Renson metoda.

Posto nam predstoji sezona rojenja i jakih pasa, nesto o metodi ogranicavanja legla za vrijeme pase u cilju
visokih prinosa i prevencije rojenja.Ovu metodu slucajno je otkrio walonac iz Belgije, a koriste je dio
pcelara iz BE i NL.
Metoda je nastala u nedostatku vremena(vikend pcelari) i primjenjuje se, u ovdasnjim prilikama od
negdje 20 aprila do 1 jula.
Ponato je da zimske pcele dugo zive zato sto imaju proteinsko masno tkivo koje se najvise trosi pri
lucenje mlijeci za ishranu mladih larvi.Ogranicavanjem legla dobar dio mladih pcela nije opterecen
uzgojem legla tako da one prijevremeno postaju sabiracice.Po nekim opitima,(mlade pcele su oznacene
bojom), zivotni vijek ovih pcela se produzava do nevjerovatnih 80 dana u vrijeme pase.
Sa druge strane, prisutno leglo dobija optimalnu njegu, pa pcele koje se radjaju iz ovakvog legla budu
jako vitalne i zdrave.Odnos pcela koje su zauzete odgojem legla i sabiracica je 3/8 naspram 5/8.Kod
ovakvih drustava konstantno je prisutno oko 25000 pcela kao sabiracice.Zbog manje legla manja je i
potrosnja meda za odgoj istog tako da se sav visak meda deponuje u medisne nastavke.
Evo nesto i o samoj metodi.
Drustvo se uzimi na dva nastavka dimenzija nesto manjih od LR(unutrasnje mjere 375x375 visine 228
mm) sa min. 15kg hrane.Moze isto nastavak i polunastavak.
U proljece se vrsi stimulacija otvaranjem mednih vijenaca ali tek pocetkom marta.
U zadnje vrijeme ima zagovornika da se pcele uopce ne stimuliraju u proljece ako se uzime sa dovoljnom
kolicinom hrane.Ja sam odustao od bilo koje vrste stimuliranja u proljece u cilju brzeg razvoja.Negdje
oko dvadesetog aprila, ako je drustvo zaposjelo oba nastavka, stavlja se maticna resetka izmedju
plodisnih nastavaka,potom jos jedna resetka na gornji nastavak pa mediste.Ja koristim polunastavke u
medistu.
Nakon par dana se kontrolom ramova lako utvrdi gdje je matica.Ako se nalazi dole,plodisnim nastavcima
se zamjene mjesta tako da matica dodje u gornji nastavak plodista.Potom se krajni okviri tog nastavka
zamijene okvirima koji su sa strana zatvoreni sperplocom,stavi se okvir gradjevnjak i okvir sa zatvorenim
medom.
Na ovaj nacin ostaje matici na raspolaganje 6 okvira za zalijeganje.Bit svega je da se leglo ogranici na
oko30000 celija.Ako uzmemo da cetvorni dm saca sa obe strane broji oko 800 radilickih celija,moze se
izracunati kod datih dimenzija nastavaka ili polunastavaka koliko okvira ostavljamo matici.
Smtra se da je ovih 30000 celija optimalan broj pri kojem ne dolazi do rojenje, a ne vrsi se tiha smijena
matice zbog malo legla.
Devet dana nakon razdvajanja plodista resetkom,kontroliramo donji nastavak za eventualne maticnjake,
sto obicno nije slucaj.Ostatak sezone ovaj nastavak se koristi za skladistenje polena i privremeni smjestaj
nektara,i nije ga potrebno kontrolirati.
Od oduzetih ramova se mogu praviti nukleusi ili nova drustva ako se kosnica napuni ramovima iz vise

drustava.Naravno treba voditi racuna da se pcelama da i ram sa mladim larvama i eventualno prihrani.
Zadnjih godina od uzetih ramova pravim drustva koja koristim za uzgoj matica.
Tokom pasne sezone,vrsi se kontrola samo gornjeg plodisnog nastavka(6,7 ramova) u kojemu se nalaze
iskljucivo mlade pcele koje su mirnije, pa je rad sa zajednicama jednostavniji.Stare, agresivnije pcele se
nalaze u donjem nastavku koji ne otvaramo.
Eventualne maticnjake uklanjamo, a ako se stalno prave novi,ovu maticu bi trebalo zamijeniti novom, ili
je ukloniti i pustiti da drustvo proizvede novu.
Normalno se ovakva drustva sa mladim maticama se ne roje zbog ogranicenog legla.
Bitno je da matica ima tih 30000 celija na raspolaganju jer inace moze doci do pokusaja tihe smjene
matice.Ako ima vise celija,dolazi do rojevnog nagona.Gradjevnjak se redovno isjeca u svrhu suzbijanja
varoe.
Losa strana je da trutovi mogu izlaziti napolje samo za vrijeme kontrole drustava svakih 10-ak dana,
posto su zatvoreni medju dvije MR.
Dobra matica zaleze sve okvire sa vrha do dna tako da nema uopce ili ima vrlo malo mednih vijenaca.Sa
ovim treba voditi racuna prilikom vrcanja,tako da u slucaju naglog zahladjenja drustvo ne gladuje.Ja
posto radim sa polunastavcima, uvijek ostavljam dijelimicno napunjen polunastavak.Nakon zadnjeg
vrcanja,drustvu se dodaju ramovi sa medom ili ga se prihranjuje sirupom.Krajem sestog ili pocetkom
sedmog mjeseca se ukloni maticna resetka izmedju plodisnih nastavaka, kojima se mogu zamijeniti
mjesta.Tada umjesto krajnjih okvira stavljam satnu osnovu.Obicno je donji nastavak dobro napunjen
peludom, sto dobro dodje matici za prosirenje legla i pripremu jakog zimskog drustva.
Nakon zadnjeg vrcanja (kod men krajem jula), odmah se pristupa tretiranju protiv varoe (mravlja kis. ili
nesto od timol produkata).
Na mom stacioniranom pcelinjaku od desetakt kosnica imam vise godina prinose od oko 50 kg po
drustvu.Iskustva mog kolege su zadnih 4-5 godina ista.Matice mijenjamo svake ili svake druge
godine.Ovo naravno ovisi o kolicini i vrsti medonosnog bilja, kao i mikroklimatskim uvijetima.
Nasuprot tome stoji da svako drustvo u 8 ili 9 mjesecu dobije nadopunu zimskih zaliha secernim tijestom
ili sirupom.
Eto, lijepi moji.Ova kao i sve druge metode ima svojih mana i vrlina .Bilo bi mi drago ako neko ima nesto
od ovok sto sam nasvrljao.Sva pozitvna ili negativna misljenja bih rado cuo.
Dotada pozdrav svima, Kreso.