Professional Documents
Culture Documents
Radno Pravo
Radno Pravo
Radno pravo se razvilo kao samostalna grana prava izdvajanjem iz gradjanskog prava.
Ono se razvilo preobrazajem ugovora o radu i izdvajanjem iz gradjanskog prava.Razvoj
radnih odnosa i intervencija drzave u radne odnose doveli su, ne samo do odvajanja
radnog prava iz gradjanskog prava, vec i do takvih promena usled kojih su se u radnom
pravu nasle norme inperativnog karaktera preplicuci se sa ugovorom o radu i ugovornim
karakteristikam radnih odnosa.
Radno pravo proucava najamne odnose radnika i poslodavca, i principe i institute u vezi
sa njima. Radno pravo delom proucava i sindikat i sindikalno organizovanje radnika.
Radno pravo ne obuhvata uvek sve radne odnose , npr. Ono prvobitno nije obuhvatalo
radne odnose sluzbenika, a u nekim zemljama ne obuhvata ih ni danas u celini.Obzirom
na to da su radni odnosi na pocetku bili u celini regulisani ugovorom o radu, za radno
pravo kao naucnu disciplinu receno je da se bavi izucavanjem ugovora o radu.
Nedovrseno...
Def:
Radni odnos je dobrovoljna licna radnopravna veza radnika u organizaciji, odnosno kod
poslodavca ,na osnovu koje se radnik pod odredjenim uslovima i na odredjeni nacin
ukljucuje u organizovani rad u organizaciji (kod poslodavca) zauzimajuci jedno odredjeno
radno mesto, na kome obavlja odredjeni posao (rad), odnosno funkciju i razmenjuje svoj
rad za licni dohodak (platu ili zaradu) prema ulozenom radu.
Bitne karakteristika radnog odnosa su
1. Dobrovoljno stupanje na rad
2. Licna radnopravna funkcionalna veza
3. Ukljucivanje u organizaciju rada
4. Zarada
Nebitni elementi radnog odnosa su :
1. Trajanje radnog odnosa
2. Subordinacija
U radnom pravu se izucavaju radni odnosi kao posebna grupa drustvenih odnosa,
odnosno deo drustvenih odnosa, posebnog znacaja i karaktera.
Propisi u oblasti radnih odnosa su se, posle Drugog svetskog rata, izrazito prosirili na
kolektivne odnose i pravo: na sindikalno organizovanje, kolektivne ugovore, strajkove,
vlast (obaveze) poslodavca, na funkcije radnickog predstavnistva, radne sporove i
profesionalno osposobljavanje radnika. Prosirivanje radnog zakonodavstva obuhvata i
oblast socijalnog osiguranja.
Predmet radnog prava cine : radni i drugi odnosi zaposlenja i rada, odnosno prava po
osnovu zaposljavanja, nacela i instituti vezani za njih, i prava iz socijalnog osiguranja.To
je radno pravo u sirem smislu, zajedno sa socijalnim osiguranjem.
U osnovnom znacenu, kao pozitivno pravne grane, radno pravo i socijalno osiguranje, su
dve grane prava. No, posto su bliskei imaju zajednicko podrucje regulisanja, u
nastavnom, strucnom i naucnom smislu, ove dve grane prava su u takvoj vezi da se
tretiraju kao jedinstven sistem - radno pravo i socijalno osiguranje.
9. Naelo tripartizma
Tripartizam
U podrucju pitanja radnih i socijalnih odnosa drzava pored normativnih delatnosti,
uspostavlja odnose sa sindikatom i organizacijama poslodavaca.Drzava te odnose
uspostavlja kroz formalne i neformalne oblike komunikacija, saradnje ili utvrdjivanja
prava i obaveza.
Praktikovanje takvih odnosa se tice socijalnih problema i pitanja vezanih za zaposljavanje
i rad.
Deo tih odnosa u drzavi moze biti propisan propisima , a deo biti stvar faktickih odnosa.
lan 6.
Sindikatom, u smislu ovog zakona, smatra se samostalna, demokratska i nezavisna
organizacija zaposlenih u koju se oni dobrovoljno udruuju radi zastupanja,
predstavljanja, unapreenja i zatite svojih profesionalnih, radnih, ekonomskih,
socijalnih, kulturnih i drugih pojedinanih i kolektivnih interesa.
lan 7.
Udruenjem poslodavaca, u smislu ovog zakona, smatra se samostalna, demokratska i
nezavisna organizacija u koju poslodavci dobrovoljno stupaju radi predstavljanja,
unapreenja i zatite svojih poslovnih interesa, u skladu sa zakonom.
invalidi,
omladina,
Poslodavac, jeste domae, odnosno strano pravno ili fiziko lice koje zapoljava, odnosno
radno angauje, jedno ili vie lica.
Znaci pojam poslodavaca je dosta sirok i moze se kretati od privatnog preduzetnika koji
zaposljava samo jednog radnika, ili na primer fizickog lica koje je zakljucilo ugovor o radu
sa kunim pomonim osobljem sa samo jednim licem
pa sve do ogromnih korporacija koje zaposljavaju na hiljade radnika.
Medjutim, razumljivo, nije znacaj za ukupne radnopravne odnose niti za drustvo u celini
svih poslodavaca jednak pa samim tim nisu ni prava i obaveze iste.
Ova razlika se pojavljuje na primer u vezi reprezentativnosti udruzenja poslodavaca
prilikom kolektivnog pregovaranja gde se za reprezentativnost pored broja poslodavaca
zahteva da oni zaposljavaju i odredjeni broj radnika.
Ili kada se od poslodavca koji zaposljava najmanje 5 radnika zahteva da donese pravilnik
o organizaciji i sistematizaciji radnih mesta.
Ili udruenje poslodavaca mogu da osnuju poslodavci koji zapoljavaju najmanje 5%
zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih u odreenoj grani, grupi, podgrupi ili
delatnosti, odnosno na teritoriji odreene teritorijalne jedinice.
Ili reprezentativnim udruenjem poslodavaca, u smislu ovog zakona, smatra se udruenje
poslodavaca u koje je ulanjeno 10% poslodavca od ukupnog broja poslodavaca u grani,
grupi, podgrupi ili delatnosti, odnosno na teritoriji odreene teritorijalne jedinice, pod
uslovom da ti poslodavci zapoljavaju najmanje 15% od ukupnog broja zaposlenih u
grani, grupi, podgrupi ili delatnosti, odnosno na teritoriji odreene teritorijalne jedinice.
poslodavaca
lan 245.
Poseban kolektivni ugovor za granu, grupu, podgrupu ili delatnost zakljuuju
reprezentativno udruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat osnovani za granu,
grupu, podgrupu ili delatnost.
Poseban kolektivni ugovor za teritoriju jedinice teritorijalne autonomije i lokalne
samouprave zakljuuju reprezentativno udruenje poslodavaca i reprezentativni sindikat
osnovani za teritorijalnu jedinicu za koju se zakljuuje kolektivni ugovor.
lan 246.
Poseban kolektivni ugovor za javna preduzea i javne slube zakljuuju osniva, odnosno
organ koji on ovlasti, i reprezentativni sindikat.
Poseban kolektivni ugovor za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti
ili kulture (samostalni umetnici) zakljuuju reprezentativno udruenje poslodavaca i
reprezentativni sindikat.
Poseban kolektivni ugovor za sportiste, trenere i strunjake u sportu zakljuuju
reprezentativno udruenje za sportsku delatnost u fizikoj kulturi i reprezentativni
sindikat.
lan 247.
Kolektivni ugovor kod poslodavca za javna preduzea i javne slube zakljuuju osniva,
odnosno organ koji on ovlasti, reprezentativni sindikat kod poslodavca i poslodavac. U
ime poslodavca kolektivni ugovor potpisuje direktor.
lan 248.
Kolektivni ugovor kod poslodavca zakljuuju poslodavac i reprezentativni sindikat kod
poslodavca. U ime poslodavca kolektivni ugovor potpisuje direktor, odnosno preduzetnik.
lan 249.
Ako nijedan od sindikata, odnosno nijedno od udruenja poslodavaca, ne ispunjava
uslove reprezentativnosti u smislu ovog zakona, sindikati odnosno udruenja poslodavaca
mogu zakljuiti sporazum o udruivanju, radi ispunjenja uslova reprezentativnosti
utvrenih ovim zakonom i uestvovanja u zakljuivanju kolektivnog ugovora.
lan 250.
Ako kod poslodavca nije osnovan sindikat, zarada, naknada zarade i druga primanja
zaposlenih mogu da se urede sporazumom.
Sporazum se smatra zakljuenim kada ga potpiu direktor, odnosno preduzetnik i
predstavnik saveta zaposlenih ili zaposleni koji je dobio ovlaenje od najmanje 50% od
ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca.
Sporazum prestaje da vai danom stupanja na snagu kolektivnog ugovora.
4. Pregovaranje i zakljuivanje kolektivnog ugovora
lan 251.
Ako u zakljuivanju kolektivnog ugovora uestvuje vie reprezentativnih sindikata ili
reprezentativnih udruenja poslodavaca, odnosno sindikati ili udruenja poslodavaca koji
su zakljuili sporazum o udruivanju iz lana 249. ovog zakona, obrazuje se odbor za
pregovore.
lanove odbora iz stava 1. ovog lana
poslodavaca, srazmerno broju lanova.
odreuju
sindikati,
odnosno
udruenja
lan 252.
U postupku pregovaranja radi zakljuivanja kolektivnog ugovora kod poslodavca
reprezentativni sindikat je duan da sarauje sa sindikatom u koji je ulanjeno najmanje
10% zaposlenih kod poslodavca, radi izraavanja interesa zaposlenih koji su ulanjeni u
taj sindikat.
lan 253.
Predstavnici sindikata i poslodavaca, odnosno udruenja poslodavaca, koji uestvuju u
pregovaranju za zakljuivanje kolektivnog ugovora i zakljuuju kolektivni ugovor moraju
da imaju ovlaenje svojih organa.
lan 254.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora duni su da pregovaraju.
Ako se u toku pregovora ne postigne saglasnost za zakljuivanje kolektivnog ugovora u
roku od 45 dana od dana zapoinjanja pregovora, uesnici mogu da obrazuju arbitrau za
reavanje spornih pitanja.
Za delatnosti od opteg interesa, sporovi u zakljuivanju, izmeni i dopuni i primeni
kolektivnih ugovora reavaju se u skladu sa zakonom.
lan 255.
Sastav, nain rada i dejstvo odluke arbitrae sporazumno
zakljuivanju kolektivnog ugovora.
utvruju
uesnici u
Rok za donoenje odluke ne moe biti dui od 15 dana od dana obrazovanja arbitrae.
5. Primena kolektivnih ugovora
lan 256.
Opti i poseban kolektivni ugovor neposredno se primenjuju i obavezuju sve poslodavce
koji su u vreme zakljuivanja kolektivnog ugovora lanovi udruenja poslodavaca uesnika kolektivnog ugovora.
Kolektivni ugovor iz stava 1. ovog lana obavezuje i poslodavce koji su naknadno postali
lanovi udruenja poslodavaca - uesnika kolektivnog ugovora, od dana pristupanja
udruenju poslodavaca.
Kolektivni ugovor obavezuje poslodavce iz st. 1. i 2. ovog lana est meseci nakon
istupanja iz udruenja poslodavaca - uesnika kolektivnog ugovora.
lan 257.
Ministar moe da odlui da se kolektivni ugovor ili pojedine njegove odredbe primenjuju i
na poslodavce koji nisu lanovi udruenja poslodavaca - uesnika kolektivnog ugovora.
Odluku iz stava 1. ovog lana ministar moe doneti ako postoji opravdani interes, a
naroito:
1) radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Republici Srbiji, u cilju
obezbeivanja jednakih uslova rada koji predstavljaju minimum prava zaposlenih iz rada
i po osnovu rada;
2) da bi se ublaile razlike u zaradama u odreenoj grani, grupi, podgrupi ili delatnosti
koje bitno utiu na socijalni i ekonomski poloaj zaposlenih to ima za posledicu nelojalnu
konkurenciju, pod uslovom da kolektivni ugovor ije se dejstvo proiruje obavezuje
poslodavce koji zapoljavaju najmanje 30% zaposlenih u odreenoj grani, grupi,
podgrupi ili delatnosti.
Odluku iz stava 2. ovog lana ministar donosi na zahtev jednog od uesnika u
zakljuivanju kolektivnog ugovora ije se dejstvo proiruje, a po pribavljenom miljenju
Socijalno-ekonomskog saveta.
lan 258.
Sporna pitanja u primeni kolektivnih ugovora moe da reava arbitraa koju obrazuju
uesnici kolektivnog ugovora, u roku od 15 dana od dana nastanka spora.
Odluka arbitrae o spornom pitanju obavezuje uesnike.
Sastav i nain rada arbitrae ureuje se kolektivnim ugovorom.
Uesnici u zakljuivanju kolektivnog ugovora mogu pred nadlenim sudom da ostvare
zatitu prava utvrenih kolektivnim ugovorom.
8. Registracija kolektivnih ugovora
lan 266.
Opti i poseban kolektivni ugovor, kao i njihove izmene, odnosno dopune, registruju se
kod ministarstva.
Sadrinu i postupak registracije kolektivnih ugovora propisuje ministar.
9. Objavljivanje kolektivnog ugovora
lan 267.
Opti i poseban kolektivni ugovor objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike Srbije".
Nain objavljivanja drugih kolektivnih ugovora utvruje se tim kolektivnim ugovorima.
Pravilnik o radu je opsti pravni akt preduzeca kojim se u skladu sa Zakonom o radu,
ureuju
prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u Preduzeu,
kao i obaveze
poslodavca pri obezbeivanju i ostvarivanja prava zaposlenih po osnovu rada.
lan 3.
Kolektivnim ugovorom kod poslodavca, u skladu sa zakonom, ureuju se prava, obaveze
i odgovornosti iz radnog odnosa i meusobni odnosi uesnika kolektivnog ugovora.
Pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, u skladu sa zakonom, ureuju se prava,
obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa:
1) ako kod poslodavca nije osnovan sindikat ili nijedan sindikat ne ispunjava uslove
reprezentativnosti ili nije zakljuen sporazum o udruivanju u skladu sa ovim zakonom;
2) ako nijedan uesnik kolektivnog ugovora ne pokrene inicijativu za poetak pregovora
radi zakljuivanja kolektivnog ugovora;
3) ako uesnici kolektivnog ugovora ne postignu saglasnost za zakljuivanje kolektivnog
ugovora u roku od 60 dana od dana zapoinjanja pregovora;
4) ako sindikat, u roku od 15 dana od dana dostavljanja poziva za poetak pregovora za
zakljuivanje kolektivnog ugovora, ne prihvati inicijativu poslodavca.
U sluaju iz stava 2. taka 3) ovog lana uesnici kolektivnog ugovora duni su da
nastave pregovore u dobroj volji.
Pravilnik o radu donosi upravni odbor, a kod poslodavca kod koga nije obrazovan upravni
odbor - direktor, odnosno lice koje vodi poslove u pravnom licu u skladu sa zakonom (u
daljem tekstu: direktor). Kod poslodavca koji nema svojstvo pravnog lica pravilnik o radu
donosi poslodavac ili lice koje on ovlasti (u daljem tekstu: preduzetnik).
Pravilnik o radu prestaje da vai danom stupanja na snagu kolektivnog ugovora iz stava
1. ovog lana.
lan 8.
Kolektivni ugovor i pravilnik o radu (u daljem tekstu: opti akt) i ugovor o radu ne mogu
da sadre odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvruju nepovoljniji uslovi
rada od prava i uslova koji su utvreni zakonom.
Optim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde vea prava i povoljniji uslovi rada
od prava i uslova utvrenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrena zakonom,
osim ako zakonom nije drukije odreeno.
Pravilnikom o radu se blize odredjuju:
POSEBNE ODREDBE
otvorilo se stupanjem na snagu Zakona o radu (Slubeni glasnik RS, br. 70/01 i
73/01). Od akata za koje po tom Zakonu postoji obaveza donoenja (kolektivni ugovori,
pravilnik o radu, akt kojim se utvruje vrsta posla, struna sprema i drugi posebni uslovi
za rad na tim poslovima i program reavanja vika zaposlenih), optim aktima, prema
zakonu smatraju se samo kolektivni ugovori i pravilnik o radu. Svi ostali akti, dakle i akt
o sistematizaciji i program reavanja vika zaposlenih, nisu opti akti saglasno Zakonu o
radu. Pored toga, Zakon izriito ne odreuje ni koji organ kod poslodavca donosi ovaj
akt.
Prethodno vaei Zakon o radnim odnosima, akt o sistematizaciji je izriito opredeljivao
kao opti pravni akt za ije je donoenje nadlean direktor. Polazei od navedenog
Ustavni sud je u dosadanjoj praksi, bez posebnog uputanja u ocenu pravne prirode
akta o sistematizaciji radnih mesta, ocenjivao ustavnost i zakonitost veeg broja tih
akata, i time, istina ne eksplicitno, ve preutno, zauzeo stav o pravnoj prirodi tih akata
kao optih pravnih akata.
Meutim, posle donoenja Zakona o radu, kao osnovnog zakona kojim se ureuje oblast
radnih odnosa i koji se kao supsidijeran zakon primenjuje i na zaposlene iji je radnopravni status ureen posebnim propisima, budui da Zakon ne opredeljuje izriito pravnu
prirodu tog akta, postavilo se, kao prethodno pitanje pravne prirode akta o sistematizaciji
i s tim u vezi i nadlenosti Ustavnog suda da ceni njegovu ustavnost i zakonitost
Zakon o radu, pored toga, ne odreuje ni koji je organ poslodavca nadlean za donoenje
akta o sistematizaciji, pa je, pored navedenog, upravo ta injenica otvorila put razliitim
pristupima u nalaenju odgovora na ovo pitanje.
