Professional Documents
Culture Documents
Pee PV Solar
Pee PV Solar
Pee PV Solar
.
Dobijanje struje iz suneve svetlosti se naziva fotonaponski efekat. Gledano sa
fizikog aspekta tu se elektroni u odreenim materijalima, tzv. poluprovodnicima,
pobuuju pod delovanjem fotona(delia svetlosti - pojednostavljena formulacija).
Tako nastala jednosmerna (DC) struja se moe preuzimati i nakon transformacije
u odgovarajui napon i frekvenciju, koristiti kao primarna struja za domainstva
(naizmenina (AC) struja) ili se moe isporuivati distributivnoj mrei.
Fotonaponske elije (solarne elije) mogu iskoristiti raspoloivu energiju uz
stepen iskorienja od 15-23 %.
Dobijena jednosmerna struja se preko kabla odvodi u potroake sisteme. Struja
se ili akumulira u solarne baterije, pri emu se elektrini regulator punjenja kao
uklopna ili sigurnosna centrala brine za korektno punjenje akumulatora. Ili se
dobijena jednosmerna struja posredstvom invertora pretvara direktno u
naizmeninu struju kojom se napajaju potroai (kuna rasveta, TV prijemnik,
radio prijemnik, raunar itd.).
Amorfne elije
Kadmijum telurove (CdTe) elije
Copper indium diselenid (CIS)
HIT elije
Polu transparentne elije
Nove tehnologije
Koncentratorske elije
PV-Folije
.
Energija sunca se pretvara u elektrinu
u fotonaponskim modulima
Moduli proizvode jednosmerni napon
cca 30V po modulu
Moduli se povezuju u niz lanac ili
string
Svaki lanac se titi odvodnicima
prenapona
Jednosmerna struja se moe pretvoriti u
naizmeninu struju pomou invertora
Naizmenina struja se:
upotrebljava direktno za sopstvene
potrebe (stand alone sistemi)
isporuuje u mreu (full feed in)
Moduli (paneli)
elija (cell) modul (panel) PV lanac (string) postrojenje (plant)
...
.
...
...
Svaka elija u modulu titi se sa dodatnim
slojevima
Pokrovno staklo
Zatitni sloj (EVA- encapsulation)
Solarna elija
Drugi zatitni sloj (EVA- encapsulation)
Vieslojni zadnji zid
...
Okvir modula
Osnovna funkcija: zatita modula
Dodatne funkcije
Zatita od korozije
Dodatno zaptivanje modula
Olakava uzemljenje
Poboljava mehaniku otpornost
Smanjuje mogunost lomljenja pri montai
...
Prikljuna kutija modula
Funkcija: veza PV lanca ka susednom
modulu
Bypass zatitne diode
Prikljune kutije su najmanje zatitne klase II
Zatita od vode
Obezbedjuje pravilan polaritet i zatitu od dodira
Prenik kabla od 1.5mm do 6 mm
...
Bypass diode
Preterano zagrevanje elije dovodi do unitenja elije
elija pod senkom postaje potroa
Struja koja tee ka takvoj eliji se u njoj konvertuje u toplotu
Izbegava se efekat vruih taaka
Optimalno je jedna dioda na svaku eliju, u praksi se povezuje 15-20 elija
na diodu
Montani pribor
...
...
Regulator punjenja
Kljuni ureaj sistema - kotrolie stanje akumulatora
- spreava prepunjavanja i dubokog pranjena,
- obezbeuje sigurnost cele instalacije
- obino integrie i zatitu od kratkog spoja na potroaima
Invertori
Solarni invertori pretvaraju jednosmerni napon solarnih modula u naizmenini
napon odgovarajue faze i frekvencije sinhronizovan sa naponom mree
Sa stanovita regulacije
- Naponski kontrolisani
- Strujno kontorlisani
Kabl / Konektori
Specijalni kabl za solarne sisteme
Vrlo otporan na
UV, atmosferske uticaje
Temperaturu i padavine
Dvostruko izolovan
Presek kabla: 4 i 6 mm
Dostupno u 100m i 500m paketu, tri boje
Konektori
Proizvoa: Multi Contact (vodei na tritu)
MC4 konektori za 4-6 mm kabl
Ne primenjivati jeftinije kopije!
