EUROPSKO PRAVO

I.

EUROPSKO PRAVO
PRAVNIH POREDAKA

KAO

SUSTAV

ISPREPLETENIH

1. Objasnite to znai europsko pravo u uem smislu.

U samoj sredinjici europske suradnje i integracije su 3 europske zajednice:
- Europska zajednica za ugljen i elik ( EZU )
- Europska zajednica ( EZ ); biva Europska ekonomska zajednica
- Europska zajednica za atomsku energiju ( EURATOM )
Te 3 zajednice su usko povezane zajednikim tijelima (Europski parlament, Vijee,
Komisija, EU-sud), a Ugovorom iz Maastrichta 1992. proirena je njihova suradnja na jo 2
nove oblasti (2. i 3. stup). Uglavnom, pravo tih triju zajednica ili "pravo Zajednice", kao i
propisi o novim oblicima suradnje u okviru EU ine europsko pravo u uem smislu.
2. Objasnite to su tri stupa europske unije.
Prvi stup, koji je i najvaniji, ine tri zajednice ( EZU, EZ, EURATOM ),
Drugi stup ini zajednika vanjska i sigurnosna politika,
Trei stup ini policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima.
3. Koje su najvanije razlike izmeu prava Zajednice i prava Europske unije?
Pravo Zajednice ini zasebni pravni poredak koji vrijedi ne samo u odnosu na drave
lanice, ve neposredno utvruje prava i obveze pojedinaca, budui da su drave-lanice triju
zajednica prenijele svoju suverenu vlast tijelima Zajednice i tako im omoguile da oni
umjesto njih reguliraju prava i obveze pojedinaca. To vrijedi za osnivake ugovore triju
zajednica ("primarno" pravo Zajednice), ali obuhvaa i pravo koje tijela Zajednice donose
temeljem tih ugovora ("sekundarno"pravo).
Pravo Europske unije, znai pravo mjerodavno za drugi i trei stup; ne primjenjuje
se neposredno na pojedince. Naime, suradnja na podruju vanjske i sigurnosne politike, te
policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima imaju uobiajene ugovorne oblike
meudravne suradnje; obvezujui zakljuci neposredno obvezuju same drave-lanice. Pri
donoenju takvih odluka odluujuu ulogu nemaju neka nezavisna tijela zajednice, ve vlade
kao zastupnici drava, pa se ovaj oblik suradnje zove i meuvladina suradnja.

4. Objasnite to ini europsko pravo u irem smislu (najvaniji oblici institucionalne

suradnje i njihove najvanije karakteristike).
Europsko pravo u irem smislu ine svi oblici institucionalizirane suradnje koji stoje
uz bok EU - odnosno, razne organizacije meudravne suradnje u Europi meu kojima su
najvanije: Vijee Europe, ZAS, OESS, EFTA, OECD.
a) Vijee Europe
-

utemeljeno 1949.g. kao zajednica "ZAPADNO" orijentiranih europskih drava, no

naknadno su primljene i brojne drave iz biveg "ISTONOG BLOKA", pa je to
danas jedan sveeuropski forum koji se temelji na naelima pravne drave i
demokracije. U okviru tog tijela formirani su neki zajedniki europski temeljni
pravni standardi, donoenjem Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda, s brojnim kasnijim protokolima, te naroito kroz sudsku praksu
Europskog suda za ljudska prava.

b) Zapadnoeuropski savez (ZES)

-

nastao kao obrambeni savez zapadnoeuropskih zemalja, ali danas ima uglavnom
mirotvorno-sigurnosnu funkciju, u vidu Ureda za europsku sigurnost, kao europska
inaica NATO-a. Ugovor iz Maastrichta upuuje na ZES kao sastavni dio razvoja
EU (zajednika sigurnosna politika).

c) Europska organizacija za sigurnost i suradnju OESS

-

osnovana 1975. zavrnim aktom iz Helsinkija ovrsnuta tijekom transformacije

istone Europe, tj. Parikom poveljom 1990. Takoer radi na ostvarenju zajednike
vanjske i sigurnosne politike, tj. jaanju demokracije, ljudskih prava, spreavanju
sukoba itd.

d) Europsko udruenje za slobodnu trgovinu EFTA

-

osnovano 1960. kao alternativa za drave nelanice EZ, ali se takoer razvija unutar
sustava Zajednice i EU.

e) Organizacija za europsku ekonomsku suradnju i razvoj OEES

-

utemeljena 1948. kao reakcija na Maralov plan SAD-a, tada je to bila Organizacija
za Europsku ekon. suradnju a od 1961. postaje OECD- prerasla je europske okvire,
postaje forum gospodarske suradnje 29 najvanijih industrijskih zemalja zapadnog
svijeta.

5. Objasnite razliku izmeu ciljeva pojedinih institucija koje su dio europskog prava u
irem smislu i ciljeva Europskih zajednica.
Institucije koje ine europsko pravo u irem smislu, kao to je Vijee Europe, imaju za
cilj jedinstvo europskih drava na temelju nekih duhovno-povijesnih korijena; tu se istie
ideja o "zajednici vrijednosti" utemeljena na naelima pravne i socijalne drave; na taj nain
se moe premostiti razliitost u politikoj i gospodarskoj sferi.
Europske zajednice pak imaju bitno pretencioznije, vie gospodarsko-politike ciljeve
kao to je monetarna unija, zajedniko dravljanstvo i sl., odnosno funkcionalnu integraciju.
Naime, u tom sustavu postoje supranacionalna tijela koja nezavisno oblikuju svoju volju i u
pojedinim oblastima potiskuju suverene ovlasti drava-lanica u odnosu na pojedince.

6. Objasnite razliku izmeu pojma Europske unije i Europskih zajednica.

Europska unija je iri pojam, a obuhvaa 3 europske Zajednice koje ine njezin 1.stup,
te postojee oblike suradnje meu njima; koji ine 2. i 3. stup EU. Znai, europske zajednice
ine onaj kljuni, najvaniji dio EU, njezin 1.stup.
7. Razlikovanje izmeu Vijea europske zajednice i Europskog vijea!
Vijee europske zajednice je samo tijelo triju Eu-zajednica, zasjeda u sastavu s
ministrima iz odreenih podruja pa se zove i "Ministarsko vijee".
Europsko vijee je vrhovno tijelo za donoenje odluka u Europskoj uniji; ine ga
efovi drava i vlada, te predsjednik Europske komisije (to nije Vijee Europe!).
2. VIJEE EUROPE
1. Navedite najvanije ciljeve i objasnite strukturu Vijea Europe.
Vijee Europe je meunarodna organizacija osnovana 1949. sa sjeditem u
Strassbourgu. Osnovni ciljevi:
- ostvarivanje veeg jedinstva izmeu svojih lanica radi
- ouvanja i promicanja ideala i naela koji su njihova zajednika batina te
- poticanje njihovog ekonomskog i socijalnog napretka.
Ostvarenje ciljeva:
- raspravljanjem pitanja od zajednikog interesa, sklapanjem sporazuma i
zajednikom akcijom na ekonomskom, socijalnom, kulturnom, pravnom, znanstvenom i
administrativnom polju, kao i ouvanjem i razvojem ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Struktura (2 tijela):
1)

Odbor ministara ine ga ministri vanjskih poslova ili posebni

opunomoenici
drava lanica, izvrno tijelo Vijea
2) Savjetodavna skuptina parlament svake drave-lanice alje u Skuptinu
tono unaprijed utvreni broj zastupnika (2-18).
Oba tijela donose vanije odluke 2/3 veinom glasova.
Vijee Europe danas ima 43 drave lanice (i RH). Drave se primaju na poziv Odbora, a
samo primanje je postalo oznaka kvalitete demokracije i vladavine prava u nekoj zemlji. No,
Odbor moe i suspendirati pravo zastupanja, pa ak i traiti iskljuenje neke drave, u sluaju
ozbiljnijih krenja temeljnih naela.
2. Koji su najvaniji ugovori Vijea Europe?
1950. Europska konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda + 11 protokola
(najvaniji multilateralni ugovor u okviru Vijea Europe); potpisana u Rimu 1950.g.,
a stupila na snagu 1953.g. nakon ratifikacije 10 drava-lanica. Sve drave-lanice
Vijea Europe su lanice konvencije.
1955. Europska konvencija o nastanjivanju
1957. Europska konvencija o mirnom rjeavanju sporova

1961. Europska socijalna povelja

1972. Europska konvencija o dravnom imunitetu
1977. Europska konvencija o borbi protiv terorizma
1987. Europska konvencija o spreavanju muenja i neovjenog ili
poniavajueg postupanja ili kanjavanja
1992. Europska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima
1995. Okvirna konvencija o zatiti nacionalnih manjina
NOVIJE:
1997. Konvencija o zatiti ljudskih prava i ljudskog dostojanstva u biologiji i medicini
1997. Dodatni protokol o zabrani kloniranja ljudskih bia
1997. Europska konvencija o dravljanstvu

3. EUROPSKA KONVENCIJA ZA ZATITU LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH

SLOBODA KAO SVEEUROPSKI TEMELJNI PRAVNI STANDARD
1. Objasnite znaenje Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Ima posebno znaenje za razvoj meunarodne zatite ljudskih prava, te predstavlja
prvi efikasan mehanizam provoenja zatite ljudskih prava na meunarodnoj razini, u okviru
sudski ureenog postupka. Konvencijom su oformljeni zajedniki europski standardi
temeljnih prava, pa samo pristupanje neke drave konvenciji znai visoku razinu zatite, a uz
to, drave-lanice konvencije ujednaavaju svoje pravne poretke prema konvencijskim
standardima. Osim toga, u nekim dravama, gdje je ustavnopravna kontrola zakona slabija ili
nedostatna (npr. u Francuskoj), pravna zatita prema konvenciji predstavlja neku vrstu
zamjene ustavne sudbenosti.
2. Koja tijela predvia Konvencija?
3. Pojasnite vanost 11. protokola na Konvenciju!
Konvencijski sustav zatite je u poetku bio formiran dvostupanjski, tj. stvorena su
dva tijela:
1) Europska komisija za ljudska prava
2) Europski sud za ljudska prava.
Komisija je imala selektivnu i posredniku ulogu, tj. prije odluke Suda prethodio je postupak
pred Komisijom. No, to se pokazalo presloenim pa se sustav pravne zatite temeljito mijenja
1995.g. jedanaestim protokolom na konvenciju. Taj protokol predvia spajanje Komisije i
Suda u jedno tijelo, Stalni Europski sud za ljudska prava u Strassbourgu, koji je zapoeo s

radom u studenom 1998.g. Ima svoje stalne suce iji broj odgovara broju drava-lanica
konvencije. Novi sustav uveo je 3 tijela:
a. Odbori od 3 suca provode prethodni postupak kod individualnih zahtjeva (u
pogledu doputenosti)
b. Vijee od 7 sudaca nadleno za odluivanje o doputenosti i osnovanosti
individualnih zahtjeva, kao i o meudravnim zahtjevima
c. Veliko vijee od 17 sudaca odluuje o bitnim pravnim pitanjima.
Uz novi Sud i dalje postoji Odbor ministara Vijea Europe kao konvencijsko tijelo s
"politikim utjecajem". Odbor moe od Suda zahtijevati savjetodavno miljenje o raznim
pitanjima iz konvencije, a takoer i nadzire izvrenje konanih presuda Suda.
4. Koja su najvanija prava koja jami Konvencija?
b) temeljna ljudska prava
a. pravo na ivot, zabrana muenja i neovjenog postupanja,
zabrana ropstva i prisilnog rada

c) zatita osobnih sloboda

d) sudska postupovna prava
b. jamstva postupka u pravnoj dravi

e) posebna prava
c. zatita privatne sfere, sloboda savjesti i vjeroispovijesti,
sloboda izraavanja miljenja, sloboda okupljanja i
udruivanja

f) pravo na brak i obitelj

g) zatita prava vlasnitva (protokol br.1)
h) zabrana smrtne kazne (protokol br. 6)
5. Tko moe pokrenuti postupak pred Sudom?
Svaka drava ugovornica koja se poziva na krenje Konvencije od strane druge
drave. Svaka fizika osoba, nevladina organizacija ili skupina pojedinaca moe se obratiti
sudu putem pojedinanog zahtjeva i pozivati se na krenje konvencije od strane draveugovornice (prije reforme sustava 11. protokolom bila je potrebna izjava o pristanku draveugovornice u pogledu pojedinanog zahtjeva), tek poto je iscrpljena dravna pravna zatita.
6. Objasnite postupak pri pojedinanim zahtjevima sukladno l. 34. Europske konvencije za
zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Pojedinani zahtjev najprije provjerava Odbor u pogledu doputenosti, to se odnosi
na postupovne propise. Znai:
- da li je iscrpljena sva dravna pravna zatita?
- je li protekao rok od 6mj. od donoenja konane dravne odluke?
- nedoputeni su i zahtjevi koji nisu sukladni konvenciji (npr. pozivanje na neko
pravo koje konvencija ne jami), kao i zahtjevi koji su oito neutemeljeni ili
predstavljaju zlouporabu prava.
5

Ako Odbor nije odbio zahtjev kao nedoputen, prosljeuje ga Vijeu. Vijee moe ustupiti
nadlenost Velikom vijeu kad se radi o vanim pitanjima tumaenja ili kad bi se moglo raditi
o nekom presedanu, ali ustupanje je mogue samo ako se stranke tome ne protive. No, stranka
moe i nakon donoenja presude Vijea traiti konanu presudu Velikog vijea. O takvom
zahtjevu odluuje Odbor razmatrajui da li se radi o bitnom pitanju tumaenja ili primjene
konvencije. Inae, kad je odlueno da je zahtjev doputen Sud poinje istragu, no uvijek tei
prijateljskom rjeenju predmeta, a u sluaju takvog rjeenja spor se brie iz registra i donosi
kratka odluka (ne presuda).
7. Da li Sud moe dodijeliti naknadu za pretrpljenu tetu?
U sluaju krenja konvencije Sud moe dodijeliti oteenoj stranci pravednu
naknadu za pretrpljenu tetu (materijalnu i nematerijalnu). U praksi se to esto ini. Konane
presude obvezuju drave ugovornice da ih provode. Kad se krenje konvencije odnosi na
pravne norme neke drave, onda je drava obvezna ne samo potivati presudu, ve i
prilagoditi svoj pravni poredak tumaenjima konvencije koje je dao Sud. Nisu predviena
prisilna sredstva za provoenje presuda.
8. to znai samostalno tumaenje Konvencijskih prava (objasnite na primjeru)?
To znai da Europski sud za ljudska prava tumai konvenciju koja se osamostaljuje od
nacionalnog poimanja. Prikazuje se pomou sluaja o kojem je Sud odluivao 1984. godine.;
Protiv turskog dravljanina je voen sudski postupak u Njemakoj u kojem je pred
sudom izvreno sasluanje dotinog i nekih svjedoka, a uz pomo prevoditelja. Na kraju mu je
sud nametnuo plaanje sudskih trokova, ukljuujui i trokove prevoenja, to je potvrdio i
vii sud. Dotini je Europskoj komisiji za ljudska prava podnio zahtjev tvrdei da je
povrijeeno njegovo pravo na besplatne usluge prevoditelja zajameno konvencijom.
Meutim, za osnovanost zahtjeva odluujue je bilo to da li se tu uope radi o kaznenom
postupku, budui da konvencija to pravo jami samo "optuenima" (znai u kazn. postupku).
Prema njemakom zakonodavstvu, tu se radilo samo o prekraju, no Sud je zakljuio da se
ipak radi o kaznenom djelu; obzirom da je dotinom izreena novana kazna, obzirom na
represivni smisao sankcije itd. Time je naglasio samostalno tumaenje konvencije koje je
nezavisno o nacionalnom poimanju. Znai, Njemaka je bila duna potivati ovu odluku, a uz
to, promjenom zakona, prilagoditi svoje pravo konvenciji prema tumaenju suda.
9. Pojasnite vanost l. 3 Konvencije (zabrana neovjenog postupanja). Navedite primjer
iz sudske prakse.
l. 3. "Nitko ne smije biti muen ili podvrgnut neovjenom ili poniavajuem
postupku ili kazni." Iz toga nastaju i zapreke za izruenje zloinaca, te izgon stranaca, jer se to
moe smatrati uzronim doprinosom neovjenom postupku u nekim sluajevima. Primjer;
Sud je 1989.g. odluio da je izruenje jednog Njemca u SAD preko Velike Britanije,
gdje ga eka smrtna kazna, nespojivo sa zabranom neovjenog postupka. Takoer je utvrdio
povredu ovog lanka pri namjeravanom izgonu dilera droge, oboljelog od AIDS-a, u njegovu
domovinu ukoliko bi tamonja loa medicinska skrb znaila skraivanje ivota oboljelog te
izlaganje znatnoj patnji.