U odnosu na pitanje pravne prirode akta o sistematizaciji egzistiraju u osnovi dva
oprena miljenja.
Prema jednom miljenju, bez obzira na reenja sadrana u Zakonu o radu, akt o
sistematizaciji jeste opti pravni akt. U prilog takvog miljenja istie se da se ovim aktom
na opti, bezlian nain ureuju odnosi unutar preduzea - konkretno, utvruju poslovi,
vrsta i stepen strune spreme, kao i drugi uslovi za obavljanje poslova, koje svaki
zaposleni, koji ve radi, ili lica koja e se ubudue zaposliti, treba da ispunjavaju. Dakle
to je akt koji utvruje opta i obavezujua pravila ponaanja. Dalje, akt o sistematizaciji
deluje prema svima zaposlenima, kako u sadanjosti tako i u budunosti, njegove norme
ne iscrpljuju se jednom primenom, a njegovo je vremensko delovanje neogranieno, sve
dok volja donosioca ne odlui drugaije. Norme ovog akta obavezujue su za organ koji
odluuje o prijemu lica na rad, a odluke o zasnivanju radnog odnosa, kao i
rasporeivanju zaposlenih, kao pojedinani akti, moraju da se temelje na aktu o
sistematizaciji. Akt o sistematizaciji u praksi se, po pravilu, donosi u formi opteg akta. U
prilog ovog miljenja navode se i reenja sadrana u odredbama pojedinih zakona, a
istie se i da se prema Uredbi o naelima za unutranju organizaciju i sistematizaciju
radnih mesta u ministarstvima, posebnim organizacijama i slubama Vlade ova pitanja u
dravnim organima ureuju pravilnikom, koji je lanom 67. Zakona o dravnoj upravi
izriito utvren kao vrsta opteg akta. Otuda po ovom miljenju akt o sistematizaciji
moe biti predmet ocene ustavnosti i zakonitosti, kako zbog svoje forme karakteristine
za opte akte, tako i sadrine kojom se na opti nain ureuju odreena prava i obaveze
zaposlenih, ureuju uslovi i pravila za prijem na rad, mogunost napredovanja,
omoguava da se utvrdi viak zaposlenih i sl.
Prema drugom miljenju, akt o sistematizaciji nije opti pravni akt. Ovaj pristup uporite
nalazi pre svega u Zakonu o radu. O pravnoj prirodi tog akta Zakon o radu govori tako
to izriito utvruje koji akti odreeni tim Zakonom jesu opti akti, a to su kolektivni
ugovori i pravilnik o radu. S obzirom na to da Zakon o radu sistemski ureuje opti reim
radnih odnosa koji se, u celosti ili delimino, primenjuje na sve poslodavce i zaposlene, a
da je to istovremeno i jedini propis koji utvruje pravnu prirodu akata radno-pravnog
karaktera, znai i akta o sistematizaciji, iz navedenog se nedvosmisleno moe zakljuiti
da akt o sistematizaciji nije opti pravni akt. Pri tome se ukazuje da je u nizu drugih
propisa predvieno da opta akta preduzea, ustanove ili drugog pravnog lica donosi
upravni odbor, a da je istovremeno tim propisima predvieno da direktor donosi akt o
organizaciji i sistematizaciji, iz ega se primenom odgovarajuih metoda tumaenja datih
normi, moe zakljuiti da po tim zakonima akt o sistematizaciji nije opti akt.
Aktom o sistematizaciji, po ovom miljenju, ne ureuju se prava, obaveze i odgovornosti
po osnovu rada, jer se ta prava prema Zakonu o radu i drugim zakonima ureuju samo
zakonom, kolektivnim ugovorima, pravilnikom o radu (opti akti) i ugovorom o radu.
Drugim reima, tim aktom ne ureuju se odnosi, ve se samo utvruju odreene
injenice - vrsta i opis posla, uslovi za njihovo obavljanje, struktura zaposlenih i sl.
Posebno se istie da ovaj akt ne sadri norme opteg karaktera, odnosno norme koje se
odnose na neodreen broj lica koja se nalaze u istoj situaciji ili mogu doi u istu situaciju,
odnosno ne predstavlja pravni akt kojim se propisuju pravila ponaanja za neodreeni
broj subjekata i neodreeni broj sluajeva, ve je interni akt jednog tano odreenog
subjekta, tj. konkretnog poslodavca.
Saglasno izloenom zagovornici ovog stava smatraju da akt o sistematizaciji nije opti
pravni akt, ve akt poslovoenja, i to pre svega akt organizaciono-tehnikog karaktera.
On je specifian interni akt koji deluje obavezujue prema njegovom donosiocu, a u
odnosu na trea lica ovaj akt deluje kao svojevrsna ponuda poslodavca koja sadri
konkretizovane uslove za zakljuivanje ugovora o radu. S obzirom da akt kojim se
ureuje vrsta posla, struna sprema i drugi posebni uslovi za rad na tim poslovima ne
predstavlja opti akt, to akti koji ureuju ova pitanja ne podleu oceni ustavnosti i
zakonitosti.
Ustavni sud je povodom navedenih otvorenih pitanja i razliitih stavova o pravnoj prirodi
ovog akta, do zauzimanja odgovarajueg stava, zastao sa odluivanjem povodom
zahteva za ocenu njihove ustavnosti i zakonitosti.
Skuptina Srbije i Crne Gore donosi zakone i druge akte o ratifikovanju meunarodnih
ugovora i sporazuma Srbije i Crne Gore
Invalidna lica zasnivaju radni odnos pod uslovima i na nain utvren ovim
zakonom, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno.
lan 29.
Strani dravljanin ili lice bez dravljanstva moe da zasnuje radni odnos pod uslovima
utvrenim ovim zakonom i posebnim zakonom.
+ iz knjige str 164. i 165.
lan 3.
Nacionalna sluba je ustanova koja ima status organizacije za socijalno osiguranje, sa
pravima i obavezama utvrenim Zakonom, drugim propisima i ovim statutom.
Nacionalna sluba je nosilac svih prava, obaveza i odgovornosti u pravnom prometu u
odnosu na sredstva kojima raspolae.
lan 7.
Rad Nacionalne slube je javan.
Javnost rada obezbeuje se u skladu sa zakonom i odredbama ovog statuta.
II. DELATNOST
lan 12.
Nacionalna sluba obavlja delatnost javne slube u izvravanju poslova zapoljavanja i
osiguranja za sluaj nezaposlenosti, struno-organizacione, upravne, ekonomskofinansijske i druge opte poslove u oblasti zapoljavanja i osiguranja, u skladu sa
zakonom, ovim statutom i drugim aktima Nacionalne slube.
Delokrug rada Nacionalne slube je:
1) obavetavanje o uslovima i mogunostima za zapoljavanje;
2) posredovanje u zapoljavanju;
3) profesionalna orijentacija i savetovanje o izboru zanimanja;
4) organizovanje dodatnog obrazovanja i obuke, u skladu sa zakonom;
5) sprovoenje programa i mera aktivne politike zapoljavanja;
6) posredovanje za zapoljavanje u inostranstvu;
7) izdavanje dozvole za rad strancu i licu bez dravljanstva;
8) voenje evidencija, u skladu sa zakonom;
9) osiguranje zaposlenog;
10) ostvarivanje prava po osnovu osiguranja;
11) organizovanje i sprovoenje dobrovoljnog osiguranja;
12) kontrola prijava na osiguranje;
13) kontrola od znaaja za sticanje statusa nezaposlenog i ostvarivanje prava po osnovu
nezaposlenosti;
14)
15)
16)
17)
pojedincu,
2) publikovanje i izdavatvo;
3) struna i nauna ispitivanja;
4) obavljanje poslova i pruanje pomoi organizacijama, odnosno poslodavcima na
podruju kompjutersko-informacionog inenjeringa i osposobljavanja;
5) organizovanje dodatnog obrazovanja i obuke na zahtev domaeg ili stranog
poslodavca za obavljanje delatnosti i pruanje usluga u inostranstvu, u skladu sa
zakonom i ovim statutom;
6) profesionalni i kadrovski inenjering organizacijama, odnosno poslodavcima, pri izboru
kandidata za zapoljavanje, kod vrste i smera (zanimanja) izvoenja obrazovnih procesa,
izradi psiho-fizikih profila, izvoenju celokupnih kadrovskih poslova za poslodavce, i
organizovanju preosposobljavanja, dokvalifikacije, odnosno prekvalifikacije vikova
zaposlenih;
7) razvoj preduzetnitva i pruanje usluga i pomoi poslovnog centra
samozapoljavanju licima koja se u skladu sa Zakonom ne smatraju nezaposlenim.
pri
III. ORGANI
lan 14.
Organi Nacionalne slube su: upravni odbor, nadzorni odbor i direktor Nacionalne slube.
IV. OSNOVE ORGANIZACIJE NACIONALNE SLUBE
lan 32.
Nacionalna sluba je organizovana jedinstveno za teritoriju Republike Srbije.
Radi obavljanja struno-organizacionih, upravnih, ekonomsko-finansijskih i drugih optih
poslova u oblasti zapoljavanja i osiguranja utvrenih zakonom, ovim statutom i drugim
aktima Nacionalne slube, u Nacionalnoj slubi se po funkcionalnom i teritorijalnom
principu obrazuju organizacione jedinice.
Dozvolu za rad Ministarstvo izdaje ako agencija ispunjava uslove u pogledu prostorne i
tehnike opremljenosti i strune osposobljenosti zaposlenih.
Ministarstvo odluuje o podnetom zahtevu u roku od 30 dana od dana podnoenja
zahteva.
Prostorne i tehnike uslove za rad agencije i sadrinu dozvole iz stava 3. ovog lana,
propisuje ministar.
Pod struno-osposobljenim licem iz stava 3. ovog lana, smatra se zaposleni u agenciji
koji ima najmanje srednji stepen strune spreme i poloen ispit za rad u zapoljavanju.
Za izdavanje dozvole za rad, agencija plaa naknadu iju visinu utvruje Vlada.
Sredstva ostvarena od naknade iz stava 7. ovog lana koriste se za aktivne mere
zapoljavanja.
Vaenje dozvole
lan 77.
Dozvola za rad agencije izdaje se za period od tri godine i moe se produiti.
Oduzimanje dozvole
lan 78.
Dozvolu za rad agenciji oduzima Ministarstvo, u skladu sa zakonom, ako:
1) prestane da ispunjava uslove iz lana 76. ovog zakona;
2) vri poslove zapoljavanja iz lana 2. ta. 1) - 6) u suprotnosti sa ovim zakonom.
Registar izdatih dozvola
lan 79.
Ministarstvo vodi registar izdatih dozvola za rad i formira bazu podataka o osnovanim
agencijama.
3. Saradnja Nacionalne slube i agencije
lan 80.
Nacionalna sluba i agencija dune su da sarauju u interesu nezaposlenog i poslodavca,
radi obavljanja poslova zapoljavanja i sprovoenja programa i mera aktivne politike
zapoljavanja.
Ministarstvo je duno da prua pomo u ostvarivanju saradnje izmeu Nacionalne slube i
agencija.
Nacionalna sluba i agencije sporazumno donose kodeks profesionalnog ponaanja
zaposlenih u Nacionalnoj slubi i agenciji.
4. Ispit za rad u zapoljavanju
lan 81.
Zaposleni u Nacionalnoj slubi i agenciji polau ispit za rad u zapoljavanju, pred
komisijom koju obrazuje ministar.
Nain i program polaganja ispita za rad u zapoljavanju propisuje ministar.
Ugovor o radu mora biti u saglasnosti sa zakonom, a kod poslodavca u odnosu na koga
se primaenjuje kolektivni ugovor i u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Kolektivni ugovor i pravilnik o radu (u daljem tekstu: opti akt) i ugovor o radu ne mogu
da sadre odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvruju nepovoljniji uslovi
rada od prava i uslova koji su utvreni zakonom.
Optim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde vea prava i povoljniji uslovi rada
od prava i uslova utvrenih zakonom, kao i druga prava koja nisu utvrena zakonom,
osim ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 30.
Radni odnos zasniva se ugovorom o radu.
Ugovor o radu zakljuuju zaposleni i poslodavac.
Ugovor o radu smatra se zakljuenim kad ga potpiu zaposleni i direktor, odnosno
preduzetnik.
Ugovor o radu moe da potpie i zaposleni koga ovlasti direktor, odnosno preduzetnik.
lan 31.
Ugovor o radu moe da se zakljui na neodreeno ili odreeno vreme.
Ugovor o radu u kome nije utvreno vreme na koje se zakljuuje smatra se ugovorom o
radu na neodreeno vreme.
lan 32.
Ugovor o radu zakljuuje se pre stupanja zaposlenog na rad, u pisanom obliku.
Ako poslodavac sa zaposlenim ne zakljui ugovor o radu u skladu sa stavom 1. ovog
lana, smatra se da je zaposleni zasnovao radni odnos na neodreeno vreme danom
stupanja na rad.
Ugovor o radu sadri:
lan 33.
3. Stupanje na rad
lan 34.
Zaposleni ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad.
Ako zaposleni ne stupi na rad danom utvrenim ugovorom o radu, smatra se da nije
zasnovao radni odnos, osim ako je spreen da stupi na rad iz opravdanih razloga ili ako
se poslodavac i zaposleni drukije dogovore.
lan 35.
Poslodavac je duan da zaposlenom dostavi fotokopiju prijave na obavezno socijalno
osiguranje najkasnije u roku od 15 dana od dana stupanja zaposlenog na rad.
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
probnom radu
zastupanju i posredovanju
obavljanju poslova sa poveanim rizikom
radu sa nepunim radnim vremenom
radu na neodreeno i odreeno vreme
radu van poslovnih prostorija poslodavca
radu sa kunim pomonim osobljem
pripravnikom radu
radu pod izmenjenim uslovima
angaovanju direktora
Odredba stava 1. ovog lana odnosi se i na lice koje je radilo krae od vremena
utvrenog za pripravniki sta u stepenu strune spreme koja je uslov za rad na tim
poslovima.
Pripravniki sta traje najdue godinu dana, ako zakonom nije drukije odreeno.
Za vreme pripravnikog staa, pripravnik ima pravo na zaradu i sva druga prava iz
radnog odnosa, u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.
5) Dopunski rad
lan 202.
Zaposleni koji radi sa punim radnim vremenom kod poslodavca moe da zakljui ugovor
o dopunskom radu sa drugim poslodavcem, a najvie do jedne treine punog radnog
vremena.
Ugovorom o dopunskom radu utvruje se pravo na novanu naknadu i druga prava i
obaveze po osnovu rada.
Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u pisanom obliku.
lan 198.
Poslodavac moe za obavljanje privremenih i povremenih poslova da zakljui ugovor sa
licem koje je lan omladinske ili studentske zadruge i koje nije starije od 30 godina.
lan 199.
Poslodavac moe sa odreenim licem da zakljui ugovor o delu, radi obavljanja poslova
koji su van delatnosti poslodavca, a koji imaju za predmet samostalnu izradu ili opravku
odreene stvari, samostalno izvrenje odreenog fizikog ili intelektualnog posla.
Ugovor o delu moe da se zakljui i sa licem koje obavlja umetniku ili drugu delatnost u
oblasti kulture u skladu sa zakonom.
Ugovor iz stava 2. ovog lana mora da bude u saglasnosti sa posebnim kolektivnim
ugovorom za lica koja samostalno obavljaju delatnost u oblasti umetnosti i kulture, ako
je takav kolektivni ugovor zakljuen.
Ugovor iz stava 1. ovog lana zakljuuje se u pisanom obliku.
- ..................Ugovor o delu moe se zakljuiti sa svakim fizikim licem: nezaposlenim,
studentom, penzionerom, zaposlenim kod drugog poslodavca ili licem koje je u radnom
odnosu kod poslodavca. To znai da se ugovor o delu moe zakljuiti sa licem koje je
ostvarilo pravo na penziju, OSIM sa licem koje je invalidski penzioner.
(Ministarstvo za rad i zaposljavanje, 011-00-004/2002)
- ...........................To znai da se ugovora konkretan posao, koji traje odreeno vreme.
Prema tome, ako su u pitanju stalni poslovi, za te poslove ne moe da se zakljui ugovor
o delu.
(Ministarstvo za rad i zaposljavanje, 112-04-31/2002-02)
Ugovorom o radu mogu da se utvrde poslovi koje zaposleni ne moe da radi u svoje ime i
za svoj raun, kao i u ime i za raun drugog pravnog ili fizikog lica, bez saglasnosti
poslodavca kod koga je u radnom odnosu (u daljem tekstu: zabrana konkurencije).
Zabrana konkurencije moe da se utvrdi samo ako postoje uslovi da zaposleni radom kod
poslodavca stekne nova, posebno vana tehnoloka znanja, irok krug poslovnih partnera
ili da doe do saznanja vanih poslovnih informacija i tajni.
Optim aktom i ugovorom o radu utvruje se i teritorijalno vaenje zabrane konkurencije,
u zavisnosti od vrste posla na koji se zabrana odnosi.
Ako zaposleni prekri zabranu konkurencije, poslodavac ima pravo da od zaposlenog
zahteva naknadu tete.
lan 162.
Ugovorom o radu poslodavac i zaposleni mogu da ugovore i uslove zabrane konkurencije
u smislu lana 161. ovog zakona po prestanku radnog odnosa, u roku koji ne moe da
bude dui od dve godine po prestanku radnog odnosa.
Zabrana konkurencije iz stava 1. ovog lana moe se ugovoriti ako se poslodavac
ugovorom o radu obavee da e zaposlenom isplatiti novanu naknadu u ugovorenoj
visini.
lan 173.