Projektovanje sistema
Definisati prostor predvien za PV postrojenje montaa na kosi krov,
ravan krov, zemlju...
Uskladiti eljenu nazivnu snagu sa prostornim mogunostima
PV SOL software definisanje osnovnih parametara sistema:
- Predvideti broj modula
- Definisanje optimalnog invertora na osnovu broja modula i podela
modula na PV lance (stringove) u zavisnosti od MPP tracker napona
- Nain postavljanja modula (panela) odreivanje azimuta i ugla
inklinacije, izbegavanje senki
Proraun potronje
Ovo je prvi korak od kojeg se polazi kada se proraunava fotonaponski
sistem. Potrebno je do detalja sagledati sve reime rada ureaja koji se
napajaju. Bilo da je u pitanju napajanje stambenog objekta u ruralnim
sredinama, napajanje udaljenog telemetrijskog ureaja, udaljenog radiokomunikacionog ureaja, sistema video-nadzora, perimetarske zatite... .
Potrebno je sagledati teorijski najnepovoljniji reim rada sistema koji se
napaja. Najnepovoljniji uslov znai da je potrebno sagledati reim rada
potroaa kada on troi najvie elektrine energije.
Proraun FN sistema
Proraunati optimalni kapacitet solarnog sistema napajanja tokom cele godine
vikendice koja se nalazi na Zavojskom jezeru, ako je opremljena sledeim
elektrinim potroaima.
-
1. Procena potronje
Sagledati realnu potronju predvienih potroaa imajui u vidu vreme i reime
njihovog rada
... terminologija
Geografska irina (latitude) meri se u stepenima (deg) severno i juno od nulte paraleleEkvatora, ekvator ima g.. 0 deg, Severni pol ima g.. 90 deg severno, a Juni pol 90 deg
juno
Geografska duina (longitude) meri se u stepenima (deg) istono ili zapadno od nultog
meridijana-Grinia, take zapadno od Grinia imaju zapadnu g.d., a take istono od Grinila
istonu g.d.
RAVAN ORBITE odreena vektorom poloaja satelita u odnosu na centar Zemlje i
vektorom brzine kretenja satelita
INKLINACIJA ORBITE ugao nagiba ravni orbite prema referentnoj ravni (ekvatorijalna
ravan Zemlje)
INKLINACIJA - Ugao izmeu orbitalne i ekvatorijalne ravni
ELEVACIJA mera satelitske pozicije iznad horizonta (satelit na horizontu ima elevaciju 0
deg, a iznad prijemnika 90 deg)
...
Elevacija moe biti i pozitivna i negativna (sateliti negativne elevacije su
nevidljivi za posmatraa)
Azimut se meri u smeru kazaljke na satu, od pravca severa, i uvek ima
pozitivnu vrednost
...
Najoptimalnije iskorienje foto-naponskog panela dobija se
kada se panel montira na nosa sa promenljivim uglom azimuta i
elevacije.
Kontroler tokom dana podeava najoptimalniji ugao orjentacije panela.
Kako su ovakvi kontroleri i nosai suvie skupi, najee se prihvata
varijanta montae panela na fiksnom nosau pri emu se panel po
azimutu usmerava na jug.
Kada je u pitanju ugao elevacije on zavisi od doba godine. Naime,
u letnjim mesecima bira se manji ugao elevacije dok je
u zimskim mesecima ovaj ugao vei (panel je vie nagnut ka horizontu).
.
Na donjem grafiku prikazan je najoptimalniji ugao elevacije u zavisnosti
od doba godine i severne geografske irine na kojoj se panel nalazi.
...
Ukoliko se odabere konstruktivno najprostija varijanta da se panel montira
na fisknom nosau bez mogunosti promene elevacije rukovodimo se
opet kriterijumom najnepovoljnijeg uslova.
