kompasi, aplikacije za
praenje letova i kupovanje karata...
Cijena: Mobitel valjda ionako imate, nevezano
s fotografijom, inae 1 kn do pola hrvatskog
deficita ako uzimate iPhone ili Vertu

Cijena: 0-400 kn

Boonie kapa
Nakon isprobavanja mnogih tipova kapa
i eira, veina se fotografa odlui za vojni
eir sa slike, u argonu zvan "boonie hat"
ili samo boonie (buni). Boonie odlino titi
od kie i sunca, i to ne samo naprijed, ve i
vrat i dio lea i ramena. Na boonie moete
sjesti ili njime obrisati znoj. Boonie je mekan,
fleksibilan i savitljiv, to je dobro zbog
prinoenja aparata licu i oima, za razliku
od ilterica koje uglavnom imaju tvrdi ilt
i sudaraju se s aparatom pri slikanju kroz
trailo... Ruan kao Vejn Runi, glavu uva
svakom buni!
Cijena: 30-200 kn

CPL polarizator
Kad smo diskutirali za vrijeme pripreme
teme, Miro i Petric su rekli da opiem
dodatke "koji nisu objektiv niti foti". Poteno.
Polarizator je komad stakla koji se zaarafi
na objektiv, dakle optika je sprava, ali
nije objektiv. Polarizator proputa samo
polarizirano svjetlo, kao neki modeli sunanih
naoala, ali s naglaenijim efektom. Ovo je
jedan od rijetkih filtara koje je nemogue
oponaati u softverskoj obradi slike, i odlian
je ljeti, pri plavom i djelomino oblanom
nebu te u blizini vode. C u kratici oznaava
cirkularni koji je ono to vam za terenski
rad treba. Rotacijom odreujemo koliinu
polarizacije.
Cijena: 300-1000 kn

22 / BUG2 LJETO 2014.

Combo-hlae
Foto torba
Svaka torba u kojoj drite fotoaparate i

objektive automatski postaje foto torba, no

kada jednom radite s pravom fotografskom
torbom, dizajniranom ba za tu namjenu,
vie nema povratka. Foto torbe ugrubo se
mogu podijeliti na dvije kategorije one
namijenjene iskljuivo foto opremi, i one koje
imaju nekoliko pretinaca i za neto drugo
sendvi, laptop, odjeu... a po tipu na torbe
za preko ramena i ruksake. Ovom autoru
apsolutno najdraa foto torba je Verbatimov
model Melbourne robustan, kapacitetan,
prilagodljiv... nezamjenjiv.
Cijena: 350-1400 kn

Plan grada
Stara kola do jaja! Google Mapsi su zgodni,

kada imate bagatelno jeftin podatkovni

promet ili ste na wirelessu. Zahvaljujui ulasku
u EU, ak niti data roaming u europskim
zemljama nije bolesno skup, no to ako odete
u divlji dio svijeta koji se zove "sve izvan EU"?
Nita ne moe zamijeniti dobri stari plan grada
ili alternativno topografsku mapu ako va
foto zadatak ukljuuje bauljanje izvan urbanih
zona. Osim toga, dranje mape u ruci i itanje
s nje sa stilom valja vjebati mapa vas u
trenutku moe pretvoriti u izgubljenog turista
geeka ili u ovovremenog Indianu Jonesa...
Cijena: 0-50 kn

Kratke hlae jedan su od najveih izuma

Naglavna lampa

ovjeanstva, ono to dijeli neandertalca od

gospodina, graanina EU od nepismenog
divljaka iz dungle, ono to dijeli kolonizatore
i kolonizirane. Mudar se ovjek po toplom
vremenu eta u kratkim hlaicama. No, to ako
vas opet uhvati hladna no, ili elite posjetiti
religiozni hram? U mnogim kranskim,
muslimanskim i budistikim bogomoljama
ulaz s kratkim hlaama je zabranjen. Zato su
tu combo hlae, koje s dva poteza patent
zatvaraa pretvarate iz kratkih u duge! Tko je
ovo izmislio, zasluuje dva Nobela za svaku
nogavicu po jedan.

Fotografirajui na terenu nai ete se

Cijena: 200-500 kn

Cijena: 70-400 kn

u situacijama kad e vam trebati dodatna

rasvjeta bilo da je no neplanirano pala
ranije (ako niste koristili smartphone aplikaciju
iz jedne druge toke ovog popisa pa vas je
iznenadilo), radite reportau iz podzemnog
taba Baara Al Asada u trenutku kad nestane
struje, ili istraujete naputene zgrade u
Pripjatu. U tom trenutku treba vam lampa,
i to neka koja nee zauzimati nijednu ruku
naglavna lampa! Lampe su nune i za
fotografsku tehniku "bojanja svjetlom" (light
painting).

Prijenosni disk 2 TB
Snimajui na putu, terenu, daleko od
doma svog, nastaju najljepe slike, ali i raste
opasnost njihova naprasnog i neplanskog
gubitka. Svaki fotograf ima svoje sustave
uvanja slika na terenu, neki se oslanjaju
na tablete i wireless upload na Flickr ili
neku drugu bazu u oblaku. Izvan Hrvatske,
meutim, ovo ili silno kota ili je praktino
neizvedivo. Disk koji nosite sa sobom jo
uvijek je najbolja metoda, iako ima bitnu
manu podloan je krai i svim oblicima rizika
koliko i ostatak vae prtljage. Moda ga je
najbolje kombinirati s nekim oblikom pohrane
u oblak, ako je mogue.
Cijena: 600-1.200 kn

Pumpica za ienje
Ovo je predmet kojega nas je malo sram
pokazivati pred fotografskim nevjeama jer
izgleda... pa, izgleda kao neto emu je mjesto
u enskoj ili gay torbici. Nemamo, naravno,
nita protiv ena niti homoseksualaca, ali
fotografiju na terenu ipak vidimo kao macho
zanimaciju stare kole. Uglavnom, poetnike
ete prepoznati po opsesivnom brisanju
objektiva, koji u biti rijetko treba brisati ee
od jednom dnevno. Slaba toka za prainu
nije objektiv nego senzor 2-3 uragania iz
ove pumpice i praina leti van...
Cijena: 30-150 kn
2014. LJETO BUG2 / 23

[ android ] 10 besplatnih aplikacija koje morate isprobati

kota nita, a zlata vrijedi

Davor uti

Iako Hrvat voli pokazati da ima moan

mobitel, mnogo vanije od samog ureaja,
aplikacije su koje se na njemu koriste. Njih
na Google Playu ima preko milijun, to
impresionira, ali istovremeno i obeshrabruje.
Kako u tom moru pronai one koje valjaju?
Bjesomuno isprobavanje jedan je nain,
a drugi, bolji, jest da pitate za preporuku
nekoga tko je to ve obavio. Poput nas.
Donosimo pregled 10 aplikacija za Android
kojima jednostavno morate dati priliku, i za
koje smo gotovo sigurni da ete ih zadrati
na mobitelu. Fokusirali smo se na besplatne
aplikacije koje nisu instalirane tvorniki
takve ete ionako iskuati sami

24 / BUG2 LJETO 2014.

Chronus: Home
& Lock Widget

Chronus korijene vue iz

novijih inaica CyanogenModa,

najpoznatijeg alternativnog
ROM-a za mobitele s Androidom.
Na radost mnogih, njegov
autor pretvorio ga je u zasebnu
aplikaciju i uinio dostupnim
irokim masama. Zato ga
volimo? Zato jer nam na radnu
povrinu i lock screen postavlja
iznimno atraktivan i izvanredno
konfigurabilan digitalni sat te
pregled vremenske prognoze i
kalendara. Zvui banalno, ali nije.
Isprobajte i uvjerite se zato.
Namjena: Widget sa satom,
vremenskom prognozom i
kalendarom
Cijena: Besplatno

Google Camera

Gotovo svaki proizvoa

mobitela nudi neku vlastitu

aplikaciju za fotografiranje i
snimanje videa. Mislit ete da
je dobra dok ne iskuate onu
koju je nedavno izdao Google.
Prvo to kod Google Camere
privlai pozornost minimalistiki
je i moderan dizajn. Ipak, neka
vas naizgled mali broj opcija ne
navede na krivi put tu je ba
svaka mogunost koja bi ovjeku
mogla zatrebati, poput snimanja
panorama, igranja s fokusom
radi poveanja dubinske otrine
i slinog. Tko jednom isproba, na
standardnu kameru se ne vraa.
Namjena: Fotografiranje i
snimanje videa
Cijena: Besplatno

Google Keep

Hello SMS

Kad prvi put ujete za Keep

i njegovu namjenu, lako ete
ga otpisati kao nepotrebnog.
Voenje biljeki, podsjetnika i
popisa kome to treba? Meutim,
nakon kraeg suivota s ovim
servisom shvatit ete da nema
intuitivnijeg naina da, primjerice,
napravite popis stvari koje
morate donijeti iz duana. Popise
i biljeke mogue je izraditi na
mobitelu ili raunalu (meusobno
se sinkroniziraju), nakon ega
preostaje zaputiti se u trgovinu,
klikati po stvarima koje smo stavili
u koaricu i gledati kako one
bivaju prekriene i uklonjene s
popisa. A obian puk, oboruan
olovkom i papirom, ljubomorno
promatra

Androidova aplikacija za SMSove nije loa, Hello SMS je

toliko intuitivan i inteligentno
koncipiran da e vam biti ao to
ga ne moete koristiti za instant
messaging na drugim servisima,
poput, primjerice, Hangoutsa.
Njegovi autori dosjetili su se
postaviti sve fotografije ljudi s
kojima razgovaramo na vertikalnu
traku na lijevom rubu ekrana, tako
da je iznimno lako prebacivati
se izmeu razgovora. Jednim
potezom zapoinju se nove
poruke i briu postojee, a tu je i
opcija za brzinsko okidanje i slanje
fotki. Milina!

Namjena: Izrada biljeki, popisa i

podsjetnika
Cijena: Besplatno

Namjena: Slanje i primanje SMS

poruka
Cijena: Besplatno

Premda standardna

KK Launcher

Ono to su nekad bili Apex

Launcher i Nova Launcher, danas

je KK Launcher ponajbolja
aplikacija za prikaz Androidovog
suelja. KK Launcher dizajnerske
smjernice preuzima od Googleova
vlastitog launchera za Android 4.4
Kit Kat, to znai da nudi odline
ikone, prozirne teksture i lijepe,
glatke tranzicije izmeu ekrana.
Naravno, drastino je poboljan u
aspektu raspoloivih opcija, tako
da moemo birati broj ikona na
ekranima i u docku te desetak
razliitih animacija glavnih ekrana,
namjetati razne geste s jednim
i dva prsta, aktivirati sidebar za
brzi pristup aplikacijama, WiFi-ju,
Bluetoothu i slinim funkcijama te
istinsku gomilu drugih sitnica.
Namjena: Prikaz suelja Androida
Cijena: Besplatno

QuickPic

Fotografije i filmie s vaeg

mobitela moete pregledavati

pomou tvornike aplikacije
Gallery. Ako biste to radije
inili unutar neeg monijeg i
konfigurabilnijeg, QuickPic dolazi
kao naruen. Ova aplikacija
nudi vie vrsta pregleda fotki
i videa, jednostavno brisanje
i dijeljenje sa svim zamislivim
drutvenim mreama, e-mail
klijentima i internetskim servisima,
mogunost sakrivanja odreenih
albuma te integraciju s cloud
servisima poput Dropboxa i
Google Drivea. Zahvaljujui
tome, fotke i filmie pohranjene
u njima moemo pregledavati
unutar QuickPica, bez potrebe za
otvaranjem pripadajuih aplikacija.
Namjena: Preglednik fotografija
i videa
Cijena: Besplatno
2014. LJETO BUG2 / 25

[ android ] 10 besplatnih aplikacija koje morate isprobati

Tapatalk

Ako esto koristite forume,

ne treba vam posebno isticati

da ta rabota nije pretjerano
ugodna kad se obavlja pomou
internetskog preglednika na
mobitelu. Teko praenje raspravi i
nezgrapno (ponekad i nemogue)
odgovaranje samo su neki od
uobiajenih problema. Tapatalk
je ovdje da ih rijei. Podrani
forumi a takvih je mnogo
prikazuju se unutar Tapatalkovog
suelja posve prilagoenog
mobitelima, kako u pogledu
itanja, tako i sudjelovanja u
raspravama. Aplikacija ukljuuje
sustav notifikacija, koji uklanja
mogunost da nam neka poruka
promakne.
Namjena: Praenje foruma
Cijena: Besplatno
26 / BUG2 LJETO 2014.

Timely Alarm
Clock

Ako elite vidjeti kako izgleda

jedna od najljepih i najbolje
animiranih aplikacija za Android,
isprobajte Timely. Vizualni aspekt
mu je dotjeran do savrenstva,
a ni funkcionalnost ne kaska.
Podijeljen je na tri prozora u
jednom je alarm (budilica), u
drugom tajmer (odbrojavanje),
a u treem toperica. Svakom
od ovih segmenata moemo
dodijeliti vlastitu boju. Premda
je namjena Timelyja relativno
banalna, nerijetko ete se
uhvatiti da ga pokreete isto da
biste malo uivali u njegovom
spektakularnom suelju.
Namjena: Alarm, tajmer i
toperica
Cijena: Besplatno

VSCO Cam

Yahoo Weather

Ova aplikacija potekla je s

iOS-a i tek je krajem prole
godine postala dostupna na
Androidu. Mnogi kau da se
radi o najnaprednijoj mobilnoj
aplikaciji za obradu fotografija
koja trenutno postoji. Ve se
nakon kraeg igranja s njenim
filtrima i brdom opcija vezanih
uz ureivanje fotki (svjetlina,
kontrast i zasienost boja,
otrina, fokus i kojeta drugo)
nemogue ne sloiti s time.
Suelje je posve lieno teksta pa
ete isprva gubiti razum da biste
pohvatali gdje se to nalazi. Taj
detalj, uparen s doista odlinim
mogunostima, VSCO Camu daje
razinu pretencioznosti koja ga ini
prvim izborom fotografa i drugih
zahtjevnijih korisnika.

Malo koja aplikacija za

Namjena: Ureivanje fotografija

Cijena: Besplatno

vremensku prognozu nudi

koliinu informacija i toliko
raskonu vizualnu prezentaciju
poput Yahoo Weathera. Koristi se
zgodan trik aplikacija prepoznaje
nau lokaciju te pronalazi
prigodnu fotografiju na Flickru i
koristi ju kao podlogu za prikaz
trenutne vremenske prognoze,
prognoze iz sata u sat ili prognoze
za narednih 5 ili 10 dana. Na
istome mjestu doznajemo i vlagu,
vidljivost, UV indeks, tlak, snagu
vjetra (uz simpatine animirane
vjetrenjae, ija se brzina vrtnje
mijenja u ovisnosti o trenutnom
vjetru), izglede za padaline te
vrijeme izlaska i zalaska sunca.
Zakon!
Namjena: Vremenska prognoza
Cijena: Besplatno

Priroda je
kompleksan sustav
i ima svoj nain
djelovanja.
Mi u SPAN-u
projektiramo i gradimo
kompleksne IT sustave.
Omoguavamo
jednostavnije koritenje
kompleksnih IT
tehnologija za krajnjeg
korisnika.

Vodimo brigu
o slapu tako
to znamo
svaku kap.

kompleksni sustavi, jednostavno koritenje

ISPISUJTE MNOGO VIE

PLATITE JO MANJE

12,000
c
rno-bije
lih
stranic 1
a
(L
550/L3

55/L30

6,500
stranica
1
u boji

Epson L550 / L355 / L300 / L210 / L110

Epsonova nova serija jednonamjenskih i
vienamjenskih pisaa sa sustavom spremnika za tintu
savrena je za kune i male urede te dolazi sa dovoljno
tinte za ispis do 12.000 crno-bijelih i 6.500 stranica
u boji1. S ugraenim spremnikom za tintu i boicama
kapaciteta 70 ml za jednostavno dopunjavanje, pisai
iz Epsonove serije L pruaju ispis visoke kakvoe po
ultraniskoj cijeni.
Saznajte vie: www.epson.hr/its
1

Samo L550/L355/L300. L210/L110 omoguuje ispis pribli.

4.000 crno-bijelih i 6.500 stranica u boji. Za informacije o
izdanosti posjetite www.epson.eu/pageyield
Za vie informacija posjetite www.epson.hr/its

+
dodatno1

0)

[ chrome ] Top 10 ekstenzija

surferski
dodaci
koji ivot
znae
Denis Arunovi

Sigurno ete se sloiti s time da je Googleov

Chrome kvalitetan i brz preglednik, a sigurno
znate i da podrava hrpu dodatnih ekstenzija
kojima mu je mogue uvelike proiriti
funkcionalnost. Problem je, naravno, to je tih
ekstenzija zaista mnogo, pa je teko pronai
one iznimno korisne, a koje pritom rade bez
problema. Sreom, mi se ne ustruavamo
eksperimentiranja i testiranja, pa smo za vas
odabrali deset najboljih ekstenzija, od kojih
veinu i sami koristimo. Valja imati na umu da
su ovo samo jednostavne ekstenzije, ali ne i
aplikacije. Naime, Chrome moe vrtjeti i vlastite
mobilne aplikacije koje imaju znatno veu
funkcionalnost od ekstenzija. Veina ih se izvodi
u samom pregledniku, a odnedavno postoji
i manji broj aplikacija koje se izvode izvan
preglednika, u takozvanom Desktop modu.

The Great Suspender

Nepopravljivi ste kad je rije o otvaranju novih tabova, a pritom esto
radite na prijenosniku? The Great Suspender penicilin je za vae probleme.
Ova ekstenzija automatski e uspavati nekoritene tabove, istovremeno
ignorirajui one runo dodane na posebnu "bijelu" listu (primjerice, Gmail),
to tedi memoriju, smanjuje optereenje procesora i konsekventno
produljuje trajanje baterije prijenosnika. Uspavani tabovi ostaju takvi ak i
kada iskljuimo preglednik, to skrauje vrijeme ponovnog pokretanja.

Awesome Screenshot:
Capture & Annotate
Ova ekstenzija namijenjena je svima onima koji esto imaju potrebu
screenshotati web stranice ili dijelove web stranica. Nakon kreiranja
screenshota koji moe biti i kompletna stranica, a ne samo dio koji je
vidljiv na ekranu, korisnik ga moe cropati i na njemu oznaavati elemente
strelicama, pravokutnicima, slovima, itd. Ovako nainjene screenshotove
mogue je spremiti lokalno ili pohraniti na webu, odnosno u oblaku.

2014. LJETO BUG2 / 29

[ chrome ] Top 10 ekstenzija

Evernote Clearly
ast iznimkama, no moderne web stranice prekrcane su informacijama,
grafikama i oglasima pa je dosta teko koncentrirati se na sam pisani
sadraj. Clearly vrlo elegantno rjeava problem upanjem osnovnog teksta
i prateih fotografija (onih koje su umetnute u sam tekst) te njihovim
plasiranjem na neutralnu pozadinu. Ovako obraenu stranicu mogue je
potom ispisati ili spremiti u Evernote, softver za voenje biljeaka. Korisnici
Evernotea na raspolaganju imaju dodatni tos markiranje segmenata
teksta drugom bojom.

Omnibox Timer
Ovako malena ekstenzija vei dio vremena bit e skrivena od vaih oiju
i zapravo kompletnog suelja preglednika, a slui za kreiranje vremenski
uvjetovanih upozorenja. Primjerice, dogovorite se s kolegom da za pola
sata idete na ruak, pa podesite Omnibox Timer da vas na to upozori za 28
minuta. Poziva se preko Chromeovog omniboxa, odnosno adresne linije, a
sintaksa je krajnje jednostavna vremenska jedinica (standardno minuta) i
nakon razmaka poruka koja e se ispisati na ekranu.

AdBlock
Ove se ekstenzije moda sjeate ako ste koristili preglednik Firefox.
Svrha joj je blokiranje oglasa na stranicama kako bi one bile preglednije i
za prikazivanje manje zahtjevne, to je posebno bitno vlasnicima starijih
raunala. Iako ne detektira ba svaki oglas, one problematine je mogue
runo oznaiti. Premium verzija aplikacije ne postoji, no autoru je mogue
donirati novac i tako podrati daljnji razvoj, to vam zapravo i toplo
preporuujemo.

Magic Actions for YouTube

Ova ekstenzija namee se kao sjajan izbor za sve oni koji provode mnogo
vremena gledajui filmie na Youtubeu. Donosi hrpu mogunosti kao
to su automatsko forsiranje uitavanja HD videa, noni i dnevni prikaz
suelja (u naem screenshotu prikazan je noni), cinema nain rada, kontrola
glasnoe pomou kotaia mia, filtre i hvatanje screenshotova. Jedina
negativna strana je to to dodatak pri instalaciji pokuava instalirati drugu
ekstenziju koja mu nije nuna za rad, no instalaciju je, na sreu, mogue
odbiti.

30 / BUG2 LJETO 2014.

Cloudy Calculator
Iako je mogue brzo raunati i uz pomo Googleove Searcha, Cloudy

Calculator pojednostavljuje ovu funkciju smjetajui je u vlastiti maleni

prozori koji biljei sve dosadanje izraune. Naalost, iako je Cloudy
Calculator podravao i izraune preko servisa WolframAlpha, prije
dvije godine dobili su zamolbu da to vie ne rade. Samim time, ako vas
zanimaju zahtjevniji matematiki izrauni, preporuujemo vam instalaciju
WolframAlphine ekstenzije.

Google Dictionary
Engleski jezik je na webu sveprisutan, no ak i ako ste u koli iz
predmeta koji se njime bavi kupili same petice, dodatna pomo ne
kodi. Googleov Dictionary na dvoklik e u malenom prozoriu prikazati
objanjenje oznaene engleske rijei, a ako kliknete na "more" otvorit e se
novi tab s detaljnijim informacijama. Alternativno, nejasni je ili nepoznati
termin mogue utipkati i runo, klikanjem na ikonu knjige koja je smjetena
desno od adresne trake preglednika Chrome.

Hola Better Internet

Rado biste pristupili servisu Netflix ili nekom drugom servisu koji je

zakljuan za korisnike iz Hrvatske? Ili moda elite igru sa Steama po

cijenama za graane Rusije? Hola Better Internet rijeit e vae probleme u
nekoliko klikova. Rije je o izuzetno jednostavnom VPN servisu koji mogu
koristiti ak i kompletni laici. Dovoljno je kliknuti na ikonicu ekstenzije
u gornjem desnom kutu preglednika te odabrati zemlju iz koje stranici
elimo pristupiti.

Momentum
Ako vam standardna otvorna stranica na Chromeu nije ba po volji, a
pritom imate i problema s produktivnou, isprobajte Momentum. Prilikom
otvaranja novog taba tada e vas doekati prelijepa fotografija (svakog
dana drugaija), sat s prikazom trenutnog vremena, pozdrav po imenu
te otvorena linija u koju trebate utipkati svoj glavni zadatak. Momentum
takoer prikazuje vremensku prognozu te ima integriranu jednostavnu
ToDo listu smjetenu u donjem desnom kutu ekrana.