Zaposleni moe da bude premeten u drugo mesto rada:
1) ako je delatnost poslodavca takve prirode da se rad obavlja u mestima van sedita
poslodavca, odnosno njegovog organizacionog dela;
2) ako je udaljenost od mesta u kome zaposleni radi do mesta u koje se premeta na rad
manja od 50 km i ako je organizovan redovan prevoz koji omoguava blagovremeni
dolazak na rad i povratak sa rada i obezbeena naknada trokova prevoza u visini cene
prevozne karte u javnom saobraaju.
Zaposleni moe da bude premeten u drugo mesto rada van sluajeva iz stava 1. ovog
lana samo uz svoj pristanak.
3) radi upuivanja na rad na odgovarajui posao kod drugog poslodavca, u skladu sa
lanom 174. ovog zakona;
lan 174.
Zaposleni moe da bude privremeno upuen na rad kod drugog poslodavca na
odgovarajui posao ako je privremeno prestala potreba za njegovim radom, dat u zakup
poslovni prostor ili zakljuen ugovor o poslovnoj saradnji, dok traju razlozi za njegovo
upuivanje, a najdue godinu dana.
Zaposleni moe, uz svoju saglasnost, u sluajevima iz stava 1. ovog lana i u drugim
sluajevima utvrenim optim aktom ili ugovorom o radu, da bude privremeno upuen na
rad kod drugog poslodavca i due od godinu dana, dok traju razlozi za njegovo
upuivanje.
Zaposleni moe da bude privremeno upuen u smislu stava 1. ovog lana u drugo mesto
rada ako su ispunjeni uslovi iz lana 173. stav 1. taka 2) ovog zakona.
Zaposleni sa poslodavcem kod koga je upuen na rad zakljuuje ugovor o radu na
odreeno vreme.
Ugovorom o radu zaposlenom se ne mogu utvrditi manja prava od prava koja je imao
kod poslodavca koji ga je uputio na rad.
Po isteku roka na koji je upuen na rad kod drugog poslodavca zaposleni ima pravo da se
vrati na rad kod poslodavca koji ga je uputio.
4) ako je zaposlenom koji je viak obezbedio ostvarivanje prava iz lana 155. stav 1.
taka 5) ovog zakona ;
Program naroito sadri:
lan 155.
2)
3)
Odgovarajuim poslom u smislu stava 1. ta. 1) i 3) ovog lana smatra se posao za ije
se obavljanje zahteva ista vrsta i stepen strune spreme koji su utvreni ugovorom o
radu.
lan 172.
Uz ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora poslodavac je duan da zaposlenom u
pisanom obliku dostavi i razloge za ponudu, rok u kome zaposleni treba da se izjasni o
ponudi i pravne posledice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude.
Zaposleni je duan da se izjasni o ponudi za zakljuivanje aneksa ugovora u roku koji
odredi poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam radnih dana.
Smatra se da je zaposleni odbio ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora ako se ne
izjasni u roku iz stava 2. ovog lana.
Ako zaposleni prihvati ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora, zadrava pravo da pred
nadlenim sudom osporava zakonitost tog ugovora.
lan 94.
Zaposlena ena ima pravo na odsustvo sa rada zbog trudnoe i poroaja (u daljem
tekstu: porodiljsko odsustvo), kao i odsustvo sa rada radi nege deteta, u ukupnom
trajanju od 365 dana za prvo i drugo dete, odnosno dve godine za tree i etvrto dete.
Zaposlena ena ima pravo da otpone porodiljsko odsustvo na osnovu nalaza nadlenog
zdravstvenog organa najranije 45 dana, a obavezno 28 dana pre vremena odreenog za
poroaj.
Porodiljsko odsustvo traje do navrena tri meseca od dana poroaja.
Zaposlena ena, po isteku porodiljskog odsustva, ima pravo na odsustvo sa rada radi
nege deteta do isteka 365 dana za prvo i drugo dete, odnosno dve godine za tree i
etvrto dete, od dana otpoinjanja porodiljskog odsustva iz stava 2. ovog lana.
Pravo na porodiljsko odsustvo i odsustvo sa rada radi nege deteta u ukupnom trajanju do
dve godine ima i zaposlena ena koja u prvom poroaju rodi troje ili vie dece, kao i
zaposlena ena koja ima jedno ili dvoje dece, a rodi jo dvoje ili vie dece.
Otac deteta moe da koristi pravo iz stava 3. ovog lana u sluaju kad majka napusti
dete, umre ili je iz drugih opravdanih razloga spreena da koristi to pravo (izdravanje
kazne zatvora, tea bolest i dr.). To pravo otac deteta ima i kada majka nije u radnom
odnosu.
Otac deteta moe da koristi pravo iz st. 4. i 5. ovog lana.
Za vreme porodiljskog odsustva i odsustva sa rada radi nege deteta zaposlena ena,
odnosno otac deteta, ima pravo na naknadu zarade, u skladu sa zakonom.
lan 95.
Pravo da koristi porodiljsko odsustvo u trajanju utvrenom u lanu 94. stav 3. ovog
zakona ima i zaposlena ena ako se dete rodi mrtvo ili umre pre isteka porodiljskog
odsustva.
+ iz knjige str 273-275
lan 86.
Trokove lekarskog pregleda iz lana 84. taka 3) i lana 85. snosi poslodavac.
lan 87.
Puno radno vreme zaposlenog mlaeg od 18 godina ivota ne moe da se utvrdi u
trajanju duem od 35 asova nedeljno, niti duem od osam asova dnevno.
lan 88.
Zabranjen je prekovremeni rad i preraspodela radnog vremena zaposlenog koji je mlai
od 18 godina ivota.
Zaposleni mlai od 18 godina ivota ne moe da radi nou, osim:
1) ako obavlja poslove u oblasti kulture, sporta, umetnosti i reklamne delatnosti;
2) kada je neophodno da se nastavi rad prekinut usled vie sile, pod uslovom da takav
rad traje odreeno vreme i da mora da se zavri bez odlaganja, a poslodavac nema na
raspolaganju u dovoljnom broju druge punoletne zaposlene.
Poslodavac je duan da u sluaju iz stava 2. ovog lana obezbedi nadzor nad radom
zaposlenog mlaeg od 18 godina ivota od strane punoletnog zaposlenog.
lan 97.
Hranitelj, odnosno staratelj deteta mlaeg od pet godina ivota ima pravo da, radi nege
deteta, odsustvuje sa rada osam meseci neprekidno od dana smetaja deteta u
hraniteljsku, odnosno starateljsku porodicu, a najdue do navrenih pet godina ivota
deteta.
Ako je smetaj u hraniteljsku, odnosno starateljsku porodicu nastupio pre navrena tri
meseca ivota deteta, hranitelj, odnosno staratelj deteta ima pravo da, radi nege deteta,
odsustvuje sa rada do navrenih 11 meseci ivota deteta.
Pravo iz st. 1. i 2. ovog lana ima i lice kome je, u skladu sa propisima o usvojenju,
upueno dete na prilagoavanje pre zasnivanja usvojenja, a po zasnivanju usvojenja - i
jedan od usvojilaca.
Za vreme odsustva sa rada radi nege deteta, lice koje koristi pravo iz st. 1-3. ovog lana
ima pravo na naknadu zarade u skladu sa zakonom.
lan 98.
Roditelj ili staratelj, odnosno lice koje se stara o osobi oteenoj cerebralnom paralizom,
dejom paralizom, nekom vrstom plegije ili oboleloj od miine distrofije i ostalih tekih
oboljenja, na osnovu miljenja nadlenog zdravstvenog organa, moe na svoj zahtev da
radi sa skraenim radnim vremenom, ali ne kraim od polovine punog radnog vremena.
Zaposleni koji radi sa skraenim radnim vremenom u smislu stava 1. ovog lana ima
pravo na odgovarajuu zaradu, srazmerno vremenu provedenom na radu, u skladu sa
zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.
lan 99.
Prava iz lana 96. ovog zakona ima i jedan od usvojilaca, hranitelj, odnosno staratelj
deteta, ako je detetu, s obzirom na stepen psihofizike ometenosti, potrebna posebna
nega.
lan 100.
Jedan od roditelja, usvojilac, hranitelj, odnosno staratelj ima pravo da odsustvuje sa rada
dok dete ne navri tri godine ivota.
Za vreme odsustvovanja sa rada iz stava 1. ovog lana prava i obaveze po osnovu rada
miruju, ako za pojedina prava zakonom, optim aktom i ugovorom o radu nije drukije
odreeno.
Nepuno radno vreme, u smislu ovog zakona, jeste radno vreme krae od punog radnog
vremena.
lan 55.
lan 64.
Zaposleni koji radi puno radno vreme ima pravo na odmor u toku dnevnog rada u
trajanju od najmanje 30 minuta.
Zaposleni koji radi due od etiri, a krae od est asova dnevno ima pravo na odmor u
toku rada u trajanju od najmanje 15 minuta.
Zaposleni koji radi due od punog radnog vremena, a najmanje 10 asova dnevno, ima
pravo na odmor u toku rada u trajanju od najmanje 45 minuta.
Odmor u toku dnevnog rada ne moe da se koristi na poetku i na kraju radnog
vremena.
Vreme odmora iz st. 1-3. ovog lana uraunava se u radno vreme.
lan 65.
Odmor u toku dnevnog rada organizuje se na nain kojim se obezbeuje da se rad ne
prekida, ako priroda posla ne dozvoljava prekid rada, kao i ako se radi sa strankama.
Odluku o rasporedu korienja odmora u toku dnevnog rada donosi poslodavac.
osoblja
vaspitno-obrazovnim
2. Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini prosene zarade u prethodna tri
meseca, u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu, za vreme odsustvovanja sa
rada na dan praznika koji je neradni dan
Pod radom iste vrednosti podrazumeva se rad za koji se zahteva isti stepen strune
spreme, ista radna sposobnost, odgovornost i fiziki i intelektualni rad.
Odluka poslodavca ili sporazum sa zaposlenim koji nisu u skladu sa stavom 2. ovog lana
- nitavi su.
U sluaju povrede prava iz stava 2. ovog lana zaposleni ima pravo na naknadu tete.
lan 105.
Zarada iz lana 104. stav 1. ovog zakona sastoji se od zarade za obavljeni rad i vreme
provedeno na radu, zarade po osnovu doprinosa zaposlenog poslovnom uspehu
poslodavca (nagrade, bonusi i sl.) i drugih primanja po osnovu radnog odnosa, u skladu
sa optim aktom i ugovorom o radu.
Pod zaradom u smislu stava 1. ovog lana smatra se zarada ko ja sadri porez i
doprinose koji se plaaju iz zarade.
Pod zaradom u smislu stava 1. ovog lana smatraju se sva primanja iz radnog odnosa,
osim naknada trokova zaposlenog u vezi sa radom iz lana 118. ta. 1)-4) i drugih
primanja iz lana 119. i lana 120. taka 1) ovog zakona.
lan 118.
Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u skladu sa optim aktom i ugovorom o radu, i
to:
1) za dolazak i odlazak sa rada, u visini cene prevozne karte u javnom saobraaju;
2) za vreme provedeno na slubenom putu u zemlji;
3) za vreme provedeno na slubenom putu u inostranstvu, najmanje u visini utvrenoj
posebnim propisima;
4) smetaja i ishrane za rad i boravak na terenu, ako poslodavac nije zaposlenom
obezbedio smetaj i ishranu bez naknade;
5) za ishranu u toku rada;
6) za regres za korienje godinjeg odmora.
6. Druga primanja
lan 119.
Poslodavac je duan da isplati, u skladu sa optim aktom:
1) zaposlenom otpremninu pri odlasku u penziju, najmanje u visini tri prosene zarade;
2) zaposlenom naknadu trokova pogrebnih usluga u sluaju smrti lana ue porodice, a
lanovima ue porodice u sluaju smrti zaposlenog;
3) zaposlenom naknadu tete zbog povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.
Poslodavac moe deci zaposlenog starosti do 15 godina ivota da obezbedi poklon za
Boi i Novu godinu u vrednosti do neoporezivog iznosa koji je predvien zakonom kojim
se ureuje porez na dohodak graana.
Pod prosenom zaradom iz stava 1. taka 1) ovog lana smatra se prosena zarada u
Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republikog organa nadlenog za
statistiku.
lanovima ue porodice, u smislu stava 1. taka 2) ovog lana, smatraju se brani drug i
deca zaposlenog.
Poslodavac moe zaposlenima uplaivati premiju za dobrovoljno dodatno penzijsko
osiguranje, kolektivno osiguranje od posledica nezgoda i kolektivno osiguranje za sluaj
utvrene u skladu sa ovim zakonom, ako je spreenost za rad prouzrokovana boleu ili
povredom van rada, ako zakonom nije drukije odreeno;
2) u visini 100% prosene zarade u prethodna tri meseca pre meseca u kojem je
nastupila privremena spreenost za rad, s tim da ne moe biti nia od minimalne zarade
utvrene u skladu sa ovim zakonom, ako je spreenost za rad prouzrokovana povredom
na radu ili profesionalnom boleu, ako zakonom nije drukije odreeno.
lan 116.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade najmanje u visini 60% prosene zarade u
prethodna tri meseca, s tim da ne moe biti manja od minimalne zarade utvrene u
skladu sa ovim zakonom, za vreme prekida rada do kojeg je dolo bez krivice
zaposlenog, najdue 45 radnih dana u kalendarskoj godini.
lan 117.
Zaposleni ima pravo na naknadu zarade u visini utvrenoj optim aktom i ugovorom o
radu za vreme prekida rada do koga je dolo naredbom nadlenog dravnog organa ili
nadlenog organa poslodavca zbog neobezbeivanja bezbednosti i zatite ivota i
zdravlja na radu, koja je uslov daljeg obavljanja rada bez ugroavanja ivota i zdravlja
zaposlenih i drugih lica, i u drugim sluajevima, u skladu sa zakonom.
Optim aktom i ugovorom o radu mogu da se utvrde i drugi sluajevi u kojima zaposleni
ima pravo na naknadu zarade.
Pod prosenom zaradom iz stava 1. taka 1) ovog lana smatra se prosena zarada u
Republici Srbiji prema poslednjem objavljenom podatku republikog organa nadlenog za
statistiku.
lanovima ue porodice, u smislu stava 1. taka 2) ovog lana, smatraju se brani drug i
deca zaposlenog.
Poslodavac moe zaposlenima uplaivati premiju za dobrovoljno dodatno penzijsko
osiguranje, kolektivno osiguranje od posledica nezgoda i kolektivno osiguranje za sluaj
teih bolesti i hirurkih intervencija, a u cilju sprovoenja kvalitetne dodatne socijalne
zatite.
lan 120.
Optim aktom, odnosno ugovorom o radu moe da se utvrdi pravo na:
1) jubilarnu nagradu i solidarnu pomo;
2) naknadu za ishranu u toku rada;
3) regres za korienje godinjeg odmora i
4) druga primanja.
lan 129.
1) upravni odbor;
2) nadzorni odbor;
3) direktor.
lan 130.
Upravni odbor Fonda ima est lanova, i to: dva predstavnika Vlade, dva predstavnika
reprezentativnih sindikata i dva predstavnika reprezentativnih udruenja poslodavaca,
osnovanih za teritoriju Republike Srbije.
Svaki lan upravnog odbora Fonda ima svog zamenika koji ga zamenjuje u sluaju
odsutnosti.
lanove upravnog odbora Fonda i njihove zamenike imenuje Vlada na period od etiri
godine, i to:
1) predstavnike Vlade na predlog ministra;
2) predstavnike sindikata i udruenja poslodavaca, na predlog reprezentativnih sindikata,
odnosno reprezentativnih udruenja poslodavaca, lanova Socijalno-ekonomskog saveta.
Upravni odbor iz reda svojih lanova bira predsednika i zamenika predsednika upravnog
odbora.
lan 131.
Nain rada, kao i druga pitanja od znaaja za rad upravnog odbora, ureuju se statutom i
optim aktom Fonda.
lan 132.
Upravni odbor:
1) donosi statut i druge opte akte Fonda, ako ovim zakonom nije drukije odreeno;
2) donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun Fonda;
3) imenuje direktora Fonda;
4) obavlja druge poslove utvrene ovim zakonom i statutom Fonda.
Vlada daje saglasnost na statut Fonda, finansijski plan i godinji obraun Fonda i odluku o
imenovanju direktora Fonda.
Upravni odbor podnosi izvetaj o poslovanju Fonda Vladi najkasnije do 31. marta tekue
godine za prethodnu godinu.
lan 133.
Nadzorni odbor Fonda ima tri lana, i to: jednog predstavnika Vlade, jednog predstavnika
reprezentativnih sindikata i jednog predstavnika reprezentativnih udruenja poslodavaca,
osnovanih za teritoriju Republike Srbije.
Svaki lan nadzornog odbora Fonda ima svog zamenika, koji ga zamenjuje u sluaju
odsutnosti.
lanove nadzornog odbora Fonda i njihove zamenike imenuje Vlada na period od etiri
godine, i to:
1) predstavnika Vlade na predlog ministra;
2) predstavnike sindikata i udruenja poslodavaca, na predlog reprezentativnih sindikata
i reprezentativnih udruenja poslodavaca, lanova Socijalno-ekonomskog saveta.
Nadzorni odbor iz reda svojih lanova bira predsednika i zamenika predsednika
nadzornog odbora.
lan 134.
Nadzorni odbor:
1) vri nadzor nad finansijskim poslovanjem Fonda;
2) vri uvid u sprovoenje zakona i drugih propisa u vezi sa finansijskim poslovanjem
Fonda;
3) vri uvid u sprovoenje odluka upravnog odbora;
4) obavlja i druge poslove utvrene ovim zakonom i statutom Fonda.
Nadzorni odbor podnosi izvetaj o finansijskom poslovanju Fonda Vladi najkasnije do 31.
marta tekue godine za prethodnu godinu.
