Rad, svojina i dr ava

Jedan krug ovda njih intelektualaca socijaldemokratskih uverenja, uz podr ku beograd

ske kancelarije Fondacije "Fridrih Ebert", 19. novembra, u poslovnom klubu predu
ze?a "Lola", razgovarao je, na podsticaj dokumentarnog filma "S one strane nu nost
i" (u produkciji Zadruge "Res publica"), odr an je i razgovor u kojem je kao predl
o ak ponu?ena i knjiga iveti od rada - partnerstvo u preobra aju privrede i dru tva, u
izdanju iste Zadruge, o problemima "Lole" i uop te privrede u na oj zemlji.
Film je uspe no pokazao kako se jedna ikona gradi i razgra?uje, ali i kako se raci
onalnim poku ajima da se spasi to je za spa avanje suprotstavljaju novi poku aji iracio
nalnog. Nesporna je sna na umetni?ka vrednost ovog dela. Slike u kojima se smenjuj
u nekada nji i sada nji ideolozi, radnici kao stvaraoci, i kao slavljenici i kao rtve
, a vo?eni samo porivom da se ivi od sopstvenog rada. U ovom slu?aju postoji poku a
j da se ne to od kapitala i koncentrisanog znanja sa?uva, kroz od vlasti odobreni
program restrukturacije pred privatizaciju. Ipak, puna podr ka izostaje, to se najb
olje vidi na primeru stalno blokiranog iro-ra?una. Slu?aj "Lola" je jo uvek u toku
, i po onome to sugeri u i sabrani razgovori i filmske slike ima vi e mogu?nosti za f
inale. To ?e zavisiti, pre svega, od kursa koji dru tvo u celini bude zauzelo. S t
im su se saglasili i u?esnici u razgovoru.
Pitanje vlasni tva jedno je od temeljnih pitanja, naglasio je, otvaraju?i razgovor
, Neboj a Popov. "Ostaje otvoreno pitanje ta je ustavni temelj kada je re? o svojin
skim odnosima. I to nije pitanje teksta ustava, nego su tinsko pitanje dru tva i dr av
e", zaklju?io je. U ovoj fazi tranzicije, ocenio je, ostao je nepoznat titular o
nih objekata i stvari koje su bile dru tveno vlasni tvo, a u "jednoj maglovitoj situ
aciji kao predstavnik predstavnika titulara javlja se Agencija za privatizaciju"
.
U istom tonu bilo je i izlaganje Zagorke Golubovi?, koja je skup informisala i o
nalazima do kojih je do la istra uju?i, za potrebe Saveta za borbu protiv korupcije
, tokove tranzicije u Srbiji. "Treba mnogo analiti?nije da se pozabavimo proceso
m privatizacije, umesto apstraktnih osuda, i treba da se uvidom u zapisnike tend
erskih komisija ispitaju svi slu?ajevi gde se javlja mogu?nost pranja novca ili
korupcije, te da se na taj na?in izvr i efikasan pritisak na Agenciju za privatiza
ciju da se poni te svi takvi ugovori. U tom pogledu trebalo bi sara?ivati sa lokal
nim vlastima i animirati i njihovo u?e ?e u kontroli procesa privatizacije na svom
terenu, jer se pokazuje da kada su radnici ostavljeni sami sebi ne mogu da uti?
u na tok privatizacije", zaklju?ila je.
"Da li smo mi ikada u ovoj zemlji vodili ozbiljan razgovor o tome ta ho?emo da sa
?uvamo i imamo li strategiju razvoja", upitao je Zoran Stoiljkovi? govore?i na o
vom skupu kao predstavnik sindikata Nezavisnost, i ocenio kako je u procesu priv
atizacije do lo do prevelike centralizacije, da su potpuno istisnuti menad eri i zap
osleni u preduze?ima, to je na kraju smanjilo mogu?nost zaposlenima da se i sami
pojave kao kupci.
Empirijski podaci sa kojima je skup upoznao Sre?ko Mihajlovi? pokazali su da je
ogroman strah od gubitka radnog mesta kod zaposlenih, te da je pove?ana tendenci
ja o?ekivanja pomo?i od dr ave, za ta mu je ilustrativno poslu ila i izjava jednog ra
dnika "Lole" u filmu, koji je rekao: "Mi smo dr avni"! "A to je zamka iz koje je t
e ko na?i izlaz", ocenio je Mihajlovi?.
Proces razaranja dru tvenih firmi ?e se nastaviti, predvi?a sociolog Silvano Bol?i
?, nagla avaju?i da ne deli stav da je sistem dru tvene svojine bio sistem bez titul
ara. On problem vidi u tome to se dr ava samoprozvala vlasnikom, ali vlasnikom koji
ima samo prava ali ne i obaveze, to je onda vodilo ovakvim primerima kakav sada
imamo u slu?aju preduze?a "Lola". Za njega najve?i utisak nakon ?itanja teksta i
gledanja filma je spremnost svih aktera u preduze?u da preuzmu odgovornost, to s
matra velikim socijalnim kapitalom zahvaljuju?i kojem ova firma jo postoji.
Milenko Markovi? je naglasio da ne treba samoupravljanje kritikovati ideolo ki, ve
? videti ta od svih iskustava koje smo imali, a o?i ?eno od birokratskih manipulaci
ja, mo e pomo?i da se proces odlu?ivanja primakne gra?anima, ali je, po njemu, spa
s ipak u formiranju malih i srednjih preduze?a.
Aukcijska privatizacija je bezazlenija i lako se kontroli e, ocenio je Milenko Smi
ljani?, predsednik samostalnog sindikata, ocenjuju?i da je sa tenderskom potpuno
druga?ije. I ako se nastavi ovako, katastrofi?no je zaklju?io, "mi ?emo biti pr