2014. LJETO BUG2 / 31

[ iPad ] Top 10+5 aplikacija

vie zabave nego rada

Miroslav Rosandi

U velikom obilju aplikacija

koje se nude korisnicima iPada
dosta je teko slagati neke
top-liste, jer bi uvijek netko
imao prigovor "a zato nije ovo
ispred ovoga", pa stoga i ovaj
odabir shvatite kao osobnu
preporuku autora. Pri odabiru
prednost smo dali korisnosti (i
zabavnosti), a ne razvikanosti
ili pompoznosti sadraja. Ima
tu i dosta poznatih aplikacija,
ali nadamo se da e vam neke
biti otkrie. Za one koji Bug2
itaju na iPadu, uz svaki opis
dodan je link koji izravno
vodi na app store, pa ukoliko
elite i sami isprobati neki od
ovih programa, iskoristite tu
pogodnost

tip: pregled akcijske

ponude aplikacija
cijena: besplatno

Apps Gone Free

Stara je hipoteza da, za razliku od androidaa, korisnici iOS-a daleko ee moraju plaati za
preuzimanje aplikacija koje poele koristiti. Iako su se vremena promijenila pa je dosta toga
besplatno i na iOS-u, jo je uvijek poeljno koristiti specijalizirane aplikacije koje prate akcije
izdavaa i na dnevnoj bazi vas izvjetavaju o tome to se trenutno nudi besplatno. Upravo takva
je aplikacija Apps Gone Free, koja svakodnevno korisnike iPhonea i iPada informira koje su, inae
komercijalne, aplikacije tog dana iz promocijskih razloga besplatne.

tip: 3D globus
cijena: 0,99 $

Earth 3D
Ukoliko zaelite nekome objasniti ili sami sebe informirati gdje se nalazi neka drava, bit e
vam zanimljiva ova aplikacija koja je svojevrsni kolski globus u virtualnom obliku. Kako bi sve
zajedno bilo atraktivnije, ucrtane su neke od najpoznatijih svjetskih graevina, pa je zabavno
vrtjeti ovaj globus, zumirati ga i pretraivati. Savreno je prilagoen touch screenu i na vrlo
plastian nain prikazuje na planet.
32 / BUG2 LJETO 2014.

eBay for iPad

Halftone

Ovo je uvjerljivo daleko najbolje rjeenje web shopa na bilo kojem

mobilnom ureaju, a ak i daleko ugodnije za koritenje od beskrvne i
prekrcane desktop verzije. ak i ako nemate namjeru neto kupiti, gut
je pregledavati ponudu, listati slike, a sustav izvrsno prepoznaje vaa
podruja interesa i vrlo vam brzo nudi ono to niste ni znali da ba elite
imati! U posljednjoj verziji napokon je otklonjen stari bug zbog kojeg
se nije moglo izravno plaati PayPalom preko mobilne verzije njihova
sustava. Sada i to radi uredno.

Za obradu fotografija postoji bezbroj aplikacija, a ova je vrlo specifina.

Iako je s njom mogue odraditi elementarne zahvate na fotografiji,
njena glavna namjena je dodavanje raznih efekata, poput onih
instagramovskih. Meu njima je posebno istaknuta rasterizacije slike i
dodavanja tekstualnih napomena poput onih u stripovima. Zgodno za
kreiranje poklona nekom, bilo u digitalnom ili ispisanom obliku.
tip: editor fotografija
cijena: 0,99 $

tip: internetska trgovina

cijena: besplatno

Flipboard
Dream Clock HD
Ovo je iznimno jednostavan sat budilica, a ima dva stanja prikaza
dnevno i nono. Glavna specifinost i odgovor na pitanje zato je
uope u ovom pregledu, iznimno je jednostavan nain "podeavanja"
termina alarma to se radi povlaenjem prstom ikone zvonca, spusti
je se bilo gdje unutar povrine sata, a mjesto gdje postavimo zvonce,
ujedno je termin u kojem e se oglasiti zvuk alarma. Kako ne bi bilo
zabune, uz zvonce pie u koliko sati i minuta e se oglasiti.
tip: budilica
cijena: besplatno

Niti jedan drugi agregator nema ugodnost koritenja i atraktivnost na

razini Flipboarda. Posebna je mogunost kreiranja "vlastitog izdanja"
koje slaete odabirom naslova i poslije taj svoj izbor moete poslati
prijateljima, da uoe i itaju ba ono to vi drite vanim.
Mana Flipboarda je orijentacija na amerike medije i web portale,
a tome moete doskoiti tako da unutar svog Twitter profila pratite
objave svih domaih ili regionalnih izdanja, odnosno stranica, koje
vas zanimaju. Tako e vam se unutar Flipboarda prikazivati i mnogo
lokalnih informacija. Istu stvar moete izvesti svojim Facebook profilom,
ali kako oni reduciraju broj objava, bolje je osloniti se na Twitter.
tip: agregator vijesti
cijena: besplatno
2014. LJETO BUG2 / 33

[ iPad ] Top 10+5 aplikacija

MyScript Calculator

ViaMichelin

Osnovna specifinost MyScript kalkulatora je prepoznavanje

Legendarni planer putovanja moda ste ve susretali na nekim

rukopisa, tako da se tipkovnica uope ne koristi. Prepoznaje razlomke,

postotke, korijen, eksponente itd. Vrlo praktino rjeenje za brzi izraun,
ali i neprikladno za kompleksnije zadatke, kada treba pamtiti rezultat ili
napraviti vie paralelnih izrauna.
tip: kalkulator
cijena: besplatno

Once Football PRO

drugim platformama, ali i na tabletu se izvrsno snalazi. Mogunosti

su brojne, tako da se moe koristiti u doista raznolikim prigodama, pa
i za putovanja raznim prijevoznim sredstvima, ak i pjeice. Karte su
tradicionalno vrhunske, a kod planiranja nude se i alternativne rute. Uz
sugestiju putne rute, dobivate i priblinu procjenu trokova putovanja.
tip: putni planer
cijena: besplatno

Yr.no

Evo nam i jedne domae aplikacije, dosta poznatog Once Footballa

koji je namijenjen vrlo irokoj publici, od nogometnih navijaa, pa
do trenera vrhunskih profesionalnih momadi. Sve poinje bogatom
ponudom praenja mnogih liga ili meunarodnih natjecanja, odnosno
pojedinih klubova ili igraa. Potom se obrauju pojedine utakmice,
igrai, klubovi... Dostupnost statistikih izvjetaja ovisi o tipu pretplate,
pa ovisno o tome jeste li obian fan ili profesionalni skaut, igra ili
trener, izabrat ete ono to vas zanima i to ete znati iskoristiti. Uza
sve spomenuto, postoje i videoizvjetaji na zahtjev. Osnovna verzija je
besplatna, sljedea 3,99 USD mjeseno, a najkompleksnije izvjetavanje
se izravno dogovara i tada pretplata iznosi nekoliko tisua dolara.

ili onom dijelu svijeta u koji putujte, iskuajte ovaj vrlo cijenjeni norveki
meteoroloki servis. Vrlo intuitivan prikaz prognoze (temperature,
padalina i vjetra) po satima, a i po danima, nadopunjavaju izravni
linkovi na web kamere na lokacijama koje vas zanimaju, tako da moete
trenutno provjeriti koliko se navedene informacije podudaraju sa
stvarnou. Jednostavno je dodati vei broj lokaliteta, tako da u svakom
trenu brzo dolazite do informacije. Kao i kod svih slinih servisa
kratkorone prognoze vrlo su pouzdane, a one koje se odnose na vie
od tri dana, znaju biti neprecizne.

tip: nogometna analitika

cijena: besplatno

tip: meteoroloki servis

cijena: besplatno

34 / BUG2 LJETO 2014.

Ukoliko doista elite biti dobro informirani o vremenu u svom kraju

igre

koje ne
smijete
propustiti
Kada pogledate top liste
najpopularnijih aplikacija na
iPadu, obino je od deset
naslova njih sedam iz svijeta
igara, pa smo se i mi u ovom
ljetnom pregledu odluili za
poseban zabavni kuta u kojem
dajemo preporuke za igre
koje i sami imamo na svojim
iPadima

MONOPOLY for iPad Spartan Wars:

Iako je ova klasina drutvena igra dostupna Elite Edition
na iPadu od samih poetaka, jo uvijek
zasluuje preporuku. Izvrsna je grafika
izvedba, u potpunosti je zadran duh same
igre kakav poznajemo iz igranja na ploi,
a posebno je pohvalno to se moe igrati
bez Interneta, te to je izvedba prilagoena
istovremenom igranju do etiri osobe i to tako
da ureaj nije potrebno pomicati niti rotirati.
Savreno za obiteljsku veernju zabavu.
cijena: 6,99 $

cijena: besplatno

The Room Two

Drugo izdanje do sada ponajbolje igre

8 Ball Pool
Definitivno, ovo je najbolji biljar za iPad!

Iako se neki sadraji unutar igre plaaju, i bez

toga se moe igrati potpuno ravnopravno
sa svima. Igra se iskljuivo protiv drugih ljudi
(treba biti online, osim u modu za uenje), a
posebno su uzbudljivi turniri. Svaki igra ima
statistiku koja je svima dostupna.
cijena: besplatno

Strateka igra u kojoj polako jaate svoj

grad-utvrdu razvijajui izvore vlastitih resursa
te pomalo pljakajui one u susjednim
gradovima, a i dosta je vano postati dio neke
od alijansi. Ukolike je vaa alijansa aktivna
i uspjena dobit ete posebne bonuse uz
koje brzo raste i vaa snaga. U osnovi sve je
besplatno, ali daleko lake i bre napreduju
oni koji su spremni poneto i platiti za to. Tip
igre koju treba vie puta nakratko pokrenuti
tijekom dana i stalno "odravati".

slagalice napravljene za iPad, maksimalno

prilagoene igranju na ekranu osjetljivom
na dodir. Grafiki savreno stilizirana uz
mistinu atmosferu igra pred vas postavlja niz
zagonetki koje rjeavate pronalazei pojedine
dijelove, skrivene pretince, mehanizme koji
vas vode do sljedeeg koraka. U trenucima
kada pomislite da je nemogue pronai to
sad nedostaje i gdje bi bio neki klju, ploica
ili tajna ifra, paljivo proitajte "hint" koji se
pojavi kako bi vam pomogao. Moete kreirati
vie profila, pa tako ukoliko iPad dijelite s
nekim, neete si meusobno kvariti uitak
igranja. Moda nije tako impresivno zaigrati je
kao prvi put (ako niste igrali prvo izdanje The
Rooma, nabavite prvo njega), ali i dalje je to
izvanserijska igra kojoj ete najvie zamjeriti to
to ima kraj!
cijena: 2,99 $

World of Tanks Blitz

Veliki hit s PC-a doao je na tablete i to

samo nekoliko dana prije pisanja ovog teksta,

tako da igru, koju smo vrlo rado i dugo igrali
na klasinom raunalu, nismo jo imali prilike
malo dublje upoznati. Grafika je vrlo dobra
(za WoT na iPadu treba odvojiti poprilinih 1,2
GB prostora), na upravljanje tenkom (virtualna
joystick-gljiva) treba malo privikavanja, a sve
ostalo je slino kao i u "originalu". Pred vama
je dug put razvoja (bodove i virtualni novac
zaraujete kroz borbu), prvo jednog tenka,
pa drugog i tako dalje, a do daleko breg
napredovanja, odnosno jaih i brih tenkova
moe se doi ako se za to plati. Veseli vidjeti
ovako uspjelu iPad konverziju tipine PC igre
koja se uspjeno prilagodila sasvim drugaijoj
platformi i nainu upravljanja.
cijena: besplatno
2014. LJETO BUG2 / 35

[ dogaaji ]

Cloud hosting

Avalon predstavio novu

Jedan od vodeih hrvatskih
pruatelja web hosting
usluga Avalon predstavio je
novi set usluga temeljen na
cloud tehnologijama. Nova
cloud hosting platforma
znai veliki iskorak u odnosu
na tradicionalni hosting. Ona
predstavlja najsuvremeniju
generaciju IT usluga,
jednostavnijih za koritenje
te donosi znaajne utede u
poslovanju.

Cloud hosting platforma

IBM System x, OpenNebula i
Microsoft Azure

Nova

cloud platforma odgovor je

na rastue zahtjeve postojeih klijenata za
uslugama hostinga i ostvarenje suradnje
s novim korisnicima uz isporuku visoke
razine kvalitete, sigurnosti i brzine. Time je
Avalon konsolidirao vlastitu IT infrastrukturu
temeljenu na hibridnom cloud modelu
koristei IBM-ove posluitelje System x3550 i
x3650.
Poetkom srpnja, Avalon je na odranoj
konferenciji za medije u Zagrebu predstavio
prvu hibridnu open source platformu za
web hosting, izgraenu na IBM infrastrukturi
i OpenNebula cloud softveru. Predstavljena
je i prva instalacija Microsoft Azure clouda u
datacentru u Zagrebu, te Avalonova ponuda
Microsoft Office 365 usluga. Osim toga,
prezentirane su i potpuno nove web stranice,
prilagoene mobilnim ureajima te osvjeena
ponuda usluga iz portfelja tvrtke Avalon koji
sada nudi i poznate brandove SSL certifikata,
kao i web usluge.

Kako je bilo na konferenciji?

Na

predstavljanju su sudjelovali Damir

Muji, osniva i direktor Avalona, Damir
Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska, dr.
Constantino Vazquez, Senior Infrastructure
Architect u projektu OpenNebula, Tomislav
Bronzin, Microsoft Most Valuable Professional
(MVP) za Office 365, te Dobria Adamec,
Microsoft MVP i jedan od vodeih strunjaka
za Microsoft Azure, obojica iz partnerske
tvrtke CITUS koja se bavi razvojem poslovnih
softverskih rjeenja.
Damir Muji uvodno je kratko predstavio

Konferencija za medije, odrana 3. srpnja

2014. godine u Zagrebu

tvrtku koja je jedan od pionira web hostinga

u Hrvatskoj, a ime se bavi ve 17 godina.
Avalon danas ima 20-tak zaposlenih
visokoobrazovanih IT inenjera te se moe
pohvaliti rastom broja zaposlenih od 110%,
rastom broja korisnika od 95% i porastom
prihoda od 53% u posljednje tri godine.
Muji je istaknuo kako je projekt izgradnje
cloud hosting platforme trajao 2 godine,
na emu je ukupno radilo 30-tak ljudi iz
Avalona i partnerskih tvrtki te da je rezultat
dugogodinjeg oslukivanja potreba korisnika
Cloud hosting koji danas predstavljamo,
najbolji je spoj naeg dosadanjeg iskustva

Damir Muji, osniva i direktor Avalona

cloud hosting platformu

Damir Zec, poslovni direktor IBM-a Hrvatska

Dobria Adamec, Microsoft MVP za Azure

i najnovijih dostignua u IT tehnologiji

primijenjenih u hostingu. Ova usluga je
'must have' za tvrtke koje ele biti u korak s
tehnologijom i korak ispred konkurencije s
jedne strane nudi vie za moderan nain
poslovanja i ivota, a s druge strane smanjuje
trokove poslovanja i jednostavna je za
koritenje.
Damir Zec iz IBM-a Hrvatska osvrnuo se na
IBM-ovu ulogu u projektu, istaknuvi kako je
paljivo odabran, kvalitetan hardver od kljune
vanosti u izgradnji kvalitetnih cloud rjeenja.
Nae rjeenje omoguit e Avalonu bri
razvoj usluga i jednostavnije upravljanje sve
veom koliinom podataka u cloudu rekao
je Zec. Danas ivimo u vremenu u kojem
se u svaka 2 sata generira onoliko podataka
koliko je do 2003. ukupno generirano u
cijeloj dotadanjoj ljudskoj povijesti stoga
pruatelji usluga moraju biti spremni za tako
eksponencijalni rast korisnikih potreba.
Dr. Constantino Vazquez, koji je radi ove
konferencije upravo stigao iz panjolske,
predstavio je jedno od najpopularnijih
open-source rjeenja namijenjenih izgradnji
fleksibilnih hibridnih clouda.
OpenNebula rjeenje koriste ESA, NASA,
BBC, Blackberry, IBM, CentOS i mnogi drugi,
a Avalon ga je izabrao kao temelj svoje
cloud hosting infrastrukture, na to smo vrlo
ponosni rekao je Vazguez.

Od danas je i prvi put u Hrvatskoj dostupna

Microsoft Azure tehnologija na Avalonovim
serverima u Zagrebu, koju je predstavio
Dobria Adamec, Microsoft MVP.
Jo uvijek se malo zna o tome, ali Microsoft
je nedavno odluio kompletan svoj knowhow koji je razvio gradei globalni Azure
cloud dati besplatno na raspolaganje
pruateljima hosting usluga, kako bi se
korisnicima i razvojnim inenjerima omoguilo
konzistentno korisniko iskustvo, upotrebom
Microsoftove tehnologije, bez obzira gdje
odlue implementirati i izvravati svoje
web aplikacije. Ovo je trenutno jedina takva
instalacija u Hrvatskoj rekao je Adamec.
Na kraju je Tomislav Bronzin, Microsoft
MVP, predstavio i Microsoftovu platformu
Office 365, kojom korisnici dobivaju najnovije
desktop i mobilne Office aplikacije povezane
s Microsoft Exchange, Sharepoint i Lync
servisima te diskovnim prostorom u cloudu,
koja se od danas nalazi u ponudi Avalona.
Integriranjem Office 365 platforme u svoju
ponudu usluga, Avalon stjee veliku prednost
na tritu, jer svojim korisnicima omoguuje
jedinstvenu mogunost kombinacije
postojeih klasinih hosting usluga koje
ve koriste kao to je DNS, domene, web
hosting, klasini POP3 mail s naprednim
poslovnim Office 365 uslugama za one koji
ele vie zakljuio je Bronzin.

Microsoft Silver Small Business

partner

Avalon je napravio i dodatni iskorak

unutar Microsoft partnerske mree (MPN) te

su sada, prema svim pravilima i zahtjevima,
punokrvni Microsoft partner sa Silver Small
Business kompetencijom.
Microsoft Silver Small Business kompetencija
istie ih kao profesionalce koji tritu mogu
ponuditi znanje o Microsoftovoj irokoj paleti
proizvoda i usluga, pogotovo onih baziranih
na cloud tehnologijama poput Windows
Azurea i Office 365.

17 godina iskustva s hostingom

Avalon prua premium web hosting

usluge temeljene na cloud tehnologiji te na

svojim serverima trenutno posluuje preko
16.000 internetskih domena. Korisnici Avalona
tvrtke su razliitih profila i industrijskih grana,
ukljuujui telekomunikacijske operatere,
ministarstva, dravne agencije, lokalne uprave,
bolnice, medije te tvrtke srednjeg i malog
poduzetnitva. Tvrtka je prisutna na tritima
Hrvatske, Bosne i Hercegovine te manjim
dijelom u ostatku EU.
Avalon je akreditirani registrar .HR i .EU
domena, akreditirani RIPE NCC lan lokalnih
internetskih registara, Google Hosting Partner,
IBM Managed Solutions Provider Partner te
Microsoft Silver Partner. Jedina je domaa
tvrtka s meunarodnim certifikatima ISO
9001 za kvalitetu i ISO 27001 za sigurnost za
pruanje web hosting usluga.
Vie informacija moete pronai na
www.avalon.hr

Dr. Constantino Vazquez, Senior Infrastructure

Architect u projektu OpenNebula

Tomislav Bronzin, Microsoft MVP za Office 365

[ tehnologije ] the next big thing

The Next Big

Izumi elektrine energije, raunala, Interneta i smartfona preokrenuli su svaki put u
potpunosti nain na koji ivimo, radimo i komuniciramo. Takve velike stvari dogaaju
se uz sve manje vremenske odmake i stoga je sada pravi trenutak da potraimo
odgovor na pitanje - to je sljedea velika stvar?

Ilustracija Hrvoje Brekalo

38 / BUG2 LJETO 2014.

Thing

Sljedea velika stvar

Piu: Dragan Petric i Drago Gali

vi mi kojima se ivot vrti oko novih

tehnologija u prilici smo da s vremena na vrijeme uivamo u spektakularnim izumima koji uvelike redefiniraju svijet u kojem ivimo. Periodiki
se naime dogaaju big things, odnosno velike
stvari koje tektonski mijenjaju trita, stvaraju
bogatae, stvaraju siromahe, preslaguju pozicije
na tech sceni, generiraju nove tehnoloke gigante i umirovljuju stare te nam usput ine ivot,

rad i meusobnu komunikaciju drugaijima,

brima, jednostavnijima i praktinijima.
U novijoj povijesti pamtimo kako su velike
stvari bile pojava smartfona i zatim tableta,
oboje u Appleovoj reiji, a zacijelo najvea
velika stvar svojedobno je bila pojava Interneta, koja je doista iznjedrila ali i unitila mnoge
tehnoloke koncerne i putanju civilizacije
zakrenula u smjeru kojem se nitko prije nije
mogao nadati.

2014. LJETO BUG2 / 39

[ tehnologije ] the next big thing

Tektonski pomaci

Isto se dogodilo i znatno prije izumom

elektrine energije, automobila, zrakoplova,
a prije toga i izumom parnog stroja, kotaa,
pa ak i pronalaskom vatre, no sve te velike
stvari, od vremena primata do najsuvremenijih tableta svoj su okretni moment izgubili
i danas ih, zajedno sa svim posljedicama
koje su donijele i jo uvijek donose uzimamo zdravo za gotovo.
Oigledno, vrijeme je za sljedeu veliku
stvar - The Next Big Thing.
Industrija novih tehnologija i njezini globalni lideri svjesni su da je sazrelo vrijeme
za novu drastinu promjenu i svi se s pravom pitaju: to je the next big thing, odnosno to je sljedea velika stvar? S velikim se
entuzijazmom trae i analiziraju najizgledniji pretendenti koji bi mogli napraviti novi
tektonski pomak naeg (digitalnog) ivota.
Najlake ih je traiti na velikim okupljanjima tehnolokih industrijalaca i insajdera
koji ive ivot na rubu promjena i koji upravljaju tehnolokim kompanijama, od CES-a
do raznoraznih startup parkova i demoa
gdje mali i nepoznati inovatori pronalaze
naine da postanu veliki i usput nametnu
svoju ideju kao neto to nam treba svima.
Upravo na takvim mjestima rodile su se
konkretne ideje o tome to bi mogla biti
sljedea velika stvar.
Za poetak, imamo Internet-of-Things, odnosno Internet u svemu i svaemu u emu
ga nije bilo do sada, poput svih stvari - dakle predmeta - koji nas okruuju. Internet
je najprije bio dio stolnih raunala; pojavio
se potom mobilni internet, koji je povezao
i nae prijenosnike, a kasnije i nae mobilne telefone, uinivi veinu elektronikih
ureaja kojima se svakodnevno sluimo

Povezano kuanstvo stan koji e sm kuhati,

sm prati, sm se
ureivati, otkljuavati,
prozraivati, grijati,
zakljuavati - u njemu
je puno sljedeih
velikih stvari

TOP 3 KONCEPTA ZA SLJEDEU VELIKU STVAR

1. Internet-of-Things

Samoupravljaljui automobili - prvi je demonstrirao Google, a sada devet od deset

najveih svjetskih proizvoaa automobila radi na takvom modelu

40 / BUG2 LJETO 2014.