10. Pojasnite l. 8. Konvencije (zatita obitelji i privatne sfere). Navedite primjer iz sudske
prakse.
Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, pojam "obitelj" obuhvaa
takoer i vezu izmeu oca i njegovog izvanbranog djeteta. Primjer:
Sud je u jednom sluaju utvrdio kao povredu konvencije mogunost (prema irskom
pravu) davanja djeteta na posvojenje tajno, bez znanja oca izvanbranog djeteta, ukoliko ne
postoje posebni razlozi dobrobiti djeteta koji to opravdavaju. Takoer, prema sudskoj praksi,
povreda obiteljskog i privatnog ivota moe nastati i zbog teih zagaenja okolia koja znatno
optereuju kuni ivot.
11. Pojasnite l. 10. Konvencije (sloboda miljenja). Navedite primjer iz sudske prakse.
Prema l.10., te stajalitu sudske prakse, ovo jamstvo prvenstveno nastoji osigurati
pluralizam miljenja, a svaki zahvat u slobodu tiska (npr. zabrana objavljivanja nekih
informacija) vezan je uz strogu obvezu opravdanja. Primjer:
Sluaj kod objavljivanja porezne kartice generalnog direktora Peugeota od strane
jednog tjednika. Takoer, sudska je praksa uvela slobodu radio-programa privatnih radiostanica, a sva dravna ogranienja podvela pod stroge materijalne kriterije.
12. Koja je vanost prvog dodanog Protokola na Konvenciju?
13. Objasnite sudsku praksu zatite vlasnitva prema l.1.Prvog dodanog protokola!
Prvi dodani protokol jami zatitu prava vlasnitva:
- jami se svakoj pravnoj ili fizikoj osobi pravo na potivanje vlasnitva
- ogranienja vlasnitva se doputaju u nunim okvirima, kada je to u skladu s opim
interesom ili za osiguranje plaanja poreza, doprinosa ili kazni
- pravilo o izvlatenju upuuje na "opa naela meunarodnog prava" (ogranienja
izvlatena stranca, primjerena naknada). Sudska praksa tumai to upuivanje kao upuivanje
na pravne razloge koji tite samo strance. Kad se radi o vlastitim dravljanima, izvlatenje je
mogue kod ozbiljnih povreda koritenja vlasnitva ili samog prava vlasnitva, s tim da bi
trebalo pravedno uravnoteiti opi interes i interes pojedinca. To u pravilu vodi primjerenoj
naknadi tete prema naelu razmjernosti.
Sud razlikuje vie grupa oduzimanja vlasnitva obzirom na visinu naknade. U pravilu se ta
visina naknade utvruje prema vrijednosti oduzetog dobra. No, nekad ta naknada moe biti i
znatno nia od trine vrijednosti ako se izvlatenje vri u okviru neke gospodarske reforme
ostvarenja "vee socijalne pravde", itd. Primjer zatite prava vlasnitva pred Europskim
sudom za ljudska prava:
Francuski zakon o lovu nalagao je vlasnicima manjih zemljita da postanu lanovi
lovakog saveza i da tim savezima prenesu pravo lova na svojim zemljitima, presuda: to je
nerazmjeran zahvat u pravo vlasnitva.

14. Pojasnite l. 14. (zabrana diskriminacije). Navedite primjer iz sudske prakse.

l. 14. zabranjuje diskriminaciju na temelju spola, rase, boje koe, religije, ali to nije
neko samostalno naelo jednakosti, ve vrijedi samo u okviru podruja zatite nekog drugog
prava iz konvencije. Primjer:
Prema odluci Europskog suda za ljudska prava, poveanje vatrogasnih davanja u
pokrajini Baden-Wrttemberg predstavlja povredu konvencije zbog ogranienja primjene
samo na mukarce. Naime, ta su davanja u prolosti bila vezana uz obvezu vatrogasne slube.
Prema Sudu, obveza slube je ostala samo u teoriji ne u praksi stoga financijska davanja vie
nisu njezin ekvivalent, ve su postala samostalnom obvezom.
15. Objasnite na koji nain se Konvencija implementira u nacionalne poretke.
Veina drava lanica je konvenciju implementirala ugovornim zakonom. Britanija je
to uinila s "Human Rights Actom" 1999.g. Britanski zakon predvia da nacionalni
zakonodavni akti trebaju biti, koliko je mogue, tumaeni i primijenjeni u skladu s
konvencijom (vii sudovi mogu utvrditi neusklaenost). U nekim dravama (Grka, Austrija)
konvencija ima pravnu snagu u rangu Ustava. U svakom sluaju, implementacija je nuna jer
Europski sud za ljudska prava ima samo funkciju suenja, a ne stvaranja prava; naroito ne
moe stvarati prava i obveze s neposrednim uinkom na pojedince.
16. Da li Europska konvencija predstavlja pravni izvor Europskog prava?
Da. Europski sud se u razvoju opih pravnih naela prava Zajednice uvijek poziva na
konvenciju, kao i na zajednike ustavne tradicije drava-lanica. Ugovor o EU se takoer
poziva na konvenciju, stoga je konvencija jedan od izvora europskog prava.
17. Objasnite odnos Konvencije i Europskih zajednica.
Ne postoji neposredna vezanost Europskih zajednica za Konvenciju. Konvencija je, za
sada, otvorena samo dravama, a pristup Europske zajednice konvenciji zahtijevao bi
prethodnu izmjenu njihovih osnivakih ugovora. Znai, za sada, tijela konvencije ne mogu
vriti zahvate u pravne akte EZ. No, mogue je da se u Strassbourgu, zbog povrede
konvencije, nae neki nacionalni provedbeni akt iji je sadraj propisalo upravo pravo
Zajednice. Uglavnom, akti zajednice kao takvi se ne mogu napadati pred Sudom u
Strassbourgu jer Zajednica nije stranka ugovornica. No, Sud preispituje pridravanje
konvencijskih standarda pri prijenosu suverenih prava na EZ. Moe se rei da na izvjestan
nain preuzima ustavno-pravne funkcije u pogledu strukturnih naela EZ i EU.

4. RAZVOJ EUROPSKE ZAJEDNICE I EUROPSKE UNIJE

1. Osnivanje Europske zajednice za ugljen i elik.
Odluujui poticaj za osnivanje EZU-a ili "Montana unije" dao je francuski ministar
vanjskih poslova Robert Schuman i njegov suradnik Jean Monnet. Oni su razvili plan kojim
se proizvodnja ugljena i elika Njemake i Francuske objedinjuje i otvara pristup ka
ujedinjenju s drugim Eu-dravama. Tako je 1951.g. zakljuen ugovor o osnivanju EZU-a
izmeu Belgije, Francuske, Italije, Luksemburga, Nizozemske i Njemake; stupio na snagu
1952.g. Od samog poetka, osnivai su tu uniju smatrali zametkom daljnje integracije eudrava. Svrha ugovora bila je stvaranje zajednikog trita za ugljen i elik.
To je meunarodna organizacija koja ima supranacionalni karakter temeljem
prenijetih suverenih prava drava-lanica. Organizacijska struktura: "Visoka vlast" (sada Euparlament), Vijee, Sud i Parlamentarna skuptina (sada Eu-prlament). Komisija ima
zakonodavne ovlasti moe donositi pravne akte s neposrednim uinkom na poduzea
(kontrola kartela i spajanja, odreivanje novanih globi). Ugovor o EZU-u sadri posebne
propise za proizvodne krize, ureenje cijena, ureenje kartela s kontrolom spajanja. Ugovor je
sklopljen na 50 godina to je isteklo 2002.g. kada je Montana-unija prela u sveobuhvatni
Ugovor o Europskoj zajednici.
2. Koja je vanost Rimskih ugovora o osnivanju EEZ?
Nakon osnivanja Montana-unije razvilo se nastojanje za sveobuhvatnijom
integracijom i na politikom podruju. Tako je izraen nacrt ugovora o Europskoj obrambenoj
uniji kojeg je, meutim, francuski parlament odbio. Tada je zakljueno da postupak
integracije treba najprije postupno ostvariti na gospodarskom podruju, to e rezultirati i
politikom integracijom. Tako su 1957.g. u Rimu potpisani: Ugovor o osnivanju Europske
ekonomske zajednice (EEZ) i Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju
(EURATOM), stupili na snagu poetkom 1958.g. Osnivai kao i kod Montana- unije; Belgija,
Francuska, Italija, Luksemburg, Nizozemska i Njemaka.
3. Objasnite sr Rimskih ugovora.
Europsku ekonomsku zajednicu (kasnije samo "europska zajednica") u sri ini
carinska unija. Glavni cilj tog ugovora o EEZ je ostvarenje zajednikog trita sa slobodnim
prometom roba, osoba, usluga i kapitala tzv."4slobode trita"). Organizacijska struktura
EZ i EURATOM-a je slina: Vijee je imalo najvei politiki utjecaj u njemu zastupnici
drava-lanica sudjeluju u stvaranju prava (taj je utjecaj oslabio s jaanjam Eu-parlamenta).
Komisija donosi provedbene propise i ima izvrne ovlasti.
4. Koja je vanost Sporazuma o zajednikim tijelima za Europske zajednice iz 1957.
godine?
5. Ugovor o fuziji 1965. godine!
Ti su ugovori oznaili usko institucionalno povezivanje triju Europskih zajednica spajanjem
njihovih tijela;
- sporazumom o zajednikim tijelima za EZ iz 1957. oformljen je jedinstveni Europski
parlament i jedinstveni Sud EZ
- ugovorom o fuziji iz 1965. oformljeno je zajedniko Vijee i zajednika Komisija.
-1977. pridodan je Revizorski sud.

6. Faze proirenja Europskih zajednica.

1. 1973. proiruje se do tad esterolana Zajednica na devet lanova
- Zajednici se prikljuuju Danska, Irska i Velika Britanija
2. 1981. pristupa Grka
3. 1986. primljeni su Portugal i panjolska
4. 1990. integrirano je podruje nekadanje Demokratske Njemake Republike (DR
Njemaka prestala postojati pripajanjem SR Njemakoj)
5. 1995. pristupile Austrija, Finska i vedska.
7. Jedinstveni europski akt iz 1986.
Taj akt je donio dalekosene promjene u europskoj politikoj suradnji, koja je tim
aktom dobila vlastitu ugovornu osnovu (izvan osnivakih ugovora).
Pored toga, unio je nova pravila glede unutranjeg trita kao i osnivanja
Prvostupanjskog suda, te znaajne promjene u zakonodavnim postupcima.
Konano, dodijelio je Europskoj zajednici znaajno poveanje ovlasti (posebno u
podruju istraivanja, tehnologije, zatite okolia i razvoja gospodarstva).
8. Ugovor iz Maastrichta 1992. godine.
Ugovor iz Maastrichta o Europskoj uniji, iz 1992.g., stupio je na snagu 1.11.1993.g.
Otvara nova podruja suradnje drava lanica i osniva "Europsku uniju" kao proirenu
tvorevinu. Ustvari, time je stvoren sustav na dva kolosijeka: s jedne strane sustav Zajednice, i
s druge "meuvladina suradnja" u okviru EU u novoosnovanim politikim podrujima. Time
su stvorena 3. stupa koja ine EU. Osim toga, Ugovor sadri i izmjenu ugovora Zajednice;
posebno su znaajne odredbe o gospodarskoj i monetarnoj uniji koje su dovele do zajednike
vrhovne monetarne vlasti.
9. Osnivanje Europske unije.
Odredbe Ugovora o EU tvore institucionalni okvir za "meuvladinu" suradnju (tj. bez
prenoenja suverenih prava) na podrujima vanjske i sigurnosne politike (2.stup), kao i
policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima (3.stup). Ugovor o EU priznaje
potivanje identiteta drava-lanica i njihovih sustava vlasti koji poivaju na demokratskim
naelima. Potuju se i temeljna prava kao "opa naela prava zajednice" koja proizlaze iz
EKLJP i zajednikih ustavnih tradicija drava-lanica. Ugovorom je uvedeno i dravljanstvo
Unije s odreenim politikim pravima. Ugovorni reim EU pokriva sistem Zajednica i
novostvorene oblike suradnje kao zajedniki krov.
10. Objasnite to znai pojam "zajedniki krov".
To znai da ugovorni reim Europske unije (kao krov) pokriva sistem Zajednica i
novostvorene oblike suradnje.
11. to znai "posebno pravo Zajednice" ili Sporazum o socijalnoj politici?
Sporazum o socijalnoj politici predstavlja oblik partikularnog ili posebnog prava
Zajednice jer izjednaavanje socijalne politike se nije moglo urediti ugovorom o EU, zbog
protivljena Velike Britanije, pa su preostalih 11 drava-lanica sklopile Sporazum o

10

partikularnom okvirnom prilagoavanju socijalnih standarda, ipak koristei institucionalni

sustav EZ (ukljuivanje Vijea, Komisije, Eu-parlamenta i Eu-suda), pa je s tim u vezi
donesen i protokol na Ugovor o EU.
12. Pojasnite znaaj Schengenskog sporazuma.
Schengenskim sporazumom su ostvarena znaajna pojednostavljenja prekograninog prometa
osoba ukidanjem kontrole osoba i uvoenjem novog mehanizma policijske suradnje. Radi se
o posebnom ugovoru pojedinih drava-lanica koji je otvoren i svim drugim lanicama Unije.
Takav je i Dublinski sporazum o nadlenosti drave za ispitivanje zahtjeva za davanje azila
podnesenog u jednoj od drava-lanica Europske zajednice.
13. Koje promjene uvodi ugovor iz Amsterdama?
Ugovorom iz Amsterdama, koji je potpisan 1997.g., a na snagu stupio 1999.g.,
uvedene su promjene u Maastrichtski UEU te u osnivake ugovore triju zajednica, ime su
njihove odredbe zadobile novu numeraciju i doivjele tehnike prilagodbe i pojednostavljenja.
a) poloaj Europskog parlamenta je ojaao u odnosu na Vijee (proirenjem primjene
postupka suodluivanja)
b) Schengensko stajalite je uvedeno u okvire eu-zajednica posebnim protokolom na
ugovor iz Amsterdama
c) Sporazum o socijalnoj politici je integriran u ugovor o EZ (time je okonan posebni
poloaj V.Britanije prema soc. politici)
d) uvedeno je novo poglavlje o zapoljavanju u Ugovor o EZ.
e) ugovor predvia i reforme u podruju zajednike vanjske i sigurnosne politike
(osnivanjem funkcije Visokog predstavnika; Havier Solana)
f) politika viza, azila, useljavanja i dr.politike vezane uz slobodu kretanja osoba iz treih
drava premjetene su iz 3.stupa, u okvir EZ (radi pozajedniavanja)
g) u ugovor o EU i ugovor o EZ uveden je koncept "pojaane suradnje" ili
"fleksibilnosti". Htjelo se olakati pojedinim dravama da u okviru ugovora prednjae
pojaanom suradnjom ili integracijom, ali uz ovlatenje Vijea. Stvoren je ugovorni
temelj za stvaranje "posebnog prava Zajednice", odnosno "posebnog prava Unije".
h) otvorena je mogunost da se pojedinoj dravi ogranii pravo glasa ili dr. prava iz
ugovora, ako teko i ustrajno kri odreena temeljna naela kao to su sloboda,
demokracija, vladavina prava, ljudska prava i temeljne slobode.
14. Koja je vanost Ugovora iz Nice?
Ugovor iz Nice potpisan je u prosincu 2000.g., a osnovna mu je svrha
institucionalna reforma radi predstojeeg proirenja EU.;
1) ugovorom je ojaan poloaj manjih drava u odnosu na drave s velikim brojem
stanovnika (prema broju glasova)
2) predviena je mogunost promjene glasova (na zahtjev) uzimajui u obzir odnos
stanovnitva Unije pri kvalificiranom veinskom odluivanju (tzv."demograska
mrea")
3) kod odreivanja broja zastupnika neke drave u Eu-parlamentu vie e se uzimati u
obzir broj stanovnika te drave
4) broj lanova Eu-komisije treba ograniiti
5) broj poslanika u Eu-parlamentu takoer treba imati maksimum