Direktor Fonda:
lan 135.
Novana kazna moe se izrei najvie u visini do 20% akontacije mesene zarade
zaposlenog, u trajanju od jednog meseca do est meseci. Akontacija zarade zaposlenog
ostvarena u mesecu u kome je odluka izreena uzima se kao osnov za utvrivanje visine
novane kazne.
lan 55.
Mera prestanka radnog odnosa izrie se za povrede radnih dunosti i obaveza, i to za:
1) neblagovremeno, nesavesno i nemarno izvravanje radnih dunosti i obaveza;
2) nezakonito raspolaganje sredstvima;
3) neostvarivanje predvienih rezultata rada iz neopravdanih razloga u periodu od tri
meseca uzastopno;
4) povredu propisa o zatiti od poara, eksplozije, elementarnih nepogoda i tetnog
delovanja otrovnih i drugih opasnih materija, kao i povredu propisa i nepreduzimanje
mera radi zatite zaposlenih, sredstava rada i ivotne sredine;
5) zloupotrebu poloaja i prekoraenje ovlaenja;
6) odavanje poslovne, slubene ili druge tajne utvrene zakonom, kolektivnim ugovorom
i optim aktom;
7) zloupotrebu prava korienja bolovanja;
8) ometanje jednog ili vie zaposlenih u procesu rada kojim se izrazito oteava
izvravanje radnih obaveza.
Mera prestanka radnog odnosa izrie se i za druge povrede radnih obaveza utvrena
zakonom i kolektivnim ugovorom.
Kolektivnim ugovorom blie se utvruju okolnosti pod kojima e se povrede navedene u
stavu 1. ovog lana smatrati povredom radne obaveze za koju se izrie mera prestanka
radnog odnosa u skladu s prirodom delatnosti, odnosno prirodom posla koji obavlja
pojedini zaposleni
IZ ZAKONA O RADU
4. Otkaz od strane poslodavca
lan 179.
Poslodavac moe zaposlenom da otkae ugovor o radu ako za to postoji opravdani razlog
koji se odnosi na radnu sposobnost zaposlenog, njegovo ponaanje i potrebe poslodavca,
i to:
1) ako zaposleni ne ostvaruje rezultate rada, odnosno nema potrebna znanja i
sposobnosti za obavljanje poslova na kojima radi;
2) ako zaposleni svojom krivicom uini povredu radne obaveze utvrene optim aktom ili
ugovorom o radu;
3) ako zaposleni ne potuje radnu disciplinu propisanu aktom poslodavca, odnosno ako je
njegovo ponaanje takvo da ne moe da nastavi rad kod poslodavca;
4) ako zaposleni uini krivino delo na radu ili u vezi sa radom;
5) ako se zaposleni ne vrati na rad kod poslodavca u roku od 15 dana od dana isteka
roka za neplaeno odsustvo ili mirovanje radnog odnosa u smislu ovog zakona;
6) ako zaposleni zloupotrebi pravo na odsustvo zbog privremene spreenosti za rad;
7) ako zaposleni odbije zakljuenje aneksa ugovora o radu u smislu lana 171. stav 1.
ta. 1) - 4) ovog zakona;
8) ako zaposleni odbije zakljuenje aneksa ugovora o radu u vezi sa lanom 33. stav 1.
taka 10) ovog zakona;
9) ako usled tehnolokih, ekonomskih ili organizacionih promena prestane potreba za
obavljanjem odreenog posla ili doe do smanjenja obima posla.
lan 180.
Poslodavac je duan da pre otkaza ugovora o radu u sluaju iz lana 179. ta. 1) - 6)
ovog zakona zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o
radu i da mu ostavi rok od najmanje pet radnih dana od dana dostavljanja upozorenja da
se izjasni na navode iz upozorenja.
U upozorenju iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan da navede osnov za davanje
otkaza, injenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za
davanje odgovora na upozorenje.
Ako postoje olakavajue okolnosti ili ako priroda povrede radne obaveze ili nepotovanje
radne discipline nije dovoljan razlog za otkaz ugovora o radu, poslodavac moe u
upozorenju da zaposlenog obavesti da e mu otkazati ugovor o radu ako ponovo uini
istu ili slinu povredu, bez ponovnog upozorenja.
lan 181.
Poslodavac je duan da upozorenje iz lana 180. ovog zakona dostavi na miljenje
sindikatu iji je zaposleni lan.
Sindikat je duan da dostavi miljenje u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja
upozorenja.
IZ OPSTEG KOLEKTIVNOG UGOVORA
V. DISCIPLINSKA I MATERIJALNA ODGOVORNOST, OSTVARIVANJE I ZATITA
PRAVA ZAPOSLENIH
lan 43.
Povrede radnih obaveza za koje se moe izrei novana kazna, pored zakonom
utvrenih, jesu:
1) nedolino ponaanje prema ostalim zaposlenima (svaa, uvreda i sl.), direktoru,
odnosno poslodavcu;
2) neopravdani izostanak sa posla od tri radna dana sa prekidima u toku jednog meseca;
3) neizvravanje reenja inspektora rada od strane odgovornog lica;
4) onemoguavanje sindikata da uestvuje u postupku utvrivanja prava, obaveza i
odgovornosti zaposlenog;
5) neizvravanje pravnosnane sudske odluke donete u postupku zatite prava
zaposlenih.
Posebnim, odnosno pojedinanim kolektivnim ugovorom mogu se utvrditi i druge povrede
radnih obaveza za koje se moe izrei novana kazna.
lan 44.
Povrede radnih obaveza zbog kojih se izrie mera prestanka radnog odnosa, pored
zakonom utvrenih, jesu:
1) davanje netanih podataka od strane odgovornih lica poslodavca, kojima se zaposleni
obmanjuje u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa;
2) neovlaena posluga sredstvima poverenih zaposlenom za izvravanje poslova,
odnosno radnih zadataka;
1) Disciplinske mere
lan 53.
Za povrede radnih dunosti i obaveza zaposlenom se moe izrei jedna od sledeih
disciplinskih mera:
1) novana kazna;
2) prestanak radnog odnosa.
lan 54.
Novana kazna moe se izrei za povrede radnih dunosti i obaveza utvrenih zakonom i
kolektivnim ugovorom.
Novana kazna moe se izrei najvie u visini do 20% akontacije mesene zarade
zaposlenog, u trajanju od jednog meseca do est meseci. Akontacija zarade zaposlenog
ostvarena u mesecu u kome je odluka izreena uzima se kao osnov za utvrivanje visine
novane kazne.
lan 55.
Mera prestanka radnog odnosa izrie se za povrede radnih dunosti i obaveza, i to za:
1) neblagovremeno, nesavesno i nemarno izvravanje radnih dunosti i obaveza;
2) nezakonito raspolaganje sredstvima;
3) neostvarivanje predvienih rezultata rada iz neopravdanih razloga u periodu od tri
meseca uzastopno;
4) povredu propisa o zatiti od poara, eksplozije, elementarnih nepogoda i tetnog
delovanja otrovnih i drugih opasnih materija, kao i povredu propisa i nepreduzimanje
mera radi zatite zaposlenih, sredstava rada i ivotne sredine;
5) zloupotrebu poloaja i prekoraenje ovlaenja;
6) odavanje poslovne, slubene ili druge tajne utvrene zakonom, kolektivnim ugovorom
i optim aktom;
7) zloupotrebu prava korienja bolovanja;
8) ometanje jednog ili vie zaposlenih u procesu rada kojim se izrazito oteava
izvravanje radnih obaveza.
Mera prestanka radnog odnosa izrie se i za druge povrede radnih obaveza utvrena
zakonom i kolektivnim ugovorom.
lan 44.
Povrede radnih obaveza zbog kojih se izrie mera prestanka radnog odnosa, pored
zakonom utvrenih, jesu:
1) davanje netanih podataka od strane odgovornih lica poslodavca, kojima se zaposleni
obmanjuje u pogledu ostvarivanja prava iz radnog odnosa;
2) neovlaena posluga sredstvima poverenih zaposlenom za izvravanje poslova,
odnosno radnih zadataka;
3) organizovanje politikih organizacija kod poslodavca;
4) ako ugovorom o radu ili drugim aktom, suprotno zakonu i kolektivnom ugovoru,
nadleni organ poslodavca utvrdi i isplati zaradu u visini nioj od cene rada radnog
mesta.
Ako zaposleni u roku od dve godine od dana pravnosnanosti odluke kojom je izreena
novana kazna ne uini povredu radne obaveze, izreena mera se brie iz evidencije.
Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenih, svaki zaposleni je odgovoran za deo tete koju je
prouzrokovao.
Ako se za zaposlenog iz stava 2. ovog lana ne moe utvrditi deo tete koju je
prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni podjednako odgovorni i tetu naknauju u
jednakim delovima.
Ako je vie zaposlenih prouzrokovalo tetu krivinim delom sa umiljajem, za tetu
odgovaraju solidarno.
Postojanje tete, njenu visinu, okolnosti pod kojima je nastala, ko je tetu prouzrokovao i
kako se naknauje - utvruje poslodavac, u skladu sa optim aktom, odnosno ugovorom
o radu.
Ako se naknada tete ne ostvari u skladu sa odredbama stava 5. ovog lana, o naknadi
tete odluuje nadleni sud.
Zaposleni koji je na radu ili u vezi s radom namerno ili krajnjom nepanjom
prouzrokovao tetu treem licu, a koju je naknadio poslodavac, duan je da poslodavcu
naknadi iznos isplaene tete.
8) ako do dana prestanka radnog odnosa zaposlenom ne izvri isplatu svih dospelih
zarada, naknada zarada i drugih primanja (lan 186);
9) ako ne postupi po reenju inspektora rada u skladu sa odredbama ovog zakona (lan
271);
10) ako spreava inspektora rada u vrenju inspekcijskog nadzora, odnosno na drugi
nain onemoguava vrenje inspekcijskog nadzora.
Novanom kaznom od 400.000 do 500.000 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana
kaznie se preduzetnik .
Novanom kaznom od 40.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj iz stava 1. ovog
lana odgovorno lice u pravnom licu.
Ako se izvrenjem prekraja iz stava 1. ovog lana nanese materijalna teta zaposlenom
ili drugom fizikom ili pravnom licu, poslodavcu se moe izrei i zatitna mera - zabrana
vrenja delatnosti, u skladu sa zakonom.
lan 274.
Novanom kaznom od 600.000 do 1.000.000 dinara kaznie se
za prekraj poslodavac sa svojstvom pravnog lica:
1) ako pozove na odgovornost predstavnika zaposlenih koji postupa u skladu sa zakonom
i kolektivnim ugovorom (lan 13);
2) ako zasnuje radni odnos sa licem mlaim od 18 godina ivota suprotno odredbama
ovog zakona (lan 25);
3) ako nije registrovao ugovor o radu kod nadlenog organa lokalne samouprave u
skladu sa odredbama ovog zakona (lan 46);
4) ako zaposlenom odredi prekovremeni rad suprotno odredbama ovog zakona (lan 53);
5) ako je izvrio preraspodelu radnog vremena suprotno odredbama ovog zakona (l. 57,
59. i 60);
6) ako zaposlenom koji radi nou ne obezbedi obavljanje poslova u toku dana suprotno
odredbama ovog zakona (lan 62);
7) ako zaposlenom koji radi u smenama ne obezbedi izmenu smena suprotno odredbama
ovog zakona (lan 63);
8) ako zaposlenom mlaem od 18 godina ivota odredi da radi suprotno odredbama ovog
zakona (l. 84, 87. i 88);
9) ako zaposlenom izmeu navrene 18. i 21. godine ivota odredi da radi suprotno
odredbama ovog zakona (lan 85);
10) ako ne obezbedi zatitu materinstva, kao i prava po osnovu nege deteta i posebne
nege deteta ili druge osobe u skladu sa odredbama ovog zakona (l. 89-100);
11) ako zaposlenom ne isplati naknadu zarade, naknadu trokova, odnosno drugo
primanje u skladu sa odredbama ovog zakona (l. 114-120);
12) ako zaposlenom ne dostavi obraun zarade u skladu sa odredbama ovog zakona
(lan 121);
13) ako ne vodi mesenu evidenciju o zaradi i naknadi zarade u skladu sa odredbama
ovog zakona (lan 122);
14) ako zaposlenom uskrati prava iz radnog odnosa suprotno odredbama ovog zakona
(lan 147);
15) ako donese odluku o udaljenju zaposlenog suprotno odredbama ovog zakona ili ako
zaposlenog udalji sa rada due od roka propisanog ovim zakonom (l. 165-170);
16) ako zaposlenom ponudi zakljuivanje aneksa ugovora suprotno odredbama ovog
zakona (l. 171-174);
17) ako odlui o pojedinanom pravu, obavezi ili odgovornosti zaposlenog a ne donese
reenje ili ga ne dostavi zaposlenom u skladu sa odredbama ovog zakona (lan 193);
18) ako ne postupi po reenju inspektora rada u skladu sa odredbama ovog zakona (lan
269).
Novanom kaznom od 300.000 do 500.000 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana
kaznie se preduzetnik.
Novanom kaznom od 30.000 do 50.000 dinara kaznie se za prekraj iz stava 1. ovog
lana odgovorno lice u pravnom licu.
lan 275.
Novanom kaznom od 400.000 do 600.000 dinara kaznie se za prekraj poslodavac sa
svojstvom pravnog lica:
1) ako zaposlenom uskrati pravo na godinji odmor (lan 68. i lan 75. stav 3);
2) ako zaposlenom koji je ostvario pravo na mirovanje radnog odnosa uskrati pravo da
se vrati na rad (lan 79);
3) ako zaposlenom ne obezbedi obavljanje poslova prema preostaloj radnoj sposobnosti,
odnosno drugog odgovarajueg posla (lan 101).
Novanom kaznom od 100.000 do 300.000 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana
kaznie se preduzetnik.
Novanom kaznom od 20.000 do 40.000 dinara kaznie se za prekraj iz stava 1. ovog
lana odgovorno lice u pravnom licu.
lan 276.
Novanom kaznom od 20.000 dinara kaznie se na licu mesta poslodavac sa svojstvom
pravnog lica i preduzetnik:
1) ako ne obezbedi vreme za odmor u toku dnevnog rada, dnevni i nedeljni odmor u
skladu sa odredbama ovog zakona (l. 64. do 67);
2) ako zaposlenom uskrati pravo na otpremninu u skladu sa odredbama ovog zakona
(lan 158);
3) ako zaposlenom uskrati pravo na otkazni rok, odnosno naknadu zarade u skladu sa
ovim zakonom (lan 189);
4) ako zaposlenom ne vrati uredno popunjenu radnu knjiicu (lan 204).
Novanom kaznom od 5.000 dinara za prekraj iz stava 1. ovog lana, kaznie se
odgovorno lice u pravnom licu.
Novanu kaznu iz, st. 1. i 2. ovog lana naplauje inspektor rada na licu mesta.
2) 10% zaposlenih kod poslodavca koji ima u radnom odnosu najmanje 100, a najvie
300 zaposlenih na neodreeno vreme;
3) 30 zaposlenih kod poslodavca koji ima u radnom odnosu preko 300 zaposlenih na
neodreeno vreme.
Program je duan da donese i poslodavac koji utvrdi da e doi do prestanka potrebe za
radom najmanje 20 zaposlenih u okviru perioda od 90 dana, iz razloga navedenih u stavu
1. ovog lana, bez obzira na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca.
lan 154.
Poslodavac je duan da, pre donoenja programa, u saradnji sa reprezentativnim
sindikatom kod poslodavca i republikom organizacijom nadlenom za zapoljavanje,
preduzme odgovarajue mere za novo zapoljavanje vika zaposlenih.
Program naroito sadri:
lan 155.
Otpremnina ne moe biti nia od treine zarade zaposlenog za svaku navrenu godinu
rada u radnom odnosu.
lan 159.
Zaradom u smislu lana 158. ovog zakona smatra se prosena mesena zarada
zaposlenog isplaena za poslednja tri meseca koja prethode mesecu u kojem se isplauje
otpremnina.
lan 160.
Zaposleni kome poslodavac posle isplate otpremnine iz lana 158. ovog zakona otkae
ugovor o radu zbog prestanka potrebe za njegovim radom ostvaruje pravo na novanu
naknadu i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje i zdravstvenu zatitu, u skladu sa
propisima o zapoljavanju.
lan 175.
Ako zaposleni otkae ugovor o radu zbog, od strane poslodavca uinjene povrede
obaveza utvrenih zakonom, optim aktom i ugovorom o radu, zaposleni ima sva prava
iz radnog odnosa, kao u sluaju da mu je nezakonito prestao radni odnos.
Poslodavac je duan da pre otkaza ugovora o radu u sluaju iz lana 179. ta. 1) - 6)
ovog zakona zaposlenog pisanim putem upozori na postojanje razloga za otkaz ugovora o
radu i da mu ostavi rok od najmanje pet radnih dana od dana dostavljanja upozorenja da
se izjasni na navode iz upozorenja.
U upozorenju iz stava 1. ovog lana poslodavac je duan da navede osnov za davanje
otkaza, injenice i dokaze koji ukazuju na to da su se stekli uslovi za otkaz i rok za
davanje odgovora na upozorenje.
Ako postoje olakavajue okolnosti ili ako priroda povrede radne obaveze ili nepotovanje
radne discipline nije dovoljan razlog za otkaz ugovora o radu, poslodavac moe u
upozorenju da zaposlenog obavesti da e mu otkazati ugovor o radu ako ponovo uini
istu ili slinu povredu, bez ponovnog upozorenja.
lan 181.
Poslodavac je duan da upozorenje iz lana 180. ovog zakona dostavi na miljenje
sindikatu iji je zaposleni lan.