Internet stvari, odnosno Internet u svemu to nas okruuje,

omoguit e stvarima da meusobno komuniciraju i donose
odluke umjesto nas.

povezanima. Ipak, Internet stie i u druge

stvari: od automobila i televizora, gdje se
ve udomaio, do pribora za jelo, kiobrana,
stolova i stolica, cesta, novanika, olovaka,
higijenskog pribora, kuanskih aparata
Tolik je potencijal ovog trenda da je i u
naoj temi broja zasluio zasebni odjeljak,
pa ga prouite.

Digitalne gae i arape

Druga velika ideja koja koju mnogi smatraju sljedeom velikom stvari jest nosivo
raunalstvo, tzv. wearable computing. Pojava
prvih konkretnih smartwatcheva, odnosno
pametnih runih satova, koincidirala je s
dolaskom zacijelo najintrigantnijeg gadgeta u posljednje vrijeme - Google Glassa,
tj. pametnih naoala. Ne zaboravimo i na
jo jedne naoale koje su velik hit meu
najveim zaljubljenicima u tehnologiju
- Oculus. Viali smo u novije vrijeme i pametne slualice, pametne tenisice, pametne
jakne, a koliina pametnog nakita, posebice
narukvica namijenjenih nadzoru zdravlja i
fitnessu, tolika je da su takvi ureaji imali
svoje odvojene paviljone na CES-u te se za
njih organiziraju zasebni specijalizirani sajmovi. Dolazi vrijeme kada emo elektroniku
nositi na sebi i oblaiti je i svlaiti poput
gaa i arapa. I ovom trendu posvetili smo
poseban tekst u temi broja.
Jo jedan, trei tekst koji moete proitati
na narednim stranicama bavi se robotikom,
koja je postala humanizirana i jeftina te time
jo jedan ozbiljan pretendent na mjesto
sljedeeg velike stvari. Roboti, dronovi,
droidi, automatizirana vozila, aparati
moda e oni donijeti najdrastiniju promjenu ovjeanstvu u bliskoj budunosti?
Dananji robotizirani ureaji mogu obavljati

Twenty20

Prijelomna 2020.
elementarne radnje koje ovjek jo uvijek
vjerojatno radi bolje, poput usisavanja
praine u kui, peenja domaeg kruha
ili prevoenja. Dolazi vrijeme kada emo
i druge poslove moi povjeriti robotima,
poput pisanja faktikih novinskih izvjetaja, kuhanja kompleksnih jela, upravljanja
kompleksnim strojevima, kirurgije, pravnog
savjetovanja i svih ostalih uobiajenih ljudskih djelatnosti. Ako robotizirani usisavai,
pekai kruha i prevoditelji postanu precizniji i bolji od ovjeka, isto e se dogoditi
i s robotiziranim novinarima, kirurzima,
kuharima, pravnicima

Bez ofera

Sljedea velika stvar moda su samoupravljajui automobili Automobilu su

- jasno je to bilo otkad je izmiljen - nuna
tri faktora da bi mogao voziti: gorivo, voza

2. Wearable computing

3. Robotika

Nosiva tehnologija ugraena u rune satove,

narukvice, naoale, odjeu, obuu ili nakit
olakat e nam kretanje, komunikaciju i
posao.

Humanizirani i ini roboti obavljat e umjesto

nas naporne poslove poput ienja ili
kuhanja, ali i zahtjevne poslove poput kirurgije
ili tech novinarstva hm

Sljedea velika stvar - slau se svi - dogodit

e se uskoro, no godina kada e ona ostaviti
najvie posljedica na nas i kada ivot vie ni
izbliza nee nalikovati ovome kakav ivimo
danas bit e u prijelomnoj godini - 2020.
Strunjaci se slau oko toga da emo doivjeti
sveopu preobrazbu i digitalnu katarzu upravo
te godine te su itav fenomen oko te promjene
nazvali prema toj godini - Twenty20.
Dotad e preko 40 milijardi ureaja biti spojeno
na Internet. Mjeseno emo prenositi 600 puta
vie podataka mobilnim ureajima no to
radimo dananjim smartfonima i tabletima.
To e drastino promijeniti nain, dinamiku i
obiaje ivljenja, djelovanja, rada, odrastanja,
transporta, komunikacije, putovanja Svi se
IT igrai na tritu pripremaju za 2020. godinu,
odnosno Twenty20, kada e biti potrebno loviti
nove startne pozicije na IT sceni.

i kotai. Nakon to su elektrini automobili

pokazali da ipak kinetiku energiju mogu
dobiti i bez fosilnih goriva, sljedee emu
emo svjedoiti jesu auti koji trenutane
prometne odluke mogu donositi i bez vozaa. Brze beine internetske konekcije,
pametne ceste i pametan softver omoguit
e ne samo da auti do odredita dovedu
putnike bez vozaa ve i da to uine bre,
efikasnije i sigurnije. Hoe li na koncu i poletjeti, odnosno ostati i bez kotaa?
Ovakvi koncepti ipak su odve specijalizirani i premda ne sumnjamo da e postati
dio svakodnevice, ne vjerujemo da imaju
snagu postati sljedea velika stvar. No
takvih je jo na desetke - od povezanog
digitalnog kuanstva do uzgojenih organa.
Analizirali smo u nastavku teme, kroz zasebne tekstove, 10 ideja za koje vjerujemo da
e nas promijeniti i 10 ideja za koje se misli
da e nas promijeniti, ali u koje mi ipak ne
vjerujemo.
Uz ovako pripremljenu temu, pozivamo i
vas da nam se pridruite u filozofskim mislima i babavanganju putem naeg foruma na
Bug Onlineu te vas preputamo da u miru
kroz naredne stranice naslutite to e biti
sljedea velika stvar. (D. Petric)
2014. LJETO BUG2 / 41

[ tehnologije ] the next big thing

internet-of-things

sve
stvari povezane
Kada se pojavio Internet, najprije su povezana bila samo raunala. Kasnije su se povezali i mobilni telefoni
i drugi elektrini ureaji; sada se povezuju automobili, satovi i naoale, a u budunosti e s Internetom
biti povezane sve stvari koje nas okruuju te e meusobno komunicirati

intagma Internet-of-Things, esto parafrazirana i kao Internet-of-Everything,

posljednjih se mjeseci uvukla pod kou
svima koji se bave budunou, ali i sadanjou
tehnologije. U doslovnom prijevodu Internet
stvari odnosno Internet svega, relativno jasno daje naslutiti o emu se radi, no ne i to to
znai u praksi te kako bi se Internet-of-Things

mogao iskristalizirati kao sljedea velika stvar

koja e preokrenuti trite novih tehnologija i
redefinirati iznova na suivot s tehnologijom.
U za nas davnim vremenima, ljudi su najprije
komunicirali s ljudima. Danas ljudi komuniciraju sa stvarima i stvari komuniciraju s ljudima,
zahvaljujui Internetu. Dolazi meutim vrijeme
kada e stvari komunicirati sa stvarima. Razvoj

modernih i brzih beinih LTE mrea koje ne

poznaju latenciju; razvoj niskoenergetskih
senzora koji se ugrauju u stvari i koji oitavaju
raznorazne vrijednosti, pokrete i poloaje iz
okoline; te izuzetno pojeftinjenje proizvodnje
stvari ak i u malim serijama zahvaljujui propulzivnim kineskim manufakturama rezultirali
su sve veom produkcijom izuma stvari koje
2014. LJETO BUG2 / 43

[ tehnologije ] the next big thing

meusobno, Internetom, razmjenjuju podatke
u realnom vremenu te ovisno o primljenim,
oitanim ili poslanim podacima automatizirano
reagiraju.
Takve digitalne, internetizirane stvari otvaraju
mogunosti digitalizacije zdravstvenog sustava; stvaranja cestovnog, morskog i zranog
prometa u potpunosti lienog prometnih
nesrea i ljudskog faktora; stasanje kuanskih
aparata koji vode brigu o zalihi namirnica,
istoi kuanstva, unosu kalorija, odravanju

higijene Internet-of-Things stvara pametnu

okolinu u kojoj ivimo, preputajui dio naih
odluka i dio nae komunikacije predmetima
koje svakodnevno rabimo.
Ipak, to ne znai da e zahvaljujui Internetu u
svim stvarima stvari postati pametnije od nas,
odnosno da emo, zbog toga to vie neemo
morati razmiljati ili voditi brigu o neemu o
emu smo dosad morali, postati zaglupljeni.
Naprotiv, Internet-of-Things nam oslobaa
vrijeme i intelektualni prostor da svoju volju,

Copenhagen wheel poznati je danski elektrini bicikl koji prikuplja i procesira podatke o vonji. Pri
sputanju nizbrdo, kada se ne koriste pedale, pohranjuje viak energije te ga automatski koristi za
okretanje kotaa kada bicikl ponovno treba pedalirati, a ponaanje upravljanja energijom mogue je
podesiti aplikacijom na smartfonu s kojom se u realnom vremenu moe izmjenjivati statistika vonje
s prijateljima

inteligenciju i misli upotrijebimo na novoj razini

te da se u ivotnim situacijama ponaamo i
reagiramo pametnije, razboritije i odmornije.

Intel i Cisco predvode

O trendu internetizacije stvari iznimno se

mnogo govorilo na CES-u 2014 u Las Vegasu,
gdje su zapaena keynote predavanja na tu
temu odrali CEO-ovi golemih tech giganata
Cisca i Intela - John Chambers i Brian Krzanich.
Dok se Chambers, kao elnik najvee svjetske
kompanije ukljuene u razvoj internetske
infrastrukture, zalagao za inteligentniji ivot
kao posljedicu oivljavanja mrtvih predmeta
koji nas okruuju njihovim povezivanjem na
Internet, Krzanich je otiao i korak dalje te je ponudio konkretnu platformu za to: minijaturno
raunalo nazvano Intel Edison, koje neovisno o
platformi omoguuje digitalizaciju i najmanjih
predmeta (osobito onih koje nosimo na sebi) s
obzirom na to da je smjeteno u standardnu
SD karticu.
CES 2014 tako je ipak uspio donekle pribliiti
realizmu metaforiki trend Interneta stvari.
Osim to su se velikani poput Intela i Cisca sloili
da je povezanost svega The Next Big Thing,
doista je na sajmu bilo predstavljeno rekordno
mnogo stvari, dakle predmeta koje nikad prije
nismo doivljavali digitalnima, a koji sada ipak
nude dodatnu, tzv. smart funkcionalnost.
Bit emo posve precizni spominjanjem nekoliko primjera. Veliki hit sajma u Las Vegasu bila je
etkica za zube koja se brine da ispravno operemo zube te vodi dnevnik nae zubne higijene
za naeg zubara. Hit je bilo i ulazno zvonce za
vrata povezano s Internetom, na koje moemo
reagirati putem aplikacije na smartfonu. Vidjeli

PET primjera internetiziranih stvari

1. Digitalni monitor
za bebe

2. Pametna
etkica za zube

3. Gibsonova
pametna gitara

Predstavljen je na ovogodinjem CES-u,

a omoguuje roditeljima da kroz cloud
obavljaju nadzor djejeg sna, potrebu za
hranom, bebinu temperaturu, obavljanje
nude i ostale svakodnevne sitnice.

etkica je povezana s aplikacijom na

smartfonu koja analizira jeste li ispravno i
dovoljno esto odravali zubnu higijenu,
a ono to je najgore - o svemu automatski
obavjetava vaeg zubara i upisuje podatke
u va zubni karton.

Stalak za smartfon na drki ove Gibsonove

gitare nije tu samo kako bismo na cool nain
oitavali stihove ili akorde, ve i zato da
mobilni ureaj prati ispravnost odsvirane
melodije i to prijavi u dnevnik sviranja,
odnosno voi orkestra.

44 / BUG2 LJETO 2014.

internetiziranih stvari u zasebnom

okviru uz ovaj tekst, pa e vam i
samima zasigurno pasti na pamet
nekoliko ideja o tome kako nekom
novom predmetu koji je dosad bio
samo komad plastike, drva ili metala udahnuti duu povezivanjem
na Internet na smislen nain, koji bi
doista donio neku novu praktinu
prednost njegovu korisniku.

Tri vala povezivanja

ureaja kroz povijest
Interneta

Impresivne brojke

smo i Ninja Sphere, svojevrsnog kunog robota

koji prati paljenje i gaenje svjetla u naem
domu te nas obavjetava o eventualnim anomalijama koje zamijeti jer se ovisno o paljenju
i gaenju svjetla kree po stanu i snima okoli.
Bilo je na CES-u i pametnog pribora za jelo,

pametnih elektrinih bicikala, pametnih automobila, pametnih kuanskih aparata koji kupuju
namirnice za nas, pametnih koeva za smee,
kutijica za lijekove, zdravstvenih monitora,
odjevnih predmeta itd.
Pogledajte, uostalom, konkretne primjere

4. Hladnjak
koji alje po peceraj

5. Vilica
koja broji kalorije

Pametni hladnjaci koji izbacuju recepte za

ruak ovisno o tome koje sve namirnice
sadre nisu nikakva novost, no stiu nam i
hladnjaci koji sami preko Inter-neta naruuju
iz supermarketa
dostavu
onih
namirnica
kojih je
ponestalo ili
kojima
istie rok
valjanosti.

Ovu smo pametnu vilicu vidjeli jo na

prologodinjem CES-u - znala je tono koliko
smo pojeli i kada je vrijeme da stanemo
s unosom kalorija, za to je bila zasluna
aplikacija na
smartfonu
s kojom je
povezana.
Danas vilica
moe i naem
kardiologu javiti
kad smo uinili
neto to nam je
zabranio

Evo i poneto impresivnih brojki.

Trenutno je u svijetu preko devet
milijardi ureaja povezanih na
Internet, to je brojka koja nadmauje sveukupnu ljudsku populaciju
na Zemlji. Do 2020. godine ta e
brojka nadmaiti 50 milijardi, to
znai da e po jednom stanovniku
planeta prosjeno biti est ureaja
(odnosno stvari) koji e imati vezu s
Internetom. Danas sa sobom najee imamo smartfon i eventualno
jo jedan ureaj koji je povezan
(tablet, prijenosnik) i ini nam se da
nam vie od toga i ne treba.
Ipak, realnost je drugaija i do
2020. godine nosit emo sa sobom vie s Internetom povezanih
stvari od toga, bilo da imamo i
smartwatch, pametne naoale nalik
Google Glassu ili pak pametne tenisice, jaknu ili majicu. Povezani e biti nai televizori (mnogi ve i posjeduju Smart TV), ali i nai
hladnjaci, kuhala, penice, kupaonice, kreveti
Tu nije kraj povezivosti. Nizozemska tvrtka
Sparked nudi rjeenje za stoare i poljoprivrednike, nudei senzore koji e farmeru javljati
kada je neka od ivotinja na imanju oboljela,
kada je sazrio plod na biljci i sl. Sve oko nas
postaje povezano i stvara niz akcija i reakcija
koje stubokom mijenjaju nain na koji ivimo.
Zamislite sljedei scenarij. Budilica e vas u
budunosti buditi dvaput, s razmakom od pet
minuta, kako bi vam omoguila jo mrvicu
sna. Automatski e aktivirati grijanje u vaem
automobilu kako biste se vozili na toplom im
sjednete, a automobil e znati kasnite li zbog
guve na posao i treba li zbog toga pomaknuti
dogovoreni sastanak. Isto e biti i ako se vozite
javnim prijevozom jer e taj podatak imati va
runi sat, koji e, kad se budete pribliavali uredu, ukljuiti aparat za kavu ne bi li vas doekao
topli napitak taman kad stignete.
Je li Internet-of-Things trend koji moemo
nazvati proizvodom budunosti koji e preokrenuti svijet tehnologije naglavce, onako kako
ga je preokrenuo nastanak raunala, odnosno
kasnije Interneta, odnosno jo kasnije smartfona
ili tableta? Jesu li oivljene, digitalizirane stvari
na The Next Big Thing? Nama se ideja ini loginom ali nedovoljno opipljivom, no jednakom
se takvom i raunalo inilo onima koji su prije
nekoliko dekada prvi put sluali prie o njemu,
Internet onima neto mlaima i smarfon nama
- dok ga nismo svi nabavili.
2014. LJETO BUG2 / 45

putujbolje.com

CES - LAS VEGAS

06-09.01.2015

ici po noi od 23 EUostiR*

ol
ok
li
i/i
u
ad
gr
u
a
en
cij
ija
jn
)
ol
Najpov
(ovisno o kategorizaciji I udaljen
Naa preporuka hotela:
a, cijena od 432 EUR
, udaljen 5 km od mjesta odravanja sajm
Bellagio Las Vegas
a, cijena od 152 EUR
, udaljen 5 km od mjesta odravanja sajm
Planet Hollywood Resort & Casino
a, cijena od 88 EUR
, udaljen 1,5 km od mjesta odravanja sajm
el
Hot
s
Gra
di
Mar
tern
Wes
Best
a, cijena od 99 EUR
, udaljen 1,5 km od mjesta odravanja sajm
el
Hot
as
Veg
Las
us
Circus Circ

MWC - BARCELONA

02-05.03.2015

ici po noi od 34 EUostiR*

ol
ok
li
i/i
u
ad
gr
u
a
en
cij
ija
jn
)
ol
Najpov
(ovisno o kategorizaciji I udaljen
Naa preporuka hotela:
od 217 EUR

od mjesta odravanje sajma, cijena

Paral Lel hotel , udaljen 2,3 km
a, cijena od 229 EUR
, udaljen 2,4 km od mjesta odravanje sajm
Auto Hogar hotel
a, cijena od 239 EUR
, udaljen 2,5 km od mjesta odravanje sajm
el
hot
s
ent
artm
App
el
aro
Vill
cijena od 488 EUR
, udaljen mjesta odravanje sajma, 2,8 km,
pa
anS
Urb
na
celo
Bar
Axel Hotel

CeBit - Hannover

16-20.03.2015

noi od 63 EUR*
po
ici
ol
ok
li
i/i
u
ad
gr
u
a
en
cij
osti)
Najpovoljnija
(ovisno o kategorizaciji I udaljen
Naa preporuka hotela:
sajma, cijena od 269 EUR
, udaljen 1,40 km od mjesta odravanje
er
nov
Han
nd
Gra
el
Hot
Maritim
sajma, cijena od 235 EUR
, udaljen 1,70 km od mjesta odravanje
el
Hot
er
nov
Han
um
Wyndham Atri
a, cijena od 199 EUR
, udaljen 17 km od mjesta odravanje sajm
Novotel Hildesheim hotel

IFA BERLIN

5-10.09.2014

noi od 25 EUR*
po
ici
ol
ok
li
i/i
u
ad
gr
u
a
en
cij
osti)
Najpovoljnija
(ovisno o kategorizaciji I udaljen
Naa preporuka hotela:
avanje sajma, cijena od 115 EUR
el , udaljen 180 m od mjesta odr
Hot
z
plat
EUR
der
xan
Ale
lin
Ber
es
IBIS Styl
sta odravanje sajma, cijena od 118
z Hotel , udaljen 220 m od mje
plat
der
xan
Ale
lin
Ber
n
isso
EUR
Rad
113
PARK Inn By
odravanje sajma, cijena od
platz , udaljen 338 m od mjesta
Mercure Hotel Berlin Am Alexander
sobe prema raspoloivosti na dan
* Cijene se odnose za jednokrevetne

03.07.2014. neovisno o udaljenosti

od mjesto odravanje sajma i/ili centra

grada. Iste su podlone promjeni prema

raspoloivosti na dan bookinga.

[ tehnologije ] the next big thing

oblaiva tehnologija

nosi se
nosivo

Dolazi vrijeme kad emo prije

tuiranja sa sebe, osim odjee,
skidati i elektroniku spojenu s
Internetom - smartwatcheve,
pametne naoale, narukvice
za nadzor zdravlja i praenje
tjelesne aktivnosti, pa ak
i pametno i digitalno
donje rublje

2014. LJETO BUG2 / 47

[ tehnologije ] the next big thing

earable technology, wearable tech

ili naprosto wearables neto je o
emu se posljednjih mjeseci najee govori kad je rije o trendovima na tritu
novih tehnologija. Nekad smo se digitalnom
tehnologijom i Internetom mogli sluiti tek
kad bismo sjeli u kunu fotelju ili za stol na
radnome mjestu. Sve nam je to s vremenom
postalo dostupno i u pokretu, a kako tu dostupnost ne bismo ni u kojem trenutku propustili,
postali smo ovisni o smartfonima - ureajima
koje stalno i svugdje nosimo sa sobom.
Razmislite li malo, doista ispada da je smartfon jedini predmet koji - osim odjee i obue,
odnosno nakita, naoala ili nekog drugog pomagala - konstantno imamo uza sebe. Tono
tako - uza sebe, ali ne na sebi. Sama injenica
da smartfon nemamo na sebi podrazumijeva
da se o njemu moramo brinuti, odnosno da
moramo misliti na to da ga ponesemo, da ga
ne izgubimo, da ga ne zaboravimo Takve
brige lieni smo kada je rije o predmetima
koje odijevamo ili obuvamo.
Upravo iz tih praktinih razloga nastao je
trend wearablesa, tj. nosive tehnologije. Funkcionalnost koju nudi smartfon, pomislili su u
Googleu, moemo ugraditi u naoale i tako
je nastao Google Glass. Slino su razmiljali i
mnogi koji su napravili smartwatcheve, meu
kojima je najpoznatiji Pebble - ureaj koji
je svojim enormnim uspjehom financiranja
kroz crowdfounding proslavio Kickstarter te
istodobno pokrenuo trite pametnih satova.

cionalnost nalik smartfonu u komercijalnoj

prodaji nude Samsung kroz model Galaxy
Gear te Sony koji ima Smartwatch 2, pametni
sat sada ve druge generacije, a u igru sa
satovima polako se ukljuuje sve vie drugih
relevantnih giganata telekomunikacijske
industrije te trita potroake elektronike.
Naglavni ureaji, mahom realizirani kao netipine naoale, te pametni satovi zapravo su

najreprezentativniji primjerci trenda wearable

tehnologije i mnogi e vam svjetski razvikani
analitiari spremno tvrditi kako e upravo jedan
od ta dva tipa ureaja biti - The Next Big Thing.
Ovisi samo to e se dogoditi prije - komercijalizacija Google Glassa ili Appleovo predstavljanje
smartwatcha, poznatog po neslubenom i
nikada od Applea izgovorenom nazivu iWatch.
Ipak, nosiva tehnologija podrazumijeva i

Tenisice su zacijelo prvi predmet koji je dobio digitalni tehnoloki dodatak - Nike i Adidas ve
godinama nude posebne odailjae za rekreativne trkae povezane s mobilnim telefonima,
a danas se u tenisice ugrauju NFC moduli

Satovi, satovi

Danas tako pametne satove koji nude funk-

PET primjera nosive tehnologije

1. Smartwatch

2. Naoale

3. Pametne narukvice

Nakon to je na prologodinjem CES-u

predstavljen Pebble, prvi pravi smartwatch,
nakon ega je prikupio rekordna sredstva na
Kickstarteru i postao golemi hit, pametne su
satove na ozbiljnoj razini napravili Samsung
i Sony, a na ovogdinjem ih je CES-u bilo
dvadesetak.