11

6) konsenzus u odluivanju (i mogunost veta) i dalje ostaje u pojedninim podrujima

trgovinske politike, te u sredinjim pitanjima porezne i socijalne politike.
15. U kojim je organizacijama Europska unija lanica?
o Europskog udruenja za slobodnu trgovinu (EFTA)
o Opeg sporazuma o carinama i trgovini (GATT)
o Svjetske trgovinske organizacije (WTO)

5. STRUKTURA EUROPSKE UNIJE

1. Objasnite model "tri stupa".
Model "tri stupa" predstavlja pokuaj da se slikovito prikae novostvorena Europska
unija i njena netransparentna struktura, a da se pritom preduhitreno ne vee za preciznu
pravnu kvalifikaciju.
Prvi i najvaniji stup ine tri Europske zajednice (Europska zajednica za ugljen i
elik, Europska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju) i one su, kao
meunarodne organizacije nositelji vlastitih prava i obveza prema svojim lanicama i treim
dravama. Radi prenesenih nadlenosti samostalno vre te nadlenosti prema dravamalanicama i graanima.
Drugi stup je zajednika vanjska i sigurnosna politika.
Trei stup je policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima.
U drugom i treem stupu efovi drava samostalno djeluju u ime drava-lanica.
Donesene odluke ne ostvaruju neposredan uinak prema unutranjem pravu drave, ve ih je
potrebno putem pravnih akata drava prihvatiti. To je glavna razlika izmeu tzv.
"pozajedniavanja" podruja nadlenosti, te iste "meuvladine" suradnje. Ugovorni reim
EU slikovito se poima kao "krov" koj pokriva ta 3 stupa, tj. sistem Zajednica i novostvorene
oblike suradnje.
2. Koje je najvanije politiko tijelo Europske unije?
To je Europsko vijee. Daje Uniji impulse potrebne za razvoj i odreuje ope politike
ciljeve potrebne za taj razvoj.
Sastavljeno je od efova drava i vlada drava-lanica te predsjednika Komisije.
Njima pomau ministri vanjskih poslova i po jedan lan Komisije (Treba ga razlikovati od
Vijea Europskih zajednica!).
3. Da li tijela Zajednice sudjeluju u drugom i treem stupu i ako da na koji nain?
Sudjeluju, i to osobito Vijee i Komisija. Oni su odgovorni za koherentnost svih
vanjskopolitikih mjera Unije u okviru vanjske, sigurnosne, gospodarske i razvojne politike.
U okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike Vijee je nadleno za usuglaavanje
meu dravama-lanicama, zauzimanje zajednikih stajalita i djelovanja. U treem stupu (u
okviru policijske i pravosudne suradnje) predstavlja vaan savjetodavni i odluujui forum za
donoenje odluka.
Komisija i Eu-parlament su u podreenom poloaju prema Vijeu. No, Komisija ima
veu vanost pri vanjskom zastupanju EU, a Eu-parlament moe osigurati svoj utjecaj u 2. i 3.
stupu putem financiranja, tj. proraunskim ovlastima. Osim toga, Europsko vijee mora Eu-

12

parlamentu nakon svakog vijeanja podnijeti izvjetaj, te mu podnositi godinja izvjea o

stanju Unije.
4. Da li Europske zajednice i Europska unija imaju pravnu osobnost i kako se ona oituje?
Tri zajednice, za razliku od EU, imaju svoju vlastitu pravnu osobnost, a ona se oituje
u tome to mogu zakljuivati ugovore s treim dravama i meunarodnim organizacijama, a i
same mogu postati lanicama meunarodnih organizacija (npr.WTO).
Europska unija nema vlastitu pravnu osobnost, iako i ona ima svoje tijelo - Europsko
vijee (no ono je samo veza politikih volja drava-lanica), i ne moe zakljuivati ugovore
niti postati lanicom meunarodnih organizacija.
5. Pojasnite to znai koncept "osnaena zajednika suradnja"?
To je koncept koji doputa dravama-lanicama da meusobno, u cilju produbljene
meunarodne suradnje (u okviru 2.i3.stupa) ili posebno intenzivne integracije (u okviru
ugovora o EZ), koriste tijela, postupke i mehanizme u okviru ugovornih ciljeva, kada su na to
ovlatene od strane Vijea. Takva suradnja meu dravama je jedan otvoreni proces kojem se
kasnije mogu pridruiti i druge drave-lanice. Ugovor iz Nice vezuje "osnaenu zajedniku
suradnju" uz najmanje 8 drava-lanica.

6. PRAVNA PRIRODA EUROPSKE ZAJEDNICE I EUROPSKE UNIJE

1. Objasnite pravnu osobnost Europskih zajednica u meunarodnom javnom pravu.
Europske zajednice su meunarodne organizacije stvorene na temelju ugovora
meunarodnog javnog prava. Imaju svoja tijela, nezavisnu volju od drava-lanica i nositelji
su vlastitih prava i obveza.
Pravna osobnost im je izrijekom priznata u tri osnivaka ugovora (UEZ, UEUROATOM,
UEZU). Njihov meunarodnopravni subjektivitet izraava se pri zakljuivanju ugovora s
dravama i drugim meunarodnim organizacijama. Njihova meunarodnopravna osobnost u
odnosu na tree drave ovisi o tome da ih te drave izrijekom ili konkludentno priznaju. U
meunarodnopravnom prometu Zajednice zastupa, u naelu, Komisija. Kad se radi o
me.ugovorima javnog prava, Komisija pregovara, a zakljuuje ih Vijee, a u nekim
sluajevima Komisija i Vijee nastupaju zajedno. Eu-zajednice, kao subjekti me. prava, nisu
samo vezane za ugovore me. javnog prava koje su zakljuile, nego i za me. obiajno pravo i
opa naela me. prava ako je njihov sadraj primjenjiv na zajednice. No ipak, neka pravila
me. prava su potisnuta u odnosima izmeu drava-lanica. Tako je npr. iskljuena
mogunost da neka drava reagira represalijama ili podizanjem zahtjeva za naknadu tete
zbog povrede ugovora od strane druge drave. Naime, ugovor o EZ obvezuje lanice da
sporove koji se odnose na tumaenje ili primjenu tog ugovora nee rjeavati drugaije nego
to je predvieno ugovorom (tj. pred Europskim sudom).
2. Objasnite pravnu osobnost Europskih zajednica u nacionalnom pravnom prometu.
Pravna osobnost u nacionalnom prometu osigurava pregovaraku sposobnost Zajednica
unutar dravnog pravnog prometa (npr. za zakljuenje ugovora, stjecanje nekretnina). U
takvim sluajevima zastupanje je povjereno Komisiji. Takoer, Eu-zajednice su ovlatene na
niz povlastica i imuniteta u dravama-lanicama (nepovredivost prostora, zatita imovine), a

13

imunitet imaju kao i dr. me.organizacije, na temelju me. obiajnog prava u podruju
suverenog djelovanja; izvan toga mogu biti podvrgnute sudbenosti.
3. Objasnite to znai pojam "supranacionalnost" i na koji nain se oituje.
"Supranacionalnost" znai "naddravno". Europske zajednice karkterizira supranacionalost
to znai da imaju visok stupanj samostalnosti u oblikovanju volje na temelju prijenosa
suverenih prava od drava-lanica. Pravni poredak Zajednice, dakle, poiva na ugovornoj
suglasnosti volja drava-lanica, ali unato toj pravnoj osnovi on se danas osamostalio i
razvio u samostalan pravni poredak. Pritom je odluujue to to su drave-lanice
zajednicama prenijele suverena prava, te na tijela Zajednice prenijele ovlasti na samostalno
stvaranje prava. U tome se oituje supranacionalnost Eu-zajednica (prednost europskog
prava pred nacionalnim). Elementi "supranacionalnosti" ostvareni su ve u Montana-uniji,
iji je najvaniji organ odluivanja, "visoka vlast", oznaen kao "iznaddravni".
4. "Neposredan uinak" supranacoinalnih odredbi.
Zahvaljujui suverenim ovlastima koje su prenijete na tijela Zajednice, ona su u mogunosti
donositi propise koji izravno, znai bez posredovanja drava-lanica, stvaraju prava i obveze
za pojedince. To je "neposredni uinak" sekundarnog prava Zajednice. Npr., uredbe i odluke
koje neposredno obvezuju na odreeno ponaanje graane ili poduzea ili im pak daju
odreeno pravo (npr. odobrenje za spajanje drutva ili izricanje novane kazne).
5. Koje su potekoe prilikom odreivanja pravne prirode Europske unije?
Europska unija predstavlja tvorevinu iju pravnu prirodu nije lako odrediti. Ugovor o EU
esto spominje "zadae unije" ili "ciljeve unije", ali joj nije dao nikakve nadlenosti, niti
definirao neka prava i obveze. Oito je da drave-lanice nisu imale namjeru uiniti Uniju
pravno sposobnom meunarodnom organizacijom. Ona takoer nema neka formirana tijela
koja bi mogla samostalno djelovati. Europsko vijee je samo jedan forum za odluivanje
drava-lanica, odnosno skup njihovih politikih volja. Vijee EZ i dr.tijela Zajednice su, u
okviru 2.i3. stupa, samo tijela "posuena" Uniji, a ne i njezina tijela. Ukratko, EU je samo
jedan forum za povezivanje i izraavanje volja drava-lanica u njihovom zajednikom
djelovanju, ali nikako pravni subjekt nezavisan od drava-lanica.
6. Posebnost sustava Europske unije.
Ugovorom iz Maastrichta sustav EU dobio je neke nove znaajke koje ga pribliavaju pojmu
"savezne drave". Prije svega, to se odnosi na prijenos monetarne suverenosti ime bitno
slabi dravnopravna samostalnost drava-lanica. Tako EZ poinje oblikovati ne samo
gospodarsku politiku, ve i dr.vana politika pitanja npr. socijalna politika i sl. U povijesti
meunarodnog prava tako neto se uvijek povezivalo s osnivanjem savezne drave. Meutim,
sustavu EU jo uvijek nedostaju druge, takoer bitne znaajke drave. Uspostavljeno
"dravljanstvo unije" nije ni slino dravljanstvu i s njime povezanim pravima i obvezama (
jer europski dravni narod ne postoji ). Jo vanije je to to pravo Zajednice ni na koji nain
ne regulira odnos izmeu drava-lanica i Eu-zajednica koje pripadaju EU. Znai, na
dravama je da to pitanje urede vlastitim ustavnim pravom. U pravoj saveznoj dravi, naime,
postoji Ustav kao savezni zakon; koji definira razdiobu nadlenosti izmeu saveza i njegovih
dijelova, a u sluajevima sukoba nadlenosti, savezna tijela donose konane odluke. No, kod
Eu-zajednica, vrijedi naelo pojedinanih ogranienih ovlasti. Tek kad europsko pravo bude

14

imalo prednost i pred ustavnim pravima drava-lanica, moi e se govoriti o saveznoj dravi,
tj. kada drave jasno ovlaste neko tijelo Zajednice da odredi granice nadlenosti izmeu Unije
i drava-lanica.
7. Pojasnite naelo pojedinanih ogranienja ovlasti.
To znai da europskim zajednicama stoje na raspolaganju samo nadlenosti koje su im
konkretno prenesene ugovorima. Te ovlasti ne mogu biti proirene samostalno, tj. bez
ugovorne osnove (nedostatak tzv. "kompetenz-kompetenz").
8. Objasnite koji se problemi javljaju prilikom priznavanja dravne kvalitete Europske
unije. Navedite primjer iz sudske prakse.
Savezni ustavni sud Njemake je jasno porekao dravnu kvalitetu Europske unije navodei
dva osnovna argumenta:
1) europske zajednice imaju na raspolaganju samo ograniene nadlenosti u
pojedinim sektorima
2) uniji nedostaje narod kao homogeni savez graana, tj. kao subjekt koji bi imao
demokratsku legitimaciju za dravnu vlast.
Uglavnom, Savezni ustavni sud je u svojoj presudi o Ugovoru EU opisao Uniju kao
jedan "savez drava".

7. ODNOS EUROPSKIH ZAJEDNICA

DRAVAMA LANICAMA

EUROPSKE

UNIJE

PREMA

1. Koji je temelj Europske zajednice i saveza Unije?

Temelji Europske zajednice i saveza Unije lee u ugovornoj suglasnosti volja dravalanica. Kao i druge, tako i ove meunarodnopravne ugovore stranke mogu mijenjati i ukidati
odnosno odreivati sadraj ugovora koji ine temelj sustava Unije. Znai, drave-lanice
mogu izmjenom ugovora zadirati u nadlenost Europske zajednice i povratiti suverena prava
koja su prenijele. Meutim, postoji i protivno miljenje prema kojem takav zahvat nije vie
mogu jer drave-lanice nisu samo obvezne potivati novostvorene nadlenosti, nego su ove
nadlenosti predane u korist Zajednica.
2. Da li drave lanice imaju ovlasti za izmjenu ugovora?
O tome ne postoji jedinstven stav. Prema prevladavajuem shvaanju mogu izmjenom
ugovora zadirati u nadlenost Eu-zajednice i povratiti suverena prava koja su prenijele. No,
postoji i protivno shvaanje da kod prijenosa suverenog prava takav zahvat vie nije mogu
jer su nadlenosti stvarno predane u korist Zajednica. No, tu je relevantno pitanje koliko se
sustav zajednica osamostalio od poetne ugovorne osnove. Ugovori koji ine temelj EU ne
postavljaju ogranienje dravama-lanicama da ih izmijene. Pritom je samo bitno potivati
pravila postupka za izmjenu ugovora. Ipak, Eu-sud je razvio neka ogranienja u izmjenama
ugovora, a to je da drave-lanice ne mogu otkloniti temeljna strukturna naela poretka
Zajednice, ak ni putem izriitih izmjena ugovora.