Sindikat je duan da dostavi miljenje u roku od pet radnih dana od dana dostavljanja
upozorenja.
lan 182.
Ako otkae ugovor o radu zaposlenom u sluaju iz lana 179. taka 9) ovog zakona,
poslodavac ne moe na istim poslovima da zaposli drugo lice u roku od est meseci od
dana prestanka radnog odnosa.
Ako pre isteka roka iz stava 1. ovog lana nastane potreba za obavljanjem istih poslova,
prednost za zakljuivanje ugovora o radu ima zaposleni kome je prestao radni odnos.
lan 183.
Opravdanim razlogom za otkaz ugovora o radu, u smislu lana 179. ovog zakona, ne
smatra se:
1) privremena spreenost za rad usled bolesti, nesree na radu ili profesionalnog
oboljenja;
2) korienje porodiljskog odsustva, odsustva sa rada radi nege deteta i odsustva sa rada
radi posebne nege deteta;
3) odsluenje ili dosluenje vojnog roka;
4) lanstvo u politikoj organizaciji, sindikatu, pol, jezik, nacionalna pripadnost, socijalno
poreklo, veroispovest, politiko ili drugo uverenje ili neko drugo lino svojstvo
zaposlenog;
5) delovanje u svojstvu predstavnika zaposlenih, u skladu sa ovim zakonom;
6) obraanje zaposlenog sindikatu ili organima nadlenim za zatitu prava iz radnog
odnosa u skladu sa zakonom, optim aktom i ugovorom o radu.
5. Postupak u sluaju otkaza
1) Rok zastarelosti
lan 184.
Otkaz ugovora o radu iz lana 179. ta. 1), 2), 3), 5) i 6) ovog zakona poslodavac moe
dati zaposlenom u roku od tri meseca od dana saznanja za injenice koje su osnov za
davanje otkaza, odnosno u roku od est meseci od dana nastupanja injenica koje su
osnov za davanje otkaza.
Otkaz ugovora o radu iz lana 179. taka 4) ovog zakona poslodavac moe dati
zaposlenom najkasnije do isteka roka zastarelosti utvrenog zakonom za krivino delo.
lan 175.
lan 176.
Zaposlenom prestaje radni odnos nezavisno od njegove volje i volje poslodavca:
1) ako je na nain propisan zakonom utvreno da je kod zaposlenog dolo do gubitka
radne sposobnosti - danom dostavljanja pravnosnanog reenja o utvrivanju gubitka
radne sposobnosti;
2) ako mu je, po odredbama zakona, odnosno pravnosnanoj odluci suda ili drugog
organa, zabranjeno da obavlja odreene poslove, a ne moe da mu se obezbedi
obavljanje drugih poslova - danom dostavljanja pravnosnane odluke;
3) ako zbog izdravanja kazne zatvora mora da bude odsutan sa rada u trajanju duem
od est meseci - danom stupanja na izdravanje kazne;
4) ako mu je izreena mera bezbednosti, vaspitna ili zatitna mera u trajanju duem od
est meseci i zbog toga mora da bude odsutan sa rada - danom poetka primenjivanja te
mere;
5) u sluaju prestanka rada poslodavca, u skladu sa zakonom.
lan 172.
Uz ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora poslodavac je duan da zaposlenom u
pisanom obliku dostavi i razloge za ponudu, rok u kome zaposleni treba da se izjasni o
ponudi i pravne posledice koje mogu da nastanu odbijanjem ponude.
Zaposleni je duan da se izjasni o ponudi za zakljuivanje aneksa ugovora u roku koji
odredi poslodavac, a koji ne moe biti krai od osam radnih dana.
Smatra se da je zaposleni odbio ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora ako se ne
izjasni u roku iz stava 2. ovog lana.
Ako zaposleni prihvati ponudu za zakljuivanje aneksa ugovora, zadrava pravo da pred
nadlenim sudom osporava zakonitost tog ugovora.
Odredbe lana 185. st. 2 - 4. ovog zakona odnose se i na postupak dostavljanja reenja
iz stava 1. ovog lana.
Zatita pojedinanih prava
lan 194.
Optim aktom i ugovorom o radu moe se predvideti postupak sporazumnog reavanja
spornih pitanja izmeu poslodavca i zaposlenog.
Sporna pitanja u smislu stava 1. ovog lana reava arbitar.
Arbitra sporazumom odreuju strane u sporu iz reda strunjaka u oblasti koja je predmet
spora.
Rok za pokretanje postupka pred arbitrom jeste tri dana od dana dostavljanja reenja
zaposlenom.
Arbitar je duan da donese odluku u roku od 10 dana od dana podnoenja zahteva za
sporazumno reavanje spornih pitanja.
Za vreme trajanja postupka pred arbitrom zbog otkaza ugovora o radu, zaposlenom
miruje radni odnos.
Ako arbitar u roku iz stava 5. ovog lana ne donese odluku, reenje o otkazu ugovora o
radu postaje izvrno.
Odluka arbitra je konana i obavezuje poslodavca i zaposlenog.
lan 195.
Protiv reenja kojim je povreeno pravo zaposlenog ili kad je zaposleni saznao za
povredu prava, zaposleni, odnosno predstavnik sindikata iji je zaposleni lan ako ga
zaposleni ovlasti, moe da pokrene spor pred nadlenim sudom.
Rok za pokretanje spora jeste 90 dana od dana dostavljanja reenja, odnosno saznanja
za povredu prava.
Spor pred nadlenim sudom pravnosnano se okonava u roku od est meseci od dana
pokretanja spora.
Rokovi zastarelosti potraivanja iz radnog odnosa
lan 196.
Sva novana potraivanja iz radnog odnosa zastarevaju u roku od tri godine od dana
nastanka obaveze.
Iz zakona o radnim odnosima u drzavnim organima
lan 71.
Radi ostvarivanja svojih prava, zaposleni u dravnom organu, odnosno postavljena lica,
pismeno se obraaju funkcioneru koji rukovodi organom.
Protiv svakog reenja ili drugog akta kojim je odlueno o njegovim pravima i obavezama
zaposleni, odnosno postavljeno lice, ima pravo da podnese prigovor.
Prigovor se podnosi funkcioneru koji rukovodi dravnim organom u roku od 8 dana od
dana uruenja reenja ili drugog akta, a funkcioner je duan da o njemu odlui u roku od
15 dana od dana podnoenja prigovora.
Razmatrajui podneti prigovor, funkcioner preispituje svoju odluku i moe je izmeniti ili
dopuniti.
Zaposleni, odnosno postavljeno lice, ima pravo da podnese prigovor i u sluaju kad
funkcioner u roku od 15 dana od dana podnoenja zahteva ne odlui o pravu na koje se
zahtev odnosi.
Ako funkcioner u utvrenom roku ne odlui o podnetom prigovoru ili ako zaposleni,
odnosno postavljeno lice, nije zadovoljan odlukom funkcionera povodom podnetog
prigovora, zaposleni, odnosno postavljeno lice moe se obratiti nadlenom sudu u roku
od 15 dana.
Za vreme trajanja postupka pred arbitrom zbog otkaza ugovora o radu, zaposlenom
miruje radni odnos.
Ako arbitar u roku iz stava 5. ovog lana ne donese odluku, reenje o otkazu ugovora o
radu postaje izvrno.
Odluka arbitra je konana i obavezuje poslodavca i zaposlenog.
Iz zkona o mirnom resavanju radnih sporova
Individualni spor moe da se reava pred arbitrom, u skladu sa ovim zakonom, ako je
predmet spora:
1) otkaz ugovora o radu;
2) isplata minimalne zarade.
Ako meu stranama u individualnom sporu tee sudski postupak iz istog injeninog i
pravnog osnova, strane u sporu dune su da sudu zajedniki podnesu zahtev za prekid
postupka.
Ako arbitar smatra da je predmet spora raspravljen tako da moe da odlui, zakljuuje
raspravu.
lan 36.
Arbitar donosi reenje o predmetu spora u roku od 30 dana od dana otvaranja rasprave.
Reenje sadri:
1) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sedite strana u sporu;
2) izreku;
3) obrazloenje;
4) datum donoenja reenja;
5) ime, prezime i potpis arbitra.
Protiv reenja nije dozvoljena alba.
Reenje je pravnosnano i izvrno danom dostavljanja stranama u sporu, a ako je u
reenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom
roku, reenje postaje izvrno istekom tog roka.
lan 37.
Strane u sporu su dune da obaveste sud o donoenju reenja ako je postupak pred
sudom prekinut.
Sindikat ima pravo da bude obaveten od strane poslodavca o ekonomskim i radnosocijalnim pitanjima od znaaja za poloaj zaposlenih, odnosno lanova sindikata.
lan 210.
Poslodavac je duan da sindikatu obezbedi tehniko-prostorne uslove i pristup podacima i
informacijama neophodnim za obavljanje sindikalnih aktivnosti.
Tehniko-prostorni uslovi za obavljanje aktivnosti sindikata utvruju se kolektivnim
ugovorom ili sporazumom poslodavca i sindikata.
lan 211.
Ovlaeni predstavnik sindikata ima pravo na plaeno odsustvo radi obavljanja sindikalne
funkcije, u skladu sa kolektivnim ugovorom ili sporazumom poslodavca i sindikata,
srazmerno broju lanova sindikata.
Ako kolektivni ugovor ili sporazum iz stava 1. ovog lana nije zakljuen, ovlaeni
predstavnik sindikata za obavljanje sindikalne funkcije ima pravo:
1) na 40 plaenih asova rada meseno ako sindikat ima najmanje 200 lanova i po
jedan as meseno za svakih sledeih 100 lanova;
2) na srazmerno manje plaenih asova ako sindikat ima manje od 200 lanova.
Kolektivnim ugovorom ili sporazumom iz stava 1. ovog lana moe se utvrditi da
ovlaeni predstavnik sindikata u potpunosti bude osloboen obavljanja poslova za koje
je zakljuio ugovor o radu.
Ako kolektivni ugovor ili sporazum iz stava 1. ovog lana nije zakljuen, predsednik
podrunice i lan organa sindikata imaju pravo na 50% plaenih asova iz stava 2. ovog
lana.
lan 212.
Sindikalni predstavnik ovlaen za kolektivno pregovaranje, odnosno odreen za lana
odbora za kolektivno pregovaranje, ima pravo na plaeno odsustvo za vreme
pregovaranja.
lan 213.
Sindikalni predstavnik koji je odreen da zastupa zaposlenog u radnom sporu sa
poslodavcem pred arbitrom ili sudom ima pravo na plaeno odsustvo sa rada za vreme
zastupanja.
lan 214.
Sindikalni predstavnik koji odsustvuje sa rada u skladu sa l. 211 - 213. ovog zakona ima
pravo na naknadu zarade najmanje u visini osnovne zarade u skladu sa optim aktom i
ugovorom o radu.
Naknadu zarade iz stava 1. ovog lana plaa poslodavac.
Sindikat, u smislu lana 6. ovog zakona, moe da se osnuje u skladu sa optim aktom
sindikata.
lan 216.
Udruenje poslodavaca mogu da osnuju poslodavci koji zapoljavaju najmanje 5%
zaposlenih u odnosu na ukupan broj zaposlenih u odreenoj grani, grupi, podgrupi ili
delatnosti, odnosno na teritoriji odreene teritorijalne jedinice.
lan 217.
Sindikat i udruenje poslodavaca upisuju se u registar u skladu sa zakonom i drugim
propisom.
Nain upisa u registar sindikata i udruenja poslodavaca propisuje ministar.
Iz pravilnika o upisu sindikalnih organizacija u registar
lan 4.
Prijava za upis u Registar podnosi se ministarstvu nadlenom za poslove rada.
Prijavu iz stava 1. ovog lana podnosi ovlaeno lice sindikata na odgovarajuem obrascu
i to:
1) prijavu za upis sindikata - na obrascu broj 1;
2) prijavu za upis promene podataka - na obrascu broj 2;
3) prijavu za brisanje sindikata - na obrascu broj 3.
Ovlaenim licem, u smislu stava 2. ovog lana, za sindikate organizovane kod
poslodavca, smatra se lice koje je od sindikata iji je lan ovlaeno da podnese prijavu,
a u radnom je odnosu kod tog poslodavca.
lan 5.
Uz prijavu za upis sindikata u Registar, podnosi se:
1) akt o osnivanju sindikata;
2) ovlaenje za podnoenje prijave, koje sadri ime i prezime i broj line karte
ovlaenog lica.
U Registar ne mogu da budu upisane pod istim nazivom dve ili vie sindikalnih
organizacija osnovanih kod istog poslodavca, niti dva ili vie sindikata, odnosno saveza
sindikata pod istim nazivom.
4. Reprezentativnost sindikata
Sindikat se smatra reprezentativnim:
lan 218.
odbor
za
utvrdjivanje
lan 227.
Zahtev za utvrivanje reprezentativnosti u smislu lana 223. stav 2. i lana 224. ovog
zakona sindikat, odnosno udruenje poslodavaca, podnosi Odboru.
Uz zahtev se podnosi dokaz o ispunjenju uslova reprezentatavnosti iz lana 218. stav 1.
ta. 4) i 5) i l. 219-222. ovog zakona, a za sindikat kod poslodavca i dokaz o
ispunjenosti uslova iz lana 223. stav 2. ovog zakona.
Uz zahtev se dostavlja izjava lica ovlaenog za zastupanje i predstavljanje sindikata,
odnosno udruenja poslodavaca, o broju lanova.
Ukupan broj zaposlenih i poslodavaca na teritoriji odreene teritorijalne jedinice, u grani,
grupi, podgrupi ili delatnosti utvruje se na osnovu podataka organa nadlenog za
statistiku, odnosno drugog organa koji vodi odgovarajuu evidenciju.
Ukupan broj zaposlenih kod poslodavca utvruje se na osnovu potvrde poslodavca.
Poslodavac je duan da izda potvrdu o broju zaposlenih na zahtev sindikata.
3) Postupak po zahtevu
lan 228.
kod
poslodavca
uestvuju
O zahtevu iz lana 226. ovog zakona poslodavac odluuje reenjem na osnovu podnetih
dokaza o ispunjenju uslova reprezentativnosti, u roku od 15 dana od dana podnoenja
zahteva.
lan 229.
Odbor utvruje da li su zahtev i dokazi podneti u skladu sa lanom 227. ovog zakona.
Podnosilac zahteva duan je da na zahtev Odbora dostavi i pristupnice sindikatu,
odnosno sporazume i druge dokaze o pristupanju poslodavaca udruenju poslodavaca.
Podnosilac zahteva duan je da u roku od 15 dana otkloni nedostatke, ako uz zahtev nisu
podneti dokazi iz lana 227. ovog zakona.
Zahtev se smatra urednim i blagovremenim ako podnosilac zahteva otkloni nedostatke u
roku utvrenom u stavu 3. ovog lana.
lan 230.
Ministar na predlog Odbora donosi zakljuak o odbacivanju zahteva:
1) ako je sindikat kod poslodavca podneo zahtev pre podnoenja zahteva za utvrivanje
reprezentativnosti poslodavcu, odnosno pre isteka roka iz lana 223. stav 2. taka 1)
ovog zakona;
2) ako podnosilac zahteva ne otkloni nedostatke u roku utvrenom u lanu 229. stav 3.
ovog zakona.
lan 231.
Ministar Donosi reenje o utvrivanju reprezentativnosti sindikata, odnosno udruenja
poslodavaca, na predlog Odbora, ako su ispunjeni uslovi utvreni ovim zakonom.
Reenje iz stava 1. ovog lana donosi se u roku od 15 dana od dana podnoenja zahteva,
odnosno od dana otklanjanja nedostataka u smislu lana 229. stav 3. ovog zakona.
Ministar donosi reenje o odbijanju zahteva, na predlog Odbora, ako sindikat, odnosno
udruenje poslodavaca, ne ispunjava uslove reprezentativnosti utvrene ovim zakonom.
Protiv reenja iz st. 1. i 3. ovog lana moe se pokrenuti upravni spor.
lan 232.
Ministar moe da zahteva od Odbora preispitivanje predloga o utvrivanju
reprezentativnosti, u roku od osam dana od dana dostavljanja predloga, ako oceni da
nisu utvrene sve injenice bitne za utvrivanje reprezentativnosti.
Odbor je duan da se izjasni o zahtevu iz stava 1. ovog lana i dostavi konaan predlog
ministru u roku od tri dana od dana dostavljanja zahteva za preispitivanje predloga
Odbora.
Ministar je duan da postupi po predlogu iz stava 2. ovog lana i donese reenje u smislu
lana 231. ovog zakona.
4) Preispitivanje utvrene reprezentativnosti
lan 233.
Sindikat, poslodavci i udruenje poslodavaca mogu podneti zahtev za preispitivanje
utvrene reprezentativnosti po isteku roka od tri godine od dana donoenja reenja iz
lana 228. stav 2, lana 231. stav 1. i lana 232. stav 3. ovog zakona.
Preispitivanje reprezentativnosti sindikata kod poslodavca, utvrene reenjem
poslodavca, moe se pokrenuti na inicijativu poslodavca, odnosno na zahtev drugog
sindikata kod tog poslodavca.
lan 30.
Individualni spor moe da se reava pred arbitrom, u skladu sa ovim zakonom, ako je
predmet spora:
1) otkaz ugovora o radu;
2) isplata minimalne zarade.
Ako meu stranama u individualnom sporu tee sudski postupak iz istog injeninog i
pravnog osnova, strane u sporu dune su da sudu zajedniki podnesu zahtev za prekid
postupka.
1) Postupak pred arbitrom
lan 31.
Arbitar je duan da zakae raspravu u roku od tri dana od dana prijema predloga i
dokumentacije o predmetu spora i o tome obavetava strane u sporu.
Rasprava se odrava u prisustvu strana u sporu i arbitra.