Google Glass je gadget koji je u protekloj

godini izazivao najvie zazubica meu
tehnolokim zaljubljenicima, no jo se ne
proizvodi komercijalno. Ipak - hoe, vrlo
skoro, ega je svjesna i konkurencija, pa
su ve sada predstavljeni brojni klonovi
pametnih naoala.

Najee vien digitalni predmet koji se nosi

na tijelu jesu pametne narukvice, koje pak
redovito slue za nadzor zdravlja (oitavaju
tlak, srani ritam i sline parametre te ih
javljaju lijeniku), odnosno za praenje i
izradu statistike tijeka tjelovjebe u realnom
vremenu.

48 / BUG2 LJETO 2014.

znatno iri spektar digitalnih i s Internetom

povezanih objekata izuzev pametnih satova
i naoala, pa postoji i vjerovanje da bi sljedea
velika stvar mogla biti potpuna migracija svih
digitalnih ureaja u predmete koje nosimo na
sebi, bilo da je rije o odjei i obui ili nakitu
koji se stavlja oko ruke, na glavu, oko vrata
Predvodnik takve ideje nije nimalo bezazlena
tvrtka - radi se o Intelu, koji je, uvjeren kako je
nosiva tehnologija sljedei pokreta IT industrije, itavo svoje poslovanje za 2014. godinu
usmjerio upravo tom konceptu.
Intel je kao jedan od najrespektabilnijih izlagaa predstavio raunalo Edison, smjeteno
u SD karticu, namijenjeno radu s razliitim
softverskim platformama i koritenju u - wearable ureajima. Sami su predstavili i primjer
takvog ureaja - pametne slualice koje osim
primarne funkcije jo nadziru zdravstveno
stanje svojeg vlasnika.

Digitalno zdravlje i sport

Upravo je nadzor zdravstvenog stanja, nakon

pametnih naoala i satova, sljedea najea
primjena wearable tehnologije. injenica da se
danas senzori za golem dijapazon dogaaja,
stanja i pojava mogu proizvesti po iznimno
niskoj cijeni i u vrlo malenim dimenzijama
rezultirao je pojavom mnogih jeftinih ureaja
koji ih sadre. Svaki senzor oitava neku konkretnu vrijednost, koja zatim moe uzrokovati
i konkretnu reakciju ureaja u kojem se senzor
nalazi, odnosno drugog ureaja poput smartfona, tableta ili raunala s kojim je ureaj koji
sadri senzor povezan.

iWatch odnosno Appleov

smartwatch - ako se pojavi
- bit e znak da je taj tip
ureaja konano zreo za
komercijalizaciju na najiroj
razini potroakih masa. Na slici
je dakako samo konceptualno
rjeenje iWatcha

Tako je u posljednjih nekoliko mjeseci proizvedeno

doslovce stotine razliitih
tipova narukvica s ugraenim senzorima koji oitavaju puls, srani ritam,
tlak u krvnim ilama, razinu
znojenja, koliinu i brzinu kretanja, ak i koliinu
potroenih ili unesenih
kalorija te kojekakve druge
parametre. Takve narukvice najee na ugraenom
ekranu pokazuju neke od oitanih vrijednosti,
no one naprednije i korisnije te vrijednosti alju na procesiranje vlasnikovu smartfonu ili raunalu, odnosno kroz cloud njegovu lijeniku.
Dovoljno procesorske snage da u realnom
vremenu u dananje doba obradi te podatke
ima ak i smartfon nie klase, pa aplikacije za
iOS, Windows Phone i Android OS koje dolaze
s ovim narukvicama vrlo zorno i efektno prikazuju zdravstveno stanje naeg tijela u svakom
trenutku. Rizini, kritini i ostali kronini bolesnici mogu lako kroz te aplikacije definirati
alarme koji u opasnim situacijama automatski

obavjetavaju lijenika o nastaloj situaciji te

mu odmah alju sve oitane vrijednosti.
Na posve istovjetan nain funkcioniraju i
narukvice za sportske rekreativce, ljubitelje
fitnessa, tranja i ostalih tipova tjelovjebe.
Oitane vrijednosti tjelesne aktivnosti prikazuju se na ekranu ili alju na obradu telefonu
ili nekom monijem ureaju, gdje se moe
pratiti zanimljiva statistika. Dakako, veina
vjeba radi sebe a ne radi drugih, no to ne
znai da nee rado svoje uspjehe podijeliti
sa svima, pa se statistiku lako moe erati s
prijateljima, odnosno na drutvenim mreama
kroz spomenute aplikacije.

Odjea i obua

4. Slualice

5. Odjea

Intel je na ovogodinjem CES-u predstavio

pametne slualice koje, osim to rade
uobiajenu stvar - dakle reproduciraju
MP3-ce bilo s
kojeg ureaja
- usput mjere
srani ritam,
tlak i druge
zdravstvene
parametre
putem
senzora koji
ih oitavaju
s glave
korisnika.

Malo se tko nadao da emo jednog dana

nositi digitalnu jaknu, majicu, hlae ili
haljinu
Ipak, na slici je
jakna koja se
prilagoava
okolnoj
temperaturi
kako bi svojeg
vlasnika
ugrijala vie ili
manje (ili ga
ak ohladila),
a sve se ee
proizvode
i odjevni
predmeti s
LED ukrasima.

Naposljetku, nosiva tehnologija isporuuje se

i kao dio klasine odjee i obue. Svi pamtimo
Nikeove i Adidasove dodatke za tenisice koji su
i danas rado vien proizvod meu rekreativcima koji tre, no sve je vie pametnih odjevnih
predmeta koji u sebi imaju ugraenu kojekakvu elektroniku - bilo dekorativnu, poput
LED aruljica kojima kreatori vole opremati
futuristine haljine, bilo maloprije spomenutim
senzorima koji, ugraeni u majicu ili ak gae
i arape (to smo vidjeli na ovogodinjem
CES-u) oitavaju tjelesne parametre i alju ih
smartfonu ili raunalu.
Jasno je meutim da pametne majice, jakne
kojima se temperatura prilagoava okolnoj
temperaturi, svjetlee haljine ili tenisice koje
broje korake i brzinu tranja nee biti sljedea
velika stvar, no njihova masovna pojava daje
nam naslutiti kako se proizvoai, inovatori i
tehnoloki kreativci okreu stvaranju tehnologije temeljene na senzorima, namijenjene
dostizanju novih razina praktinosti ivljenja
i traenju rjeenja koje e nam omoguiti da
raunalo i Internet neprestano imamo uza
sebe, odnosno na sebi, bez potrebe da o tome
vodimo ikakvu brigu. Upravo bi stoga wearable
tehnologija mogla biti - The Next Big Thing.
2014. LJETO BUG2 / 49

[ tehnologije ] the next big thing

pone
s Kraftwerkom,

Roboti su s nama od kraja 50-ih, ali prva komercijalna primjena kree praktiki iskljuivo u industriji
od 1970-ih. Iako su u ovih 40-ak godina viestruko napredovali, jo nemamo humanoidne robote po
kuama, kafiima, na cestama To bi se vrlo brzo moglo promijeniti, i to zahvaljujui naglom ulaganju
u robotiku kao posljedica nuklearne havarije u Fukuimi

a bi neka naprava stekla status industrijskog robota, prema ISO definiciji

mora biti automatski upravljana,
vienamjenska i programabilna u tri ili
vie osi kretanja. Aplicirajui ovaj kriterij
unatrag, ispada da je prvi industrijski robot napravljen jo 1937. godine, a lanak
o njemu objavljen je 1938. u engleskom
hobistikom asopisu Meccano. Programiralo ga se buenim karticama, a imao je
samo jedan elektromotor. Prvi zahtjev za
patentiranjem industrijskog robota predan
je 1954. u SAD-u, a prvog industrijskog
robota proizvela je tvrtka Unimation 1956.
godine. Meutim, prava navala industrijskih
robota kree dvadesetak godina kasnije, u
sedamdesetima.
Za razliku od robota o kakvima je pisao
Karel apek u svom RUR-u iz 1920. (termin
je izmislio njegov brat Josef), komercijalni
roboti gotovo da i nemaju nikakvih humanoidnih fizikalnih ili mentalnih sposobnosti.
50 / BUG2 LJETO 2014.

Stop Killer Robots

Zar sad jo i oni

Poznata humanitarna organizacija
Human Rights Watch pokrenula je
kampanju Stop Killer Robots, u kojoj
trai zabranu djelovanja posve autonomnih
oruja (FAW - fully autonomous weapons):
robota-ubojica. FAW-ovi bi mogli sami
odrediti, zahvatiti i unititi bilo koji cilj ovjeka, vozilo, graevinu - bez traenja
posebne dozvole ljudskog operatera. Ideja iza
traenja zabrane jest da bi takva oruja bila
napravljena bez mogunosti da suosjeaju
HRW je u sklopu svoje kampanje u
sa svojim rtvama te bi tako bila nesposobna
Washingtonu napravio figuru robota koji
sprijeiti ubojstva nevinih i civila. Takoer
dijeli broure o opasnostima koje prijete
smatraju da autonomna oruja postavljaju
od prihvaanja robota-ubojica
pitanja o tome tko je odgovoran za mogue
ratne zloine i ubojstva. UN se sloio da treba
zapoeti razgovore o robotima-ubojicama.
Ipak, mnogi se strunjaci ne slau sa zahtjevom HRW-a - po emu je bolje da ljude ubijaju
ljudi, pitaju se oni. Takoer, roboti opremljeni kvalitetnim setom pravila daleko su manje
vjerojatni poinitelji ratnih zloina od obinih ljudi koji su upravo voeni emocijama
skloniji takvim ekscesima, kau oni.

Robotika
Swarmrobot

U rojevima
poput insekata
Robotika openito mnogo ui od
insekata. Premda je u njihovu
svijetu svaka jedinka sama po
sebi u usporedbi s kraljenjacima
gotovo beskrajno nebitna i glupa,
radei u rojevima i kolonijama insekti
uspijevaju preivjeti i organizirati
opstanak na nain koji skup jedinki
Stotine glupih robota u (st)roju. Swarmrobot.org
ini neim daleko veim od njihova
daje open source mogunost izgradnje
jednostavnog zbroja.
vlastite robotske armije
Jedan od projekata otvorenog
koda jest projekt Swarmrobot (www.
swarmrobot.org), koji daje platformu za gradnju jeftinih (ispod 100 eura po komadu)
pojedinanih lanova roja/kolonije koji se povezuju u mreu (i preko 100 jedinica) i
organiziraju u zadatke.
GRASP Lab sa Sveuilita u Pennsylvaniji radi ve par godina na projektu leteih robota
izvedenih u formi nanokvadrotora koji lete u formaciji, zaobilaze prepreke i donose terete na
zadana mjesta.
Ovakvi roboti mogu koristiti vlastitu internu logiku, ali se uglavnom oslanjaju beinom
vezom na raunalo ili raunala u oblaku koja odreuju ponaanja itavog roja.

zavri na
usisavau

DARPA-ina ilustracija scenarija za njihov Robotics Challenge - Oito je da se rjeenje oekuje od

antropomorfnih bipedalnih robota, a ne raznih gusjeniara

Atlas Boston
Dynamicsa
- trenutno uz
Schaftov S-One
najnapredniji
dvononi robot
na svijetu. Umije
hodati, trati,
skakati, dizati
se kad padne
i zaobilaziti
prepreke
koritenjem
i nogu i ruku

Izuzmemo li ikoninog Hondina Asima koji

se, vjerovali ili ne, razvija ve tri desetljea od 1986. godine - i koji je visokohumanoidni
robot s vlastitom umjetnom inteligencijom
koja mu omoguava ak i smisleni razgovor
s ljudskim sugovornicima, ostali su roboti
usko specijalizirani i uglavnom ni po emu
nalik ljudima. Umjesto - vrlo se brzo ispostavilo - vrlo zahtjevnog oponaanja ljudskosti,
inenjeri su se odluili dati svojim robotima
onaj podskup sposobnosti koji je minimalno
potreban za izvoenje neke radnje ili skupa
radnji, a ostalo su apstrahirali.
Tako je danas svijet opremljen funkcionalnim robotima (oko 1,5 milijuna industrijskih robota diljem svijeta) koji manje ili
vie dobro izvode jednu vrstu radnje - od
usisavanja stana ako se radi o popularnom
robotiziranom usisavau (inae posve
nesposobnom usisati prainu i maje dlake
2014. LJETO BUG2 / 51

[ tehnologije ] the next big thing

Uncanny valley Kad postaje jezivo

neobina dolina
uncanny valley

kretanje
nepokretno

zdrava
osoba

lutka

prepoznatljivost

humanoidni robot

Geminoid XX i njegov tvorac profesor Hiroshi Ishiguro ovjekolik, ali nedovoljno da bi nas zavarao, ovaj je robot
pravi primjer lika koji potvruje postojanje jezive doline

pliana ivotinja
industrijski robot

nalik ovjeku

50%

100%
le

Pod gornjim pojmom nalazi

se hipoteza iz podruja ljudske
estetike da entiteti koji se
kreu, govore i imaju vrlo sline
osobine ljudskima, ali ne posve
iste, kod mnogih ili barem
nekih ljudi izazivaju odbojnost
i jezu. Primjeri se mogu nai
u raunalnoj 3D animaciji, u
medicinskim sluajevima kod
rekonstrukcije opeklina, posljedica
infektivnih bolesti, neurolokih
poremeaja te - robotici. Termin
neobjanjiva dolina dolazi od
pada krivulje grafa koji pokazuje

hipotetski ljudski
emotivni odgovor
na antropomorfizam
kod robota. Emotivni
odgovor to je
pozitivniji to su roboti vie
nalik ljudima, a onda u jednom
trenutku naglo pada i postaje
negativan.
Ima dosta teoretiara i praktiara
koji su pisali o ovoj hipotezi - a da
se ne radi samo o hipotezi, moe
se zakljuiti iz novinskih lanaka
koji prate ovjekolike robote iz
serije Geminoida, koji se na njih

s namjetaja ili pauinu iz kutova) pa do

pijuniranja neprijatelja ako se radi o nekoj
od brojnih automatiziranih bespilotnih
letjelica. Izmeu ove dvije krajnosti nalaze
se razni roboti-igrake, industrijski roboti
koji marljivo boje ili zavaruju automobilske karoserije, kuni robotizirani sustavi i
eksperimentalni roboti kojima se jo trai
prava primjena.
Ukupno meutim moemo rei da roboti
nisu u stvarnom ivotu odmakli onoliko
koliko su nam govorili da e to biti sluaj
prije 20, 30 ili 40 godina. Sve bi se to vrlo
brzo - unutar pet, a sigurno za manje od
10 godina - moglo promijeniti iz temelja.
Razlog je pomalo neoekivan - nuklearna
havarija 2011. u Fukuimi koja je pokazala
da Japan - zemlja robota te Honda - tvorci
Asima nemaju nita to bi mogli iskoristiti
za sanaciju poharane nuklearne elektrane.
Dakle, ako ste bili meu onima koji su se na
vijesti iz Fukushime pitali: Zato tamo alju
ljude, zar Japanci nemaju nekakve robote
koji e se probiti kroz kr i radijaciju i srediti
52 / BUG2 LJETO 2014.

prostetika ruka

zombi
gotovo iskljuivo referiraju kao na
jezive ili odbojne.
Radi se o seriji robota koje je prve
zapoeo raditi profesor Hiroshi
Ishiguro sa Sveuilita u Osaki, a
njegov prvi Geminoid XX kopija
je njega samoga koja esto na
njegovim javnim predavanjima
sjedi kraj njega i odgovarajuim
grimasama i govorom prati

Grafikon koji pokazuje nagli

negativan odgovor na poveanje
slinosti raznih objekata sa
zdravom ivom osobom, odakle
dolazi ime pojave neobina
dolina...

njegov govor i pitanja iz publike.

Lice robota (kao to je vidljivo
s priloene slike) vrlo je nalik

sve to se srediti treba?, odgovor je - ne,

nemaju. Ali odmah su poeli raditi na tome.

Fukuima kao lakmus

Godinama pratimo razvoj Hondina Asima

- od prvih sporih koraka i ritualnih naklona
s kraja 80-ih i poetkom 90-ih, pa do sadanjeg stupnja razvoja u kojemu umije prepoznavati sugovornike, obilaziti prepreke
na svom putu (u to spada i micanje s puta
uurbanim ljudima), trati, skakutati i prelijevati kavu iz termosice u alice i obratno.
ini se da je, premda puevim korakom
tijekom tih 28 godina, razvoj ovog robota
uvelike napredovao. I to jest istina, ali je
istina i to da je Asimo jo uvijek praktiki
neupotrebljiv bilo za koji stvarni posao.
Zamiljen kao tzv. univerzalni robot, dakle
onaj koji moe raditi uobiajene ljudske
zadatke, Asimo je jo uvijek, nakon gotovo
30 godina razvoja, tek testna platforma i
robot za zabavu ljudi.
Saznali su to u vodstvu tvrtke TEPCO,
koja je vlasnik elektrane u Fukuimi, kada

Leo ili Leonardo - po mnogima najslai robot na svijetu

koji komunicira govorom i grimasama

 i Wiredova
varijacija
na temu s
konkretnim
primjerima tko
od poznatih
spada u
kategoriju
neobine
doline.
(Izvor: Wired)

originalu, ali nije identino.

Gotovo se svi slau da je pomalo
jezivo ili odbojno. Isto vrijedi i za
druge Geminoide i druge robote
na kojima se vidi da su tek kopije
ljudi.
Psiholoka su objanjenja pojave
raznolika (ima ih barem sedam) i
idu od toga da uroeno bjeimo
od mogue zaraze nekom

boleu (koja je izmijenila lik pa

ga posljedino i uinila jezivim) do
konflikta u percepciji gdje mozak
nije siguran da li da drugoga
protumai kao ljudsko bie ili ne.
Koji god uzrok bio, ini se da je
neobjanjiva ili jeziva dolina prije
injenica nego tek puka hipoteza
i mnogima se ne dopadaju
ovjekoliki roboti.

poetka havarije, vjerojatno ne bi bilo dolo

do eksplozije skladinih tankova i pucanja
reaktorske posude reaktora broj 1.
U meuvremenu je i TEPCO odustao od
robota koji e upravljati pumpama i ventilima u poruenim reaktorskim zgradama;
okljatrenoj je varijanti Asima ovaj put
skinuta umjetna ruka za baratanje ventilima
i stavljena je kamera. Vjerovali ili ne, ali jo
krhotine zgrada nisu do kraja istraene i
TEPCO prvo treba robota koji e otii na sva
mjesta i vidjeti to se sve dogodilo i gdje.
Utjeno je vidjeti takav stupanj dezorijentiranosti i neorganiziranosti i u dalekom Japanu, ali ne mijenja na stvari da su roboti podbacili. Na scenu stupaju Amerikanci i DARPA,
koja sufinancira razvoj ba onakvog robota
kakav je trebala Fukuima - koji se moe
autonomno probijati kroz kr, upravljati
vozilima, koristiti alate, popravljati kvarove
i po potrebi ruiti i buiti zidove. Sve su to
uvjeti natjecanja DARPA Robotics Challenge koje je poelo 2012. godine, a zavrit e
krajem 2014. Krajem prole godine, tonije
26. prosinca, odrano je prvo izluno natjecanje (DARPA Robotics Challenge Trials), a
zavrno e se natjecanje odrati u prosincu
ove godine. Gotovo je sigurno da emo do
kraja ove godine imati humanoidne, veim
dijelom autonomne robote koji mogu sjesti
u auto, dovesti se do nuklearke, pregaziti kr
i ruevine, razvaliti vrata i zidove, popraviti
to se popraviti d i vratiti se u jednom komadu da sutra ponove sve iznova. Bit e to
robot o kakvom nam priaju jo od prvog
apekova spominjanja rijei robot.

Za to vrijeme

za koje se brine sustav servoa i ica ispod

krznene vanjtine robota

su odmah po izbijanju havarije kontaktirali

Hondu da im poalje Asima za izvianje, ali i
zatvaranje raznih ventila i druge radnje koje
ljudska bia, zbog visoke radijacije, ruevina
i drugih opasnosti nisu mogla obaviti. Ispalo
je da je svaki stvarni zadatak i scenarij koji
je potencijalno stavljen pred robota koji u
najnovijoj varijanti moe trati bez padanja
i skakutati na jednoj nozi - posve neizvediv.
Asimo je jednostavno beskoristan u stvarnom svijetu izvan Hondinih laboratorija.
Naravno, Japanci ne bi bili to to jesu da
se smjesta nisu bacili na posao i krenuli da
ga redizajniraju tako da su koristei umjetnu inteligenciju razvijenu kroz desetljea
razvoja te jednu njegovu nogu opremljenu
dodatkom za okretanje ventila u nuklearki
nakrcali na gusjeniara i u roku od samo
etiri mjeseca imali gotov prototip koji se
moglo poslati u Fukuimu.
Meutim, bilo je to etiri mjeseca prekasno za havariju koja se dogodila. Prema
procjenama amerikih strunjaka, da su
imali takvog robota unutar prva 24 sata od

Zanimljivo je da je Honda odbila sudjelovati u tom natjecanju sa svojim Asimom,

a i Sveuilite u Tokiju i openito japanska
visoka uilita odbijaju prihvatiti poziv
DARPA-e za Robotics Challenge. to se tie
visokokolskih ustanova, stvari su jasne
- njima je u Japanu veinom zabranjeno
raditi na razvoju vojnih tehnologija, a smatraju, vjerojatno s pravom, da DARPA, kao
dravna agencija amerikog Ministarstva
obrane, svu tehnologiju namjerava koristiti
za vojnu primjenu.
Ameriki je odgovor pomalo dvoznaan.
DARPA s jedne strane tvrdi da je Robotics
Challenge iskljuio i jedino namijenjen
razvoju robota koji e se moi koristiti u kriznim situacijama za pomo, a ne ratovanje.
S druge strane, priznaju da e tehnologije
razvijene za te potrebe biti vjerojatno transferirane i u vojne projekte, ali tvrde da bi
se to ionako dogodilo bilo s kojom tehnologijom. Da netko ponudi tehnologiju za
medicinskog robota, kau u DARPA-i, i ona
bi se sigurno nala implementirana u nekom
buduem vojnom robotu.
2014. LJETO BUG2 / 53

[ tehnologije ] the next big thing

DARPA Robotics Challenge

Einstein meu robotima

Zato DARPA organizira

Robotic Challenge
Katastrofa u Fukuimi pokazala je da, suprotno vjerovanjima
neupuene javnosti, niti najvee svjetske tvrtke koje su
vlasnici nuklearnih elektrana nemaju autonomne ili
barem polu-autonomne sustave koji su u stanju
doi na mjesto incidenta i bez rizika za ljude
snimiti stanje i poeti s popravljanjem tete.
Krajem prole godine su odrana
izluna natjecanja za robote
koji to mogu napraviti,
a krajem ove godine
bit e odrano
konano
natjecanje.