15

3. Da li drave lanice mogu raskinuti Europsku zajednicu?

Prema vladajuem shvaanju, drave-lanice mogu Europsku zajednicu (i ukupni savez
Unije) ponovo razrijeiti ugovorom o ukidanju (kao actus contrarius ugovora o osnivanju).
Prema drugom stajalitu, EZ moe biti razrijeena samo uz suglasnost tijela Zajednice
ovlatenih za zastupanje. Ali sve je to, ustvari, u okviru pitanja politikih odnosa izmeu
zajednica i njihovih drava-lanica.
4. Da li drave mogu istupiti iz Unije (Navesti primjer iz sudske prakse)?
Osnivaki ugovori triju Eu-zajednica i EU ne predviaju jednostrano istupanje, kao ni
iskljuenje pojedinih drava-lanica. Svi su oni, osim ugovora o Montana-uniji, zakljueni na
neogranieno vrijeme. No, mogue je da se u nekim izvanrednim okolnostima takvo istupanje
ili iskljuenje drave utemelji na meunarodnopravnim naelima u nedostatku potrebnih
ugovornih pretpostavki.
Savezni ustavni sud Njemake je u poznatoj "Maastrichtskoj presudi" zauzeo
drugaiji stav da Njemaka moe ukinuti svoju pripadnost EU kroz protivan akt, te da se
moe povui iz ugovornog zdruivanja monetarne vlasti u sluaju propasti monetarne unije.
Zbog tog, pomalo prijeteeg upozorenja, ova je presuda bila predmet brojnih kritika.

5. Koja su najvanija naela u odnosima izmeu zajednica i drava lanica?

1. naelo vjernosti zajednici;
Obvezu vjernosti ugovoru odreuje sam Ugovor o EZ. Pritom smjera na pozitivnu suradnju
pri ispunjavanju ugovornih obveza i potporu Zajednici, a istodobno zabranjuje sve mjere koje
ugroavaju ugovorne ciljeve. Za same drave to znai da izvrenje i implementacija pr.propisa
Zajednice kroz nacionalna tijela ne smiju ugroavati ili onemoguavati svrhu tih propisa. S
druge strane, zajednice imaju obvezu obzirnosti prema dravama (pruanja pr.pomoi i sl).
Sudska praksa Eu-suda esto koristi ovo naelo za dinamino tumaenje prava Zajednice, ali i
za izgraivanje novog prava.
2. koordinacija gospodarske politike;
Ugovor o EZ predvia dogovaranje drava-lanica o gospodarskoj i monetarnoj politici.
Koordinacija gospodarske politike izgrauje se na jedinstvenom tritu, te odreivanjem
zajednikih ciljeva u skladu s naelom otvorenog trinog gopodarstva i slobodnog trinog
natjecanja. Radi ostvarenja monetarne unije drave-lanice trebaju slijediti jedinstvenu
novanu i teajnu politiku iji je glavni cilj odrati stabilnost cijena i poduprijeti opu
gospodarsku politiku Zajednice. Glavne upute u tom smislu iz ugovora EZ "stabilne cijene,
zdrave javne financije i monetarni uvjeti te odriva platna bilanca".
3. zabrana diskriminacije;
Zabrana diskriminacije na temelju dravljanstva prema Ugovoru EZ spada u osnovne obveze
drava-lanica. No, to nije neko samostalno naelo jednakosti ve vrijedi samo u okviru
primjene Ugovora o EZ. Posebno se istie zabrana diskrimincije koja proizlazi iz pravila o
slobodi kretanja radnika i slobodi osnivanja. Zabrana takoer obuhvaa i skrivenu
( posrednu) diskriminaciju, tj. nejednakost u postupanju. Polje primjene ovog naela kasnije
je jo proireno opim jamstvom sloboda graana unije (UEZ). Diskriminacija vlastitih
dravljana prema UEZ nije zabranjena, to znai da drave mogu svoje dravljane staviti u

16

loiji poloaj od drugih graana Unije, ukoliko nema povezanosti sa slobodama prava
zajednice.
4. naelo supsidijarnosti;
Ovo se naelo izriito navodi i u ugovoru o EZ i o EU a svrha mu je sprijeiti pretjerano
koritenje regulatornih ovlasti Zajednice. Znai, EU zajednici treba posebno opravdanje za
djelovanje u podrujima u kojima nema samostalne nadlenosti. Radi se o sluajevima
"konkurirajuih" nadlenosti. Na postupovnoj razini, to znai da tijela Zajednice moraju
opravdati uvoenje neke mjere. Naelo je korigirano zahtjevom za nunou (minimalne
intervencije) koritenja ovlasti Zajednice u odnosu na drave-lanice. Ovo se naelo razlikuje
od svih drugih po tome to nije tvorevina Suda, nego drava-lanica. Znai, temelj naela su
ugovori a ne sudska praksa. "U podrujima koja ne spadaju u iskljuivu nadlenost Zajednice,
ona djeluje u skladu s naelom supsidijarnosti, tj. samo ako cilj predvienog djelovanja ne
mogu ostvariti drave-lanice ili ih bolje moe ostvariti Zajednica".
5. zatitna klauzula i klauzula kliznog stanja
Ove klauzule slue prevladavanju gospodarskih ili politikih kriznih stanja, te ouvanju
meunarodnopravnih obveza Zajednice. Zatitna klauzula odnosi se na gospodarske krizne
situacije, a klauzula kriznog stanja na prevladavanje politikih kriza vezanih uz ouvanje mira
i me. sigurnosti.
6. Objasnite na primjeru iz prakse koja je vanost naela supsidijarnosti.
Vanost naela supsidijarnosti lei u tome to ono treba sprijeiti pretjerano koritenje
regulatornih ovlasti Zajednice. To znai da EZ, u podrujima u kojima nema samostalne
nadlenosti, treba posebno opravdanje za djelovanje. Sudakom preispitivanju Eu-suda
podlijeu evidentna krenja naela supsidijarnosti, pri kojima tijela Zajednice ne daju
uvjerljivo obrazloenje za aktivnost Zajednice.
Da bi netko pred Eu-sudom pobio neku mjeru Zajednice pozivajui se na povredu
naela supsidijarnosti, morao bi najprije utvrditi cilj te mjere i onda pokazati da se cilj
jednako tako mogao ostvariti i djelovanjem drave-lanice. No, u praksi je uvijek mogue da
se ciljevi neke mjere formuliraju na razne naine, pa sve ovisi o Eu-sudu. On e odluiti
podpada li mjera pod iskljuivu nadlenost Zajednice, a onda o tome hoe li cilj biti bolje
ostvaren djelovanjem Zajednice. No, Sud uvijek moe, ako eli, nai osnovu da potvrdi neku
mjeru. Znai, djelotvornost naela bitno ovisi o politici Eu-suda.
7. Koje su osnovne vrijednosti Europske unije?
Ugovor o EU kae: "Unija se temelji na naelima slobode, demokracije, potivanja
ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pravne drave. Ova su naela zajednika svim
dravama-lanicama." Ugovor istie i potivanje nacionalnog identiteta drava-lanica;
predvia i sankcije radi ouvanja tih naela:
- Europsko vijee moe utvrditi da je drava teko i trajno povrijedila neko temeljno
naelo i kvalificiranom veinom odluiti da se odreena prava te drave obustave, ukljuujui
i pravo glasa u Vijeu Eu. Ugovor iz Nice doputa takve mjere Vijea ve kod same prijetnje
povredom ovih naela (2000.g. protiv Austrije zbog desniarske vlade).

17

8. INSTITUCIJE EUROPSKE ZAJEDNICE

1. Na koji nain su tri zajednice povezane zajednikim tijelima?
Putem Sporazuma o zajednikim tijelima za EZ iz 1957.g. i Ugovora o fuziji (spajanju)
iz 1965.g. dolo je do postupnog spajanja tijela. Eu-parlament, Vijee, Komisija, Eu-sud i
Revizorski sud zajednika su tijela svih triju europskih zajednica (EZ, EZU i EURATOMa). Jedinstvo tijela djelovalo je na tijesnu institucionalnu povezanost triju zajednica.
2. Navedite glavna tijela europskih zajednica.
a. Europski parlament
b. Vijee
c. Komisija ("Europska komisija")
d. Europski sud (ukljuujui i Prvostupanjski sud)
e. Revizorski sud
S ostvarenjem monetarne unije taj sustav se proiruje sa Europskom sredinjom
bankom i Europskim sustavom sredinjih banaka koje e provoditi suverenu vlast u
monetarnim pitanjima.
Pojedina tijela su razliito obvezana u pogledu dunosti uvanja interesa Zajednice.
Komisiji se priznaje potpuna nezavisnost i vezanost jedino uz volju Zajednice, slino vrijedi i
za Revizorski sud. Eu-sud je takoer potpuno nezavisan. No, Vijee ima razliite uloge; s
jedne strane i ono je tijelo Zajednice, ali je i tijelo u kojem dolaze do izraaja nacionalni
interesi - lanovi ne samo da tite politike interese drava, ve iskazuju i pravno relevantnu
volju kojom za dravu nastaje pravnoobvezujui uinak. Eu-parlament je zastupniko tijelo
"predstavnika naroda", oni djeluju potpuno slobodno i ne iskazuju pravno relevantnu volju
koja bi obvezivala drave-lanice.
3. Na koji nain su rasporeene nadlenosti unutar pojedinih tijela Zajednice?
Raspodjela nadlenosti unutar pojedinih tijela Zajednice izvodi se iz pravno sloenog
sustava diobe vlasti i njezina ograniavanja. Postoje slinosti s klasinim konceptom diobe
vlasti u unutranjem pravu, s razlikom to Zajednica ima vie korporativnu strukturu, tj.
institucionalni sustav je tako oblikovan da se jo uvijek gradi na konceptu pojedinane drave
kao njezina lana;
- izvrnu vlast obnaa Komisija (sudjeluje i pri donoenju propisa), te Vijee.
- zakonodavnu vlast obnaa Eu-parlament, ali i Vijee
- pravosudnu vlast obnaa Eu-sud s Prvostupanjskim sudom.
lanove parlamenta biraju graani drava-lanica; Vijee ine zastupnici vlada
drava-lanica; lanove Komisije imenuju vlade uz sudjelovanje Eu-parlamenta, a lanove
Suda takoer imenuju vlade. EZ ima vlastitu javnu slubu s oko 30 000 namjetenika.
4. VIJEE ZAJEDNICE (nadlenost, organizacija i nain donoenja odluka)
Nadlenost, organizacija i nain donoenja odluka Vijea regulirani su osnivakim ugovorima
triju zajednica (EZ, EUROATOM, EZU).
Vijee ima znaajan utjecaj u podruju donoenja propisa (iako taj utjecaj slabi s
jaanjem Eu-parlamenta). Ono je tijelo Zajednice s najveim spektrom nadlenosti. U okviru

18

2.i3. stupa nadleno je za donoenje odluka o zajednikim mjerama, tj. "posueno" je i EU, pa
se esto oznaava i kao "Vijee EU", iako to nije. Osim to je tijelo Zajednice, Vijee je i
forum za donoenje odluka drava-lanica. Znai, okupljeni predstavnici ne djeluju u ime
Vijea kao tijela Zajednice, ve u ime drava-lanica. Odluke koje se donose na takvim
konferencijama vlada drava-lanica (npr. imenovanje lanova Komisije) smatraju se
"nepravim odlukama Vijea", odnosno odlukama drava-lanica, a ne odlukama Zajednice
(to nije sekundarno pravo).
4.1.

Sastav Vijea
Svaka drava-lanica u Vijee delegira jednog predstavnika na ministarskoj razini, koji
je ovlaten preuzimati obveze u ime drave. Ugovorom iz Maastrichta izmijenjena pravila o
sastavu Vijea trebala su omoguiti svakoj dravi s federativnom strukturom delegiranje
ministara iz federalnih jedinica.
Vijee zasjeda s nadlenim ministrima pojedinih oblasti, tako da se i oznaava prema
resorima (npr. Vijee ministara gospodarstva i financija). Kod pitanja od opepolitikog
znaaja sudjeluju ministri vanjskih poslova. U posebnim sluajevima, to mogu biti ak i
efovi drava i vlada.
4.2.

Kako se mijenja predsjedanje Vijeem?

Mijenja se svakih est mjeseci. Predsjedavajui je ujedno predsjedavajui i Europskom
vijeu. Vijee dobiva i pomo u radu od Odbora stalnih predstavnika, te Glavnog tajnitva.
4.3. Na koji nain se donose odluke u Vijeu?
4.4. Koje izmjene uvodi Ugovor iz Nice u pogledu odluivanja u Vijeu?
U naelu je dovoljna obina veina. Meutim, iako je to naelo proklamirano,
donoenje odluka s obinom veinom prema ugovorima zapravo predstavlja izuzetak. U
veini sluajeva potrebna je kvalificirana veina. Obzirom da ima 87 lanova, kvalificirana
veina se postie sa 62 glasa za ulaganje prava veta potrebno je 26 glasova. Postoji
"jednostavna kvalificirana veina" kad je dovoljno 62 glasa kad Vijee odluuje na
prijedlog Komisije, a u ostalim sluajevima postoji i dodatni uvjet suglasnost najmanje 10
drava-lanica.
Ugovor iz Nice naelno predvia izmjene broja glasova u Vijeu na nain da izlazi u
susret mnogoljudnim dravama-lanicama jer se vie uzima u obzir demografski faktor.
Promjene su sadrane u Protokolu iz Nice o proirenju EU i one su stupile na snagu 1.1.2005.
godine. Prema Protokolu ukupan broj glasova u Vijeu biti e povean s 87 na 237 (bez novih
drava). Uvodi novinu i kod odluivanja na temelju kvalificirane veine, a to je da svaka
drava-lanica moe zahtijevati da se iza te veine nalazi najmanje 62% ukupnog
stanovnitva Unije (tzv. "demografska mrea").
Ukupni broj glasova (s novim dravama) bit e 345, a kvalificirana veina e se
postizati sa 258 glasova.
4.5. Kada Vijee donosi odluke jednoglasno?
U odreenim, posebno vanim sluajevima (npr. porezi). Prema Rimskom ugovoru,
suzdrani nisu smetnja za jednoglasno odluivanje. Posebno je nuna jednoglasnost u

19

sluajevima kada Vijee djeluje po prijedlogu Komisije, a odluka Vijea rezultira izmjenom
ili dopunom tog prijedloga.
4.6. Najvanije nadlenosti Vijea.
- donoenje propisa; osobito propisa koji pridonose ostvarenju zajednikog trita i trinih
sloboda, unato rastuoj vanosti Eu-parlamenta na tom podruju
- proraunske ovlasti; dijeli ih s Parlamentom (izrada i donoenje prorauna)
- oblikovanje vanjskih propisa; usklaivanje i sudjelovanje pri sklapanju meunarodnih
ugovora, donoenje mjera embarga
- izvrne ovlasti; iznimno davanje odobrenja dravnim potporama koje su inae zabranjene,
postupci za sanaciju prekomjernog dravnog deficita drave-lanice
- kreatorne ovlasti; imenovanje lanova Revizorskog suda
Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbor regija.
Openito je, zajedno s Komisijom, nadleno za koherentnost vanjskopolitikih mjera
u okviru vanjske, sigurnosne, gospodarske i razvojne politike EU.
4.7. Poseban status zastupnika pojedinih drava lanica u Vijeu (objasniti na temelju
primjera).
Zastupnici pojedinih drava-lanica u Vijeu ne sudjeluje samo u provoenju vlasti
Zajednice, ve takoer djeluju i kao tijela drave-lanice. Po tome se razlikuju od poslanika u
Eu-parlamentu i od lanova Komisije. Zato se postavlja pitanje koliko je lan Vijea vezan
mandatom drave-lanice? To je vano kod davanja odobrenja onim pr. aktima koji po
sadraju odstupaju od ustavnopravnih standarda u podruju temeljnih prava. Primjer;
Jedan njemaki zastupnik u Vijeu dao je odobrenje pri uspostavi tzv."kvota" u oblasti
televizije, za emisije koje se emitiraju iz Zajednice. Tim propisom dotaknut je pojam
"temeljnog prava na komunikaciju" iz njemakog Ustava. U njemakoj dravnopravnoj
doktrini je sporno u kojoj je mjeri njemaki zastupnik trebao voditi rauna o ustavnopravnim
standardima. Zajednica i njezina tijela smatraju da pravo Zajednice ima prednost pred svakim
suprotstavljenim nacionalnim pravom. I u sudskoj praksi njemakog Ustavnog suda je
priznata takva hijerarhija izvora, to znai da sekundarno pravo zajednice ima prednost, osim
ako nisu prekrena temeljna ustavna naela. No, ak se i neki temeljni ustavnopravni
standardi mogu rtvovati uz primjerenu kompenzaciju, tj. ako se time istodobno ostvaruju
neki drugi interesi ustavnog ranga, pa je njemaki zastupnik bio ovlaten odstupiti od
ustavnopravne supstance na temelju primjerene ocjene. Popustio je kod propisa o kulturnoprotekcionistikim kvotama u korist europskih produkcija, ali u zamjenu za poboljanje
zatite osobnih prava pri ispravku netonih navoda.