Arbitar otvara raspravu i utvruje da li sva pozvana lica prisustvuju raspravi.
Ako jedna od strana u sporu neopravdano izostane sa rasprave arbitar moe da odri
raspravu u njenom odsustvu, uzimajui u obzir dokumentaciju koju je ta strana dostavila.
Svaka strana u sporu moe da povue predlog za pokretanje postupka pred arbitrom
najkasnije do dana otvaranja rasprave.
lan 32.
Odravanje rasprave je javno.
Arbitar moe da iskljui javnost na zahtev strana u sporu, ako za to postoje opravdani
razlozi.
lan 33.
Arbitar vodi raspravu, uzima izjave od strana u sporu i drugih lica u postupku, izvodi
dokaze i stara se da se u toku rasprave iznesu sve injenice relevantne za odluivanje.
Strane u sporu imaju pravo da se pred arbitrom izjasne o predmetu spora i odgovore na
navode druge strane u sporu.
Arbitar odluuje o odlaganju rasprave, po slubenoj dunosti ili na zahtev strane u sporu.
U sluaju iz stava 3. ovog lana arbitar je duan da zakae raspravu najkasnije u roku od
pet dana od dana odlaganja rasprave.
lan 34.
Arbitar moe da angauje vetaka.
Na vetaka se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o izuzeu arbitra.
lan 35.
Strane u sporu imaju pravo da daju zavrnu re na raspravi.
Ako arbitar smatra da je predmet spora raspravljen tako da moe da odlui, zakljuuje
raspravu.
lan 36.
Arbitar donosi reenje o predmetu spora u roku od 30 dana od dana otvaranja rasprave.
Reenje sadri:
1) ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sedite strana u sporu;
2) izreku;
3) obrazloenje;
4) datum donoenja reenja;
5) ime, prezime i potpis arbitra.
Protiv reenja nije dozvoljena alba.
Reenje je pravnosnano i izvrno danom dostavljanja stranama u sporu, a ako je u
reenju odreeno da se radnja koja je predmet izvrenja moe izvriti u ostavljenom
roku, reenje postaje izvrno istekom tog roka.
lan 37.
Strane u sporu su dune da obaveste sud o donoenju reenja ako je postupak pred
sudom prekinut.
Str 537-538
Prema odredbama zakona o strajku strajk se moze organizovati u preduzecu, ili drugom
pravnom licu, ili kod fizickog lica koje obavlja privrednu ili drugu delatnost ili uslugu
(poslodavac).
Strajk moze biti organizovan u grani odnosno delatnosti. Strajk moze biti organizovan i
kao generalni strajk. Strajk moze biti organizovan i kao strajk upozorenja, koji moe
trajati najduze jedan sat.
176. Oblici kolektivnog delovanja slini trajku (trajk revnosti; trajk sitne
sabotae; trajk protivnog smera)
177. Bojkot
lan 2.
Ovim zakonom ureuje se obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje.
Ovim zakonom ureuje se penzijsko i invalidsko osiguranje i za lica koja nisu obavezno
osigurana po ovom zakonu, a ukljuila su se u obavezno osiguranje.
lan 3.
Obaveznim penzijskim i invalidskim osiguranjem obezbeuju se prava za sluaj starosti,
invalidnosti, smrti i telesnog oteenja.
lan 8.
Sredstva za poveane obaveze koje nastaju usled sticanja i ostvarivanja prava pod
posebnim uslovima za odreene kategorije osiguranika obezbeuju se u budetu.
lan 9.
Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja obezbeuju se, odnosno ostvaruju kod republikih fondova za penzijsko i
invalidsko osiguranje (u daljem tekstu: fond).
IZ ZAKONA O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU
lan 1.
Ovim zakonom se ureuju prava iz zdravstvenog osiguranja zaposlenih i drugih graana,
obuhvaenih obaveznim zdravstvenim osiguranjem i organizacija i finansiranje
zdravstvenog osiguranja.
lan 2.
Obaveznim zdravstvenim osiguranjem zaposleni i drugi osiguranici utvreni ovim
zakonom (u daljem tekstu: osigurana lica) obezbeuju sebi i lanovima svojih porodica
pravo na zdravstvenu zatitu, pravo na novane naknade i druga prava utvrena ovim
zakonom.
lan 3.
Zdravstveno osiguranje za graane koji nisu obavezno osigurani po ovom zakonu,
odnosno osiguranje na vei obim i druge vrste prava iz zdravstvenog osiguranja za lica
koja nisu obavezno osigurana po ovom zakonu, moe se ustanoviti kao dobrovoljno
osiguranje, u skladu sa ovim zakonom.
lan 4.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja ne mogu se prenositi na druga lica, niti se
mogu nasleivati.
Novane naknade i pomoi iz zdravstvenog osiguranja koje su dospele za isplatu, a ostale
su neisplaene usled smrti osiguranog lica, mogu se nasleivati.
lan 5.
Sredstva za ostvarivanje prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja obezbeuju se
doprinosom za zdravstveno osiguranje i iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
Doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje plaaju osiguranici i poslodavci, u skladu
sa ovim zakonom.
Sredstva za zdravstveno osiguranje se mogu obezbeivati i ueem osiguranika u
trokovima odreenih vidova zdravstvene zatite, u skladu sa ovim zakonom.
lan 6.
Sredstva za ostvarivanje prava po osnovu obaveznog zdravstvenog osiguranja
obezbeuju se, a prava ostvaruju preko Republikog zavoda za zdravstveno osiguranje
(u daljem tekstu: Zavod), kojim upravljaju osiguranici, u skladu sa ovim zakonom.
IZ ZAKONA O IZBEGLICAMA
lan 1.
Srbima i graanima drugih nacionalnosti koji su usled pritiska hrvatske vlasti ili vlasti u
drugim republikama, pretnje genocidom, kao i progona i diskriminacije zbog njihove
verske i nacionalne pripadnosti ili politikog uverenja, bili prinueni da napuste svoja
prebivalita u tim republikama i izbegnu na teritoriju Republike Srbije (u daljem tekstu:
izbeglice) obezbeuje se, u skladu s odredbama ovog zakona, zbrinjavanje radi
zadovoljavanja njihovih osnovnih ivotnih potreba i omoguavanja socijalne sigurnosti.
Zbrinjavanje izbeglica obezbeuje Republika Srbija do sticanja uslova za njihov povratak
na podruja koja su napustili odnosno do obezbeivanja uslova za njihovu trajnu
socijalnu sigurnost.
Poloaj izbeglice utvruje se u skladu s odredbama ovog zakona.
lan 2.
Zbrinjavanje izbeglica obuhvata organizovani prihvat, privremeni smetaj, pomo u
ishrani, odgovarajuu zdravstvenu zatitu i materijalnu i drugu pomo.
Izbeglice imaju pravo na zapoljavanje i kolovanje, u skladu sa zakonom, i podleu
vojnoj odnosno radnoj obavezi pod istim uslovima kao i graani Republike Srbije.
Prava i obaveze iz st. 1. i 2. ovog lana izbeglice ostvaruju prema svom boravitu u
Republici Srbiji.
Nain i obim zbrinjavanja izbeglica propisuje Vlada Republike Srbije (u daljem tekstu:
Vlada).
------------------NAPOMENA:
Na osnovu odluke Saveznog ustavnog suda IU broj 18/94 i 253/01 ("Sl. glasnik RS", br.
45/02) utvruje se da odredba lana 2. stav 2. u delu koji glasi "vojnoj" nije saglasna sa
Ustavom SRJ i Konvencijom o statusu izbeglica ("Sl. list FNRJ", broj 7/60).
------------------IZ ZAKONA O RADNOM OSPOSOBLJAVANJU I ZAPOLJAVANJU INVALIDA
lan 1.
Ovim zakonom ureuje se radno osposobljavanje i zapoljavanje invalida i lica ometenih
u razvoju (u daljem tekstu: invalidi).
lan 2.
Radno osposobljavanje i zapoljavanje invalida, u smislu ovog zakona, obuhvata:
1) decu i omladinu ometenu u razvoju koja ne mogu da steknu obrazovanje i vaspitanje
po planovima i programima obrazovanja i vaspitanja za uenike ometene u razvoju;
2) decu i omladinu ometenu u razvoju koja stiu obrazovanje i vaspitanje po planovima i
programima obrazovanja i vaspitanja za uenike ometene u razvoju;
3) invalide rada, po propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji ne mogu da se
prekvalifikuju ili dokvalifikuju, odnosno zaposle pod optim uslovima;
lan 11.
Osiguranici zaposleni jesu:
1) lica u radnom odnosu, odnosno zaposlena u preduzeu, drugom pravnom licu,
dravnom organu, organu jedinice lokalne samouprave ili kod fizikih lica (u daljem
tekstu: poslodavac), izuzev lica iz lana 12. stav 1. taka 2) ovog zakona;
2) civilna lica na slubi u Vojsci i vojnim jedinicama i vojnim ustanovama;
3) izabrana ili postavljena lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu, odnosno
naknadu zarade;
4) lica koja su u skladu sa propisima o radu, u radnom odnosu odnosno zaposlena van
prostorija poslodavca;
lan 12.
1) lica koja, u skladu sa zakonom, samostalno obavljaju privrednu ili drugu delatnost,
ako nisu obavezno osigurana po osnovu zaposlenja;
2) lica koja su osnivai, odnosno lanovi privrednih drutava u skladu sa zakonom, koji u
njima rade, bez obzira da li su u radnom odnosu u privrednom drutvu iji su osniva
odnosno lan;
3) lica koja obavljaju poslove po osnovu ugovora o delu odnosno poslove po osnovu
autorskog ugovora, kao i poslove po osnovu drugih ugovora, kod kojih za izvren posao
ostvaruju naknadu (u daljem tekstu: ugovorena naknada), a nisu osigurani po drugom
osnovu;
4) svetenici i verski slubenici ako nisu obavezno osigurani po osnovu zaposlenja;
5) lica koja su prestala da obavljaju samostalnu delatnost, dok ostvaruju novanu
naknadu prema propisima o radu i zapoljavanju.
Radom u smislu stava 1. taka 2) ovog lana smatra se predstavljanje i zastupanje
privrednih drutava od strane njihovih osnivaa, odnosno lanova na osnovu upisa u
registar nadlenog suda, kao i obavljanje poslovodstvenih ovlaenja i poslova
upravljanja u skladu sa zakonom kojim se ureuje poloaj privrednih drutava.
lan 13.
Osiguranici - poljoprivrednici jesu lica za koja se, prema zakonu, smatra da se bave
poljoprivredom (poljoprivrednici, lanovi domainstva poljoprivrednika i lanovi
meovitog domainstva), ako nisu: osiguranici zaposleni, osiguranici samostalnih
delatnosti, korisnici penzija i na kolovanju.
3a) dravljani Republike Srbije zaposleni u inostranstvu, ako za to vreme nisu obavezno
osigurani kod stranog nosioca osiguranja, ili ako prava iz zdravstvenog osiguranja po
propisima te drave, ne mogu ostvarivati ili koristiti van njene teritorije;
4) zaposleni za ijim je radom prestala potreba dok ostvaruju novanu naknadu prema
propisima o radnim odnosima;
4a) zaposleni koji, u skladu sa propisima o radnim odnosima, koriste neplaeno odsustvo,
za vreme i u sluajevima utvrenim zakonom i kolektivnim ugovorom, ako nisu osigurani
po drugom osnovu;
5) lica koja po prestanku radnog odnosa ostvaruju pravo na naknadu zarade po ovom
zakonu;
6) nezaposlena lica dok primaju novanu naknadu prema propisima o pravima
nezaposlenih lica;
7) korisnici penzije i prava na novane naknade u vezi sa prekvalifikacijom ili
dokvalifikacijom i zapoljavanjem, koji su ova prava ostvarili prema propisima o
penzijskom i invalidskom osiguranju;
8) osnivai, odnosno vlasnici preduzea koji u njima nisu zasnovali radni odnos i vlasnici,
odnosno osnivai radnje, koji u njima obavljaju odreene poslove, ako nisu osigurani po
drugom osnovu;
9) lica koja u skladu sa zakonom samostalno obavljaju privrednu ili drugu delatnost, kao
osnovno zanimanje (u daljem tekstu: lica koja obavljaju samostalnu delatnost);
10) zemljoradnici koji se bave poljoprivredom, ako nisu osigurani po drugom osnovu;
11) lica koja, u skladu sa propisima o radnim odnosima, obavljaju privremene ili
povremene poslove, kao i odreene
poslove van prostorija poslodavca, ako nisu osigurana po drugom osnovu;
12) svetenici i verski slubenici (u daljem tekstu: verski slubenici), kao i monasi i
monahinje (u daljem tekstu: lica koja obavljaju verske funkcije);
13) dravljani Republike Srbije zaposleni u domainstvima dravljana Republike Srbije u
radnom odnosu u inostranstvu kod organizacije ije je sedite na teritoriji Republike;
14) dravljani Republike Srbije koji primaju penziju ili invalidninu iskljuivo od inostranog
nosioca osiguranja dok borave na teritoriji Republike Srbije;
15) strani dravljani i lica bez dravljanstva koja su, na teritoriji Republike Srbije,
zaposleni kod stranih pravnih ili fizikih lica, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije
odreeno, kao i kod meunarodnih organizacija i ustanova i stranih diplomatskih i
konzularnih predstavnitava, ako je takvo osiguranje predvieno meunarodnim
ugovorom;
16) strani dravljani koji
privatnih poslodavaca na
meunarodnoj tehnikoj
usavravanja na teritoriji
Osnivau, odnosno vlasniku radnje iz stava 1. taka 8. ovog lana prestaje svojstvo
osiguranika po tom osnovu za vreme privremene odjave radnje, ako za to vreme ne
plaa doprinos za zdravstveno osiguranje, sem za vreme trajanja privremene spreenosti
za rad nastale pre odjave radnje u skladu sa ovim zakonom.
lanovima porodice umrlog osiguranika, odnosno korisnika prava iz lana 27. ovog
zakona smatraju se:
1) brani drug;
2) deca (roena u braku ili van braka ili usvojena, pastorad koju je osiguranik, odnosno
korisnik prava izdravao, unuad, braa i sestre i druga deca bez roditelja, odnosno deca
koja imaju jednog ili oba roditelja koji su potpuno nesposobni za rad, a koju je
osiguranik, odnosno korisnik prava izdravao);
3) roditelji (otac i majka, ouh i maeha i usvojioci) koje je osiguranik, odnosno korisnik
prava izdravao.
Pravo na porodinu penziju moe ostvariti i brani drug iz razvedenog braka ako mu je
sudskom presudom utvreno pravo na izdravanje.
Udova stie pravo na porodinu penziju:
lan 29.
Dete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za
samostalan ivot i rad, nastala do uzrasta do koga se deci obezbeuje pravo na
porodinu penziju.
Dete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za
samostalan ivot i rad, nastala posle uzrasta do koga se deci obezbeuje pravo na
porodinu penziju, a pre smrti osiguranika odnosno korisnika prava, pod uslovom da ga
je osiguranik odnosno korisnik prava izdravao do svoje smrti.
Detetu kome je kolovanje prekinuto zbog bolesti, pravo na porodinu penziju pripada i
za vreme bolesti do navrenih godina ivota iz stava 2. ta. 1) do 3) kao i iznad tih
godina, ali najvie za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od kolovanja.
Invalidno dete, u skladu sa propisima o razvrstavanju dece ometene u razvoju i dete iz
stava 4. ovog lana, stie pravo na porodinu penziju i posle prestanka zaposlenja,
odnosno obavljanja samostalne delatnosti.
lan 37.
Osiguraniku koji u roku od 15 dana od dana prestanka privremene spreenosti za rad
postane privremeno nesposoban za rad od iste bolesti ili narednog dana od drugog
uzroka spreenosti za rad, rauna se ta spreenost kao produenje ranije spreenosti za
rad u pogledu osnova za naknadu, visine naknade i isplatioca.
2. Osnov za naknadu zarade
lan 38.
Osnov za utvrivanje naknade zarade (u daljem tekstu: osnov za naknadu) za
osiguranike iz lana 29. taka 1) ovog zakona, ini zarada utvrena u skladu sa
zakonom, optim aktom ili ugovorom o radu, koju bi osiguranik ostvario u mesecu za koji
se isplauje naknada zarade da nije nastupila privremena spreenost za rad, kao i
naknada zarade zbog rada sa skraenim radnim vremenom, odnosno naknada zarade
zbog rada na drugom odgovarajuem poslu u skladu sa propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
U osnov za naknadu zarade ne ulazi naknada zarade za vreme privremene spreenosti za
rad ostvarena u skladu sa ovim zakonom, naknada trokova u skladu sa propisima o radu
i druga primanja koja nemaju karakter zarade u skladu sa propisima o radu, optim
aktom ili ugovorom o radu.
lan 39.
(Brisan)
lan 40.
(Brisan)
lan 41.
Osiguraniku koji je pre nastupanja privremene spreenosti za rad radio u dve ili vie
organizacija, odnosno radio u organizaciji i obavljao samostalnu delatnost, osnov za
naknadu se utvruje prema ukupnoj zaradi ostvarenoj prema svim tim osnovima.
lan 42.
Osiguraniku iz lana 29. ta. 2) i 3) ovog zakona osnov za naknadu ini prosena
mesena osnovica na koju se plaaju doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje
utvrena u kalendarskom tromeseju koje prethodi tromeseju u kome je nastupio sluaj
po kome se stie pravo na naknadu, a ako je u prethodnom tromeseju bio osiguran
krae, osnov za naknadu ini ta osnovica utvrena prema vremenu za koje je bio
osiguran u prethodnom tromeseju.