Roboti koji ubijaju

U implementaciji robota u vojsku najdalje

su, naravno, otile Sjedinjene Drave. Pored
manjih poluautonomnih robota za baratanje eksplozivnim sredstvima ili orunih
sustava poput Talona ili Swordsa, koji na
podvozju s gusjenicama ili kotaima nose
strojnice i optike senzore, tu je i itav niz
bespilotnih letjelica koje su ve u uporabi,
a barem su dijelom autonomne, odnosno
umiju izvesti niz pretprogramiranih radnji
i bez kontakta s posadom na zemlji prepoznati mete i ciljeve.
Zapravo, trenutno se velika rasprava
vodi oko toga treba li dozvoliti robotima
da autonomno djeluju po ciljevima, bez
eksplicitne komande operatera. Dakle
pronalaenje, zahvat i unitenje mete bili
bi posve ovisni o umjetnoj inteligenciji
samog robota, bilo smjetenoj lokalno u
njegovu raunalu ili udaljeno, u nekom
raunalnom oblaku na koji je ovaj spo54 / BUG2 LJETO 2014.

S-One u vonji

DARPA Robotics Challenge (www.

theroboticschallenge.org) nastao je kao
direktna posljedica totalnog nedostatka bilo
kakve prikladne robotske tehnologije koja
je 2011. trebala biti iskoritena u japanskoj
nuklearki u Fukuimi kako bi se sprijeile
posljedice koje su uslijedile. Smatra se da
je u roku 24 sata od poetka havarije bio na
raspolaganju robot koji bi mogao zatvarati
i otvarati ventile u nuklearci, vjerojatno bi
katastrofa bila izbjegnuta. Meutim, prije
manje od tri godine nigdje u svijetu, pa ni u
Japanu, takvog robota nije bilo.
Do kraja godine, DARPA se nada da e ga
biti.
Zanimljivo je da je DARPA od vlastitog novca
za est timova kupila Boston Dynamicsov
Atlas, bipedalnog robota koji oito smatra
najboljim te vrste. Ipak, prema preliminarnim
rezultatima izlunog natjecanja od 26.
prosinca 2013. godine, bolji je japanski
S-One tvrtke Schaft, koji je bio najbolji sa
27 osvojenih bodova od 32. Nijedan od
16 timova koji su pristupili natjecanju nije
izvrio sve zadatke.
Kuriozitet je da je Google kupio i japansku
tvrtku Schaft, pobjednika izlunog
natjecanja, i Boston Dynamics, tvorce robota
Atlas, Cheetah, Big Dog i LS3

jen. Postoji kampanja

Autonomna
Human Rights Watcha
borbena
Stop Killer Robots koja
letjelica Boeing
se protivi uvoenju poX-45 UCAV - dio
sve autonomnih oruja
programa na
(FAW - fully autonomous
osnovu kojega
e biti izraene
weapons) - to je drugo
borbene
ime za robote koji sami
letjelice za
odreuju koga ubiti ili
uporabu na
to unititi. Po nekima
terenu
su ovakva oruja, tj. roboti, od nas udaljena 20
do 30 godina, ali po nedavnom lanku u
Wiredu, radi se o budunosti udaljenoj
tek pet godina.
Zanimljivo je da amerika vojska smatra
da je trenutno najnoviji lovac-bombarder
F-35, koji jo nije dovren i spada u petu
generaciju lovaca, zadnji ameriki borbeni
zrakoplov koji ima mjesto za pilota. Dapae,
u tijeku su ve testovi na klasinim vojnim
zrakoplovima poput F-16, kod kojega je
pilot zamijenjen raunalnim sustavom, te
na bespilotnoj letjelici Boeing X-45, koja je
ve uspjeno testirana na zemlji i s nosaa
aviona i koja je demonstrator koncepta
budue letjelice koja e imati autonomiju
djelovanja.

Gotovo je sigurno da e Boston Dynamicsov Atlas, humanoidni robot (koji je u

svega par godina uspio ono to Asimo jo
nije - trati i gaziti preko prepreka i ruevina
istodobno se sluei i rukama i nogama) biti
dijelom budueg amerikog vojnog robota
koji e biti pridodan kopnenoj vojsci.
Meutim, nisu svi roboti ubojice

Osobni roboti

Trenutno je kod dizajna buduih osobnih

robota dilema da li ih praviti tako da oponaaju ljude, odnosno mimikom lica (dakle
jedan pravac razvoja smatra da trebaju
imati ljudska lica) oponaaju nau mimiku,
a gestama i govorom nae emocije, a drugi
smatra da je to ne samo nepotrebno nego
2014. LJETO BUG2 / 55

[ tehnologije ] the next big thing

Virtualni komadi

Zaljubljen u robota

Razvoj umjetne inteligencije i razina upletenosti mobilnih tehnologija

u svakodnevni ivot, posebice na Dalekom istoku, rezultirali su gotovo
nevjerojatnim fenomenom koji se iz Hong Konga brzo poeo iriti
najprije azijskim, a zatim i mnogim drugim podnebljima - zaljubljivanju u
virtualnu djevojku koja ivi u mobilnom telefonu.
Amerika kompanija Artificial Life, koja se bavi produkcijom igara
i interaktivnog softvera za mobilne telefone prilagoene radu na
3G mreama, naime, dobrim je oslukivanjem najpropulzivnijih
telekomunikacijskih trita kreirala hit-igru kakvoj je uspjeh
oigledno bio ve unaprijed zagarantiran. Igra se zove
V-Girl, a vlasnik mobitela koji ju kupi i pokrene na svojem
ureaju dobiva virtualnu djevojku koja egzistira tek kao
trodimenzionalni nacrtani lik na njegovu ekranu.
Virtualna cura ponaa se kao da ima emocije - u svako
doba i na svakom mjestu svojem je ivom partneru na
raspolaganju za drutvo, spremna je zajedno s njim igrati
i uobiajene mobitelske igre, a krasi je i vizualna dinaminost. Ona
plae, smije se, zavodi, slae se, prepire, pa ak i alje poljupce s ekrana
mobilnog telefona. Da bi sve to mogla napraviti u pravom trenutku i time
zadrati iluziju stvarne osobe, a samim time i interes korisnika, softver koji
upravlja njezinim komunikacijskim vjetinama uvelike se mora temeljiti na
suvremenim dosezima umjetne inteligencije.
Cijela pria oko uspjeha ove igre, meutim, uzburkala je javnost u

zemljama gdje se rasplamsala, ponajvie zbog toga to su se mnogi

njezini korisnici zaista poeli emocionalno vezivati za virtualne
djevojke. Unato tome to im je i samima posve bjelodano da lik s
ekrana njihovih mobitela nije stvarna osoba, uvjerljivost kojom on
komunicira i pokazuje emocije - koristei standardnu formu chata
- u ekstremnim je sluajevima za reperkusiju imala posvemanje
podreivanja stvarnog ivota odnosu s curom - iz mobitela.
Tome je doprinijelo i to to likovi iz ovih igara, voeni ingenioznim
softverom, jako dobro procjenjuju karakter svojih
korisnika, pa mogu razaznati pravi trenutak kada nastupiti
zavodniki, kada zaigrati na kartu emocija, kada na kartu
intelekta Pravo ensko!
Kod korisnika koji pokau slobodniji svjetonazor virtualne
djevojke bez ustruavanja iskazuju i svoje seksualne
potrebe te se uputaju u vatrene erotske razgovore
s korisnikom. Jasno je da su ti razgovori popraeni i
odgovarajuim slikovnim prikazom na ekranu.
Toboe iskazujui kako su za korisnika seksualno zainteresirane,
virtualne cure postaju jo zabavnije i jasno je da njihovi vlasnici,
odnosno vlasnici mobitela u kojima ive svoj virtualni ivot, s njima ele
sve vie i vie interakcije. Doista - u odnosu na stvarnost, neke bitne
razlike tu vie nema Je li V-Girl sljedea velika stvar?
(D. P.)

kategorije, kakvi se ve koriste u japanskim

starakim domovima i bolnicama, odnosno
apersonalni Asimi, a roboti imitatori ljudi u
fizikom obliku sigurno nee biti s nama jo
neko dulje vrijeme. Po mnogima je film Robot and Frank iz 2012. jako dobro pogodio
kamo se industrijski trendovi kunih robota
i njegovatelja kreu.
Roj kvadkoptera koji bi se prema zamisli
mogao koristiti u gradnji visokih zgrada

i kontraproduktivno. Pored zadiranja u

podruje uncanny valley (v. okvir), sama mehanika i softver potrebni za ljudsku mimiku
toliko su zahtjevni da trenutni prototipovi
robota s ljudskim licima i izrazima praktiki
i ne mogu nita drugo raditi osim neobavezno avrljati i praviti razne grimase.
Druga kola razmiljanja smatra da osobni
roboti trebaju biti simpatini, ali ne i nalik
ljudima, pa je tako prema nekima najslai
robot na svijetu trenutno Leo (Leonardo),
koji je namijenjen iskljuivo druenju s ljudima, ima stanovitu mimiku - ali ne ljudsku - i
zapravo je nalik Gizmu, krznenom gremlinu
iz popularnog filma.
Trei pravac slijedi Hondin Asimo, koji umije komunicirati s ljudima, ali izuzev opeg
humanoidnog oblika koji je tu zbog praktinosti, jer smo svijet uinili kompatiblnim
s nama samima, ne pokuava imitirati ljude
likom ili simuliranim emocijama.
Gotovo je sigurno da e prvi komercijalno
dostupni osobni roboti biti iz druge i tree

Radni roboti i robotski rojevi

Razni radni neindustrijski roboti nastavit

e u pravcu u kojem se i sada razvijaju - relativno glupe kosilice i usisavai koji se dobro
prodaju, a usko su specijalizirani i lako ih je
proizvesti postojeom tehnologijom bez
dodatnih istraivanja za relativno malen
novac.
Novost su meu njima tzv. robotski rojevi,
skupovi robota koji mogu biti bazirani na
zemlji, ali i koji mogu letjeti, a koji meusobno komuniciraju i samoorganiziraju
se u rojeve (zemaljski u stada ili opore?)
malenih strojeva s vrlo ogranienom raunalnom logikom, ali koji radei zajedno
mogu napraviti zadatke koji svaki od njih
sm ne bi mogao.
Meutim, roboti koje emo uskoro sve vie
sretati bit e oni koji uope nee izgledati
kao roboti - nai automobili koji e sve vie
funkcija vozaa preuzimati na sebe. Ve su
sada u serijskoj proizvodnji automobili koji
usporavaju i koe za nas kada se previe
pribliimo drugom automobilu, pjeaku
ili nekoj drugoj prepreci, a tendencija je
automobilske industrije to vie zamijeniti
grekama, nervozi i agresivnoj vonji sklo-

Schaftov S-One na DARPA Robotics

Challengeu - mase oko 90 kilograma i visine
oko 150 cm, ispunio je najvei dio zadataka
stavljenih pred njega, ukljuivi vonju
servisnog vozila i penjanje po metalnim
ljestvama

nog ovjeka automatiziranim sustavom koji

e nas do cilja dovesti bre, ujednaenije,
sigurnije i uz daleko manju potronje energije, tj. goriva.
Hoemo li doekati robote-njegovatelje?
Neki ih ve koriste - Japanci, primjerice - ali
drugdje ovolika penetracija robotike u svakodnevne ljudske djelatnosti jo nije uzela
maha, ak ni u drugim visokorazvijenim
zemljama, i pitanje je koliko treba proi
do opeg prihvaanja robota kao ivotnih
suputnika i njegovatelja.
U civilnom e ivotu penetracija stoga i
dalje biti vrlo postupna, djelomina i sporadina, a isto vrijedi i za vojnu primjenu
u praktiki svim vojskama svijeta izuzev
amerike. Njihov idui veliki rat vjerojatno
e u podjednakom broju voditi bioloki i
mehaniki vojnici. (D. Gali)
2014. LJETO BUG2 / 57

[ tehnologije ] the next big thing

doba

promjena

Dosad su velike tehnoloke promjene koje su periodino nastupale u povijesti

ovjeanstva uglavnom prvenstveno mijenjale ovjekovu okolinu, a onda i nain
na koji ljudi ive i rade u toj okolini, pa posredno i drutvene odnose.

uturisti i futurolozi notorni su po svojoj

nesposobnosti da uistinu predvide
bilo kakve stvarne promjene za period
koji su si sami odredili kao dogledan. Ranije
se smatralo da je maksimalan rok za koji je
mogue dati neka smislena predvianja, a
koja nisu tek pusta nagaanja i prieljkivanja
budunosti, oko 50 godina. Danas, s napretkom tehnologije i njenom munjevitom penetracijom na trita i u na ivot, realno, vrlo je
teko dati ostvariva predvianja i na rok dulji
od pet godina.
Velike tvrtke koje se bave trinom analitikom
i tehnologijom esto daju svoja predvianja
bitnih tehnologija za iduih pet godina - poput IBM-a, ijih je Pet (tehnologija) za pet
(godina) (Five in Five) vjerojatno najpoznatije
takvo predvianje. Pratei rezultate unazad
osam godina (dakle general-poslije-bitke sindrom) vidimo da predvianja uglavnom nisu
pogodila metu, odnosno malo je toga stvarno
pogoeno ili su trendovi samo okrznuti - mar58 / BUG2 LJETO 2014.

ginalno pogoeni manje vani trendovi, a oni

vaniji posve smetnuti iz vida, odnosno nisu
ni spomenuti. Primjere moete vidjeti u okviru
uz ovaj tekst.
Drugi je veliki vra-pogaa Ray Kurzweil,
poznati mozgovnjak, raunalni strunjak, izumitelj i futurolog koji je trenutno u Googleu
na mjestu direktora razvoja i koji ve neko
vrijeme daje predvianja tehnologija za iduih
10-20 godina.
Za razliku od IBM-a, ija su najranija predvianja ve iza nas pa moemo vidjeti promaaje
i pogotke, Ray gaa malo udaljenije mete pa
zasad ne moemo provjeriti tonost njegovih
predvianja, ali moemo procijeniti argumentaciju koja se - iskreno - ini vrlo uvjerljivom.
Kurzweil je tako najvei zagovaratelj teze da
e dolazea tehnologija ve za desetljee i pol
izmijeniti ne samo svijet oko nas ve i same
ljude, to e biti prvi takav sluaj u povijesti.
Naime, dosad smo uvijek tehnologiju koristili
prvenstveno za promjene svijeta oko nas, koji

smo tako prilagoavali vlastitim potrebama, a

po Kurzweilu emo je upotrijebiti za mijenjanje
nas samih. Njegova je ideja da e nanoraunala, koja slijede nakon oblaivog raunalstva
koje nam spremaju Google i Apple, biti dio
naih organizama. Milijuni i milijarde raunala
veliine krvnih zrnaca kolat e naim mozgovima i tijelima, komunicirajui meusobno i sa
samim vlasnikom, te biti permanentno spojena
s drugim raunalima i Internetom.
Ovo znai da emo informacije s Interneta (ili
od drugih ljudi opremljenih istim hardverom
i spojenih na mreu) dobivati tako da samo
pomislimo o njima.
Tu je naravno i predvianje proirenja ovoga
tipa tehnologije - spremanje itavog znanja
svakoga pojedinca u raunalo, skupa s misaonim procesima, ime on postaje praktiki
besmrtan u intelektualnom smislu, a uz raznu
prostetiku mogue i u fizikom. Taj trenutak
Ray Kurzweil naziva tehnikom singularnou,
kada e ljudi i strojevi postati jedno, i time na-

trendovi budunosti

Privatnost

Trgovanje vlastitim podacima

ini se da se pred nama po

prvi put nazire tehnoloka
promjena koja e uza sve
ovo direktno promijeniti i
samog ovjeka. Pored nje, tu
su i dalje i tehnologije koje
mijenjaju fiziki svijet oko
nas, a koje nas oekuju u
iduim desetljeima
stavlja ideju von Neumanna, Stanisawa Ulama
i drugih, odnosno posthumanista i transhumanista s poetka 20. stoljea (a koji se nastavljaju
na ruske kozmiste iz 19. stoljea poput Nikolaja
Fjodorovia i Vladimira Vernadskog).
Za razliku od svojih prethodnika, koji su ovo
vidjeli u budunosti nedohvatljivoj za njihovih
ivota, Kurzweil ovo vidi u budunosti koju e
on sm i velik broj onih koji ovo itaju doekati.
Koliko je u pravu? Poueni primjerom ranije
navedenih predvianja koja su i na rok od
pet godina uspjela promaiti, vjerojatno ni
Kurzweil ne pogaa ba uvijek i sve, ali su
predvianja svakako zanimljivija od nekog
openitog pametnog grada koji e se prilagoavati nama ili junk maila koji e postati
vrhunski korisna pota.
Uza sve gornje ograde i uvijek prisutnu mogunost pogreke, evo nekih predvianja za
iduih nekoliko godina, popabirenih s raznih
strana, a za koja vjerujemo da imaju dobre
osnove da se i ostvare. (D. Gali)

Dok sada briemo kolaie iz preglednika i preferiramo se anonimno javljati po

forumima, titei svoju privatnost, uskoro bi se trend mogao preokrenuti, ali uz jedan
dodatak. Osobne informacije neemo samo tako, tj. besplatno davati na uvid svakome tko
nas (na Internetu) pita, ve emo to naplaivati. Postoje, naime, vrlo sloeni sustavi data
mininga i tendencija velikog biznisa da iskoristi sve te dubinske raunalne analize naeg
ponaanja i alabazanja bilo po Internetu ili po stvarnim duanima (na temelju praenja
plaanja) da prilagodi ponudu tono naim osobnim potrebama: junk mail postaje
ciljano oglaavanje. Ve i sada oni koji nisu iskljuili oglase u pregledniku imaju prilike
svjedoiti da na mnogim stranicama vide samo one koji se tiu njihovog hobija, posla ili
preokupacije, a koji nas gaaju na temelju
internetske povijesti u naem pregledniku.
U budunosti e sve to biti jo preciznije,
po mjeri raeno za svakoga ponaosob, ali
za to im treba naa dozvola. Stoga Gartner
oekuje da e u idue tri godine - do 2017.
- ak 80% korisnika dobrovoljno sakupljati
i kasnije prodavati ili trampiti neki osnovni
skup informacija o sebi svima koji misle da
im one mogu koristiti.
Osobne podatke svojevoljno emo davati
Dakle, kolaie i raune na hrpu, pa kree
onima kojima trebaju, uz naknadu
prodaja

Nacionalna sigurnost

Slobodan pristup
veini podataka
Kao to su sluajevi Assangea i
Snowdena pokazali, gotovo je nemogue
totalno zatititi osjetljive informacije na
dravnoj razini. S druge strane, skandal s
Murdockovim News of the World (masovno
pijuniranje svih ivih i skupljanje podataka
o njima) pokazuje da i u velikim privatnim
organizacijama kad-tad tajne isplivaju na
vidjelo. Iako su sustavi zatite sve sloeniji,
Tajnih podataka ve je sada toliko da
na kraju se obino sve svodi na pojedincaih je nemogue odrati u tajnosti
zvidaa, osobu s razvijenim osjeajem
za moralnost i drutvenu odgovornost koja je najslabija (ili, zapravo, najjaa) karika
sustava, a koju je teko unaprijed predvidjeti. Mnogima tako osjeaj za pravdu izraste
naknadno i neoekivano, kad vide to rade i to se oko njih radi.
Stoga se smatra da e ve do 2020. dvije treine svih informacija koje se sada smatraju
tajnima, bilo dravnih ili poslovnih subjekata, biti nemogue zatititi od znatieljnika,
pa e ih stoga drave i tvrtke deklasificirati i dozvoliti slobodan pristup. Ovo e biti
direktna posljedica trenutnog trenda da se kao odgovor na Snowdena, Assangea i
druge organizacije odluuju na sve strou kontrolu gotovo svih internih informacija i
skoro sve postaje tajnom. Ovakav sustav koji generira planine tajni sm sebe potkopava
pa Gartner predvia njegov skori kolaps.
2014. LJETO BUG2 / 59

[ tehnologije ] the next big thing

Gubitak radnih mjesta

Na udaru i najobrazovaniji
Jo od ludita iz 19. stoljea u Engleskoj postoji meusobni
sraz radnika i tehnologije koja ih zamjenjuje, bilo smanjujui broj
potrebnih radnih mjesta ili posve zamjenjujui ovjeka na nekom
radnom mjestu nekim strojem. Nova tehnologija donosi veu
produktivnost, to znai da se s istim sredstvima napravi vie nekog
proizvoda, ime jedinina cijena pada. Ekonomski gledano, od ovoga
drutvo kao cjelina ima koristi, ali pojedinac kao radnik koji je ostao
bez posla, a posebno ako nema nikakvih drutvenih sigurnosnih
mrea u vidu stalne materijalne pomoi ili mogunosti preorijentacije
na druge poslove, definitivno nema.
Ekonomisti su ovoga svjesni dulje vrijeme, ali dosad se smatralo da
su na udaru novih tehnologija iskljuivo radna mjesta tvornikih
radnika i onih slabije obrazovanih. Ipak, s napretkom umjetne
inteligencije i distribuiranih mrenih algoritama koji omoguavaju
da nam sav Internet teoretski bude jedno raunalo koje obavlja neki
zadatak te s napretkom raunalne snage openito, jasno je da vie od
napretka tehnologije nisu sigurni ni poslovi onih najobrazovanijih,
s fakultetskim diplomama, magisterijima i doktorskim titulama.

Ve sada imamo raunalne prevoditelje koji za neke srodne jezike

bez problema mogu posve zamijeniti ljude, a tu su i raunalno
generiranje novinskih lanaka, analiza i sinteza kretanja na tritima
dionica, procjena rizika, upravljanje transportnim sredstvima itd.
U poetku e ovi sustavi imati savjetodavnu, pa pomonu ulogu, a
na kraju e posve autonomno zamijeniti ljude na njihovim radnim
mjestima. Rok - do 2020.

Novi izvori informacija

Kolaii
iz oblaivog
raunala

3D ispis tkiva i organa

Uskoro zakoni o bioispisu

Internetski

Kao
povezana
raunala
to ste
u mobitelima,
vjerojatno i sami
satovima, odjei i
shvatili, budua oblaiva
obui uinit e nae
raunala (wearables) poput
osobne podatke jo
Googleovih i drugih naoala,
dostupnijima treim
pametnih satova, digitalizirane
stranama
odjee i ostaloga nisu tu
samo da nama, pojedincima,
olakaju ivot. Ve je sad jasno da e se koristiti i da bi
skupljala podatke o naem kretanju, zdravlju, navikama
raznih vrsta i svemu ostalome to sada rade razni
internetski preglednici, ali mnogo detaljnije i fokusiranije.
Sve je oitije da e iznad neke vrlo niske cjenovne granice
gotovo sve to budemo kupovali u sebi imati barem
neku vrstu senzora koja e slati podatke, bilo stalno ili
povremeno, na Internet, odnosno onome tko je napravu
proizveo.
Ovo se moe vrlo dobro iskoristiti (kroz data mining) za
ciljano gaanje potreba svakog pojedinca, pa se tako
oekuje da e se barem 5% svjetske osobne trgovine
obavljati zahvaljujui kolaiima, odnosno informacijama
iz oblaivih raunala. Nudit e nam se proizvodi ovisno
o naim navikama, kupovnoj moi, trenutnoj lokaciji,
zdravstvenom stanju, osobnim preferencijama
60 / BUG2 LJETO 2014.