5. Koja je vanost KOMISIJE?

Komisija je politiko tijelo Zajednice u kojem su lanovi i odluivanje potpuno
nezavisni od volje drava-lanica, tj. isti oblik "supranacionalnosti" tijela Zajednice.
Prvenstveno obavlja izvrnu vlast Zajednice, ali sudjeluje i pri donoenju propisa. esto se
naziva "uvaricom" Ugovora i "motorom" procesa integracije, upravo zbog njezine
samostalnosti i nadlenosti. U Montana-uniji imala je posebno jak poloaj (tzv. "Visoka
vlast"), ali ga je izgubila u korist Vijea.

20

5.1. lanstvo u Komisiji.

Komisiju ini 20 lanova. Svaka drava postavlja najmanje jednog lana, a "velike"
drave (Francuska, Italija, Njemaka, panjolska i V.Britanija) imaju dva lana. Meutim,
Ugovor iz Nice usmjeren je na dugotrajno smanjenje lanova Komisije, tako da bi se velike
drave trebale odrei imenovanja drugog komesara. Ukupni broj lanova e biti ogranien na
najvie 26. Svoje dunosti obavljaju potpuno nezavisno, a obvezuje ih samo volja Zajednice.
Istaknuti poloaj zauzima predsjednik Komisije, koji je i lan Vijea. Predsjednik i ostali
lanovi imenuju se jednoglasnom odlukom zastupnika drava-lanica u Vijeu na vrijeme od
5 godina, uz prethodnu suglasnost Eu-parlamenta.
Prema reformi iz Nice, o imenovanju svih lanova Komisije odluivat e Vijee u
sastavu efova drava i vlada i to kvalificiranom veinom. Takoer, ubudue e predsjednik
Komisije odluivati o nadlenostima pojedinih lanova, a moi e i zahtijevati njihovu
ostavku, uz suglasnost Komisije.
5.2. Nain donoenja odluka.
Usvojeno je kolegijalno naelo prema kojem se odluke donose veinom glasova
lanova, to detaljnije ureuje Poslovnik. Osim donoenja odluka na zajednikim sjednicama
(redoviti postupak), Poslovnik predvia i donoenje odluka pisanim putem. Mogue je i
delegirati nadlenost za donoenje odluka jednom ili nekim lanovima Komisije, ali su od
toga izuzete odluke od naelnog znaenja.
5.3. Koje su najvanije zadae Komisije?
- sudjelovanje pri donoenju propisa putem Vijea i Parlamenta (inicijativa i daljnje
sudjelovanje)
- provedba vlastitih zakonodavnih ovlasti
- donoenje provedbenih propisa na temelju ovlatenja Vijea (za implementaciju uredbi koje
donosi Vijee)
- vanjsko zastupanje Zajednice (pregovori, odnosi s UN-om)
- izvrne odluke upravne naravi (mjere u pogledu trinog natjecanja)
- nadzorne ovlasti (postupci zbog povrede ugovora, po tubama za utvrivanje nitavosti i
zbog nedonoenja akata, te davanje odobrenja nacionalnim zakonodavcima za odstupanje
od prava Zajednice)
5.4. Na koji je nain Europska komisija organizirana?
Komisija ima ukupno 36 ureda. Sredinju ulogu za pojedine oblasti imaju generalne
direkcije. Osim generalnih direkcija postoji Generalno tajnitvo i mnotvo specijaliziranih
slubi (za istraivanje, privreivanje, itd.). Pojedine generalne direkcije i slube podreene su
resornom lanu komisije i djeluju po njegovim uputama. Posebnu vanost ima pravna sluba
koja sudjeluje pri donoenju pr. akata i dr. mjera koje imaju pr. uinak.
Postoje jo i tzv. "kabineti", koji pomau komesarima, a na ijem elu se nalaze efovi
kabineta.

21

6. Sastav i organizacija EUROPSKOG PARLAMENTA s posebnim osvrtom na Ugovor iz

Nice.
Europski parlament je demokratsko zastupniko tijelo u kojem su predstavnici
naroda drava-lanica Zajednice. Za sada ima 626 lanova, a i za ubudue je broj lanova
ogranien na max. 700. Broj lanova rasporeuje se prema vrstim kvotama po pojedinoj
dravi-lanici. Propisi o birakom pravu sadrani su u tzv. "Aktu o izravnim izborima", no, ta
sadanja razdioba broja zastupnika prema kvotama ne predstavlja ba razmjernu zastupljenost
svakog naroda.
Ugovor iz Nice predvia od 1.1.2004.g. razdiobu na temelju "demografskog faktora",
tj. uzimajui u obzir broj stanovnika u nekoj dravi, a istodobno se broj zastupnika koji
pripadaju pojedinoj dravi treba reducirati, budui da dolazi do proirenja EU. Ukupni broj
glasova nakon proirenja e biti 732.
6.1. Poloaj zastupnika u Europskom parlamentu.
Zastupnici ne raspolau nikakvim nacionalnim suverenim ovlastima i slobodni su od
svih dravnopravnih veza. Znai, nisu vezani mandatom niti uputama. Od 1979.g. biraju se
neposredno, na vrijeme od 5 godina. Sjedite je u Strassbourgu gdje se redovne plenarne
sjednice odravaju u Sali Vijea Europe, posebna zasjedanja se odravaju u Bruxellesu, a
glavno tajnitvo ima sjedite u Luxemburgu.
Unutarnji rad Parlamenta reguliran je poslovnikom, predsjeda predsjednik koji zajedno
sa 14 dopredsjednika tvori Predsjednitvo. lanovi mogu stvarati politike skupine, obzirom
na njihovu politiku pripadnost. Eu-parlament moe osnovati i privremeno istrano
povjerenstvo (za ispitivanje povrede prava Zajednice ili neprimjenu), moe imenovati
ombudsmana (pukog pravobranitelja) koji prima i istrauje pritube graana Unije.
6.2. Navesti neke od najvanijih politikih skupina u Europskom parlamentu.
1. Skupina Europske narodne stranke (232)
2. Skupina Socijaldemokratske stranke Europe (181)
3. Skupina Liberala i Demokratske stranke Europe (52)
4. Skupina Zelenih / Slobodna Europska alijansa (46)
5. Konfederalna skupina ujedinjenih Europskih ljevica / Nordijska Zelena ljevica (42)
6. Skupina Unije za Europu nacija (30)
7. Skupina nezavisnih zastupnika (19)
8. Skupina za Europu demokracije i razlika (16)
6.3. Koje su najvanije ovlasti Europskog parlamenta.
a. donoenje prorauna
b. sudjelovanje pri donoenju propisa;
1. pravo biti konzultiran/pravo na davanje miljenja
2. postupci zajednike suradnje
3. postupci zajednikog odluivanja (pravo veta)
c. davanje suglasnosti pri sklapanju odreenih meunarodnih ugovora
d. davanje suglasnosti za prijem novih drava-lanica
e. kreatorne ovlasti (suglasnost kod imenovanja lanova Komisije)
f. nadzorne ovlasti;
4. izglasavanje nepovjerenja Komisiji
5. istrana povjerenstva

22

g. sudjelovanje u 2.i3. stupu EU (oblikovanje zajednike vanjske i sigurnosne

politike, te pol. i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima)

7. Koje su najvanije djelatnosti EUROPSKOG SUDA?

o tumaenje ugovora i drugih izvora prava Zajednice
o razvoj prava Zajednice
o nadzor nad pravnim aktima koje donose tijela Zajednice i njihova usklaenost
s nadreenim pravom
o nadzor nad ponaanjem drava-lanica u primjeni prava Zajednice
Ugovorom iz Amsterdama je proirena nadlenost EU-suda i na podruje
"meuvladine suradnje" u okviru 2.i3. stupa EU. 1989.g. je sudu pridruen Prvostupanjski sud
koji se smatra dijelom Europskog suda, a razlikuju se u organizacijskom pogledu.
7.1. Organizacija Europskog suda.
U sastavu Suda je 15 sudaca i 8 pravobranitelja, koji potpuno nezavisno podnose
miljenja o predmetima o kojima se raspravlja pred Sudom.
Suce i pravobranitelje imenuju vlade drava-lanica temeljem zajednike suglasnosti
na vrijeme od 6 godina. Svaka drava postavlja jednog suca, a "velike" drave imaju pravo na
po jednog pravobranitelja. Preostala 3 pravobraniteljska mjesta ostaju za druge dravelanice, po naelu rotacije.
7.2. Na temelju kojih postupovnih pravila odluuje Europski sud?
Sud odluuje na temelju postupovnih pravila koja se izvode iz ugovora Zajednica,
Statuta Suda Europske (ekonomske) zajednice i Montana-unije, Poslovnika i Dodanog
poslovnika Europskog suda, te Poslovnika Prvostupanjskog suda. Sud naelno zasjeda na
plenarnim sjednicama, iako se mogu formirati posebna vijea koja preuzimaju pripremu
odluka ili odluivanje u pojedinim vrstama predmeta.
3. Koja je vanost Prvostupanjskog suda?
Njegovo osnivanje, odlukom Vijea 1989.g., imalo je za cilj rastereenje Europskog
suda. Nema stalnih pravobranitelja, a njegova nadlenost obuhvaa rjeavanje sporova po
tubama fizikih i pravnih osoba. Pravni lijekovi koji se podnose Eu-sudu ogranieni su na
pravna pitanja. Postoje vijea s 3 ili 5 sudaca, a neke manje sloene predmete mogu rjeavati i
suci-pojedinci.
Ugovor iz Nice proiruje njegovu nadlenost na donoenje odluka o prethodnim
pitanjima.
4.

Vanost sudske prakse Europskog suda i Prvostupanjskog suda.

Sudska praksa Eu-suda na odreen nain djeluje kao imbenik integracije Zajednice.
Svoj mandat usmjeren ka "ouvanju prava" Sud je uvijek razumijevao na posebno dinamian
nain, a takvo sudjelovanje je problematino jer se nalazi na granici sudakog stvaranja prava
23

koje je prihvaeno u pojedinim dravama-lanicama. Sud, naime, radi na unaprijeenju prava

i dinaminom tumaenju ugovora u smijeru integracije.
Npr. uvijek istie pravo Zajednice kao samostalni pravni poredak nadreen
nacionalnom pravu; sudska praksa je razvila opa naela sustava Zajednice, uvela
odgovornost drava za neprimjenu smjernica, za povredu prava Zajednice, itd. Dodue, to ve
granii sa sudakim stvaranjem prava to otvara druga sporna pitanja.
8. Revizorski sud.
To je tijelo Zajednice kojem je povjeren raunovodstveni nadzor, osnovano 1977.g.
lanove imenuje Vijee, uz prethodno miljenje Eu-parlamenta, na vrijeme od 6 godina, i
potpuno su nezavisni u svom radu.
Zadaa suda je ispitati zakonitost i regularnost prihoda i rashoda Zajednice, kao i
ekonominost pri upravljanju sredstvima.
9. Navedite najvanija pobona tijela.
- Gospodarski i socijalni odbor
savjetodavno tijelo, ima 222 lana iz razliitih podruja gospodarskog i socijalnog ivota, a imenuju
se odlukom Vijea. Iznosi svoj stav o pitanjima koja su predmet zakonodavne inicijative i vani su
utoliko to povezuju taj postupak na nivou Zajednice sa unutardravnim interesnim grupacijama.
- Odbor regija tijelo koje jaa regionalna i lokalna obiljeja u Europskoj zajednici; ima takoer
222 zastupnika iz regionalnih i lokalnih tijela, a imenuje ih Vijee. Njegova uloga se ne iscrpljuje
pukom savjetodavnom funkcijom.

10. Objasnite naelo institucionalne ravnotee na primjeru.

To je naelo koje se suprotstavlja naelu diobe vlasti. Prema Eu-sudu, bitan element za
postizanje institucionalne ravnotee je pravo Eu-parlamenta da daje svoje miljenje prilikom
donoenja propisa. To pravo predstavlja i postupovni propis ija povreda ima za posljedicu
nitavost poduzetih radnji. Tako je Eu-sud proirio ovlatenje podnoenja tube radi ponitaja
i na Eu-parlament ako je povrijeeno njegovo vlastito pravo. Primjer;
Europski sud je u jednoj presudi naveo da "ouvanje institucionalne ravnotee znai da
svako tijelo izvrava svoje ovlasti s dunim obzirom u odnosu na ovlasti drugih tijela."

24

9. IZVORI PRAVA ZAJEDNICA

1. Objasnite hijerarhiju normi prava Zajednice.
U pravu Zajednice postoji hijerarhija pravnih normi slino kao i u unutranjem pravu.
Na vrhu hijerarhije je:
Primarno pravo osnivaki ugovori
- protokoli na ugovore
- opa pravna naela prava zajednica. ine osnovu za,
Sekundarno pravo (stvaraju ga tijela Zajednice);
1. uredbe
2. "temeljne odredbe" (Vijee)
3. provedbene odredbe (Komisija)
4. smjernice
5. odluke
6. preporuke i miljenja. Negdje izmeu su;
Meunarodni ugovori (sklapaju ih Zajednice s dravama ili meunarodnim
organizacijama), kao i;
Pravila opeg meunarodnog prava (ako je njihov sadraj primjenjiv na
Zajednicu); - obiajno pravo
- opa naela.

2. to ini primarno pravo Zajednice.