Ako osiguranik iz stava 1. ovog lana u prethodnom tromeseju nije obavljao delatnost,
odnosno versku funkciju, osnov za utvrivanje naknade ini osnovica iz stava 1. ovog
lana utvrena za tekue kalendarsko tromeseje.
lan 43.
Ako privremena spreenost za rad osiguranika iz lana 29. ta. 2) i 3) ovog zakona traje
due od punog kalendarskog meseca, osnov za naknadu za svaki naredni mesec
privremene spreenosti za rad usklauje se prema kretanju prosene mesene zarade po
zaposlenom na teritoriji Republike, prema poslednjem objavljenom podatku republikog
organa nadlenog za poslove statistike.
3. Iznos naknade zarade
lan 44.
Naknada zarade koja se obezbeuje iz sredstava Zavoda u sluajevima iz lana 30. ovog
zakona iznosi 65% od osnova za naknadu i ne moe biti nia od minimalne zarade
utvrene u skladu sa zakonom.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, naknada zarade koja se obezbeuje iz sredstava Zavoda
iznosi 100% od osnova za naknadu i ne moe biti nia od minimalne zarade utvrene u
skladu sa zakonom, u sluajevima kada je uzrok spreenosti za rad:
1) povreda na radu i profesionalna bolest,
2) dobrovoljno davanje tkiva i organa, i
3) odravanje trudnoe.
lan 45.
Visina naknade zarade koju obezbeuje poslodavac iz svojih sredstava u sluajevima iz
lana 30. ovog zakona utvruje se u skladu sa propisima o radu i ovim zakonom.
Visina naknade zarade koju obezbeuje poslodavac iz svojih sredstava za sluajeve iz
lana 44. stav 2. ovog zakona iznosi 100% od osnova za naknadu i me moe biti nia od
minimalne zarade utvrene u skladu sa zakonom.
lan 45a
Zaposleni koji je privremeno spreen za rad za vreme dok njegov poslodavac
zaposlenima privremeno ne isplauje zarade, ima pravo na naknadu zarade u iznosu
minimalne zarade utvrene u skladu sa zakonom. Ako poslodavac naknadno isplati
zarade zaposlenima, naknada se odreuje u skladu sa ovim zakonom.
lan 46.
(Brisan)
lan 47.
Naknada zarade utvrena u skladu sa ovim zakonom, koja se obezbeuje iz sredstava
Zavoda za osiguranike iz lana 29. ta. 2) i 3) ovog zakona, osim za sluajeve iz lana
44. stav 2. ovog zakona, ne moe biti vea od 65% od prosene osnovice na koju je
osiguranik plaao doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje u prethodnom
kalendarskom polugou.
Za sluajeve iz lana 44. stav 2. ovog zakona, naknada zarade ne moe biti vea od
prosene osnovice na koju je osiguranik plaao doprinos za obavezno zdravstveno
osiguranje u prethodnom kalendarskom polugou.
lan 48.
Osiguraniku koji za vreme privremene spreenosti za rad radi sa skraenim radnim
vremenom (lan 31. ovog zakona), naknada zarade pripada srazmerno vremenu
provedenom na radu prema punom radnom vremenu.
lan 49.
Osiguraniku koji je za vreme korienja prava na naknadu zarade udaljen iz organizacije
u vezi sa pokrenutim krivinim ili disciplinskim postupkom ili je stavljen u pritvor,
naknada zarade se umanjuje srazmerno umanjenju u tim sluajevima naknade zarade po
propisima o radnim odnosima.
Ako krivini postupak protiv osiguranika iz stava 1. ovog lana bude obustavljen
pravosnanom sudskom odlukom ili ako bude osloboen optube ili je optuba protiv
njega odbijena, ali ne zbog nenadlenosti, i ako osiguraniku ne bude izreena mera koja
se moe izrei za teu povredu radne dunosti, isplatie mu se obustavljeni deo naknade
linog dohotka.
Osigurana lica imaju pravo na naknadu trokova prevoza prema najkraoj relaciji u visini
cene kotanja drugog razreda voza ili prevozne cene autobusa.
Izuzetno od stava 1. ovog lana, uzimajui u obzir prirodu oboljenja ili povrede naknada
trokova prevoza pripada i za druga sredstva javnog saobraaja ako je takav prevoz
neophodan.
Kao prevozno sredstvo osigurano lice moe da koristi, po nalogu lekarske komisije,
sanitetska kola (kola za hitnu pomo), a ako mu se i pored utvrene neophodnosti ne
mogu obezbediti sanitetska kola, naknadie mu se stvarni trokovi prevoza, ali najvie do
iznosa 15% od cene jednog litra benzina za svaki preeni kilometar.
lan 54.
U sluajevima u kojima po odredbama ovog zakona pripada naknada trokova prevoza
osigurana lica mogu na relacijama na kojima ne postoji organizovani javni saobraaj
koristiti privatno prevozno sredstvo (automobil i sl.) samo u hitnim i medicinski
opravdanim sluajevima.
Naknada prevoza iz stava 1. ovog lana pripada u visini stvarnih trokova, a iznosi
najvie 15% od cene jednog litra benzina za svaki preeni kilometar.
Ukoliko privatno prevozno sredstvo osigurano lice upotrebi na relaciji gde postoji sredstvo
javnog saobraaja koje je moglo biti s obzirom na prirodu bolesti i hitnost sluaja
korieno, naknada za prevoz pripada u visini cene prevoza sredstvom javnog
saobraaja.
lan 55.
Osigurano lice koje se za vreme boravka u drugom mestu (slubeni put, godinji odmor i
sl.) razboli, odnosno povredi nema pravo na naknadu trokova prevoza za povratak u
mesto zaposlenja odnosno prebivalita, sem ako postoji potreba posebnog prevoza.
lan 56.
Ako osigurano lice po drugim propisima ima pravo na besplatan prevoz, ne pripada mu
naknada trokova prevoza, a ako ima pravo na prevoz sa popustom, pripada mu deo
naknade u visini razlike do pune cene kotanja prevoza.
lan 57.
Osiguranom licu moe biti odreen pratilac za vreme putovanja ili za vreme putovanja i
boravka u drugom mestu, ako je to neophodno.
Kada je osiguranom licu odreen pratilac, pratiocu pripada naknada trokova prevoza
pod istim uslovima koji vae za obolelo osigurano lice.
Pratiocu pripada naknada trokova prevoza i kada se sam vraa u svoje mesto
prebivalita odnosno boravka, ili odlazi u drugo mesto, radi praenja osiguranog lica.
Ako se na leenje ili lekarski pregled u drugo mesto upuuje dete, smatra se da je
pratilac za vreme putovanja potreban ako je dete mlae od 18 godina.
lan 58.
Osiguranom licu moe pre putovanja da se isplati akontacija trokova prevoza.
Iznos akontacije iz stava 1. ovog lana utvruje se prema odobrenom prevoznom
sredstvu.
Osigurano lice je duno da pravda uzetu akontaciju u roku od 10 dana od dana zavrenog
putovanja, a ukoliko ne opravda akontaciju u tom roku, duno je da primljeni iznos vrati.
lan 59.
U sluaju smrti osiguranika iz lana 8. ta. 1. do 7. ovog zakona i lanova njihovih
porodica, licu koje izvri sahranu pripada naknada pogrebnih trokova.
Naknada pogrebnih trokova pripada u visini od 50% od prosene mesene zarade po
zaposlenom na teritoriji Republike, u pretposlednjem mesecu u odnosu na dan sahrane,
utvrene prema podatku republikog organa nadlenog za poslove statistike.
Kada se umrlo lice prevozi iz mesta u kome je umrlo u drugo mesto radi sahrane, a ovo
mesto je udaljeno vie od 100 km od mesta prebivalita, iznos naknade iz stava 2. ovog
lana uveava se za 50%, a u sluaju prevoza umrlog lica iz inostranstva ili njegove
sahrane u inostranstvu - ova naknada se uveava za 100%.
D) Dospelost prava i rok u kome se mogu ostvarivati prava
lan 60.
Naknada zarade dospeva istekom poslednjeg dana za koji osiguraniku pripada naknada
ako privremena spreenost za rad traje krae od jednog meseca, a ako traje jedan
mesec ili due, istekom poslednjeg dana u mesecu za svaki mesec u kome pripada
naknada zarade.
Naknada trokova prevoza dospeva za isplatu danom zavrenog putovanja u vezi sa
leenjem.
Naknada pogrebnih trokova dospeva za isplatu sledeeg dana nakon izvrene sahrane.
lan 61.
Zahtev za ostvarivanje novanih na knada i drugih prava iz zdravstvenog osiguranja
moe se podneti u roku od tri godine od dana dospelosti prava.
Zavod ima pravo na naknadu tete od lekara, odnosno organizacije koja obavlja
zdravstvenu slubu, ako mu nastane teta zbog nepravilnog leenja osiguranika.
lan 118.
Visina naknade tete utvruje se prema trokovima leenja i drugim trokovima s tim u
vezi, novanim naknadama isplaenim osiguraniku po odredbama ovog zakona i drugim
davanjima na teret Zavoda.
Pri utvrivanju visine tete ne uzimaju se u obzir iznosi plaenog doprinosa za
zdravstveno osiguranje.
lan 119.
Zavod ima pravo da zahteva naknadu tete i neposredno od zajednice osiguranja imovine
i lica koja je nastala upotrebom motornog vozila.
lan 120.
Po odredbama l. 113. do 119. ovog zakona naknadu tete moe zahtevati i organizacija
i drugi poslodavac koji pretrpi tetu u sprovoenju zdravstvenog osiguranja svojih
radnika, kao i drugi nosioci zdravstvenog osiguranja.
Na naknadu tete Zavodu, organizacijama, poslodavcima i drugim nosiocima
zdravstvenog osiguranja koju pretrpe u sprovoenju zdravstvenog osiguranja primenjuju
se odredbe Zakona o obligacionim odnosima.
lan 121.
Kada Zavod utvrdi da mu je u sprovoenju zdravstvenog osiguranja prouzrokovana teta
pozvae tetnika da u odreenom roku naknadi tetu.
Ako u ostavljenom roku teta ne bude naknaena, zahtev za naknadu tete Zavod moe
ostvariti tubom kod nadlenog suda.
aktivnost organizma i iziskuje vee napore u ostvarivanju ivotnih potreba, bez obzira na
to da li prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.
Osiguranik i lice iz lana 17. ovog zakona kod koga telesno oteenje prouzrokovano
povredom na radu ili profesionalnom boleu iznosi najmanje 30%, stie pravo na
novanu naknadu.
lan 38.
Telesna oteenja iz lana 37. ovog zakona, kao i procente tih oteenja utvruju
ministar nadlean za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja i ministar nadlean za
poslove zdravlja na predlog fonda.
lan 39.
Telesna oteenja razvrstavaju se prema teini u osam stepena, i to:
Procenat telesnog oteenja
Stepen
1.
100%
2.
90%
3.
80%
4.
70%
5.
60%
6.
50%
7.
40%
8.
30%
lan 40.
Kada kod osiguranika kod koga je ranije nastalo telesno oteenje prouzrokovano
povredom na radu ili profesionalnom boleu ispod 30% doe do pogoranja tog telesnog
oteenja ili nastane nov sluaj telesnog oteenja prouzrokovanog povredom na radu ili
profesionalnom boleu, tako da ukupno telesno oteenje iznosi 30% ili vie, osiguranik
stie pravo na novanu naknadu za telesno oteenje u odgovarajuem procentu prema
novom stepenu telesnog oteenja koji se odreuje na osnovu novog stanja ukupnog
telesnog oteenja.
Osiguranik kod koga nastane potpuni gubitak radne sposobnosti, stie pravo na
invalidsku penziju:
1) ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu;
2) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu - pod uslovom da je
gubitak radne sposobnosti nastao pre navrenja godina ivota propisanih za sticanje
prava na starosnu penziju utvrenih u lanu 19. taka 1) ovog zakona i da ima navrenih
pet godina staa osiguranja;
lan 19.
Osiguranik stie pravo na starosnu penziju:
1) kad navri 63 (mukarac), odnosno 58 (ena) godina ivota i najmanje 20 godina
penzijskog staa;
2) kad navri 65 (mukarac), odnosno 60 (ena) godina ivota i najmanje 15 godina
staa osiguranja; i
3) kad navri 40 (mukarac), odnosno 35 (ena) godina staa osiguranja i najmanje 53
godine ivota.
3) ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu - pod uslovom da je
gubitak radne sposobnosti nastao pre navrenja godina ivota propisanih za sticanje
prava na starosnu penziju utvrenih u lanu 19. taka 2) ovog zakona i da ima navrenih
pet godina staa osiguranja, pod uslovom da ne ispunjava uslove za sticanje prava na
starosnu penziju iz lana 19. taka 1) ovog zakona.
{ Mislim da se moze pod 2) i 3) objediniti recenicom: Ako je invalidnost prouzrokovana
povredom van rada ili boleu - pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti nastao pre
navrenja godina ivota propisanih za sticanje prava na starosnu penziju i da osiguranik
ima najmanje pet godina radnog staza. }
lan 26.
Osiguranik kod koga je invalidnost, prouzrokovana boleu ili povredom van rada,
nastala pre navrene 30 godine ivota stie pravo na invalidsku penziju:
1) kad je invalidnost nastala do navrene 20 godine ivota - ako ima godinu dana staa
osiguranja;
2) kad je invalidnost nastala do navrene 25 godine ivota - ako do nastanka invalidnosti
ima najmanje dve godine staa osiguranja;
3) kad je invalidnost nastala do navrene 30 godine ivota - ako do nastanka invalidnosti
ima najmanje tri godine staa osiguranja.
Invalidnost postoji kad kod osiguranika nastane 1potpuni gubitak radne sposobnosti
2zbog promena u zdravstvenom stanju
3prouzrokovanih apovredom na radu,
bprofesionalnom boleu, cpovredom van rada ili dboleu, 4koje se ne mogu otkloniti
leenjem ili medicinskom rehabilitacijom.
lan 22.
Povredom na radu, u smislu ovog zakona, smatra se povreda osiguranika koja se dogodi
u prostornoj, vremenskoj i uzronoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je
osiguran, prouzrokovana neposrednim i kratkotrajnim mehanikim, fizikim ili hemijskim
dejstvom, naglim promenama poloaja tela, iznenadnim optereenjem tela ili drugim
promenama fiziolokog stanja organizma.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nain iz stava 1. ovog lana,
koju osiguranik - zaposleni pretrpi pri obavljanju posla na koji nije rasporeen, ali koji
obavlja u interesu poslodavca kod koga je zaposlen.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nain iz stava 1. ovog lana,
koju osiguranik pretrpi na redovnom putu od stana do mesta rada ili obrnuto, na putu
preduzetom radi izvravanja slubenih poslova i na putu preduzetom radi stupanja na
rad, kao i u drugim sluajevima utvrenim zakonom.
Povredom na radu smatra se i oboljenje osiguranika koje je nastalo neposredno ili kao
iskljuiva posledica nekog nesrenog sluaja ili vie sile za vreme obavljanja posla po
osnovu koga je osiguran ili u vezi s njim.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nain iz st. 1. do 4. ovog lana,
koju osiguranik pretrpi u vezi s korienjem prava na zdravstvenu zatitu po osnovu
povrede na radu i profesionalne bolesti.
lan 23.
Povredom na radu smatra se i povreda prouzrokovana na nain predvien u lanu 22.
ovog zakona koju osiguranici pretrpe uestvujui:
1) u akcijama spasavanja ili odbrane od elementarnih nepogoda ili nesrea;
2) u vojnoj vebi ili u vrenju drugih obaveza iz oblasti odbrane zemlje utvrenih
zakonom;
3) na radnom kampu ili takmienju (proizvodnom, sportskom i dr.);
4) na drugim poslovima i zadacima za koje je zakonom utvreno da su od opteg
interesa.
lan 24.
Profesionalne bolesti, u smislu ovog zakona, jesu odreene bolesti nastale u toku
osiguranja, prouzrokovane duim neposrednim uticajem procesa i uslova rada na radnim
mestima, odnosno poslovima koje je osiguranik obavljao.
Profesionalne bolesti, radna mesta, odnosno poslovi na kojima se te bolesti pojavljuju i
uslovi pod kojima se smatraju profesionalnim bolestima, u smislu stava 1. ovog lana,
utvruju ministar nadlean za poslove penzijskog i invalidskog osiguranja i ministar
nadlean za poslove zdravlja, na predlog fonda.
Novana naknada za pomo i negu usklauje se na nain koji je ovim zakonom predvien
za usklaivanje penzija.
lan 20.
Osiguraniku kome se sta osiguranja rauna sa uveanim trajanjem, starosna granica za
sticanje prava na starosnu penziju, utvrena u lanu 19. ta. 1) i 2) ovog zakona,
sniava se zavisno od stepena uveanja staa za po jednu godinu, i to:
1) za svakih est godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se
efektivno provedenih 12 meseci rauna u sta osiguranja kao 14 meseci;
2) za svakih pet godina provedenih na radnom mestu, odnosno poslu na kome se
efektivno provedenih 12 meseci rauna u sta osiguranja kao 15 meseci;
3) za svake etiri godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se
efektivno provedenih 12 meseci rauna u sta osiguranja kao 16 meseci;
4) za svake tri godine provedene na radnom mestu, odnosno poslu na kome se efektivno
provedenih 12 meseci rauna u sta osiguranja kao 18 meseci.
Starosna granica iz stava 1. ovog lana moe se sniavati najvie do 53 godine ivota.
6. Odreene kategorije osiguranika
lan 42.
Osiguranici - zaposleni koji rade na poslovima na kojima se sta osiguranja rauna sa
uveanim trajanjem i koji mogu pod posebnim uslovima ostvariti pravo na penziju jesu:
deci. Udova koja u toku trajanja prava prema tom osnovu postane potpuno nesposobna
za rad, zadrava pravo na porodinu penziju dok postoji ta nesposobnost.