Industrijski radnici nisu vie jedini koje e automatizacija ostaviti

bez posla: sad su tu i visokokvalificirani profesionalci poput lijenika,
pravnika, novinara i prevoditelja

Prema predvianjima biomedicinskih strunjaka i

bioetiara, s obzirom na dosadanji napredak u genetici
te s obzirom na koritenje posebnih 3D pisaa za ispis
tkiva i organa (zasad samo manjih dijelova), vie je nego
sigurno da e transplantacije organa vrlo brzo s traenja
odgovarajueg donora prijei na traenje slobodnog
bioprintera. Na njemu e se tono kopirani genetski kd tkiva
ili organa primatelja 3D otisnuti za transplantaciju i zamjenu
oteenog dijela tijela. Zasad ne postoje zakoni i pravila o
manipulaciji bioispisom, pa je oita potreba da se zakonima
i meunarodnim propisima reguliraju razliite etike,
svjetonazorske, religijske i tehnike dvojbe i pitanja.
Vjerojatno je da emo najkasnije idue godine ili 2016. imati
meunarodne propise ili barem pojedinane dravne zakone
koji reguliraju ovu problematiku kada se ne smije te kada se,
kako i u kojem obimu smije ispisivati tkiva ljudi i drugih vrsta,
kao i nain zatite patenata. Hoe li uope mogue biti zatiti
neki genetski kd iz kojega e kasnije biti ispisan 3D organ ili
tkivo? Zasad ne postoji jedinstvena sudska praksa ni pravila.

Srani
zalistak
ispisan
na 3D
biopisau

Promjena drutvenih odnosa

3D ispis tkiva i organa

Postkapitalizam?

Raunala ue

ini se da je gotovo sigurno da e razvoj tehnologije

u razvijenim drutvima mnoge lanove tog drutva
onemoguiti da za ivot zarauju radom, a to nee
biti njihova krivica. Iako e produktivnost rasti, pa e
i mnogi proizvodi biti jeftiniji nego ikad u povijesti,
lako je mogue da e sustav, ako se zadri ovakav
sustav novanih ekonomija gdje se prodavanjem
rada dobiva novac za ivot, za mnoge biti neodriv.
Jednostavno, toliko e poslova odraivati raunala da
e biti sve vie onih koji e biti nezapoljivi, bilo da
imaju niu, srednju ili visoku naobrazbu. Govori
se od smanjenju uposlenosti zbog digitalizacije.
Ovo e do 2020. godine, dakle ve za est
godina, izazvati velike socijalne nemire jer e se
prekarijat sve vie poveavati, bez anse da se
ikad stalno i sigurno zaposli. Rjeenje bi mogao
biti posve novi ekonomski i drutveni model koji
neki nazivaju postkapitalizmom, ali ima i drugih
imena. U svakom sluaju, tehnoloki e napredak po
tko zna koji put traiti promjenu drutvenih odnosa, ali
kada e se ona dogoditi, nije sigurno.
Kao to je bilo s ranijim drutvenim ureenjima koja su
se mijenjala ovisno od zemlje do zemlje, tako je prilino
sigurno da ni ovaj put itav svijet nee odjednom
promijeniti stara ureenja i odnose.

Ve sad imamo primjer raunalnog

servisa koji ui iz goleme koliine
podataka koji mu svakodnevno
dolaze na obradu. Radi se opet o
Google Translateu, koji iz potvrenih
prijevoda s raznih jezika samostalno
stvara pravila i veze za budue
prijevode. Tu su i brojni drugi
Raunalni sustavi sve e
raunalni sustavi koji neprekidno
se vie baviti uenjem, a
ue, primjerice IBM-ov Watson, ali
sve manje procesiranjem
ipak, najvei dio raunalne snage
informacija
trenutno ide u obradu podataka. Na
netom primljenim informacijama raunalo radi neku obradu i daje
konaan rezultat.
Prema Gartneru, do 2017. e barem 10% raunala biti zadueno
iskljuivo za uenje - neemo im direktno unositi podatke i traiti
konkretan odgovor koji slijedi iz njihova procesiranja, ve e
raunala sama pronalaziti meusobne veze u moru informacija koje
budu primala. Radi se o razvoju umjetne inteligencije primjenom
nekih vrlo pametnih algoritama, ali i sirove snage. Naime, iako se
jo 50-ih govorilo o skorom dobu pametnih raunala, ona su jo
uvijek dosta daleko od prosjenog korisnika. Ispostavilo se da je
razlog tome to je za inteligenciju usporedivu s ljudskom potrebno
usvojiti ogromne koliine informacija i stvoriti meusobne veze
i odnose meu njima, za to su potrebne velike koliine brze
memorije i procesne snage. Napokon su na raspolaganju obje ove
komponente, i to vrlo jeftino, kao i algoritmi koji omoguavaju
raunalima da sama sebe ue. Ovaj trend koritenja raunala za
uenje sigurno e rasti u godinama koje dolaze.

Tehnologija mijenja svijet, ali i nas same i drutvene

odnose. Hoe li se svjetske vlade moi nositi s ovako naglim
promjenama?

IBM 5 in 5

Doi u pet do pet

Od prosinca 2006. IBM periodiki objavljuje svoja predvianja za tehnologije koje e isplivati na vodea mjesta u iduih pet godina. Brojna su ona
koja se ba i nisu ostvarila. Ovdje navodimo samo neka, koja su moda i okrznula trendove, ali teko da i najdobrohotniji mogu rei da su pogodila
one bitne. U svakom sluaju, zgodno ih je vidjeti da bismo bili svjesni kako je i onima s najobrazovanijima i najinformiranijima u svojim redovima
teko dati pouzdana predvianja ak i na relativno kratki rok od samo pet godina.

Pet promaenih

5 in 5 2006: predvidjeli su da e nam ve 2012. digitalni osjetni pupoljci pomoi da bolje

jedemo, odnosno da e se u proces pripremanja novih okusa hrane ukljuiti raunala. Ne
vidimo ba neto da se to masovno dogaa, ak ni u kuhinjama velikih svjetskih restorana, pa
ak ni u laboratorijima prehrambenih kompanija.

5 in 5 2006: Raunala e 2012. imati osjet njuha. Iako postoje umjetni nosovi koji mogu
namirisati i raunalu prenijeti podatke o namirisanome, vrlo su rijetki, specijalizirani i toliko
su daleko od iroke uporabe sada kao to su bili i 2006.

5 in 5 2007: Nain na koji vozimo vozila stubokom e se izmijeniti do 2012. jer e vozila i
ceste po kojima se vozimo biti meusobno umreeni i informirani o svemu - od stanja na
cesti do prometnih zastoja i nesrea. Niti se to dogodilo niti je neto takvo na vidiku.

5 in 5 2008: Solarna e energija biti ugraena u asfalt, boje, na krovove zgrada i u prozore
zahvaljujui tankim folijama koje e sadravati fotonaponske elije. Iako se sve vie koristi
solarna energija, ovakvu proliferaciju kakvu je IBM predvidio 2008. jo ne vidimo.

5 in 5 2008: Glasovna komunikacija s raunalom. Upite emo postavljati iskljuivo

govornim jezikom, a umjesto teksta, raunalo e nam samo itati rezultate. Ispostavilo se
da glasovne komande govornog jezika raunala i dalje jako slabo interpretiraju, a ne stoji bolje
ni s itanjem teksta, koje je i dalje metalno i loe (pitajte Stephena Hawkinga).

Tri pogoene

5 in 5 2007: Mobitel e nam biti novanik, banka,

vodi kroz grad i vie. Pogoeno. Poboljana
stvarnost, bankovne transakcije putem mobitela,
bezgotovinsko plaanje i NFC identifikacija - sve to
ide preko mobitela.

5 in 5 2011: itanje misli postaje tehnoloki

dostupno. Zahvaljujui razvoju posebnih
headsetova koji biljee elektrinu aktivnost mozga,
uistinu je mogue raunalno prepoznati osnovne
misli i namjere korisnika. Ipak, tehnologija jo nije
opeprihvaena. Sreom, pred nama su jo ova i
tri idue godine da se ostvari predvianje i stvar
popularizira.

5 in 5 2011: Smanjivanje digitalnog jaza u svijetu.

Zahvaljujui proliferaciji mobitela i mobilnih veza
za koje se do 2017. oekuje da e ih imati 5,6 milijardi
ljudi diljem svijeta, digitalizirane informacije bit e
dostupne 80% svjetske populacije. Ovaj je trend uoljiv
ve sada i predvianje e se po svemu sudei ispuniti.
2014. LJETO BUG2 / 61

[ tehnologije ] the next big thing

a mi se
ponadali
eljni novoga, tehnofilski mediji i novinari esto se znaju zanijeti i proglasiti neku tehnologiju (ili vie njih)
jako perspektivnima, odnosno sigurnom stvari, a bez dovoljno konkretnih osnova za takav zakljuak. ini
nam se da se u zadnjih nekoliko godina skupila nekolicina takvih tehnologija koje po svoj prilici nee biti
toliko bitne koliko smo svojedobno mislili: bit e marginalno ili nimalo prihvaene

ehniki nastrojenoj javnosti, pa i tehnikim novinarima, nije

uvijek lako procijeniti konani uspjeh neke tehnologije. esto
se kao primjer koji ovo potvruje spominje sraz kasetnih videoformata Betamax i VHS, koji su u 70-ima i 80-ima vodili rat, s tim da su
u poetku svi tipovali na tehniki (navodno) superiorni Betamax, a koji
je u konanici izgubio od VHS-a. (Oni koji jo nisu u Metuzalemovim
godinama vjerojatno i ne znaju o emu govorimo, pa ih stoga upuujemo na Wikipediju da se ondje informiraju)
Postoje i druge tehniki impresivne tehnologije ili jednostavno genijalne ideje koje se ine revolucionarnima, ali iza njih nema nekoga
stvarno odlunog, ponajprije neke goleme korporacije ili konzorcija, koji
e ih podupirati pod svaku cijenu i uz goleme trokove koje tako neto
iziskuje. Lista propalih tehnologija poput holografskih memorija (koje
nam se periodiki vraaju iz mrtvih svakih nekoliko godina), Stackera,
ZIP pogona i drugoga je iza nas, a mi emo se potruditi da detektiramo
neke koje jo guraju s nama, a ne eka ih naroito svijetla budunost
62 / BUG2 LJETO 2014.

3D prikaz u kui
Bilo da se radi o TV ureajima ili monitorima, Blu-ray playerima ili
neemu etvrtome to se hvali 3D prikazom za kune potrebe - s
tim je po svoj prilici gotovo. Iako su brojke o prodaji 3D televizora
nominalno rasle zadnjih par godina, razlog je zapravo banalan i nema
veze s novoosvijetenim potroaima koji ele 3D u dnevnoj sobi pod
svaku cijenu - radi se o tome da se 3D televizori masovno proizvode, a
sreom mogu prikazivati i uobiajenu 2D sliku, pa kupci jednostavno
nisu imali izbora kod kupnje novoga ureaja i kupovali su taj 3D iako
ih za navodni 3D na raunalu ili u dnevnom boravku nije uope briga.
Problem s 3D prikazom viestruk je. Ponajprije, postoje tri standarda
koja koriste razliite tipove naoala za dojam 3D prikaza i jo pride
etvrti koji se najee naziva autostereoskopski ili auto 3D za 3D
prikaz bez naoala. Proizvoai se ne mogu nikako dogovoriti koji bi
svi zajedniki podrali, a isto tako, da stvari budu zamrenije, postoji i

Upitne tehnologije

vie standardizacijskih tijela koja se bave tim pitanjem.

Posljedica je svega toga da 3D sadraja izvan (rijetkih) 3D Blu-ray
filmova za kuni 3D praktiki i nema, a tu i tamo poneka je televizijska
kua - od njih nekoliko koje su probno emitirale 3D signal - posve
odustala od toga.
Sama vizualna kvaliteta stereoskopskog 3D prikaza u kunim uvjetima, za razliku od uglavnom vrhunskih uvjeta u 3D kinima, nije nimalo
impresivna. Dapae, osim to ovisi o konkretnom standardu, ovisi i o
kvaliteti i podeenosti slike na TV-u, kvaliteti naoala i opim uvjetima
ambijenta u kojemu gledate neki sadraj.
Prvi siguran znak da je 3D za kuu mrtav donio je prologodinji CES
- pet godina zaredom vrvio je 3D televizorima i monitorima, a 2013.
godine, kao ni ove, to vie nitko nije ni spominjao.
Ipak, kao posljedica ostali su nam kvalitetni 3D monitori, koje nitko
ne uzima zbog stereoskopskog 3D-a, ve zbog visokih frekvencija
osvjeavanja.
3D TV - nikad se nije primio, a i nee

Big Data
Iako je oito da nam svi na sve mogue naine ele uzeti sve mogue
podatke te ih onda pohraniti s golemom hrpetinom podataka drugih
nevinih rtava, u veini sluajeva ovo uglavnom ne radi. Problem je to

je pojam pretjerano napuhan na dva razliita naina, a k tome mnogi

i ne razumiju to tono znai.
Za poetak, mnoge se tvrtke bez kompletnog razumijevanja procesa
i jasnih ciljeva to im treba pokuavaju saivjeti s idejom i skupljaju
ogromne koliine podataka o svemu u svom poslovanju, pokuavajui
da iz svega toga dobiju cjelovit pogled na sustav. Zauzvrat, meutim,
dobiju goleme koliine statistike koja ih samo zbunjuje i ne govori
im nita novo, odnosno nita novo to bi mogli korisno upotrijebiti u
svom poslovanju.
Umjesto manjeg broja krucijalnih a preglednih podataka, dobivaju
se plahte i plahte podataka i brojeva u kojima se gubi bilo kakav fokus
na bitno.
Takoer, ini se da se nitko jo nije dogovorio to je to big data. Nekima je to tehnika infrastruktura na kojoj se skladite i obrauju podaci;
nekima se radi o nestrukturiranim raznorodnim podacima, a za neke je
to jednostavno kombiniranje i spajanje podataka iz dva ili vie izvora.
Iako neke velike i izvrsno organizirane multinacionalke imaju velike
koristi od koncepta, mnogi drugi nemaju iako se silno trude da ga
usvoje i shvate kako e od toga profitirati.
Dakle, ako se i vaa tvrtka gri da izvue neki smisao iz svega toga - utjeit e vas da znate da niste jedini i da to niti je opeprihvaeno kako bi se iz
novinskih tekstova dalo zakljuiti niti svi znaju kako s time, a jedino vi ne.

QR kodovi
ini se da s ovim tipom
koda namijenjenog elektronikim ureajima takoer
mnogi imaju problema da
shvate koji mu je smisao.
Kd je prije svega zamiljen kao jednostavan nain
za skeniranje neega u tisku i trenutni pristup tome
na Internetu. Primjerice,
vidite daljinski upravljani model aviona koji vam
se dopada i QR kd ispod
oglasa, fotografirate ga i
odgovarajua vas aplikacija
ve vodi do stranice gdje se
prodaje taj isti model! (Posve izmatan primjer - op. ur.)
Meutim, iz nekoga razloga tvrtke su ih poele koristiti i kao zamjenu za barkodove ili, u napadu
pretjeranog entuzijazma, kao zamjenu za sve druge vidove vlastitog
marketinga. Tako je jedan potencijalno koristan izum od elje da ga
se to vie iskoristi izgubio svoju izvornu svrhu i zanimljivo je da se QR
kodovi sada manje koriste nego je to bio sluaj prije nekoliko godina.
Pitanje je dodue je li sm QR kd kriv za to, odnosno je li njegova
korisnost prenaglaena, ili su aplikacije koje su ga trebale iskoristiti
bile nedovrene ili pravljene za tehnologiju koja jo nije bila zrela za
ovakva rjeenja. U svakom sluaju, QR kodovi se nisu dokazali u onoj
mjeri kako se mislilo.

NFC
Bilo je predvieno da e ova tehnologija posve revolucionarizirati nain
na koji plaamo dobra i usluge, ali se nijedno od predvianja nije ostvarilo. Dapae, Gartner i drugi trini analitiari vie su puta smanjivali svoje
2014. LJETO BUG2 / 63

[ tehnologije ] the next big thing

poetne preoptimistine prognoze, pa je tako u lipnju prole godine prognoza za 2013. smanjena za ak 40% u odnosu na onu s poetka godine.
NFC ureaji trebali su po svim prognozama zamijeniti kreditne i debitne kartice, ali na put im je stalo mnotvo prepreka - od nedostatka
standarda, nedostatka NFC terminala na blagajnama, dugo Appleovo
nepodravanje NFC standarda
Trenutna je prognoza za idue etiri godine da NFC plaanje nee
premaiti ukupno 5% sveg bezgotovinskog plaanja u maloprodaji,
ali i ta bi se prognoza mogla reducirati

Takoer, a to mnogi zavedeni superlativima u opisima ne znaju, 3D

pisai - bilo da ispisuju u plastici, metalu, gipsu, rastopljenoj okoladi ili
tjestenini - ne koriste vie materijala za ispis odjednom. Pisa ne moe
ispisati novoga samog sebe iako bi se po nekim tekstovima to dalo i
tako zakljuiti, jer ako moe ispisivati elektroniku, ne moe ispisivati u
metalu i plastici - i obratno.
Postoje rijetki primjeri onih koji su sa svojim 3D pisaem nali neku
niu u kojoj uspijevaju zaraditi na njemu, ali posebno kod kunih i hobistikih korisnika daleko je vei broj onih koji ne pokrivaju ni trokove
njegova koritenja, ve je tu vie kao eksperimentalno sredstvo koje
eka neku budue usavravanje tehnologije da postane stvarno korisna.
Slino kao u sluaju koncepta Big Data, rijetki su oni koji mogu dovoljno uloiti u to da bi imali koristi i koji tono znaju kako ih iskoristiti.
Nedavno je japanska tvrtka Nomura objavila da je oekivanje tree
industrijske revolucije koje se vee uz 3D ispis po njihovim procjenama
bilo apsolutno neutemeljeno. Ovo baziraju na ekonomskim analizama, pa kau da je u 2012. ukupna vrijednost 3D ispisa u industriji bila
svega oko dvije milijarde dolara, dok je globalna vrijednost sredstava
za konvencionalne naine proizvodnje iznosila 93 milijarde dolara. Ne
oekuje se da e do 2017. Godine 3D ispis u proizvodnji narasti na vie
od est milijardi dolara, to je tek djeli u ukupnoj svoti.

Poboljana stvarnost

3D ispis (za kuu)

Iako se ve (komadno) na 3D pisaima ispisuju dijelovi motora za avione i rakete, odnosno koritenjem lasera i slitinskih praaka mogue je
teoretski ispisati bilo kakav metalni dio jeftinije od njegove pojedinane
izrade standardnim metodama, 3D ispis u industriji nije ostavio onakav
trag kako bi se po pisanju u tisku dalo zakljuiti.
To u jo veoj mjeri vrijedi za hobistike i eksperimentalne pisae u
raznim labovima i kolama koji ispisuju s plastinim masama, a koji su
krcati stvarnim problemima koji koritenje ine vrlo napornim.
Vjerojatno najslabiji dio procesa 3D ispisa jest softver koji se koristi
za to, a koji je uglavnom lo, teak za uporabu i zahtijeva dulje uenje.
Sm ispis koji se esto u opisima predstavlja nalik koritenju replikatora
iz Zvjezdanih staza sve je samo ne takav. Ispis je bolno dugotrajan; 3D
komadi esto ne ispadnu onakvi kakve su se korisnici nadali da e dobiti;
sami pisai, posebno oni nieg cjenovnog ranga namijenjeni kunim
korisnicima i hobistima, neprestance se kvare (ponajprije sapnice iz kojih
tee rastaljena plastika); trivijalan postupak kao to je ispis figurica za
ovjee ne ljuti se skupa s kockicama na veini je takvih pisaa praktiki
nemogue izvesti ili je viednevni proces.

64 / BUG2 LJETO 2014.

U filmovima i projekcijama raznih marketinkih tvrtki i futurista

poboljana stvarnost izgleda vrlo atraktivno, ali je u praksi na naim
smartfonima, raunalima i tabletima tek usputna zanimacija koja vrlo
brzo izgubi poetnu privlanost. Mislilo se da e Google Glass napokon
biti hardver koji e koncept uiniti sveprisutnim i ire prihvaenim, ali
ispalo je da je i on bio pretjerano napuhan. Same oale imaju bitno ograniene mogunosti u odnosu na ranije najave i poboljana stvarnost na
njima ne izgleda pretjerano uzbudljivo - a ni korisno - te nimalo nalik
onome o emu itamo i to gledamo po raznim najavama tehnologije.
Pitanje je i je li sm koncept poboljane stvarnosti stvarno toliko
dobar da se iz njega moe izvui praktina korist za krajnjeg korisnika
umjesto jednokratnog poetnog oduevljenja novotarijom, ili je implementacija ta koja kaska.
Ako je tako, postoji li neki primjer, platformski neovisan, koji bi pokazao kako bi to moglo izgledati da je stvarno korisno, pa da se prema
tim zahtjevima namjenski radi hardver?
Odgovor je naalost da takvog primjera nema i da je poboljana
stvarnost bila uvelike prenapuhana u odnosu na ono to stvarno
moe pruiti.
Ovo naravno ne znai da je koncept zauvijek mrtav - mogue je da e
opet oivjeti u nekom posve integriranom i sveobuhvatnom obliku koji
e ga uiniti korisnim, ali za sada - poboljana je stvarnost uglavnom
beskorisna. (D. Gali)

[ reportaa ] Bug Future Show 2014

66 / BUG2 LJETO 2014.

Bug

Future
Show

2014

Napravili smo prvi tech show u Hrvatskoj!

Odran je pred preko tisuu itatelja
Buga i pripadnika domae IT zajednice
i ve se sad etablirao kao jedno od
najveih, najutjecajnijih, ali i najzabavnijih
tehnolokih dogaanja u regiji. Evo kako
je nam je bilo

Pie: Dragan Petric

Fotografije:
Lucija Bui/tportal.hr
i Draen Tomi

2014. LJETO BUG2 / 67

[ reportaa ] Bug Future Show 2014

Vie od tisuu posjetitelja obilo je dvije dvorane kina Europa i izlobu sponzora u foajeu tijekom odravanja Bug Future Showa

io je to pravi pravcati show! Dan

prepun zabave, smijeha, pljeska i
nezaboravnih susreta, uz tehnologije budunosti kao glavnu i jedinu
temu oko koje je kreiran itav program tog dogaanja. To nije bila konferencija, ni
sajam, ni kongres, kakvih ionako ima dovoljno;
to je bio prvi tech show u Hrvatskoj!
Radi se dakako o Bug Future Showu 2014, dogaaju koji je 30. sijenja u zagrebakom kinu
Europa okupio preko tisuu pripadnika hrvatske
IT zajednice i itatelja Buga. Svi su oni, zajedno
s predavaima i panelistima koji su sudjelovali u
programu, pokuali doi do odgovora na pitanje
to je sljedea velika stvar - The Next Big Thing
- u tehnologiji.