1. osnivaki ugovori s njihovim protokolima i dodacima
2. opa pravna naela prava Zajednice
Pojasnite to ini "Ustav pravne zajednice".
Europski sud je kao "Ustav pravne zajednice" opisao Ugovor o Europskoj zajednici.
Osnivaki ugovori Zajednica sa protokolima ine temeljni poredak Zajednice pa se
karakteriziraju kao vrsta "ustava" pravnog poretka zajednica. U sredinja strukturalna naela
Eu-sud naroito ubraja autonomnu sudsku praksu slobodnu od vanjskih utjecaja.
Na koji nain se mogu mijenjati ugovorne odredbe Ugovora o Europskoj uniji?
Izmjene ugovora ureene su samim ugovorom o EU. Preduvjet za izmjene je
ratifikacija svih drava-ugovornica. No, za tzv. "sitne" izmjene vrijede odreene posebnosti,
tj. revizija ugovora. Takve izmjene mogu poduzeti same drave-lanice, uzimajui u obzir
nadlenost Komisije, tzv."prilagodba ugovora", pod uvjetom da to ne utjee na neke ope
odredbe ugovora kao i na odnos meu ovlastima danim Komisiji i drugim tijelima Zajednice.
Inae, ugovorne odredbe mogu se izmijeniti samo izriitim izmjenama ugovora, uz
potivanje pravila postupka za izmjenu ugovora.
U usko ogranienim iznimnim sluajevima dolazi u obzir izmjena ugovornog prava
kroz opeprihvaenu odstupajuu praksu tijela, koja su se vie vezala uz obiajno pravo. No,
to mogu biti manje izmjene u odnosima snaga meu dravama triju zajednica (npr. zastupanje
Njemake u Vijeu putem dravnih tajnika).
Me. ugovori Zajednica ne smiju kriti temeljna strukturna naela Zajednica, kao ni
vrenje bitnih funkcija tijela zajednica, ak i ako formalno ne diraju u tekst ugovora. Tako je
25

npr. Eu-sud odluio da Sporazum o pridruivanju (ugovor sa EFTA-dravama o europskom

gospodarskom podruju) ne smije stvoriti "mijeanu" nadlenost izmeu Eu-suda i sudova iz
pridruenih EFTA-drava, koja bi mogla utjecati na sudsku praksu Eu-suda.
Objasnite to to znai neposredni uinak ugovornih odredbi.
Neposredni uinak odredbi ugovora se odnosi na njihov pravni uinak u pravu drava
lanica. Odredbe koje imaju neposredan uinak uzrokuju pravne posljedice za pojedince i
dravna tijela bez posebnog zakonskog ina preuzimanja (implementacije).
Neposredno su primjenjive one odredbe koje su bezuvjetne i "koje zbog svoje
sadrajne odreenosti ne zahtijevaju preuzimanje, tj. pravno potpune".
Europski sud je cijeli niz ugovornih odredbi okarakterizirao kao odredbe s
neposrednim uinkom, naroito u podruju trinih sloboda.

Objasnite to su to OPA NAELA PRAVA ZAJEDNICE te potkrijepite primjerima iz

sudske prakse Europskog suda objasnite znaenje sluaja Hauer!
Opa pravna naela (openito)
Ugovori Zajednice u pojedinim podrujima ine nepotpuni poredak koji zahtijeva
dopune. Stoga je za ispunjenje takvih praznina Eu-sud razvio opa pravna naela prava
Zajednice. Uglavnom se izvode iz:
- ugovora Zajednice; kada sud utvrdi da neka ugovorna odredba predstavlja primjer
nekog opeg naela koje se ne nalazi u ugovoru. Ono se tada primjenjuje kao samostalno ope
pravno naelo. Npr. jedna odredba ugovora EZ zabranjuje diskriminaciju na temelju
dravljanstva u pogledu pitanja unutar dosega ugovora. Tu i dr. sline odredbe Sud je
iskoristio kao temelj ope doktrine jednakosti koja zabranjuje samovoljnu diskriminaciju na
bilo kojoj osnovi. Potom, npr. jedna odredba ugovora o EZU-u predvia da zahtjevatelj u
albenom postupku protiv novane kazne moe pobijati valjanost mjere. U predmetu
"Meroni vs. High Authority" izloen je taj prigovor iako nije bilo rijei o novanoj kazni,
ve o dadbini. Sud je odredio da odredba predstvlja pojedinanu primjenu opeg naela da se
sve zakonodavne mjere mogu posredno pobijati. Onda je to naelo i primjenjeno, te je
zahtjevatelj mogao pobijati mjeru. Znai, ovakvo rasuivanje ima 2 faze: induktivna (sud iz
posebne odredbe ugovora izvodi ope naelo) i deduktivna (sud dolazi do rjeenja konkretnog
pitanja primjenjujui ope naelo).
- pravnih sustava drava-lanica; kad se naelo izvodi iz nacionalnog prava, nije
nuno da bude usvojeno u pr. sustavima svih drava-lanica. Dovoljno je da je openito
usvojeno kod veine, ili da je u skladu s razvojem pr. sustava u dravama-lanicama. Znai,
sud uzima od svake drave ona rjeenja koja mu se ine najboljima, obzirom na ciljeve
Ugovora. Bez obzira na porijeklo, sud ga primjenjuje kao naelo prava Zajednice, a ne kao
naelo nacionalnog prava.
Najznaajnija opa pravna naela koja je sud usvojio su: osnovna ljudska prava,
pravna sigurnost, razmjernost, jednakost, pravo na sasluanje, povlastica pravne struke i
supsidijarnost. No, opa pr. naela predstavljaju neovisan izvor prava i Sud bi ih zasigurno
primjenjivao i da nema odredbi ugovora EZ.

Neke odredbe ugovora EZ

- i sami ugovori u pojedinim odredbama upuuju na opa pr. naela; npr. Ugovor EZ
kae: "Sud brine o potivanju prava pri tumaenju i primjeni ovog ugovora, to ne samo da
ovlauje, ve i obvezuje Sud da brine o opim pr. naelima."

26

- na to ukazuje jo jedna odredba ugovora EZ koja navodi osnove na kojima sud moe
ponititi akt Zajednice, pa je izmeu ostalog osnova i povreda nekog opeg pr. naela.
- trea takva je odredba koja se odnosi na izvanugovornu odgovornost i koja izriito
predvia da se odgovornost Zajednice temelji na "opim naelima koja su zajednika pravima
drava-lanica".
Znaenje sluaja Hauer
Presuda u tom sluaju predstavlja temeljnu presudu u pitanju zatite prava vlasnitva
kao jednog od temeljnih prava. Tu se radilo o opoj zabrani novih nasada vinove loze prema
Uredbi Zajednice kojom je Vijee htjelo suzbiti prekomjernu proizvodnju vina. Europski sud
je najprije naglasio valjanost temeljnih prava (u ovom sluaju prava vlasnitva) kao opih
pravnih naela, pozivajui se na EKLJP i "zajednika ustavna naela". No, isto tako je
naglasio i mogunost ogranienja vlasnitva, i zahvata u pravo vlasnitva prema Prvom
protokolu na EKLJP. Pritom je preispitao to ogranienje prava vlasnitva iz strukturnopolitikih razloga, u okviru zajednike organizacije trita, tj. da li je to doputen zahvat. U
konanici je tu zabranu ocijenio opravdanom radi njezinog prolaznog kvaliteta i postojee
prekomjerne proizvodnje vina.
Objanjenja naela s primjerima
1. Osnovna ljudska prava
Eu-sud je uvijek najvie teio uinkovitosti prava Zajednice, a to je dovelo do
doktrine o nadreenosti tog prava na nacionalnim, koju su i nacionalni sudovi u naelu
prihvatili. Meutim, njemaki pravnici su od poetka sumnjali u to da li pravo Zajednice mora
imati prednost pred odredbama njemakog Ustava, osobito onim koje se tiu ljudskih prava.
Tako su jo '60.-tih godina zagovarali da pravo Zajednice mora biti suglasno ustavnim
odredbama o osnovnim ljudskim pravima. To je bio glavni povod da je onda Eu-sud utvrdio
pojam o ljudskim pravima Zajednice i javno obznanio da e on sam ponititi svaku odredbu
prava Zajednice koja je suprotna ljudskim pravima.
Prvi sluaj u kojem je obznanio tu novu doktrinu bio je sluaj "Standler vs. grada
Kelna"; odnosio se na program Zajednice da se korisnicima socijalne pomoi osigura jeftin
maslac. Jedan korisnik je prosvjedovao zbog toga to je morao pokazati bon sa svojim
imenom i adresom da bi dobio maslac, tvrdei da je poniavajue to mora otkriti identitet i
dokazivao to kao povredu njegovih osnovnih ljudskih prava. Eu-sud je, odluujui o
prethodnom pitanju, istaknuo da ispravno tumaenje te mjere ne zahtijeva da ime korisnika
bude navedeno na bonu, te da tako tumaena odredba ne teti osnovnim ljudskim pravima
koja su sadrana u opim naelima prava Zajednice i koje titi sud. To je bilo priznanje
osnovnih ljudskih prava kao opeg pravnog naela Zajednice.
Eu-sud se, inae, u stvaranju standarda osnovnih ljudskih prava, uvijek poziva na
ustavne tradicije drava-lanica i me. ugovore (prvenstveno na EKLJP) . No, u odreivanju
tih standarda puno ovisi i o politici Eu-suda. Openito, ako neko pravo ne teti osnovnim
ciljevima Zajednice i duhu ugovora EZ, Sud e ga vjerovatno usvojiti kao osnovno ljudsko
pravo Zajednice, ak i ako je zatieno ustavno u samo jednoj lanici. Meutim, ako je to
pravo sporno, onda je drugaije. Najbolji primjer je pobaaj; u nekim je dravama (npr.
Irskoj) Ustavom zatieno pravo na ivot neroenog djeteta, a u nekim Ustav titi pravo na
izbor. Stoga je Eu-sud dopustio svakoj dravi da sama o tome odlui. Drugi izvor inspiracije
Eu-sudu u stvaranju ovih standarda su meunarodni ugovori; naime, ako neka mjera
Zajednice je suprotna pravu iz me. ugovora, drava ju vjerovatno nee primijeniti zbog
straha od povrede Ugovora. Najvaniji takav ugovor je EKLJP. Sve lanice EZ su i njezine

27

ugovornice, pa su sva prava iz konvencije i osnovna ljudska prava Zajednice. Sud se takoer
poziva i na Europsku socijalnu povelju, te Konvenciju Me.organizacije rada. Koliko pojam
ljudskih prava Zajednice obvezuje drave-lanice?;
- drave su uvijek time vezane kad se taj pojam koristi pri tumaenju ugovra EZ ili
zakonodavstva EZ
- kada takva odredba daje pojedincu neka prava, a ta prava podlijeu ogranienjima
na osnovi razloga kao to je javni poredak; takva ogranienja koja nameu
nacionalne vlade ne smiju biti povreda ljudskih prava Zajednice
- kada drave-lanice implementiraju akte Zajednice, one su vezane ljudskim
pravima kako se shvaaju u pravu Zajednice
- uvijek kada drave djeluju unutar dosega prava Zajednice.
2. Pravna sigurnost
Jedno je od najvanijih naela koje Sud priznaje. Najjednostavnije se moe objasniti
kao predvidljivost. No, u pravu Zajednice je konkretizirano pomou nekih podreenih
pojmova vanih za njegovu primjenu. Najvaniji su neretroaktivnost, steena prava i
legitimna oekivanja. U vezi retroaktivnosti, postoje 2 vana pravila:
- ako ne postoji jasna odredba o retroaktivnosti, uvijek se smatra da zakonodavstvo
nije retroaktivno
- retroaktivnost je openito zabranjena, ali su doputene iznimke kada se cilj mjere ne
bi mogao ostvariti na drugi nain, i pod uvjetom da se potuju legitimna oekivanja
zainteresiranih.
Legitimno oekivanje moe biti osnova za ponitavanje mjere Zajednice, no najee se
koristi kao osnova za tubu za naknadu tete kod izvanugovorne odgovornosti. To je sluaj
kada je osoba imala opravdanu osnovu pretpostaviti da e njezin pravni poloaj ostati
neizmjenjen, te je djelovala na vlastitu tetu na osnovi te pretpostavke. No, mora se raditi o
razumnom oekivanju da bi bilo legitimno. Takoer, postoji pravilo da, ukoliko osoba ne
posluje na uobiajen nain, ve nastoji iskoristiti neku slabost u sustavu Zajednice kako bi
ostvarila pekulativni profit, njezina se oekivanja ne mogu smatrati legitimnim jer bi trebala
pretpostaviti da e vlasti nastojati to bre popuniti prazninu.
Npr., jedan njemaki trgovac kupio je u Francuskoj penicu s namjerom da ju uveze u
Njemaku i proda zbog razlike u cijenama, obzirom da je dolo do pada vrijednosti franc.
franka. Takva situacija je prijetila kolapsom interventnog sustava u Njemakoj (jer su mnogi
to inili), pa je Komisija da bi to sprijeila, ovlastila njem. vladu da kupnju penice ogranii
samo na njemake proizvoae itarica. Taj njemaki trgovac onda nije mogao prodati robu
njem. posredniku i pokrenuo je postupak pred njem. sudom pozivajui se na svoje legitimno
oekivanje. Inae, kad se ovo naelo koristi kao temelj u tubi za naknadu tete, zahtjevatelj
mora dokazati ne samo da je imao legitimna oekivanja, ve i da je djelovao u skladu s njima,
tj. da je pretrpio tetu kao posljedicu mjere Zajednice.
3. Razmjernost
Prema ovom naelu, javna vlast smije graanima nametati obveze samo u onoj mjeri u
kojoj su one strogo nune u javnom interesu da bi se ostvario cilj mjere. Ako su nametnuti
tereti oito nerazmjerni cilju, mjera se ponitava. Ovo je naelo koje je istodobno i ugovorno.
Naime, Maastrichtski ugovor je u Ugovor EZ uveo novu odredbu koja kae da bilo koje
djelovanje Zajednice nee ii iznad onog to je nuno za ostvarenje ciljeva Ugovora EZ.
Posebno je vano u financijskom pravu (zbog nametanja poreza, carina, pristojbi itd.).
Npr., Vijee je u jednom sluaju htjelo smanjiti vikove mlijeka u prahu ponudivi
proizvoau stone hrane da ga koristi umjesto soje, no ono je bilo tri puta skuplje od soje.
Eu-sud je odluio da je taj pravilnik nevaljan, izmeu ostalog i zato to predstavlja povredu

28

naela razmjernosti takvo nametanje obveze kupnje tog mlijeka nije bilo nuno za
smanjenje vikova.
4. Jednakost
Ovo naelo izravaju brojne odredbe osnivakih ugovora prema ugovoru EZ;
zabrana diskriminacije na temelju dravljanstva, zabrana diskriminacije izmeu proizvoaa i
potroaa u vezi s poljoprivredom, jednaka plaa za jednak rad bez obzira na spol; a Eu-sud
istie da u pravu Zajednice postoji ope pravno naelo nediskriminacije, to znai da ne smiju
postojati nikave samovoljne razlike izmeu razliitih skupina unutar Zajednice.
Npr., u sluaju "Sabbatini" jedna slubenica Zajednice nije mogla ostvariti pravo na
doplatak jer nije bila tzv. "glava obitelji". Radilo se o propisu koji je taj pojam definirao tako
da je enu skoro nemogue bilo smatrati "glavom obitelji", osim u nekim iznimnim
sluajevima. Sud je odluio da taj propis ne moe ostati na snazi jer je diskriminacijski.
Npr., u sluaju "Preis" postavilo se pitanje vjerske diskriminacije, kada je tuiteljica
pokrenula postupak pred Eu-sudom zbog odluke Vijea da odri natjeajni ispit na idovski
blagdan. Sud je tada prihvatio i slobodu vjeroispovjesti kao ope naelo prava Zajednice, iako
ona u tom sluaju nije bila povrijeena.
5. Pravo na sasluanje
U vezi s ovim naelom, Eu-sud se prvi put pozvao na englesko pravo u razradi opih
naela, istiui da osoba iji su interesi znatno pogoeni odlukom javne vlasti, mora dobiti
mogunost oitovanja. Eu-sud je razvio i opu doktrinu pod nazivom "prava obrane", a ona
obuhvaa, osim prava na sasluanje, pravo za pr. zastupanje, povlateni odnos izmeu
odvjetnika i stranke, te slobodu od samooptube. Primjer je sluaj "Transocean Marine P.A.
vs. Commission".
6. Povlastica pravne struke
Tajnost dopisivanja izmeu odvjetnika i stranke, koja je opepriznata u nacionalnim
pr. sustavima, potvrena je i u pravu Zajednice pod dva uvjeta: mora biti rije o dopisivanju u
vezi s pravom na obranu, a pravnik mora imati privatnu praksu, a ne biti zaposlen kod stranke.
Npr., tako je Eu-sud odluio u sluaju ("A.M.A.S. vc. Commission") kada su
inspektori Komisije doli u ured jednog britanskog trgovakog drutva i traili na uvid
njegove poslovne knjige. Drutvo je odbilo dati na uvid odreene dokumente jer su zatieni.
Komisija je donijela odluku o predaji dokumenata, a drutvo je onda pokrenulo postupak pred
Eu-sudom za ponitenje te odluke. Sud je utvrdio da, stranka koja se poziva na takvu
povlasticu, mora bez otkrivanja sadraja dokumenta pruiti Komisiji dovoljno informacija
da bi pokazala da su ti uvjeti ispunjeni. Ako Komisija to ne prihvati, donijet e odluku kojom
trai predaju dokumenata, a ako ni tad ne uslijedi predaja, moe utvrditi kaznu za svaki dan
zakanjenja odreeni iznos. Stranka onda moe tu odluku pobijati pred sudom. Samo
pokretanje sudskog postupka ne obustavlja izvrenje odluke, ali sud moe odrediti privremenu
mjeru.
7. Supsidijarnost
Ovo je naelo drugaije od svih po tome to nije tvorevina Eu-suda, ve drava lanica
koje su ga uvele Maastritchim ugovorom. Znai, njegova osnova je ugovor, a ne praksa suda.
U proslovu Ugovora EU proglaava se da e se, u procesu stvaranja sve vreg jedinstva
izmeu naroda Europe, odluke donositi to je mogue blie graanima, u skladu s naelom
supsidijarnosti. Ugovor EZ pak navodi da Zajednica djeluje u skladu s naelom
supsidijarnosti u podrujima koja ne spadaju u njezinu iskljuivu nadlenost, znai djeluje