va zemlja koja ?e do iveti tranzicioni slom".

"Kod nas je privatizacija surovi lov na sitnu divlja? gde je lovina bez ikakve an
se", procenio je poetski Smiljani? i optu io vlast da se pare dobijene privatizaci
jom ni ke industrije duvana " etaju za ne?iji privatni ra?un" pre nego to do?u u dr avn
u kasu, kao to je to bio slu?aj i u drugim prilikama. Model za koji se zala e ovaj
sindikat je model takozvane insajderske privatizacije, gde su radnici dobili mog
u?nost da podelom i kupovinom akcija postanu vlasnici svojih preduze?a. Primeri
vrlo uspe nih preduze?a poput "Sintelona", "Aleve", "Knjaza Milo a" i "Hemofarma" nj
emu su potvrda da je u pravu, dok, s druge strane, ka e, resornog ministra Aleksan
dra Vlahovi?a "vrlo nervira" upravo taj model. A to se uloge sindikata ti?e, Smil
jani? tvrdi da ?e vremenom potrebe radnika u?initi da se sindikalne elite ili sk
lone ili ujedine.
Od odluke da li ?emo prihvatiti neoliberalni ili socijaldemokratski model skandi
navskoga tipa dru tva bazi?no zavisi budu?nost ovog dru tva, ocenio je ivko Su?urlija
, izra avaju?i potpunu saglasnost sa izlaganjem Zagorke Golubovi? o tome da se pro
ces privatizacije mora staviti u iri dru tveni kontekst.
Razgovor je okon?an u raspolo enju da je ovde neophodno grupisanje na socijaldemok
ratskom opredeljenju, to prema mi ljenju istra iva?a kao to su Brana Markovi? i Sima P
obuli? zna?i polazak od "nule". Zakon o radu bio je test za dosada nje deklarisane
"socijaldemokrate" i videli smo kako je pro ao, naglasio je Pobuli?. Privatizacij
a kod nas, po njegovoj oceni, ima sve karakteristike prvobitne akumulacije, a u
teoriji nema primera gde to nije bila plja?ka - zaklju?io je.
Privatizacija kao cilj po sebi
?lan Saveta za borbu protiv korupcije Vlade Srbije Zagorka Golubovi? na promocij
i Socijaldemokratskog kluba govorila je o "Smernicama tranzicije kroz proces pri
vatizacije", a na osnovu analize koju je uradila na zahtev ovog vladinog savetod
avnog tela ?iji je ?lan od osnivanja. Rezultati do kojih je do la nisu nimalo ohra
bruju?i i daleko su od ushi?enja aktuelnog premijera Zorana ivkovi?a koji je sumi
raju?i trogodi nji rad vlade rekao: "Na svetu ne postoji ovako dobar primer privat
izacije kakva je ova u Srbiji". Za razliku od premijera koji je o?igledno imao u
vidu samo ubrzanu rasprodaju dr avne imovine i nov?ani efekat, ?lanica Saveta i s
ociolog nije mogla da izgubi iz vida u teoriji ve? registrovane zamke tranzicije
(D . tiglic) kao to su institucionalna i pravna nepripremljenost, ali i ovda nje odsu
stvo efekata na o ivljavanje i razvoj privrede (obzirom da je samo 5% sredstava ot
i lo na investicije), pa se onda mo e zaklju?iti kako je "privatizacija shva?ena kao
cilj po sebi".
1. Privatizacija je potpuno izdvojena iz kompleksnog projekta svojinske transfor
macije i strategije socijalnog razvoja i neuklopljena u iri kontekst ekonomskih r
eformi;
2. politika privatizacije, koja apsolutizuje jedan jedini oblik svojinskih odnos
a je neustavna (prema ?l. 56 Ustava Srbije priznata su sva tri oblika svojine: d
r avni, privatni i zadru ni), ali isto tako ona je neuskla?ena i sa evropskim standa
rdima, po kojima se prihvata me oviti oblik svojinskih odnosa;
3. privatizacija je nedemokratski koncipirana: a) potpuno je podvrgnuta ingerenc
ijama vlade umesto parlamenta, to pokazuje polo aj Agencije za privatizaciju, koju
imenuje vlada i koja odgovara vladi a ne parlamentu; b) odsustvo javne kontrole,
nedostupnost zapisnika sa tendera poveriocima; netransparentnost u procesu odlu
?ivanja o prioritetima ponu?a?a (sve prepu teno konsultantskim firmama koje bira M
inistarstvo za privatizaciju na preporuku Svetske banke), a ubrzani tok privatiz
acije onemogu?uje pregled i kontrolu;
4. usled toga postoje mogu?nosti zloupotrebe i korupcije: kroz anga ovanje konsult
antskih firmi, kroz regulisanje procedure uredbama a ne zakonima, kroz ste?ajni
postupak i izbor ste?ajnih upravnika, u odlu?ivanju ko ispunjava uslove za u?e ?e
na tenderu, u manipulacijama i selekciji (blokiranju) informacija da bi se dala
prednost odre?enom konkurentu;
5. odsustvo kontrole kojim se kapitalom kupuje dr avna imovina, iza ?ega se prikri
va legalizacija nelegalno ste?enog kapitala i pranje novca, kao i u?e ?e of- or komp
anija na tenderu.
Prema analizi koju je uradila profesorka Golubovi?, primenjeni model privatizaci
je u Srbiji sporan je u najmanje dvanaest ta?aka, a sve je potkrepljeno primerim