Budunost se ponavlja

Bug Future Show 2014 inili su predavanja, paneli, intervjui i videoprojekcije, koji su se odvijali
paralelno u dvije dvorane kina Europa (glavnoj,
velikoj, te manjoj dvorani Mller), kao i izloba ureaja i tehnologija koje dolaze upriliena u foajeu
kina, gdje su posjetitelji te ureaje mogli i isprobati.
Zaljubljenici u tehnologiju, geekovi, early adopteri,
pripadnici domae tech zajednice, opinion makeri,
inenjeri, gadget freakovi - veinom, dakle, itatelji
Buga - osim iz tog dana iznimno hladnog Zagreba,
doputovali su na Bug Future Show iz Splita, Zadra,
Osijeka, Rijeke, Pule, s Krka, iz Naica i brojnih drugih krajeva te su svjedoili dogaaju koji se ve sad
68 / BUG2 LJETO 2014.

ustoliio kao jedna od najveih, najutjecajnijih te

najzabavnijih tehnolokih manifestacija u regiji.
Hrvatski Telekom otvorio je show predavanjem
Budunost se ponavlja, u kojem je Nataa Rapai, lanica Uprave Hrvatskog Telekoma, glavnoga
sponzora, pribliila posjetiteljima kroz konkretne
primjere kako tehnologija neprestano mijenja
svakodnevicu korisnika. Takoer je predstavila

Budunost se
ponavlja zanimljivo
keynote
predavanje
na samom
poetku BFS-a
odrala je
Nataa Rapai,
lanica Uprave
Hrvatskog
Telekoma,
glavnog
sponzora
dogaaja

primjere u kojima HT prednjai u uvoenju

inovacija, pruajui korisniku sve to mu u tom
procesu treba: sadraj, ureaje i infrastrukturu.

Rat smartfona u post-Facebook eri

Panel-rasprave su inile najsoniji dio Bug

Future Showa, a prva, s naslovom Pravila igre u
post-Facebook eri Interneta, donijela je diskusiju

okruglim stolom Bugova kolumnista Ante Vrdelje - Butchera,

gdje se raspravljalo o razvoju
raunalnih igara u Hrvatskoj.
Butcherovi gosti bili su Davor
Hunski iz Croteama, Andrej Levenski iz Gamepiresa i Kreimir
pes iz Cateia Gamesa.
Vidjeli smo i predavanje o
tome to donosi 2014. u svijetu
PC hardvera koje je odrao
Bugovac Denis Arunovi, predstavljanje Hub:raum poduzetnikog inkubatora Deutsche Telekoma, predavanje Technology
vision 2020 Nokia Solutions and
Networksa te demo startupa
YooLod. Kulminacija programa
u dvorani Muller bila je mogunost isprobavanja Oculus Rifta
Glavni i izvrni urednik Buga, Miro Rosandi i Dragan Petric, predstavili su u razgovoru s voditeljem
za sve posjetitelje.
Bug Future Showa Ivanom ariem svoju viziju tehnoloke budunosti te predvianja o tome to e biti - The
Dakako, itav program u obje
Next Big Thing
dvorane smo snimili te vam
itavo to vijeme u predvorju kina Europa mogli ga, montiranog, donosimo na DVD-u koji ste
o tome koliko regulatorna tijela EU, ali i nae drave, utjeu su se isprobati najnoviji proizvodi HP-a, Sony dobili uz ovaj Bug, kako biste i sami mogli osjetiti
na brzinu razvoja Interneta i di- Mobilea, Lenova, HTC-a i Hrvatskog Telekoma atmosferu prvog odranog Bug Future Showa
gitalnog drutva te koliko stoje te doznati detalji o tome kako doi na CES od ukoliko nam se niste bili u prilici pridruiti, odna putu telekomunikacijskim predstavnika trgovinskog ureda Veleposlanstva nosno kako biste imali vrijednu uspomenu na
operaterima u ostvarivanju tzv. Sjedinjenih Amerikih Drava, dok se u dvorani taj dan ako ste ga ipak proveli s nama.
Bug Future Show poseban je i po tome to je
digitalne agende. Moderator Mller odravao paralelni program za publiku
bio
potpuno besplatan za posjetitelje, a besplatna
ove rasprave bio je Aron Pauli, direktor Buga, a specifinih interesa.
je bila i projekcija filma Nulti Teorem, kojom je
sudjelovali su Nives Sandri, predsjednica uprave
zavrio show. I obeanjem da je ovo tek poetak,
Nokia Solutions & Networksa; Maja Mandi, Igre i filmovi
a nikako kraj, u Bugovom doprinosu razvoja IT
U
toj
je
dvorani
Bug
Future
show
otvoren
direktorica Odjela za korporativne regulatorne
zajednice - pripremamo vam jo poneka iznenaHP-ovom
tiskovnom
konferencijom
na
kojoj
su
poslove Hrvatskog Telekoma; Goran Vojkovi,
predava pravnih predmeta na FPZ-u i FOI-ju te predstavljeni najnoviji proizvodi ove tvrtke iz enja prije no to se susretnemo na Bug Future
suradnik Buga i Mree; te Kreo Antonovi, nael- programa prijenosnika i pisaa, a nastavio se Showu 2015.
nik Sektora elektronikih komunikacija i pote u
Ministarstvu pomorstva prometa i infrastrukture.
Urednik RTL HotSpota Antonio Zavada moderirao je panel-raspravu o sueljima budunosti.
Kako emo se sluiti tehnologijom u vremenima kada tipkovnice i monitori moda postanu
alternativni alat za komunikaciju s raunalima
diskutirali su Igor Fioli, PPS Country Manager iz
HP-a; Darian karica iz divit.hr-a; Stjepko Varga,
osniva tvrtke Surogat; te Denis Lackovi, voditelj
razvoja IPTV-a iz Iskon Interneta.
Posljednji panel odran na glavnoj pozornici
Bug Future Showa bavio se aktualnim ratom
smartfona. Moderirao ga je Dragan Petric, izvrni
urednik Buga, a gostovali su Petra Razi Rogi,
direktorica HTC-a za regiju North Adriatic; Luka
Abrus, direktor tvrtke Pet minuta; Tomislav Boroa, Lead Account Manager iz Nokia Solutions and
Networksa; te po mnogima velika zvijezda Bugova showa, uveni gadget freak eljko Marec.
Tijekom Bug Future Showa gledateljima je
podijeljeno desetak smartfona, tableta i drugih
gadgeta koje su pripremili sponzori Sony Mobile,
HTC i Lenovo. Glavnu nagradu, za najtosnijeg
tviteraa, o emu piemo u zasebnom okviru,
dodijelio je Hrvatski Telekom.

TOP 3 KONCEPTA ZA SLJEDEU VELIKU STVAR

Vie od 1.000 tvitova

Bug Future Show 2014
oborio je sve hrvatske rekorde
u odjeku na drutvenim
mreama, a osobito na
Twitteru, omiljenom
upravo meu hrvatskim IT
profesionalcima. Za vrijeme
i nakon BFS-a bilo je vie od
1.140 tvitova s hashtagom
#bfs2014, a od toga preko
1.000 tvitova poslanih tijekom
samog showa. Doseg tvitova
s hashtagom #bfs2014 bio
je 201.814 tvitera (toliko je
razliitih ljudi na Twitteru
iz cijelog svijeta vidjelo na
svojem timelineu tvitove s ovim hashtagom). Ukupni broj pojavljivanja hashtaga #bfs2014 na
timelineovima tviteraa (timeline deliveries) bio je enormnih 1,113.439.
Hrvatski Telekom na kraju showa nagradio je i najzabavniju tviteraicu, Franku Miriam
Brueckler, najboljim tabletom u 2013. godini prema izboru itatelja Buga - Sonyjevim Xperia
Tabletom Z.
2014. LJETO BUG2 / 69

[ reportaa ] Bug Future Show 2014

Kino Europa na najbolji je mogui nain - svojom ugodnom, toplom i neopisivo prijateljskom atmosferom - ugostilo prvi Bug Future Show!

Dvorana Mller u kinu Europa bila je domain paralelnom tracku

predavanja i panela, namijenjenih publici ue specijaliziranog ukusa uz
vrhunac dogaanja - isprobavanje Oculus Rifta za posjetitelje

Dvojac koji je na glavnoj pozornici prepriao dogodovtine s CES-a

2014 odranog u Las Vegasu dva tjedna prije BFS-a 2014 - Dragan Petric,
izvrni urednik Buga, te Bojan Muet iz Hrvatskog Telekoma - prigodno
su se amerikanizirali za taj nastup
Tijekom
odravanja
panela o ratu
smartfona
HTC je jednog
posjetitelja iz
publike nagradio
ureajem HTC
One Mini, a uruila
ga je Petra Razi
Rogi, direktorica
HTC-a za regiju
North Adriatic

70 / BUG2 LJETO 2014.

Otvaranje showa odradio je, kako se i prilii,

glavni urednik Buga Miro Rosandi, uz putanje
legendarnog video selfieja koji moete pogledati
u videoreportai o BFS-u na Bug DVD-u

Glavna dvorana kina Europa u nekoliko je navrata bila dupkom ispunjena, osobito tijekom
otvaranja showa, panela i - naravno - dodjela nagrada Sony Mobilea, Lenova, HTC-a i Hrvatskog
Telekoma

HP je prije slubenog otvaranja Bug Future Showa atmosferu zakuhao bogato posjeenom tiskovnom
konferencijom, na kojoj su predstavljeni najnoviji modeli prijenosnika i pisaa

Vodootporna serija smartfona

Xperia bila je u sreditu nastupa
Sony Mobilea, koji je model Xperia
Z1 Compact, prvi pravi kompaktni
flagship na svijetu, premijerno
prikazao u Hrvatskoj upravo na
Bug Future Showu 2014, svega dva
tjedna nakon svjetske premijere na
CES-u

Lenovo je podijelio vie od

stotinu nagrada na BFS-u
2014, meu kojima je bio i
Yoga Tablet. Bilo je potrebno
uloviti Lenovov frizbi, koje
su povremeno u publiku
bacali voditelj showa i drugi
govornici, da se osvoji neka od
nagrada

Sony Mobile podijelio je

ak est ureaja publici Bug
Future Showa kroz nekoliko
nagradnih natjeaja, a meu
njima su bili i smartfoni
Xperia Z1 te Xperia M
2014. LJETO BUG2 / 71

[ putovanja ] Preporuujemo 10 hotela na tipinim IT destinacijama

najugodnije na CES, IFA-u

DRAGAN PETRIC

Neki gradovi nama su, informatiarima, sueni da

ih posjetimo barem jednom u ivotu. Zbog velikih
tehnolokih sajmova i konferencija koje se u njima
odravaju, svatko kome je posao usko vezan uz
IT, konzumnu elektroniku ili telekomunikacije
vjerojatno e prije ili kasnije posjetiti Berlin,
Barcelonu, London, Pariz, Be ili ak kudikamo
udaljenije destinacije poput Las Vegasa ili Hong
Konga. I mi bugovci bezbroj smo puta izvjetavali
o dogaajima koje su ugostili upravo ovi gradovi,
pa smo na tim putovanjima uspjeli pronai
optimalne hotele da se udomimo tih nekoliko
dana, udaljeni od rodne grude. Preporuujemo
vam stoga ovom prilikom 10 hotela diljem svijeta,
na tipinim destinacijama za nau struku, koji
nude optimalan omjer cijene, lokacije, udobnosti
smjetaja, kvalitete doruka, istoe i ponude
popratnih sadraja

Amsterdam

Barcelona

CitizenM
Amsterdam
Microsoft, Oracle, Cisco,

SAP Nema te globalne IT

korporacije koja nije barem
jednom odrala svoju veliku
konferenciju u poznatom
kongresnom centru RAI u
Amsterdamu, jednom od
najveih u Europi. Nanese
li i vas put u ovu europsku
prijestolnicu bluda, odaberite
neto hipsterski i kiasto i
dizajnerski, kako i prilii ovom
prema svim kriterijima
pomaknutom gradu
citizenM. Taj hotel je, zapravo,
dio lanca ovakvih neobinih
hotela, i u Amsterdamu
jedan postoji na aerodromu
Schipol, a jedan u gradu, s
time da je ovaj u gradu izvan
ueg centra, ali na putu za
RAI i tik uz tramvajsku stanicu.
Cijela prozorska stijenka mu
je staklena (bez pravog zida),
krevet je razvuen od ruba
do ruba sobe, s kapsulom
za tuiranje usred sobe te
Philipsovom rasvjetom za
razna raspoloenja

4/5

+ Dizajn soba, tramvajska

stanica
72 / BUG2 LJETO 2014.

Hotel Catalonia
Ramblas
Poetkom oujka 2015. godine Barcelona e
deseti put biti domain Mobile World Congressa,
najveeg svjetskog okupljanja telekomunikacijskih
strunjaka koji se pretvorio i u najvei svjetski
sajam mobilnih ureaja. Zbog toga, Barcelonu
svake godine tih dana okupira blizu 100.000
doljaka, to drastino nadilazi njezine smjetajne
kapacitete, pa je hotel nuno rezervirati ve
sada putujete li na to dogaanje. Odaberite
Hotel Catalonia Ramblas (ak i ako idete samo
turistiki ili u nekom drugom povodu). Smjeten
je u samom centru Barcelone, kraj glasovite La
Ramble, a uz umjerenu cijenu, nudi vrlo ugodne
sobe, solidnu razinu ureenosti i doruak iz
snova. Nema tu nikakvog ekstra luksuza, ali je
za vrijeme MWC-a soba u ovom hotelu pandan
predsjednikom apartmanu.
+ Lokacija, doruak

4/5

i MWC

Berlin Berlin
Krajem ljeta, taman kada se svi vrate s

mora, prilika je za pobjei na nekoliko dana

od kue u Berlin, s obzirom na to da se u
njemakoj prijestolnici tada odvija najvei
europski sajam potroake elektronike, novih
tehnologija i bijele tehnike uvena IFA. Osim
toga, Berlin je i domain sredinjica mnogih
njemakih tvrtki koje imaju filijale u Hrvatskoj,
pa je ovaj grad esto odredite mnogih
hrvatskih informatiara, kao i onih iz regije. Ako
vam je preskupo plaati Sheratone, Ritzove i
Hiltone, odaberite hotel nazvan jednostavno
Berlin Berlin. Nije skup, a uz simpatinu i
otkaenu dizajnersku arhitekturu interijera,
nudi vrlo ugodnu atmosferu, solidan doruak
i etnjicu od petnaestak minuta do
Ku'Damma, sredinje oping-ulice zapadnog
dijela Berlina.

Be

NH Atterseehaus
Suites

Berlin

Ako vas (slubeni) put nikada nije naveo u

relativno oblinji nam Be, gdje su smjeteni
regionalni headquarteri mnogih zastupstva
globalnih IT giganata pod ijom je ingerencijom
i nae trite onda jo, vjerojatno, nikad niti
niste bili na slubenom putu Ipak, Be je i
jedna od najeih turistikih destinacija za nae
podneblje, kada se poelimo city breaka, pa
zabiljeite negdje preporuku za NH Atterseehaus
Suites. Radi se o hotelu ije su sobe, zapravo, mali
apartmani s osnovnim kuhinjskim elementima,
a koji solidnu razinu ureenosti nudi nasred
uvene Mariahilfer Strasse, u pjeakoj zoni, sve
pet minuta pjeice od sredinjeg bekog ringa.
Odmah ispred ulaza u hotel nalazi se i stanica
podzemne eljeznice, a kako se doruak u hotelu
naplauje vrlo skupo, prizalogajite u nekoj od
bezbroj oblinjih pekara ili tandova sa streetfoodom.
+ Lokacija, opremljenost sobe

4/5
Hannover

+ Atmosfera, cijena

4,5/5

Ramada Hotel Europa

Sve vas je manje, ali neki od vas zacijelo jo uvijek
posjeuju CeBIT, nekad kultni, a i dalje superglomazni
informatiki sajam koji se oujkom odrava na hladnom
sjeveru Njemake, u Hannoveru. Grad, oekivano,
ni po emu nije spektakularan ili lijep ima ih u
Njemakoj barem deset zanimljivijih, u kojima biste
radije proveli nekoliko dana. Upravo stoga, naa je
preporuka odsjedanje u hotelu koji je smjeten debelo
izvan centra, ali praktiki na samom sajmitu. Tu ih je
nekoliko, no Ramada Hotel Europa nudi najpovoljniju
cijenu, uz ipak zadranu visoku razinu poslovnog
komfora. Sobe su njemaki uredne i iste, doruak
iznadprosjeno ukusan, a kako naveer ne biste morali
plaati 30 eura za taksi do centra, tu je i fantastian
bar koji po razumnim cijenama radi jedan od najboljih
mojita u Njemakoj. A da tijekom dana dijele se
besplatne krafne!

4,5/5

+ Blizina sajma, noni bar, besplatne krafnea

2014. LJETO BUG2 / 73

[ putovanja ] Preporuujemo 10 hotela na tipinim IT destinacijama

Excalibur
Hotel & Casino

Hong Kong

Guang Dong Hotel

Hong Kong, poslovno sredite Azije,

odredite je koje se nerijetko posjeuje pri

posjetu tome kraju svijeta, barem jednodnevnim
layoverom kako bi se lake podnio daleki put
do Kine, Japana, pa i Australije Uz to, Hong
Kong je i meka za nabavu jeftinijeg hardvera i
mobitela, pa informatiari rado ovdje ubiju dan
ako su u prilici. U ovome gradu postoje stotine
hiperluksuznih hotela, no preskoite ih sve i
utedite novac odsjednite u znatno manje
komfornom, ali beskrajno dobro lociranom
Guang Dong Hotelu na Kowloonu (sredinji otok
u Hong Kongu). Odavde su vam na nekoliko
metara od ulaza udaljeni najbolji noni barovi,
restorani svih moguih nacionalnih kuhinja
svijeta, stanica podzemne eljeznice, saloni za
masau, sve, sve, sve Bez ikakvih dvojbi, ovo
je najbolji odabir hotela ako elite doivjeti ovaj
fantastini grad.
+ Genijalna lokacija, noni ivot

3,5/5

London

Las Vegas

Najvei meu najveima, najspektakularniji

meu najspektakularnijima, najutjecajniji meu
najutjecajnijima sajam CES svakog se sijenja
odrava u Gradu Grijeha, Las Vegasu. Tu se,
uostalom, odrava i valjda 90% svih amerikih
konferencija i kongresa velikih IT tvrtki, i ako ste
kao informatiar ikada putovali u Ameriku, izgledi
su da je to bilo ba u Las Vegas veliki. Vei, svakako,
nego da neto zaradite u njegovim bezbrojnim
kockarnicama Odsjednite u hotelu Excalibur,
smjetenome na samom Stripu. Nudi fantastinu
cijenu i raskone sobe s golemom kvadraturom,
a ako pri check-inu zatraite i dobar pogled na
glasoviti Las Vegas Boulevard, odnosno krae
Strip, mogli biste se ugodno iznenaditi jednim od
najboljih pogleda u gradu. Pazite ovaj hotel, kao i
svi drugi u Vegasu, ne ukljuuje doruak u cijenu!
+ Pogled, dobra lokacija, cijena

Melia White House

Mi, informatiki novinari, kada je rije o europskim

putovanjima, najee posjeujemo London jer

se tamo odrava najvie svjetskih premijera novih
tehnikih proizvoda. I partnerske i distributerske
kue mnogih poznatih tech marki esto su stoga
u Londri, pa svima koji moraju skoknuti do Otoka
preporuujemo hotel nazvan Melia White House.
Svega je petnaestak minuta pjeice od Oxford Streeta,
a ispred ulaza nalazi se stanica podzemne eljeznice.
U blizini je, za trenutke oputanja, Regent Park jedan
od najljepih u Velikoj Britaniji. Pohvale zasluuje sjajan
doruak, kao da ste u Hiltonu, gdje vam kuhari peku
omlete i palainke, a i kreveti su nekako udobniji nego
u drugim hotelima srednje poslovne klase, pa se spava
odlino Sam ameriki naziv hotela, dodue, nikako
nema veze sa stvarnou.
+ Doruak, udobnost kreveta

74 / BUG2 LJETO 2014.

3/5

4/5

New York

W NY Union Square
Da se razumijemo u New Yorku, ako elite odsjesti na Manhattanu
(a elite!), ne postoji jeftini hotel. Svi do jednog su skupi i svi do
jednog naplauju kao da su Westin ili Hilton. Utoliko, ne gubite ivce
traenjem jeftinog smjetaja nego si naprosto priutite jedan takav
fantastian hotel na fantastinoj lokaciji. Naa preporuka je W NY
Union Square na, pogaate, Union Squareu jednom od najpoznatijih
trgova na Manhattanu, udaljenom petnaestak minuta pjeice od
sredinjeg Times Squarea. Pripazite doruak neete dobiti (kao
ni u veini hotela u New Yorku), ali u okolici Union Squarea moete
jesti u doslovce stotinu zalogajnica. Tu je i jedna od najveih stanica
podzemne eljeznice, a ako naruite prijevoz za aerodrom i trebate ga
ekati desetak minuta, osoblje e vas poastiti piem po izboru u baru.
+ Luksuzne sobe, dareljivo osoblje

4,5/5

Pariz

Victoria Palace
a 2015. godine Barcelona e deseti put biti domain Mobile World
Congressa, najveeg svjetskog okupljanja telekomunikacijskih
strunjaka koji se pretvorio i u najvei svjetski sajam mobilnih
ureaja. Zbog toga, Barcelonu svake godine tih dana okupira
blizu 100.000 doljaka, to drastino nadilazi njezine smjetajne
kapacitete, pa je hotel nuno rezervirati ve sada putujete li na
to dogaanje. Odaberite Hotel Catalonia Ramblas (ak i ako idete
samo turistiki ili u nekom drugom povodu). Smjeten je u samom
centru Barcelone, kraj glasovite La Ramble, a uz umjerenu cijenu,
nudi vrlo ugodne sobe, solidnu razinu ureenosti i doruak iz
snova. Nema tu nikakvog ekstra luksuza, ali je za vrijeme MWC-a
soba u ovom hotelu pandan predsjednikom apartmanu.
+ Lokacija, doruak

4/5
2014. LJETO BUG2 / 75

[ svemirske simulacije za 2014. ] Star Citizen i Squadron 42

Nadahnut Ratovima zvijezda, Zvjezdanim stazama, Posljednjim zvjezdanim borcem i drugom zvjezdanom graom,
Star Citizen bi revitalizirao anr svemirskih simulacija

svemirske
simulacije
za 2014.
76 / BUG2 LJETO 2014.

S tar C itizen i S quadron 42

slama
od kumova
Vie od 500.000 ljudi uplatilo je gotovo 50 milijuna amerikih
dolara za razvoj projekta koji bi mogao postati najljepom
i najboljom svemirskom simulacijom. Ako se ne pretvori u
najvei vaporware ikad

alifornijski developer, 45-godinji Chris Roberts, zna

kako se radi dobra igra, ili je
makar to znao neko. Autor
svemirskih pucaina to su
oblikovale anr, od Wing
Commandera do Freelancera, pozvao je prije
dvije godine svoje fanove kratkim filmiem da
mu uplate neku kintu i pomognu mu da izradi
Star Citizen, igru o kojoj je oduvijek sanjao, ali
nije imao ni love ni tehnologiju da je napravi.
Pritom se Roberts hvalio bivim postignuima i nabrajao igre na kojima je radio, ali nije

Ante Vrdelja
precizirao svoju ulogu u razvojnom procesu:
na nekima je aktivno sudjelovao u proizvodnji,
negdje je bio producent, a kod one zadnje,
Freelancera, napustio je tvrtku usred razvoja
da bi se bavio drugim stvarima i zadrao se
tek u savjetodavnoj ulozi.
Veli Roberts i da ga zadnjih 10 godina nije
bilo jer je izgorio, no proteklog se desetljea
nije odmarao: malo istraivakog akanja po
Internetu otkriva da je iza njega niz manje ili
vie neuspjenih holivudskih projekata, a da
se od njih sloi profesionalni ivotopis, reklo
bi se - ovom tipu ide sve gore.