29

samo ako ciljeve predvienog djelovanja ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti drave-lanice,
te ih stoga lake ili uspjenije moe ostvariti Zajednica.
Komisija je iznijela stav da neko podruje spada u iskljuivu nadlenost Zajednice ako
Ugovori nameu obvezu djelovanja Zajednici jer se ona smatra jedinom odgovornom za
izvrenje neke zadae. To su, prema Komisiji, slijedea podruja:
- uklanjanje zapreka slobodnom kretanju robe, osoba, usluga i kapitala
- zajednika trgovinska politika
- opa pravila o trinom natjecanju
- zajednika organizacija poljoprivrednog trita
- ouvanje ribljeg fonda
- osnove prometne politike.
Na neki nain vrijedi i pravilo da jednom kada Zajednica "zauzme" neko podruje, dravamalanicama vie nije doputeno zakljuivati ugovore na tom podruju. Znai, supsidijarnost
vrijedi samo onda kada Zajednica prvi put donosi zakonodavstvo u novom podruju.
Objasnite vanost Povelje temeljnih ljudskih prava Europske unije.
Povelju su u prosincu 2000.g. u Nici sveano objavili Vijee EU, te predsjednici Euparlamenta i Eu-komisije, a njezin nacrt izradila je radna grupa "Konvent" koju su inili
opunomoenici predsjednika svih drava i vlada, neki lanovi Eu-parlamenta, delegati
nacionalnih parlamenata i jedan lan Eu-komisije, pod predsjedanjem biveg njemakog
predsjednika Herzoga. Povelja predstavlja katalog temeljnih prava po uzoru na EKLJP, ali
pod utjecajem nacionalnih ustavnih tradicija. Vrijedi za tijela i ureenje Unije kao i provedbu
europskog prava putem drava-lanica. Sadraj; I.poglavlje dostojanstvo ovjeka, II. osobne
slobode i posebna prava, III. postupovna prava, zabrana diskriminacije, IV. socijalno pravo, V.
graanska prava, VI. pravosudna prava.
Povelja nije ugovor, pa ne obvezuje neposredno, no ipak je znaajno doprinijela
formiranju nekih nepisanih standarda temeljnih prava, posebno u radu Eu-suda pri daljnjem
razvoju prava Zajednice.
2. to obuhvaa sekundarno pravo Zajednice?
Obuhvaa pravne akte (uredbe temeljne i provedbene, smjernice, odluke, preporuke
i miljenja) tijela Zajednice koje ona donose na temelju ugovora zajednica ili na temelju
ovlatenja koje im je dodijeljeno nekim drugim pravnim aktom (npr. Vijee daje Komisiji
ovlatenje za donoenje provedbenih propisa). Inae, Vijee je dugo vremena bilo glavni
zakonodavac za donoenje uredbi i smjernica, no danas i Eu-parlament ima znaajan udio u
stvaranju prava.
Objasnite koja je vanost uredbi.
Uredba se moe usporediti sa zakonom u nacionalnom pravu. Karakterizira je opa
valjanost i obveznost svih njenih dijelova. Ona vrijedi neposredno u svim dravama
lanicama, tj. proizvodi za pojedince "izravan" uinak. Uredbe se moraju obrazloiti i objaviti
u slubenom listu zajednica. Komisija uglavnom donosi provedbene uredbe koje se izdaju na
osnovi "temeljnih uredbi" (ovlatenjem Vijea). U Montana-uniji uredbama odgovaraju
odluke.

30

Vanost smjernica kao sekundarnih pravnih izvora.

Smjernice su usmjerene prema dravama-lanicama i obvezuju ih da sadraj smjernice
implementiraju u domae pravo. To je tzv. dvostupanjski zakonodavni postupak: najprije se
donosi program ureenja obvezan za drave (smjernica), a onda drave implementiraju
sadraj te smjernice u domae pravo putem dravnih pravnih akata (domae provedbene
odredbe). Smjernice odreuju i poseban rok za obvezu implementiranja. No, imaju odreeno
preddjelovanje i prije isteka tog roka. Prema odluci Eu-suda, drava ne smije tijekom tog
roka donositi propise koji bi mogli onemoguiti cilj smjernice, tj. koji u nekom kljunom
pitanju odstupaju od standarda postavljenih smjernicom. To su tzv. "prethodne obveze"
ponaanja kao to je obveza izbjegavanja sukoba sa ciljem smjernice, ili obveza "mirovanja"
u vidu preddjelovanja sukladno pravu Zajednice.
Smjernica je klasian instrument za harmonizaciju domaih propisa putem sadrajnog
ujednaavanja. U odnosu na uredbu, predstavlja ipak manje strogu mjeru budui da dravama
ostavlja izbor oblika propisa prilikom implementiranja, no najee se one donose sa toliko
pojedinosti da drave nemaju puno izbora prilikom implementiranja. Ovdje je zanajno i to da
tijela Zajednice uvaavaju naelo supsidijarnosti.
to znai uinkovito implementiranje smjernica u nacionalni pravni poredak?
To znai da obveznost sadraja smjernice mora, za pojedince i za nacionalna tijela, biti
nedvojbeno osigurana domaim pravom. Temeljno je implementiranje smjernica u obliku
ope-obvezujuih pravnih izvora kao to su zakoni, uredbe i sl. Implementiranje putem
upravnih propisa nije uvijek dovoljno, pogotovo u sluaju kada nije jasno zajamena njihova
opa obveznost za pojedince i sudove (stajalite Eu-suda). Nekad je to dovoljno, uglavnom
vano je da, u sluaju ako smjernica propisuje neke povlastice, odnosno prava za pojedince,
de je osigurana mogunost ostvarivanja tih prava pred nacionalnim tijelima, odnosno
sudovima.
Da li odredbe nacionalnog prava treba tumaiti u skladu sa smjernicama? Objasnite na
primjeru.
Prema sudskoj praksi Eu-suda, pravo Zajednica zahtijeva da odredbe nacionalnog
prava budu protumaene u skladu sa smjernicom, to je i u skladu s obvezom vjernosti prema
Zajednici.
Primjer je stav suda SRNJ koji ak propisuje da Smjernice imaju odreeno
preddjelovanje jo i prije isteka roka za implementiranje. Savezni Vrhovni sud SRNJ je kod
tumaenja jedne ope klauzule o zabrani konkurencije koja je protivna dobrim obiajima uzeo
u obzir smjernicu Eu-zajednice o usporedivim reklamama, ak i prije nego je bila
implementirana u njemako pravo.
Da li smjernica moe biti neposredno primjenjiva? Objasnite na primjeru.
Smjernice nemaju neposredan uinak u domaem pravu i ne mogu biti temeljom
neposrednih prava ili obveza pojedinaca. No, prema sudskoj praksi smjernica iznimno moe
biti neposredno primjenjiva u sluaju da:
- nije implementirana u domae pravo usprkos proteku roka
- je prema svom sadraju bezuvjetna i dovoljno odreena da moe biti
primijenjena u pojedinom sluaju.
Pod tim pretpostavkama, pojedinci se mogu pozivati na smjernice koje im idu u korist
i to protiv drave pred nacionalnim organima i sudovima. Tko je odluio Eu-sud u sluaju

31

"Becker" smatrajui da drava zbog svojeg oklijevanja da implementira smjernicu ne smije

doi u prednost u odnosu na one kojima smjernica pogoduje.
to znai pojam "effet utile"?
Sudska praksa Eu-suda nastoji putem neposredne primjenjivosti smjernica osigurati
pravu Zajednice optimalnu snagu neposrednog djelovanja. "Vertikalno" djelovanje u korist
treih osoba vrijedi takoer i protiv drave kada se ona pojavljuje kao privatni poslodavac.
Doktrina ide ka mogunosti sveobuhvatnog djelovanja prava Zajednice. Novija sudska praksa
ograniava neposredno djelovanje smjernice s obzirom na njezinu svrhu, odnosno cilj.
Tako se npr. pojedinac u kaznenom postupku zbog pijanstva ne moe pozivati na to da
tehniki standardi za mjerne instrumente na alkohol nisu dostavljeni Komisiji, u skladu sa
smjernicom. Radi se o smjernici kojoj je svrha zatita trgovine; prema kojoj drave-lanice
imaju obvezu dostaviti Komisiji tehnike podatke o proizvodima koji bi mogli predstavljati
prepreku u trgovini.
Vanost sluaja Faccini Dori.
Vanost ovog sluaja vezana je uz pitanje tzv. "horizontalnog djelovanja prema
treima", tj. pitanje neposredne primjenjivosti smjernica u odnosima privatnih osoba
meusobno, to bi znailo i stvaranje nekih obveza za jednog pojedinca nasuprot
povlasticama drugoga, a sve bez domaeg akta kojim se smjernica implementira u pr. poredak
drave. Europski sud odbio je takav uinak djelovanja prema treima koji tereti privatne
osobe, to znai da smjernice ne mogu biti osnove neposrednih obveza za pojedince, i to
neposredno djelovanje smjernica ostaje ogranieno na odnos graanin-drava.
U sluaju Faccini Dori, tuiteljica je sklopila ugovor o narudbi dopisnog teaja
engleskog jezika i to tijekom nekog putovanja, a po povratku kui je izjavila da raskida
ugovor. Smjernica o zatiti potroaa predvia da kod ugovora zakljuenih izvan poslovnih
prostorija, potroa ima pravo na raskid u roku od sedam dana, ali ona jo nije bila
implementirana u talijansko pravo. Pravobranitelj Lenz je drao da se neposredna
primjenjivost te smjernice ima protezati i na pravne odnose privatnih osobe meusobno.
Meutim, Europski sud je odluio u korist tuenog istiui da smjernice mogu neposredno
zasnivati prava samo prema dravi, ali ne i prema privatnim osobama, te da samo uredbe
mogu stvoriti opevaee obveze za pojedince.
Vanost odluka kao sekundarnog pravnog izvora.
Odluke se koriste za obvezujue reguliranje u pojedinim sluajevima, a u pravilu ih
donosi Komisija. Adresati odluka mogu biti drave-lanice i pojedinci. Odluke koje su
usmjerene prema dravama iznimno mogu (slino kao i smjernice) razviti djelovanje "prema
treima" u pogledu povlastica, ako sadre bezuvjetne i dovoljno odreene obveze drave u
korist pojedinaca.
Vanost preporuka i miljenja kao sekundarnih pravnih izvora.
Preporuke i miljenja nisu pravno obvezujui. Ipak, sudovi trebaju uzimati u obzir
preporuke kada mogu pruiti razjanjenje pri tumaenju prava Zajednice i sadraja propisa
kojima je ureena Zajednica. Postoje i dr. pravni akti, posebno organizacijski (npr. Zakljuak
Vijea o izmjeni broja lanova Komisije).

32

Objasnite naelo ogranienih pojedinanih ovlasti na primjeru.

Ovo naelo znai da Zajednice raspolau samo onim nadlenostima koje su im drave
lanice prenijele osnivakim ugovorima i ne mogu si same dodijeliti nove nadlenosti bez
ugovornog pristanka drava-lanica. Znai, radi se o predmetnom ogranienju i zahtjevu za
specifinom osnovom ovlatenja za djelovanje Zajednice.
Npr., protekcionizam u oblasti kulture, u pravu medija (ureenje kvota o televiziji u
smjernici EZ). Zastupnici drava-lanica u Vijeu, u mnogim podrujima sudjeluju u veoj
mjeri u vrenju nadlenosti na razini Zajednice. Savezni sud je podsjetio na suodgovornost
njemakih zastupnika u Vijeu glede pridravanja ogranienja nadlenosti Zajednice.
Uenje "implied powers".
Razvilo se u amerikom ustavnom pravu, no priznaje se i u europskom pravu. Prema
tom uenju, Zajednica moe, u usko odreenim granicama, smatrati da ima nadlenosti koje
joj nisu izriito dodijeljene kada potreba za njima logino proizlazi iz izriito prenijetih
ovlasti. Najvaniji sluaj tih tzv. "nepisanih nadlenosti" je priznanje vanjskih nadlenosti u
podrujima u kojima Zajednica prema unutra ima izriito prenijete nadlenosti.
Ugovor o EZ sadri jedno ope ovlatenje, a to je da proirenje nadlenosti smije
uslijediti samo onda kad je djelovanje Zajednice potrebno za ostvarenje cilja Ugovora u
okviru zajednikog trita. Vijee moe tako donositi uredbe samo jednoglasno, na prijedlog
Komisije i uz sasluanje Eu-parlamenta. Pozivanje na to ovlatenje ipak je supsidijarno u
odnosu na druge osnove nadlenosti.
3. Objasnite etiri postupka u kojima Europski parlament sudjeluje prilikom donoenja
propisa.
a. Najstariji oblik sudjelovanja Eu-parlamenta je njegovo pravo na davanje miljenja.
Nepotivanje prava sasluanja Parlamenta predstavlja i bitnu postupovnu povredu. No,
pravni poloaj Parlamenta bio je pojaan tek uvoenjem postupka usuglaavanja na
temelju zajednikog izjanjavanja Parlamenta, Vijea i Komisije iz 1975.g., za pravne akte
opeg karaktera i one sa znatnim financijskim uinkom.
b. Daljnje jaanje Parlamenta sadri postupak suradnje koji ima dva itanja (u Vijeu i u
Parlamentu). Najprije Vijee kvalificiranom veinom donosi, nakon prijedloga Komisije i
nakon miljenja Eu-parlamenta, "zajedniko stajalite" koje se daje na drugo itanje
Parlamentu.Ukoliko Parlament prihvati to stajalite ili ako ne donese odluku za 3mj.,
Vijee ga moe usvojiti samo kvalificiranom veinom. Ako Parlament odbije zajedniko
stajalite (apsolutnom veinom), Vijee ga moe usvojiti jedino jednoglasnom odlukom.
Pri izmjeni zajednikog stajalita putem Eu-parlamenta bitno je stajalite Komisije. Ako
ona prihvati tu izmjenu od strane Parlamenta, Vijee moe usvojiti izmijenjeni prijedlog
kvalificiranom veinom, ako Komisija ne prihvati izmjenu koju je uinio Parlament, onda
ga Vijee moe usvojiti samo jednoglasno.
c. Pravni poloaj Parlamenta jo je snaniji u postupku suodluivanja. Ovdje se radi o
sporazumu izmeu Vijea i Parlamenta o ureenju nekih pitanja, a u sluaju razilaenja
predvien je postupak posredovanja putem posebnog Odbora za posredovanje. Prema
ugovoru iz Amsterdama Eu-parlament moe sprijeiti donoenje pr.akata ako sa
apsolutnom veinom odbije zajedniko stajalite Vijea. Uredbe i smjernice donesene u
postupku suodluivanja, djeluju kao pravni aktu Eu-parlamenta i Vijea.