a u firmama kao to su "Jedinstvo" iz Apatina, "Mitros" i "Agroseme" iz Sremske Mi

trovice, "Transport" iz Kragujevca, "Beogradska pekarska industrija", te "Jelen
d.o." koji ima pogone u vi e op tina Srbije, a nagla eno je da firme u kojima je sprov
eden ste?ajni postupak kao to je bio slu?aj u "Sartidu", "Robnim ku?ama Beograd",
"Ineks" i nizu drugih nisu navedeni.
Analiza ukazuje i na izuzetnu netransparentnost procesa privatizacije, jer se za
pisnici sa tenderskih komisija ne stavljaju na uvid poveriocima i konkurentima,
a ministarstvo javnosti daje neproverene informacije. Jedna od spornih tvrdnji v
lasti je i da nije bilo vi e od dva slu?aja da isti kupac kupuje vi e firmi, te da n
e postoji bojazan od stvaranja monopola, to se "uvidom u konkretnu situaciju mo e p
obiti".
Sindikati i politi?ke stranke kao partneri
Sindikalni lideri, nau?nici i politi?ari iz Srbije, uz nekoliko sindikalnih akti
vista iz inostranstva, proveli su ceo dan, 3. novembar, u beogradskom hotelu "Pa
las", a pod okriljem Fondacije "Fridrih Ebert", razgovaraju?i o mogu?nostima da
ovda nji sindikati i ovda nje politi?ke stranke prepoznaju potrebu izgradnje dobrih
partnerskih odnosa, u cilju lak eg re avanja ogromnih problema i nala enja re enja za iz
lazak iz te kog stanja dru tva u kojem deluju. Pozivu se nisu odazvale ni sve politi
?ke stranke ali ni svi sindikati. Do li su predstavnici stranaka koje pretenduju n
a levo politi?ko polje, kao i sindikati sa ozbiljnim namerama, da zastupaju svet
rada.
Za istim stolom samo nekoliko dana nakon prebijanja radnika na beogradskim ulica
ma sedeli su predsednik Samostalnog sindikata, koji je predvodio pobunjene radni
ke, i predstavnici vlasti koji su ih tukli. I svi su zaklju?ili da bi bilo dobro
da se izgra?uju dobri odnosi. Izgledalo je da ubudu?e mo e biti saradnje. O tome
za to i kako se desilo da petnaest ta?aka iz predizbornog sporazuma Sindikata i DO
S-a, posle tri godine ostane aktuelno svih 15, na ovom sastanku nije utvr?ivano.
Mirisalo je na nove parlamentarne izbore. Predstavnici politi?kih stranaka opet
su do li da potra e saveznike, a lideri sindikata su objavili da je njihov "konkurs
za izbor strate kog politi?kog partnera otvoren". anse imaju sve stranke levog cen
tra, ali bez prilike nisu ni oni drugi, ukoliko se potrude i doka u da imaju ose?a
j za "socijalno balansiranje tranzicionih promena"
Za tita prava manjinskih akcionara, to su u ve?ini slu?ajeva upravo zaposleni i nji
hove porodice, nije zakonom regulisana. Stalno odlaganje usvajanja novog zakona
o ste?aju uz istovremenu primenu starog, za koji se zna da je lo i da omogu?uje m
noge zloupotrebe, jedna od mogu?ih je "name tanje" u sudskim ve?ima i u izboru ste
?ajnog upravnika. Postoje i mnoge pritu be na rad Trgovinskog suda, na nekompetent
nost, ali i korumpiranost. Jedan od primera za ovakvu tvrdnju u analizi autorka
nalazi u slu?aju sremskomitrova?kog preduze?a "Agroseme" gde su zaposleni, sumnj
aju?i da je njihovo preduze?e kupljeno prljavim novcem, potra ili za titu, ali su po
ra eni na drugostepenom Vi em trgovinskom sudu.
Agencija za privatizaciju, prema nalazima ovog istra ivanja, "ne prati i ne kontro