Najmanji intezitet sunevog zraenja je u decembru i januaru.
Ako se panel, na primer, nalazi na 45stepeni sever ne geografske irine
sa grafika oitavamo da je najoptimalniji ugao elevacije za decembar i
januar mesec 64. Bitno je napomenuti da je ovo ugao od horizontalne
ravni.
PV GIS
1. Traimo zeljenu lokaciju
2. Biramo monthly radiation
3. Chek optimal inclinantion angle
4. Biramo output opcije
5. Calculate
PV GIS
PV GIS
32o
PV procena
1. Biramo PV estimation
2. Biramo klasinu bazu
3. Postavljamo vrednost 57
4. Postavljamo instalisanu peak snagu na 1kW
5. Fiksna pozicija panela
6. Biramo formu outputa
7. Calculate
Izvetaj
...
Sledei parametar koji je bitan za raun je efikasnost baterija. Naime baterije nisu
u stanju da uskladite svu elektrinu energiju koju dobiju. Deo energije se troi na
odvijanje elektro-hemijskih procesa i oslobaa se u vidu toplote. Ovaj faktor se
dobija iz kataloga proizvoaa a za potrebe ovog prorauna usvojiemo vrednost
od E BAT = 80% .
Kada se baterija prazni napajajui potroaa,
ne sme se nikada dozvoliti da se baterija isprazni do kraja.
O ovome vodi rauna regulator punjenja ija je uloga da pone da puni bateriju
kada se isprazni do dozvoljene dubine pranjenja. Regulator punjenja, takoe,
prekida dovod struje ka potroaima ako se baterija isprazni ispod kritine granice
kako bi sauvao bateriju.
...
U skladu sa ovim potrebno je definisati takozvanu dubinu pranjenja baterija.
Kada je baterija napunjena na 100% svog kapaciteta kaemo da je dubina
pranjenja baterije u tom trenutku
DBAT = 0% .
Kako se baterija prazni raste i dubina pranjenja. Nema generalne preporuke o
tome koliki ovaj faktor treba da bude. to vie dozvoljavamo bateriji da
se isprazni to e njen radni vek biti manji ali e nam u tom sluaju trebati i baterija
manjeg kapaciteta. to manje dozvolimo bateriji da se isprazni ona e nam due
trajati ali nam u tom sluaju treba baterija veeg kapaciteta.
...
Neke generalne preporuke to tie se maksimalne dubine pranjenja baterije su
sledee:
...
Imamo jo jedan parametar a to je takozvana degradacija kapaciteta baterije usled
pada temperature Ct BAT . Nazivni kapacitet baterije koji deklarie proizvoa
odnosi se na temperaturu ambijenta od 20C. Padom te mperature smanjuje se i
raspoloivi kapacitet baterije.
Za odreivanje ovog faktora bitno je poznavati temperaturu ambijenta u
zimskim uslovima i zavisnost kapaciteta baterije od temperature.
Ukoliko nam nisu poznati podaci proizvoaa moe se usvojiti raunica da
kapacitet baterije opada za 1% sa padom temperature za 1C ispod 20C. U
naem primeru usvojiemo da baterija u zimskim uslovima radi na temperaturi od
5C to zna i da je njen raspoloivi kapacitet usled pada temperature degradiran
na vrednost od Ct BAT = 85% .
...
Akumulatori koji su namenjeni za solarne sisteme odlikuju se visokom
gustinom punjenja, velikim brojem ciklusa 800 - 1500, dubinom pranjenja
80% , a vek trajanja im je od 5-15 god. u zavisnosti od eksploatacije.
Olovni ili Lead acid akumulatori mogu da se kategoriu na nekoliko naina.
Prvi bi bio po obliku elektroda, koje su ravne ploe ili cevi. Cevaste baterije nude
vee kapacitete. Provodnici koji se koriste za elektrodne ploe su legirane
elementima kao to su antimon, selen, arsen, kalcijum ili kalaj. Ovime se postie
optimizacija karakteristika baterije.