Publika Star Citizena rado sudjeluje u alfa i beta fazi igranja, gdje nee besplatno testirati module poput
dogfightinga, ve e za tu privilegiju plijevljenja bugova i platiti

2014. LJETO BUG2 / 77

[ svemirske simulacije za 2014. ] Star Citizen i Squadron 42

Prvi ovjek
projekta Chris
Roberts rado
se hvali svojim
raunalom
opremljenim
Titanima
u SLI-u ili
etverostrukom
Crossfire
kombinacijom
te golica
matu fanova
najavama
najljepe igre
koju je PC vidio

Zar toliko? Ma nemojte!

Nakon
uplaenih
20 milijuna
amerikih
dolara, tvorci
igre objavili su
da rade i na FPS
komponenti:
svemirski
e brodovi
pristajati na
povrinu
planeta, a dalje pjeice

Vojni rok.
Objavi Star
Citizena
prethodi
Squadron 42,
kampanja za
jednog igraa
(ili vie njih,
kooperativno),
u kojoj je cilj
zasluiti status
graanina u
Republici iz
budunosti,
pilotirajui
lovcem. Civilno
se, kau, sluiti
ne moe

Chris Roberts naposljetku se odluio vratiti

igrama, a na pitanje ima li krvi u nosu da napravi jo jedan grandiozni projekt, odgovori su bili
opreni. Izdavai mu nisu vjerovali, navodei
da su svemirske simulacije neunosna nia, dok
su fanovi anra presudili drukije i Robertsu
poklonili povjerenje. I to toliko povjerenja da
se, mjereno u novcu, Star Citizen sa 48 milijuna
dolara uplaenih na nevieno prometnuo u
najuspjeniju igru, i projekt openito, financiran crowdfundingom.

to je sve obeano

Na prvi pogled, Roberts sa Star Citize-

78 / BUG2 LJETO 2014.

nom igra na sigurno: radi se o anru koji je

doktorirao: simulatoru borbe u svemirskim
letjelicama, od laserom naoruanih lovaca i
korveta do razaraa i nosaa, s komponentom
meuzvjezdane trgovine i priom u kojoj igra
aktivno sudjeluje. Hoe li poivjeti ili propasti
galaktiki pandan Rimskog Carstva u 30. stoljeu, United Empire of Earth, ovisi o tome koliko
e dobro pucati, trgovati i spletkariti.
S druge strane, u obeanja kojima je od igraa izmamio sve te milijune, autor igre ukljuio
je otprilike sve to mu je palo na pamet: Star
Citizen e biti mrena, mnogoljudna igra
(MMO) u svemiru koji e se, kako to sa svemi-

Pedeset milijuna!?
Ujmeocaisina udom se
ude novinari i puk podjednako
novcu koji je prikupljen za razvoj
Star Citizena. Golem jest, ali ne i
najgolemiji: usporedbe radi, evo
koliko je stajao razvoj (nekih) igara, u
milijunima dolara.
Grand Theft Auto V
Star Wars: The Old Republic
Destiny
Tomb Raider
Watch Dogs
L.A. Noire
Star Citizen
Beyond: Two Souls
BioShock
Wing Commander III

- 265
- 200
- 140
- 100
- 68
- 50
- 47,7
- 27
- 15
-5

*Izvor: Wikipedia

rom ve biva, kontinuirano iriti dodavanjem

novih sustava i planeta, dok je kampanja za
jednog igraa u meuvremenu izdvojena u
epizodnu igru Squadron 42, koja e nalikovati
na Wing Commander - samo vei, uvjerljiviji i
sa spektakularnom grafikom.
Za Squadron 42 planirane su i kooperativne
misije u kojima se leti i puca zajedno s frendovima. Ova e igra datumom objave prethoditi
Star Citizenu, koji donosi dogfighting i ozbiljniju
interakciju s igraima na serverima, a obje e
ukljuivati istu, divnu grafiku pogonjenu Crytekovim engineom, letjelice modelirane detaljno,
od motora do zadnjeg thrustera, i navodno
nevieno realistinu fiziku koja upravlja tim
potisnicma i svime ostalim to se valja svemirom
(prigodno i opravdano zanemarujui dosadnosti
poput irenja zvukova i eksplozije u vakuumu).
Potencijalni je problem megalomanija
projekta: ve se nakon uplaenih 20 milijuna
dolara otkljuao ambiciozni cilj da piloti u
Star Citizenu mogu iskoiti na povrinu nekog
od stotina (ili sad ve tisua) planeta pa se
ogledati i pjeice, odnosno igra je dobila i FPS

Poto svemir?
Prema trenutnim i provizornim
minimalnim specifikacijama za
alfu Star Citizena (Core2 Duo
2,4 GHz, Nvidia 460 GTX), konana
verzija igre mogla bi raditi i na srednje
jakim strojevima. To
je dobro, jer treba
utedjeti i za ovo:

Svemirski
Volkswagen. RSI
Aurora svemirska
je barka u kojoj e
pod zvijezde veina
kupaca, onih koji
su za igru izdvojili
tridesetak dolara.
Tko u startu hoe
veega, moe si ga
kupiti: nude se paketi
od 50 dolara za dva
broda do suludih
15.000 dolara za
cijelu flotu (i otprilike
svi iznosi izmeu)

komponentu. Iako je trenutno prikupljeno 48

milijuna dolara, studio Cloud Imperium Games
i dalje prima uplate na svojim web stranicama
i ve je odredio nove razvojne ciljeve ako mu
konto pokae 50 milijuna - maginu brojku
koja za njih, vele, ima neko mistino i posebno
znaenje. Developeri naprosto ne znaju rei sad je dosta, imamo sve to nam treba.

O beskonanosti svemira
i razvoja igara

Iznos prikupljenog novca raste i danas, dok

ovo itate, a s njim i popis mogunosti koje su
autori obeali ugraditi u igru. Autori nastavljaju
gomilati fantazije o tome to bi najbolja svemirska igra trebala ukljuivati, naizgled nesvjesni
rokova koji e im trebati da viziju pretoe u
neto igrivo. Modul Arena Commander, svojevrsna alfa koja je igraima platiama trebala
ponuditi prvi uvid u rezultate dosadanjih
napora, objavljen je u lipnju zajedno s brojnim
bugovima, minimalnim sadrajem i razoaravajuim performansama.
Da bi se ostvario plan i ispotovali rokovi

objave - Squadrona 42 do kraja ove godine

i potom Star Citizena, valjda u 2015. - Cloud
Imperium Games je nabujao na tim od 200
suradnika koji rade u Santa Monici, dok developeri-najamnici u Vancouveru trenutno
pomau s oblikovanjem tajnog hangara u
asteroidu, gdje e igrai skloni piratstvu garairati letjelice. Da im pomogne oformiti druge
klase, trgovce i najamnike, Cloud Imperium je
oformio neslubeno partnerstvo s bratskim
studiom s Kickstartera koji radi sasvim desetu
igru, srednjovjekovni RPG, ali igrom sluaja ima
iskustva s CryEngineom.
U razvoj je ukljuena i zajednica igraa od
kojih se na natjeaju s novanom nagradom
traio dizajn svemirskih letjelica. ure se developeri, dakle, a da bi pokazali kako marljivo
rade, snimaju i objavljuju filmie, u kojima se
kakti transparentno dokumentira cijeli proces.
Dosad su objavili preko 50 sati videomaterijala
u kojima intervjuiraju elnika i druge kljune
ljude u timu i odgovaraju na pitanja zajednice. Pritom su silno obazrivi pa fanovima koje
zanima sve - od toga hoe li moi glasati na

Saitek
X-55 Rhino
HOTAS,
199 dolara

Oculus Rift, oko 350 dolara

svemirskim parlamentarnim izborima do simulacije vrenja nude u svemiru - u najgorem

sluaju ne kau ne, ve to je neto o emu
smo razmiljali.

Svemirac-puanin

Ne dobije li Star Citizen nagradu za najbolju

igru ikad, zasluio ju je - ve danas - za najbolje
odnose s javnou. Neuveni uspjeh kampanje
prikupljanja novca i nezapameni interes igraa
Chris Roberts osigurao si je dosta jeftinim politikim trikom, populizmom, pa popljuvao doktrinu
velikih izdavaa i razvoj igara za najnii zajedniki
nazivnik, elave konzole, i zarekao da e igru ekskluzivno izraditi za najmoniju platformu - PC.
Cijela je masterrasa PC igraa od te spike pala
u ekstazu, dosta razumljivo: obeali su im igru
kakvu svijet nije vidio iz zanimljivog anra koji
je davno zamro, svemirska brda i doline, a meu
njima i podrku za virtual reality headset Oculus
Rift i kontrole HOTAS, poput Saitekova nadolazeeg modela X-55 Rhino. Pa ako je tih 30 baksi
koje treba uplatiti samo sreka na kojoj se moe
izvui ovaj lijepi san - tko ju ne bi uplatio?
2014. LJETO BUG2 / 79

[ svemirske simulacije za 2014. ] Star Citizen i Squadron 42

piim svojim
samoletom
s pogonom
na zrak

Svemir je samotno mjesto, no

otkako je Star Citizen zgrnuo
ozbiljan novac, najednom
u vakuumu silna guva! K
zvijezdama bi urno, na krilima
nanovo raspirenog interesa za
svemirske simulacije, i mali i veliki
developeri, a meu igrama o
pilotiranju, trgovanju, gusarenju
i drugim stvarima u kojima se mlad ovjek moe ostvariti u
bespuu i dvije igre iz Hrvatske.
Velika je to stvar, jer otkako je Tito prodao dravni svemirski
program Amerima, skupa s tajnovitim skicama Hermana
Potonika, i prije nego tamo privatnim sredstvima otprave
kolegu Ambrua-Kia, ovo je najblie da smo svemiru prismrdili!

Starpoint Gemini 2

Trodimenzionalni taktiki svemirski simulator

tako je igra slubeno anrovski svrstana daje
igrau da zapovijeda vlastitim brodom i snalazi se
kako umije, u porae Drugog Gemini rata. Situacija
u svemiru je sloena, a kako tono i to se zbilo,
to se moe doznati igrajui prvi nastavak. Oni

Autor: Little Green Man

Platforme: PC

Eve: Valkyrie

Imao sam rijetku sreu iskuati pretpremijernu

verziju igre u vrijeme lani kad je nisu vidjeli ni
mnogo ugledniji novinari pa ak ni sm Petric! u
kombinaciji s Oculus Riftom. Tvorci jedine prave
MMO igre u svemiru, islandski CCP, ve su tada na
prototipu uspjeli demonstrirati kako e uzbudljivo
izgledati budunost gaminga. Igra koju razvijaju

Autor: CCP Games

80 / BUG2 LJETO 2014.

Platforme: PC, PS4

Pulsar: The Lost Colony

koje zanima to prije uskoiti u Dvojku, mogu: u

vrijeme pisanja ovog tekstuljka igra hrvatskog
studija LGM ve je dostupna na Steamu, u
famoznom programu early access, sa 50 dostupnih
svemirskih brodova za istraivanje, trgovinu i
borbu.

Izala: 17. travnja 2014.

Poetkom godine je objavljeno dugooekivano proirenje male i silno zabavne retro svemirske
simulacije, FTL: Advanced Edition. Tko nije isprobao, mora, a tko jest pa hoe jo, tu mu je
Pulsar, igra vrlo slinog koncepta. Malena posada zaduena je za pilotiranje, odravanje motora,
titova i oruja svemirskog broda, kao i rjeavanje svih nedaa na putovanju prema misterioznoj
izgubljenoj koloniji. Novotarija je trodimenzionalni prikaz i kooperativno igranje za dva do pet
kozmiki nastrojenih frendova.

Autor: Leafy Games

Platforme: PC

Izlazi: ovog ljeta

Void Expanse

kao tzv. tie-in za svoj Eve Online i pokaznu vjebu za

tue VR headsetove arkadna je pucaina u kojoj se
niani pogledom, no osim ove novotarije i ljepukaste
grafike, tada nije imala mnogo sadraja. Do izlaska
Oculusa (i Sonyjeva Morpheusa) ima vremena, pa i CCP
ima vremena da Valkyrie pretvori u potenu igru.

Izlazi: moda ove godine, vjerojatnije sljedee

Akcijski sci-fi RPG s pogledom iz ptije perspektive djelo je (u nastajanju) peterolanog indie
studija koji ne djeluje obeshrabreno brojnom i uspjenijom konkurencijom, pa strpljivo radi
igru koja je trenutno u alfa fazi. Ali nisu ni nesvjesni poloaja na guvovitoj svemirskoj sceni, pa
za skromnih 10 baksi nude early access putem svojih web stranica i klju za Steam u sluaju da
ironini su na svoj raun tamo ikad dospiju. Igru od nule rade u Unityju, a to to na mahove
podsjea na stare Space Rangerse nije sluajnost: ovu igru navode kao dragu uspomenu iz
mladih dana, zajedno sa serijalom Master of Orion.

Autor: AtomicTorch
sami (trenutno u alfi)

Platforme: PC, (Mac i Linux uskoro)

Izlazi: ne znaju ni

2014. LJETO BUG2 / 81

[ svemirske simulacije za 2014. ] Star Citizen i Squadron 42

Rodina

No Mans Sky

Brendan Anthony neto je kao Flash Gordon, svemirska junaina koja sve moe i umije,
i spletkar Ming koji bi pokorio svijet u jednoj osobi. Na igri radi sm-samcat, obeava
proceduralno stvorene svjetove i zvijea, slijetanje, polijetanje, gusare i sto uda i naizgled
ga nimalo ne brine to sve ovo ne mogu ispuniti ni timovi sa pet, pedeset ili par stotina
developera. Lukavo je objavio da je igra dovrena (svemirsko mu se prostranstvo za sada
sastoji od etiri planeta, 50 raznovrsnih asteroida i 45.000 asteroidia), ali da je zapravo cijela
stvar projekt koji je u konstantnom razvoju. to se drugdje potenije naziva betom ili early
accessom.

Autor: Elliptic Games

kakva e bit v2.0

Platforme: PC

Izlazi: kao ve jest (v1.1.0), ali da vidite

The Red Solstice

Moglo bi se rei da se TRS na popis svemirskih simulacija ugurao zahvaljujui posebnom tretmanu
domaih developera, a onda isto tako i tuite me! Ova je igra ionako anrovski dovoljno bliska:
arkadna sci-fi RPG pucaina smjetena na Mars, nadahnuta klasicima kao to su StarCraft, Dawn of War
i Syndicate, to navode sami autori, pomalo podsjea i na Alien Breed ako ste dovoljno stari. Sve je
ovdje ipak suvremeno, od trodimenzionalnog prikaza s top-down pogledom, preko kooperativnog
multiplayera za osam igraa, do neizostavnog proceduralnog stvaranja mapa (koje se u slubenom
opisu ipak naziva nasuminim). TRS si je ve osigurao mjesto na Steamu zahvaljujui glasanju igraa u
programu Greenlight.

Autor: Ironward
Platforme: PC, mogue i Mac, Linux, tableti i konzole
Izlazi: u kolovozu 2014. (ABDISJ)
82 / BUG2 LJETO 2014.

Programeri nove generacije svemirskih

simulacija esto se hvastaju proceduralnim
rjeenjima koja e im svijet nasumino popuniti
objektima i zbivanjima iz baze podataka, tako
da nikad ne bude isti, a opet izgleda uvjerljivo.
Kraljevi proceduralnog jesu etiri Engleza u kojih
je takva cijela igra: lie, drvee, ptice, pirati,
asteroidi svaki atom, sve je proceduralno, vele

Autor: Hello Games

Platforme: TBA

Kerbal Space Program

Raditi igre puno je kompliciranije od projektiranja

rakete, zakljuio je svojedobno John Carmack,
pokuavajui objasniti svoj novi hobi sa svemirom i
natjecanje za X-Prize. Rocket science, dakle, nije rocket
science a moda i jest, kako za koga no priutiti
si ga moe samo onaj koji godinje ima oko milju
dolara (toliko je Carmack troio na svoju firmu, dok

Autor: Squad

Platforme: PC, Mac, Linux

Elite: Dangerous

na poetku isjeka koji prikazuje igru kojom

bi prenijeli pionirski duh istraivanja. I dok
se etverac gore, u svemiru, zanosi velebnim
otkriima koja ovjeanstvo tek sanja, dolje,
doma, na sitno ih prca Posejdon za proli im je
Boi poplavio ured i unitio svu opremu i kd.
Developeri su slegnuli ramenima, pa krenuli
iznova.

Izlazi: TBA

Igra s kojom je poelo ludilo za svemirom krajem ove godine dobiva nastavak. Na 30.
godinjicu od objave izvornika i nakon 15 godina razvoja, Elite 4 bi trebao ugledati svjetlo zvijezda
zahvaljujui udu crowdfundinga. David Braben, autor serijala, ostario je obilazei izdavae koji
mu nisu htjeli objaviti projekt, da bi se pedesetgodinjaku ove godine napokon posreilo: sm
je namaknuo oko 3,5 milijuna dolara. Ostvarenje sna za iu-legendu, ali vjerojatno i silan izvor
frustracija kad vidi koliko se novca slilo u konkurentski Star Citizen, pa mu je moda malo i splasnuo
entuzijazam: igra u kojoj se leti svemirskim brodiem, puca, piratizira, trguje i terorizira nije
objavljena u oujku, kako je isprva obeano.

Autor: Frontier Developments

Izlazi: krajem 2014.

Platforme: PC, pa tri mjeseca kasnije Mac

Space Engineers

ju nije zatvorio). Nama ostalima ostaje Kerbal Space

Program, simulator svemirskog programa u kojem se
od gotovog materijala sastavlja raketla, pa se lansira na
neki od mjeseca planeta Kerbal, dok napredni fizikalni
model odluuje hoe li dizajn izdrati, a posada
preivjeti.

Izlazi: TBA (trenutno u early accessu)

Lake je razarati nego stvarati. Lake je povui oroz nego svirati gitaru. O relativnoj
kompleksnosti rukovanja vas-aparatom Antonio Banderas ne govori, no developeri su
analogijom utvrdili da na svakih toliko igraa koji bi druge sprili laserom ipak postoji i odreeni
broj onih koji bi radije gradili i stvarali. Dok druge igre nude karijeru na izbor, pa ratuj ili rudari
po volji, Space Engineers su se usredotoili iskljuivo na poteno sklapanje svemirskih letjelica i
baza. Nude i multiplayer u kojem se, dodue, nekom jadniku teoretski moe maznuti letjelica,
pa je rastaviti na sastavne legoidne dijelove no naglasak je sandbox igre na stvaranju,
opremanju, nadograivanju i drugim slinim, miroljubivim aktivnostima.

Autor: Keen Software

Platforme: PC

Izlazi: TBA (trenutno u early accessu)

2014. LJETO BUG2 / 83

powered by

b
e
r
g
Za 2014.

27. rujna

Pozivamo sve timove s inovativnim i originalnim

tehnolokom proizvodom, uslugom ili aplikacijom na
najuzbudljivije natjecanje ideja u regiji!

Kakve timove traimo

Proizvoae digitalnih inovacija i ureaja

Developere softvera i online servisa
Startupe s globalnom ambicijom
Korporativne odjele s vizijom budunosti
Sveuiline istraivake spin-offe
Inovatore u tvrtkama i istraivakim institutima
Pripadnike poduzetnikih inkubatora
Kreativce s podrkom poslovnih anela
Sve kojima treba odskona daska za ameriko trite

sponzor

Prvoplasirani tim osvaja:

PUT U LAS VEGAS

i izlagaki tand na CES-u 2015

za dva predstavnika tima
ukljuuje aviokarte, hotelski smjetaj u Las Vegasu i izlagakI tand na Eureka Parku u sklopu CES-a 2015

Tri prvoplasirana tima osvajaju:

Predstavljanje pred publikom na Bug Future Showu 2015
Svi timovi DOBIVAJU:
Promotivni prostor u Bugu, Mrei, Bug
Onlineu i na Bug TV-u te cjelodnevni nastup
pred publikom i potencijalnim investitorima

Idea Knockout odrat e se 27. rujna 2014. u Zagrebu uz besplatan ulaz za publiku.

Informacije o uvjetima sudjelovanja zainteresirani timovi mogu zatraiti

putem stranice w w w . i d e a k n o c k o u t . c o m

Kriteriji za prijavu
Predstavljena tehnoloka inovacija mora
biti namijenjena krajnjim korisnicima, dakle
zamiljena kao rjeenje od kojeg bi jednog dana
svi mogli imati koristi.
Prezentiranu ideju mora biti mogue
komercijalizirati u naredne tri godine, a da pritom
nije trenutno dostupna na tritu. Izuzetak su
aplikacije i online usluge koje postaju javno
dostupne tritu najranije devet mjeseci prije
poetka CES-a 2015.
Proizvod ili usluga moraju biti inovativni, s
potencijalom znaajnog utjecaja na trite.

medijski sponzori
medijski sponzori iz regije

Ideja mora biti prikazana u realiziranoj formi,

dakle kao hardverski prototip ili funkcionalna
demo aplikacija ili online usluga - koncepti i ideje
na papiru se ne prihvaaju.
Tim ne mora nuno biti startup - prihvaaju se
i prijave tvrtki koje ve imaju komercijalizirane
proizvode sve dok ideja s kojom se natjeu
udovoljava ovim kriterijima.
Nuno je da tim nikada do sada nije nastupio na
Eureka Parku na CES-u.
Tim ne mora nuno biti iz Hrvatske, a nastupiti
moe na hrvatskom ili engleskom jeziku

pretplatnici
PROFITIRAJU!

pretplatite se

Pristup Win 8.1 izdanju Buga

Sadraj posebno optimiziran za sva raunala

i tablete s Windows 8.1 operativnim sustavom
itanje svih brojeva Buga, ukljuujui i
najnoviji
Mogunost kupovine samo digitalnog Win 8.1
izdanja i digitalne pretplate

UTEDA ZA PRETPLATNIKE

www.bug.hr/winstore

40%

do

Pristup iPad izdanju Buga

novi brojevi dostupni istodobno s tiskanim izdanjima

sadraj optimiziran za itanje na tabletima uz interaktivne
linkove unutar tekstova
pretplatu je mogue ostvariti i samo na iPad izdanje po
povoljnijoj cijeni i za krai period

267 kn
godinja pretplata
70% cijene u prodaji

449 kn
DVOgodinja pretplata

Digitalizirana web arhiva

najjednostavniji put do eljenih informacija

kroz bilo koji internetski preglednik
sadraj starih brojeva indeksiran je i lako
pretraiv po brojnim kriterijima
brojevi se u digitalnoj arhivi pojavljuju s
odmakom od najvie 60 dana u odnosu na
izlazak tiskanog izdanja
Upute za pristup digitalnoj arhivi nalaze se na
adresi: http://www.bug.hr/digi/upute/

60% cijene u prodaji

Pretplatite se jo danas na:

www.bug.hr/webshop

Za sve dodatne informacije

obratite se na e-mail adresu:
pretplata@bug.hr