li e ispunjenje preuzetih obaveza novih vlasnika, pa se de ava da se imovina upropa ?u
je, privreda ne o ivljava, a ima slu?ajeva i obustavljanja proizvodnje ili preusme
ravanja namene kupljenog preduze?a u druge svrhe". U takvim slu?ajevima naj?e ?e s
e ne ispunjavaju ugovorom preuzete obaveze, pa radnici bez socijalnog programa z
avr avaju na ulici.
Primenjeni model privatizacije nije zakonom precizno regulisao ni to da li se pr
irodni resursi koji predstavljaju nacionalno blago, kao to su izvori voda, energe
tici i sli?no, mogu prodavati strancima, tvrdi analiti?ar i zaklju?uje da to u "
jagmi za stranim investicijama biva zamagljeno".
L. J.
It is our duty now to begin to lay the plans and determine the strategy for the
winning of a lasting peace and the establishment of an American standard of livi
ng higher than ever before known. We cannot be content, no matter how high that
general standard of living may be, if some fraction of our people whether it be on
e-third or one-fifth or one-tenth is ill-fed, ill-clothed, ill-housed, and insecur
e.

This Republic had its beginning, and grew to its present strength, under the pro
tection of certain inalienable political rights among them the right of free speec
h, free press, free worship, trial by jury, freedom from unreasonable searches a
nd seizures. They were our rights to life and liberty.
As our nation has grown in size and stature, however as our industrial economy exp
anded these political rights proved inadequate to assure us equality in the pursui
t of happiness.
We have come to a clear realization of the fact that true individual freedom can
not exist without economic security and independence. Necessitous men are not fre
e men. [3]People who are hungry and out of a job are the stuff of which dictatorshi
ps are made.
In our day these economic truths have become accepted as self-evident. We have a
ccepted, so to speak, a second Bill of Rights under which a new basis of securit
y and prosperity can be established for all regardless of station, race, or creed.
Among these are:
The right to a useful and remunerative job in the industries or shops or farms o
r mines of the nation;
The right to earn enough to provide adequate food and clothing and recreation;
The right of every farmer to raise and sell his products at a return which will
give him and his family a decent living;
The right of every businessman, large and small, to trade in an atmosphere of fr
eedom from unfair competition and domination by monopolies at home or abroad;
The right of every family to a decent home;
The right to adequate medical care and the opportunity to achieve and enjoy good
health;
The right to adequate protection from the economic fears of old age, sickness, a
ccident, and unemployment;
The right to a good education.
All of these rights spell security. And after thiswaris won we must be prepared to
move forward, in the implementation of these rights, to new goals of human happ
iness and well-being.
America's own rightful place in the world depends in large part upon how fully t
hese and similar rights have been carried into practice for all our citizens.
For unless there is security here at home there cannot be lasting peace in the w
orld.