Druga kategorizacija je prema principu ekapsulacije, mogu biti otvoreni i ventilom
regulisani. Kod prvih je potrebno dopunjavanje tenosti koja isparava u toku rada.
Ventilom regulisane baterijske jedinice, VRLA (Valve regulated lead acid cells),
tokom opterenja proizvode gas, iji se pritisak podeava ventilskim sistemom.
Inae ovaj gas nastaje na pozitivnoj elektrodi i ponovo se vraa u tenost na
negativnoj elektrodi (princip reverzibilnog procesa). I u jednom i drugom sluaju
nuno je imati dobar sistem provetravanja smetajnih prostorija, jer se radi o
isparenjima kiselina koja su tetna po oveka i okolinu.
Drugi tip, AGM, je neto vie ekoloki prihvatljiviji jer se isparenja apsorbuju ili
gelom ili matiranim staklom. Meutim, zahtevaju pootrene temperaturne uslove
jer su osetljivi na promenu spoljne temperature. Prema specifikacijama uglavnom
se zahteva da temperatura sredine bude 20oC.
Generalno, gel i AMG baterije imaju 20% manji kapacitet, kotaju skoro dva puta
vie i imaju krai vek trajanja.
Ali zato ne zahtevaju dopunjavanje tenosti, bezbednije su za okolinu, sporije
samopranjenje, veu efikasnost u punjenju i pranjenju.
Bitno za sve tipove jeste da se potuju uputstva koje propisuje proizvoa
ime se moe obezbediti dug vek eksploatacije.
Trojan
Mastervolt
Primer iz prakse
Calig, Spain: Grid connected house with Quattro and BlueSolar Grid Inverter
* Victron Energy
...
Cene od
10.09.2013
Izvor: http://www.conseko.rs/solarni_paneli.html
27. 12. 2013.
Koje grupe mera se primenjuju za poboljanje energetske efikasnosti zgrada?
ta je toplotni most ili hladni most?
Kojom metodom se vizuelizuju toplotni gubici kod graevinskih objekata?
Na koje naine se moe spreiti pojava toplotnih mostova?
Kod projektovanja sistema grejanja ta je sve potrebno uzeti u obzir?
Po emu se razlikuju kondenzacioni kotlovi od konvencionalnih?
ta je termika efikasnost kotla?
Zato se u novogradnju uvodi sistem ventilacije/klimatizacije?
Koje osnovne termodinamike procese vri sistem klimatizacije kod pripreme
vazduha?
Koje sve mere biste preduzeli za utedu energije u svom domainstvu?
Koje mere/koraci se preduzimaju u industriji u cilju poboljanja energetske
efikasnosti?
Kod elektromotora koji faktor ima najvee uee u trokovima?
Koje energetske klase motora postoje prema IEC specifikaciji?
ta se postie frekventnom regulacijom kod asinhronog elektromotora?
ta se podrazumeva pod kompenzacijom reaktivne energije?
ta je fotonaponski efekat i gde se koristi?
Koji sklopovi ine minimalni fotonaponski solarni sistem?
*Zadatak iz isplativosti projekta poboljanja EE.
Koriena literatura
http://www.solarna-tehnologija.com
http://www.conseko.rs
http://www.solarni-paneli.co.rs/
http://www.kucazanas.net/solarni-kolektori/
http://www.tron-inter.net/doktor/Proracun%20solarnog%20napajanja.pdf
http://www.vtsnis.edu.rs/Predmeti/obnovljivi_disperzivni_izvori_napajanja/predavanje_12.pdf
http://www.schrack.rs/fileadmin/f/rs/pictures/company-contact/events/Info_dani_Podgorica__CRNA_GORA_2012/Prezentacije/Fotonaponski_sistemi.pdf
Osnovi nebeske mehanike, http://www.viser.edu.rs/download.php?id=11821
http://gracetech.co.in/lab/images/articles/pvangles.pdf
http://www.svetbaterija.com/kategorija/baterije-za-solarne-sisteme/49
http://www.4g-metal.hr/Nsaci_panela.pdf
http://www.solarni-paneli.hr/pdf/victron/victron1.pdf