Udova koja do smrti branog druga, nije navrila 48 godina ivota ali je navrila 43
godine ivota, stie pravo na porodinu penziju kad navri 48 godina ivota.
Udova koja u toku trajanja prava na porodinu penziju steenog na nain iz stava 1. ta.
2) i 3) ovog lana navri 48 godina ivota, trajno zadrava pravo na porodinu penziju.
Udova kojoj pravo na porodinu penziju prestane pre navrene 48, ali posle navrene 43
godine ivota moe ponovo ostvariti pravo kad navri 48 godina ivota.
lan 30.
Udovac stie pravo na porodinu penziju:
1) ako je do smrti branog druga, navrio 53 godine ivota, ili
2) ako je, do smrti branog druga, ili u roku od jedne godine od dana smrti branog
druga, postao potpuno nesposoban za rad; ili
3) ako je, posle smrti branog druga, ostalo jedno dete ili vie dece koja imaju pravo na
porodinu penziju po tom branom drugu, a udovac obavlja roditeljsku dunost prema toj
deci. Udovac koji u toku trajanja prava po tom osnovu postane potpuno nesposoban za
rad, zadrava pravo na porodinu penziju dok postoji ta nesposobnost.
Udovac koji u toku trajanja prava na porodinu penziju steenog na nain iz stava 1. ta.
2) i 3) ovog lana navri 53 godine ivota, trajno zadrava pravo na porodinu penziju.
lan 31.
Dete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada do navrenih 15 godina ivota.
Posle navrenih 15 godina ivota dete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada
do zavretka kolovanja, ali najdocnije do navrenih:
1) 20 godina ivota, ako pohaa srednju kolu;
2) 23 godine ivota, ako pohaa viu kolu;
3) 26 godina ivota, ako pohaa fakultet.
Dete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za
samostalan ivot i rad, nastala do uzrasta do koga se deci obezbeuje pravo na
porodinu penziju.
Dete stie pravo na porodinu penziju i ona mu pripada dok traje nesposobnost za
samostalan ivot i rad, nastala posle uzrasta do koga se deci obezbeuje pravo na
porodinu penziju, a pre smrti osiguranika odnosno korisnika prava, pod uslovom da ga
je osiguranik odnosno korisnik prava izdravao do svoje smrti.
Detetu kome je kolovanje prekinuto zbog bolesti, pravo na porodinu penziju pripada i
za vreme bolesti do navrenih godina ivota iz stava 2. ta. 1) do 3) kao i iznad tih
godina, ali najvie za onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od kolovanja.
Invalidno dete, u skladu sa propisima o razvrstavanju dece ometene u razvoju i dete iz
stava 4. ovog lana, stie pravo na porodinu penziju i posle prestanka zaposlenja,
odnosno obavljanja samostalne delatnosti.
lan 76.
Najnii iznos penzije pripada osiguraniku koji ostvari pravo na starosnu, odnosno
invalidsku penziju ako mu je ta penzija manja od iznosa penzije utvrene po odredbama
ovog lana.
Najnia starosna, odnosno invalidska penzija odreuje se u visini iznosa usklaene
najnie penzije zateenih korisnika u Republikom fondu za penzijsko i invalidsko
osiguranje zaposlenih.
U prihode iz stava 1. ovog lana ne uzima se: dodatak na decu, roditeljski dodatak,
novana naknada po osnovu pomoi i nege, novana naknada za telesno oteenje,
primanja po osnovu nagrada, otpremnina zbog odlaska u penziju, kao i primanja po
osnovu uenikog i studentskog standarda.
lan 9.
Sredstva za penzijsko i invalidsko osiguranje, odnosno prava iz penzijskog i invalidskog
osiguranja obezbeuju se, odnosno ostvaruju kod republikih fondova za penzijsko i
invalidsko osiguranje (u daljem tekstu: fond).
IZ STATUTA REPUBLIKOG FONDA ZA PENZIJSKO I INVALIDSKO OSIGURANJE
ZAPOSLENIH
lan 150.
Penzijsko i invalidsko osiguranje obezbeuje i sprovodi fond.
Fond je pravno lice sa statusom organizacije za obavezno socijalno osiguranje u kome se
ostvaruju prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i obezbeuju sredstva za ovo
osiguranje.
Fond:
lan 151.
Nain rada, kao i druga pitanja od znaaja za rad upravnog odbora ureuju se statutom i
optim aktom fonda.
lan 160.
Upravni odbor:
1) donosi statut i druge opte akte fonda;
2) donosi akt o organizaciji fonda, u skladu sa statutom fonda, kao i druge akte u skladu
sa ovim zakonom;
3) utvruje osnovice za plaanje doprinosa za pojedine kategorije osiguranika, uz
saglasnost Vlade Republike Srbije;
4) (brisano)
5) donosi finansijski plan i godinji obraun fonda;
6) donosi srednjorone i godinje programe rada;
7) odluuje o poslovanju fonda;
8) sprovodi konkurs (oglas) o imenovanju direktora fonda;
9) odluuje o drugim pitanjima i obavlja druge poslove, u skladu sa zakonom i statutom
fonda.
Vlada Republike Srbije daje saglasnost na statut fonda i godinji program rada fonda.
Akte iz stava 1. taka 5) ovog lana, fond dostavlja u postupku i na nain utvren
propisima kojima se ureuje budetski sistem.
Akti iz stava 1. ta. 1) do 5) ovog lana, objavljuju se u "Slubenom glasniku Republike
Srbije".
Upravni odbor podnosi izvetaj o poslovanju fonda Vladi Republike Srbije, najkasnije do
31. marta tekue godine za prethodnu godinu.
lan 161.
Nadzorni odbor fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenih ima pet lanova, od
kojih po dva predstavnika osiguranika i poslodavaca i jednog predstavnika korisnika
prava.
lanove nadzornog odbora fonda iz stava 1. ovog lana imenuju: reprezentativni sindikati
organizovani na nivou Republike, u skladu sa zakonom kojim se ureuje rad - iz reda
osiguranika; reprezentativna udruenja poslodavaca organizovanih na nivou Republike, u
skladu sa zakonom kojim se ureuje rad - iz reda poslodavaca; udruenja penzionera
organizovanih na nivou Republike, koja imaju vie od 50.000 registrovanih lanova - iz
reda korisnika prava.
Udruenje penzionera iz stava 2. ovog lana podnosi dokaz o broju registrovanih lanova.
lan 162.
Nadzorni odbor fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje samostalnih delatnosti ima tri
lana, od kojih dva predstavnika osiguranika i jednog predstavnika korisnika prava.
lanove nadzornog odbora fonda iz stava 1. ovog lana imenuju: reprezentativna
udruenja poslodavaca organizovanih na nivou Republike, u skladu sa zakonom kojim se
ureuje rad - iz reda osiguranika i udruenja penzionera organizovanih na nivou
Republike, koja imaju vie od 50.000 registrovanih lanova - iz reda korisnika prava.
Udruenje penzionera iz stava 2. ovog lana podnosi dokaz o broju registrovanih lanova.
lan 163.
Nadzorni odbor fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje poljoprivrednika ima tri lana,
od kojih dva predstavnika osiguranika i jednog korisnika prava.
lan 165.
lan 166.
lan 167.
se od dana nastanka invalidnosti, ali najvie za est meseci unazad od dana podnoenja
zahteva.
lan 113.
Novana naknada za telesno oteenje isplauje se od dana nastanka telesnog oteenja,
ali najvie za est meseci unazad od dana podnoenja zahteva, ako je telesno oteenje
postojalo pre podnoenja zahteva.
lan 114.
Osiguranik odnosno korisnik prava na novanu naknadu za telesno oteenje koji po
posebnim propisima stekne pravo na novanu naknadu po osnovu istog telesnog
oteenja moe po sopstvenom izboru da koristi samo jedno od tih prava, ako posebnim
propisima nije drukije odreeno.
lan 115.
Ako u stanju invalidnosti, odnosno stepenu telesnog oteenja nastupe promene koje su
od uticaja na utvrena prava, ta prava prestaju, menjaju se odnosno stiu se nova
prava, i to:
1) ako je promena utvrena na zahtev osiguranika - od prvog dana narednog meseca po
podnoenju zahteva;
2) ako je promena utvrena na zahtev osiguranika nastala posle podnetog zahteva - od
prvog dana narednog meseca posle nastale promene;
3) ako je promena utvrena po slubenoj dunosti od prvog dana narednog meseca po
donoenju prvostepenog reenja o odreivanju prava po osnovu utvrene promene.
lan 116.
Porodina penzija isplauje se kao jedna penzija i kada je odreena za vie korisnika, ako
korisnici ne zahtevaju da im se penzija isplauje odvojeno.
Ako porodina penzija pripada samo lanovima ue porodice ili samo lanovima ire
porodice, a neki od njih ive odvojeno, ukupna porodina penzija deli se na jednake
delove.
Ako porodina penzija pripada i lanovima ue porodice i lanovima ire porodice, a neki
od njih ive odvojeno, ta penzija se prethodno deli na deo koji pripada lanovima ue
porodice i deo koji pripada lanovima ire porodice, pa se svaki deo dalje rasporeuje na
jednake delove.
lan 117.
Ako porodinu penziju koriste dva ili vie lanova porodice, pa nekom od njih prestane
pravo na penziju, ostalim lanovima koji imaju pravo na porodinu penziju ponovo se
odreuje visina penzije. Tako odreena visina penzije pripada od prvog narednog dana u
odnosu na dan kada je korisniku prestalo pravo na penziju.
Ako se isplata porodine penzije obustavi, ili ako pravo koje pripada pojedinom lanu
porodice miruje, porodina penzija se ponovo ne odreuje.
Ako se korisniku porodine penzije, zbog zaposlenja, odnosno obavljanja delatnosti po
osnovu koje je obavezno osiguran ili zbog korienja starosne ili invalidske penzije, ne
isplauje porodina penzija koja mu pripada, ostalim lanovima ue porodice isplauje se
za to vreme porodina penzija u visini koja se odreuje kao da korisnik penzije nema
pravo na porodinu penziju.
lan 118.
Pravo na porodinu penziju prestaje lanu porodice koji usled nastale promene vie ne
ispunjava uslove za sticanje i korienje tog prava.
Obavezno osigurana lica iz lana 105. ovog zakona imaju pravo na novanu naknadu ako
su bila osigurana najmanje 12 meseci neprekidno ili s prekidima u poslednjih 18 meseci.
Neprekidnim osiguranjem iz stava 1. ovog lana smatra se i prekid osiguranja krai od 30
dana.
lan 105.
Obavezno osigurano lice za sluaj nezaposlenosti kod Nacionalne slube je:
1) zaposleni koji u skladu sa propisima o radu ostvaruje zaradu odnosno naknadu
zarade;
2) lice koje obavlja privremene i povremene poslove, osim lica iz lana 5. stav 1. ovog
zakona;
3) izabrano ili imenovano lice koje za svoj rad prima platu, odnosno naknadu plate;
4) fiziko lice koje u skladu sa zakonom samostalno obavlja privrednu i drugu delatnost
kao osnovno zanimanje (u daljem tekstu: preduzetnik);
5) osniva, odnosno suosniva preduzea.
lan 109.
Nezaposleni ima pravo na novanu naknadu u sluaju:
1) prestanka potrebe za obavljanjem poslova, u skladu sa zakonom;
2) steaja, likvidacije i u svim drugim sluajevima prestanka rada poslodavca, u skladu
sa zakonom;
3) neostvarivanja predvienih rezultata rada, odnosno utvrene nesposobnosti za rad u
skladu sa zakonom;
4) premetaja branog druga, u skladu sa posebnim propisima;
5) ako je bilo zaposleno u inostranstvu, u skladu sa zakonom.
Pravo na novanu naknadu pripada i nezaposlenom koji je bio u radnom odnosu na
odreeno vreme ili je obavljao privremene i povremene poslove, osim lica iz lana 5. stav
1. ovog zakona.
lan 5.
Nezaposlenim, u smislu ovog zakona, ne smatra se redovan uenik, student vie kole i
osnovnih studija (u daljem tekstu: student), penzionisano lice i zemljoradnik koji obavlja
zemljoradniku delatnost i obavezno je osiguran po osnovu katastarskog prihoda.
Nezaposlenim se ne smatra i lice kome miruju prava iz radnog odnosa, u skladu sa
zakonom.
Nezaposleni kome je radni odnos prestao na osnovu pismenog sporazuma sa
poslodavcem na inicijativu zaposlenog ili otkaza ugovora o radu ili ugovora o
privremenim i povremenim poslovima od strane zaposlenog ili otkazom ugovora o radu ili
ugovora o privremenim i povremenim poslovima od strane poslodavca ako postoji
3. Stalna i ad hoc,
4. Inokosna i kolektivna,
5. Posebna vrsta-sama strana bira da li e da posreduje ili da reava spor u sv. arbitra.
MIRITELJ- lice koje prua pomo stranama u kolektivnom sporu sa ciljem da zakljue sporazum o reenju spora.
ARBITAR-reava spor.
REPUBLIKA AGENCIJA ZA MIRNO REAVANJE RADNIH SPOROVA je posebna organizacija koja obavlja
strune poslove koji se odnose na: mirno reavanje individualnih i kolektivnih sporova, izbor miritelja i arbitara,
voenje njihovog imenika, struno usavravanje, odluivanje o izuzeu, evidenciju o postupcima mirnog
reavanja sporova i dr.
INDIVIDUALNI SPOR SE RAAVA PRED ARBITROM AKO JE PREDMET SPORA OTKAZ UG. O RADU ILI
ISPLATA MINIMALNE ZARADE.
5. Povrede u vezi sa korienjem prava na zdr.zatitu po osnovu povrede na radu ili prof.bolesti,
6. Sve navedene povrede koje osiguranici pretrpe uestvujui:
- u akcijama spasavanja,
- vojnoj vebi ili dr.obaveza u oblasti odbrane zemlje,
-na random kampu ili takmienju,
-na dr.poslovima I zadacima koji su utvreni zakonom.
PROFESIONALNE BOLESTI su odreene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane duim neposrednim
uticajem procesa I uslova rada na radnim mestima ili posovima koje je osiguranik obavljao.
INVALIDSKA PENZIJA:
1. Ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom boleu,
2. Ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili boleu, pod uslovom da je gubitak radne sposobnosti
nastao pre navrenja god.ivota propisanih za sticanje prava na starosnu penziju I da ima navrenih 5 god.staa
osiguranja.
OSIGURANIK KOD KOGA JE INVALIDNOST PROUZROKOVANA BOLEU ILI POVREDOM VAN RADA
NASTALA PRE NAVRENE 30 GOD.:
1. Kada je invalidnost nastala do navrene 20 god.ivota-ako ima 1god.staa osiguranja,
2. Do navrene 25.god.-najmanje 2 god.staa osiguranja,
do navrene 30god.-najmanje 3 god.staa osiguranja
FOND:
1. Osigurava na PIO sva lica koja su obavezno osigurana i koja su se ukljuila u ovo osiguranje,
2. Utvruje osnovice za plaanje doprinosa u skladu sa zakonom,
3. Obezbeuje namensko i ekonomino korienje sredstava, stvara rezerve za osiguranje i stara se o uveanju
sredstava na ekonomskim osnovama,
4. Obezbeuje neposredno, efikasno, racionalno i zakonito ostvarivanje prava iz PIO i organizuje obavljanje
poslova za sprovoenje osiguranja,
5. Vri kontrolu prijavljivanja na osiguranje i svih podataka za sticanje, korienje i prestanak prava,
6. Organizuuje i sporovodi PIO i obavlja dr.poslove u skl.sa zakonom i statutom.
ORGANI FONDA:
1. Upravni odbor,
2. Izvrni odbor,
3. Direktor
PRIHOD FONDA INE SREDSTVA:
1. Doprinosa za obavezno PIO,
2. Za PIO koja se u slaajevima i pod uslovima utvrenim zakonom obezbeuju u budetu,
3. Od imovine kojom raspolae fond,
4. Od kamata ostvarenih plasmanom slobodnih sredstava poslovnom bankarstvu, na tritu novca ili kupovinom
obveznica iji je emitent drava,
5. Subvencija i donacija,
6. Ostvarena prodajom drutvenog kapitala, dr.javnih preduzea ili njihovih delova,
7. Dividende na akcije na osnovu ranijih ulaganja i iz drugih izvora.
SREDSTVA SE KORISTE ZA:
1. Isplatu penzija i novanih naknada iz PIO,
2.Trokove za rad organa fonda i obavljanje analitikih, finansijskih,administrativnih, tehnikih i dr.poslova za
sprovoenje PIO,
3. Dr.obaveze utvrene zakonom
Visina starosne i invalidske penzije odreuje se tako to se lini bodovi pomnoe sa vrednou opteg boda na
dan ostvarivanja prava.
Lini bodovi utvruju se mnoenjem linog koeficijenta osiguranika i njegovog penzijskog staa.
GODINJI LINI KOEFICIJENT predstavlja odnos ukupne zarade, osnovice osiguranja i visine ugovorene
naknade osiguranika, za svaku kalendarsku godinu i prosene godinje zarade u Republici za istu kalendarsku
godinu.
Godinji lini koeficijent moe biti najvie 5.
LINI KOEFICIJENT utvruje se tako to se zbir godinjih linih koeficijenata podeli sa periodom za koje su
obraunati.
Penzijski sta moe najvie iznositi 45 god.
USKLAIVANJE PENZIJE
Penzija se od 1. aprila do 1. oktobra tekue godine usklauje na osnovu statistikih podataka, sa kretanjem
trokova ivota na teritoriji Republike u prethodnih 6 meseci. Usklaivanje penzije vri se na osnovu podataka
organa nadlenih za poslove statistike.