33

d. U pojedinim sluajevima donoenje pravnih akata pretpostavlja suglasnost Euparlamenta.

4. Objasnite pojam "Comitology"
Donoenje provedbenih propisa povjereno je Komisiji. No, Vijee je razvilo neke
oblike kojima se donoenje odluka ponovo vezuje uz Vijee. Znaajnu ulogu imaju Odbori u
kojima su zastupljene pojedine drave-lanice i kojima predsjeda jedan predstavnik Komisije.
Taj sustav se oznaava pojmom "comitilogy" sustav koji obuhvaa razliite oblike
delegiranog donoenja odluka (osnovan zakljukom Vijea iz '98.). Tim sustavom
otklonjene su prijanje mogunosti blokade obinom veinom Vijeu i ojaan poloaj Euparlamenta; kod jednostavnog oblika delegacije, Komisija odluuje bez sudjelovanja odbora.
Postupak putem odbora ima 3 oblika:
1. savjetodavni postupak Komisija samo uzima u obzir stajalite Odbora, ali ju ono ne
obvezuje
2. upravni postupak upravni odbor zauzima stajalite o nacrtu Komisije koji se odnosi
na neku mjeru i za to je potrebna kvalificirana veina. Komisija u ovom postupku
donosi neposredno vaee mjere. Ako se te mjere ne slau sa stajalitem odbora,
Komisija podnosi mjeru Vijeu.
3. zakonodavni postupak Komisija zahtijeva zakljuak zakonodavnog odbora koji glasa
takoer kvalifi. veinom. U sluaju suglasnosti, Komisija moe donijeti planirane
mjere, a ako one nisu suglasne sa stajalitem zakonodavnog odbora ili on uope ne
zauzima satajalite, Komisija podnosi prijedlog Vijeu i obavjetava o tome Euparlament. Vijee odluuje o tom prijedlogu kvalifi. veinom, ali ako o njemu ne
odlui, tj. ako ga ne odbije Komisija donosi taj akt (tzv."filet-postupak"). Uglavnom,
Vijee vie ne moe odbijajuim zakljukom jednostavnom veinom blokirati odluku
Komisije.
5. Da li za pravne akte tijela Zajednice vrijedi pretpostavka valjanosti.
Vrijedi. Pravni akti ak i kad su nevaljani, smatraju se valjanima sve dok ih Eu-sud ne
proglasi nitavima ili na drugi nain ne postanu nitavim. Iznimka od ovog naela su pravni
akti koji sadre oiti teak nedostatak da su nespojivi s pr. poretkom Zajednice. Takvi akti ne
razvijaju nikakav, ak ni privremeni, pravni uinak; dakle- pravno nepostojei. No, nitavost
moe utvrditi samo Eu-sud (npr. kod tube za ponitaj ili kod odluivanja o prethodnom
pitanju).
10. SUSTAV PRAVNE ZATITE U ZAJEDNICI
Europski sud je tijelo koje vodi brigu o primjeni i tumaenju prava Zajednice (jamac
pr. zatite). Njegova pravosudna djelatnost moe se odvijati samo u okviru predvienih
postupaka. Radi njegova rastereenja, osnovan je i Prvostupanjski sud kojem se podnose sve
izravne tube pojedinaca (fizikih i pravnih osoba), a Eu-sud nadlean je za odluivanje o
pravnim lijekovima protiv odluka Prvostupanjskog suda. Osim toga, nedlean je za
postupanje po izravnim tubama koje se odnose na pr. akte tijela Zajednice, te moe poduzeti
incidentalno preispitivanje pravnih akata (kad odluuje o prethodnom pitanju znai, ako je
taj akt odluujueg znaenja za odluku u nekom postupku). Tube protiv pr. akata tijela
Zajednice nemaju obustavljajui uinak, no Eu-sud moe narediti privremenu obustavu
primjene osporenog pr. akta, te druge obavezne privremene mjere. Presude Eu-suda koje glase
na novani iznos su izvrne osim ako se radi o presudi protiv drave-lanice.

34

1. Koji su postupci po tubama zbog povrede Ugovora?

a. tuba Komisije; protiv drave-lanice zbog povrede ugovora (zato je "uvarica
ugovora"), no prije podnoenja tube Sudu, provodi se prethodni postupak. Ti postupci su u
praksi vano sredstvo kojim se osigurava provedba prava Zajednice u dravama-lanicama.
Eu-sud u tim sluajevima donosi konstitutivnu presudu. Drava protiv koje je donesena
presuda ima obvezu donoenja potrebnih mjera kako bi ispunila obvezu iz ugovora.
Ugovorom iz Maastrichta je otvorena mogunost da Eu-sud na prijedlog Komisije osudi
dravu na isplatu paualnog novanog iznosa u sluaju da ne donese potrebne mjere. Takvu
presudu prvi put je donio protiv Grke (zbog neizvrenja jedne presude). Pritom se uzima u
obzir teina povrede, njeno trajanje, ali i platena mo drave (BDP), te broj glasova te
drave u Vijeu.
b. tuba drave lanice; tuba jedne drave-lanice protiv druge zbog povrede ugovora,
ali njeno praktino znaenje je neznatno zbog uloge Komisije.
c. represalije prema opim naelima meunarodnog prava; protumjere koje bi mogla
poduzeti Zajednica ili neka drava-lanica zbog povrede ugovora, ali tek kao krajnju mjeru,
tj. ako drava koja kri ugovor, ne potuje ni sankcije koje su predviene na temelju
ugovora o EZ (npr. ne izvrava ve donesenu presudu protiv nje).
2. Pretpostavke pod kojima se moe podnijeti tuba za utvrenje nitavosti.
Tubom za utvrivanje nitavosti mogu se ponititi pr. akti navedeni u osnivakim
ugovorima triju zajednica, uz navoenje samo tono odreenih razloga nitavosti:
nenadlenost, povreda bitnih postupovnih propisa, povreda ugovora te zloupotreba ovlasti, a
takoer i postojanje oitih propusta prilikom donoenja odluke. U praksi se ti razlozi
nitavosti tumae i ire (npr. oiti propusti u donoenju odluke). Kod tubi protiv donesenih
prisilnih mjera Eu-sud ima ovlast neogranienog diskrecijskog preispitivanja i ne moe takav
akt samo ponititi, ve ga mora izmijeniti, ime djeluje unutar svoje nadlenosti.
Ovlast za podnoenje tube protiv Parlamenta i dr. tijela imaju i pojedinci, kao i
drave-lanice, Vijee i Komisija. Ne treba se dokazivati nikakva potreba za pr. zatitom.
Ugovor iz Nice proiruje tu ovlast i na Parlament. Pojedine (fizike i pravne) osobe mogu ovu
tubu podnijeti ako su ispunjene pretpostavke navedene u Ugovoru o EZ. Razne teritorijalne
podcjeline drava nisu ovlatene podnositi ovu tubu (npr. savezne zemlje), ali mogu to
uiniti posredno putem savezne vlade podnijeti tubu predvienu ugovorom o EU.
Ako sud utvrdi da je tuba osnovana, proglaava pr. akt nitavim. Ako se radi o nekom
propisu, sud e i odrediti koji se uinci ponitenog propisa smatraju pravomonima. Pravo na
podnoenje tube je ogranieno i rokom (2mj. prema ugovorima o EZ i EURATOM-u, 1mj.
prema ugovoru o EZU-u). U sluaju proputanja roka, kasnije se ne mogu osporavati uinci
pravomone odluke (zbog pr.sigurnosti). Ova je tuba takoer i instrument pr. zatite tijela
Zajednice, kada dolazi do povrede pravila o raspodjeli njihovih nadlenosti,
3. Tko ima locus standi u postupku povodom tube za utvrenje nitavosti?
Locus standi, odnosno svojstvo stranke u ovakvom postupku imaju osim dravalanica, te pojedinih (fizikih i pravnih) osoba, i tijela Zajednice Vijee, Komisija. to se
tie Eu-parlamenta, prema prvobitnom tekstu ugovora, on nije bio ovlateni podnositelj tube.
No, radi ouvanja "institucionalne ravnotee", u sudskoj praksi Eu-suda dolo je do priznanja
te ovlasti Eu-parlamentu, a isto tako i Revizorskom sudu i Europskoj sredinjoj banci ako su
te tube usmjerene na zatitu njihovih ovlasti.

35

Sporno je jo da li locus standi treba priznati i nekim parlamentarnim tijelima

(predsjednitvo, pol. skupine, zastupnici). To je mogue jedino ako pojedini zastupnik ili
druga osoba iz Parlamenta eli ostvariti neko subjektivno pravo, a ne pravo s poloaja tijela.
U sporu izmeu parlamentarne skupine i Parlamenta tuba za utvrenje nitavosti se moe
podnijeti samo protiv onih pr. akata Parlamenta koji imaju uinak prema treima.
4. Vrste tubi pojedinaca za utvrenje nitavosti (primjer).
a. Tube protiv odluka koje se odnose na tree osobe; pojedinci tubu mogu podnijeti ako
se u njihova prava zadire "neposredno i pojedinano":
1. neposredno znai da iz tog akta proizlazi izravni, odreeni zahvat u njegovu
vlastitu pravnu sferu (npr. ako Komisija od neke drave-lanice zahtijeva
opoziv subvencija koje su tom pojedincu dodijeljene)
2. pojedinano se zadire u prava pojedinca ako se odluka zbog posebnih
okolnosti i odreenog osobnog svojstva na njih kvalificirano odnosi i
individualizira ih kao adresate (npr. tube konkurenata u pravu trinog
natjecanja pri kontroli spajanja).
b. Tube protiv normativnih pravnih akata ; uredbe mogu biti predmet tube za utvrenje
nitavosti od strane pojedinca ako se neposredno i pojedinano odnose na tuitelja. Novija
sudska praksa tu ubraja i uredbe koje se odnose na nepredvidivi krug adresata, ako se tuitelj
zbog posebnih okolnosti moe identificirati kao osoba na koju se akt odnosi, a te ga okolnosti
razdvajaju od preostalog kruga adresata. Eu-sud posebno priznaje tube pojedinaca ako je
tuitelj sudjelovao u postupcima pred Komisijom koji su prethodili donoenju pobijanog pr.
akta, a ti su postupci takoer voeni radi zatite njegovih interesa.
Npr., Eu-sud je dopustio tubu poduzea "Timex" iz Velike Britanije protiv Uredbe o
antidampingu, koju je donijelo Vijee, a kojom je utvrena stopa carine iskljuivo uzimajui u
obzir gospodarski poloaj tog poduzea. Radilo se o tubi jednog proizvoaa mehanikih
satova u V.Britaniji, a protiv uredbe s tvrdnjom da ne predvia dostatnu carinsku zatitu. Eusud je zakljuio da se osporena Uredba temelji na pojedinanoj situaciji tuitelja; ovom
sudskom praksom otvorena je mogunost tube konkurenata.
No, npr.; sedam njemakih uvoznika banana podnijelo je tubu protiv Uredbe o
odreivanju uvoznih kontigenata banana, to je sud smatrao nedoputenom tubom jer
nedostaje element "pojedinanog zadiranja" (nedostatak procesne legitimacije).
5. Vanost postupaka za donoenje odluke o prethodnom pitanju.
Ovi postupci imaju bitno znaenje za:
1. jedinstveno tumaenje prava Zajednice i
2. nadzor nad sekundarnim pravom Zajednice.
To su najvaniji postupci pred Eu-sudom za koje ima iskljuivu nadlenost. Zahtjev se
moe odnositi na tumaenje i valjanost prava Zajednice, ali ne i pitanje je li nacionalno pravo
spojivo s pravom Zajednice o tome odluuju nacionalni sudovi nakon odluke o prethodnom
pitanju koju donese Eu-sud.
6. Tko je ovlaten podnijeti zahtjev za donoenje odluke o prethodnom pitanju?
Obvezu podnoenja zahtjeva imaju sudovi protiv ijih odluka se vie ne mogu
izjavljivati pravni lijekovi, a zahtjev mogu podnijeti i sudovi saveznih zemalja ako se protiv
njihovih odluka ne mogu izjavljivati pravni lijekovi; u Njemakoj se odluka o podnoenju

36

toga zahtjeva donosi u obliku odluke o prekidu postupka. Arbitrae ne mogu podnositi takav
zahtjev. Kada su u pitanju propisi koji se odnose na vize, azil, imigracijske i druge politike
koje utjeu na slobodu kretanja osoba, zahtjev mogu podnijeti samo sudovi najvie instance,
kao i sudovi protiv ijih se odluka vie ne mogu ulagati pravni lijekovi.
Eu-sud odluuje neposredno samo o tumaenju odnosno valjanosti prava Zajednice, a
onda nacionalni sud treba izvesti zakljuak je li nacionalno pravo spojivo s pravom Zajednice.
Prema praksi Eu-suda, i niestupanjski sudovi su duni pokrenuti ovaj postupak ako ele
izbjei primjenu nekog pr. akta Zajednice koji je bitan za donoenje odluke u sporu, a prema
njihovom shvaanju je nevaljan, tj. nije u skladu s nadreenim pravom Zajednice. Eu-sud tu
ima sudbeni monopol da se izjasni o valjanosti sekundarnog prava Zajednice.
7. Koja je glavna svrha postupka o prethodnom pitanju?
Glavna svrha je osigurati da se pravo Zajednice primjenjuje jedinstveno od strane
nacionalnih sudova drava lanica. To je vano kada se postavi pitanje valjanosti radnji koje
poduzima Zajednica. Razlike u shvaanju koje postoje izmeu nacionalnih sudova razdvojile
bi jedinstveni pr. sustav i time dovele u pitanje pravnu sigurnost. Osim toga, zahtjevi za
odluivanje o prethodnom pitanju, kao i tube za utvrivanje nitavosti, predstavljaju i
instrumente kontrole zakonitosti akata tijela Zajednice (naelo koherentnosti sustava pravne
zatite).
8. Da li je nacionalni sud ovlaten donijeti privremenu mjeru?
Kada je sporno tumaenje prava Zajednice, nacionali sud podnosi zahtjev za
donoenje odluke o prethodnom pitanju, ali istodobno moe, na temelju vlastite interpretacije
primjenjivog prava donijeti odluku o privremenoj mjeri tada se s donoenjom odluke o
glavnoj stvari moe priekati dok Eu-sud ne donese odluku o prethodnom pitanju. Ako sudac
ozbiljno sumnja u zakonitost i valjanost sekundarnog prava Zajednice, primijenit e
nadreeno pravo Zajednice nautrb provedbenih pr. akata tijela Zajednice, a u interesu
uinkovite pr. zatite.
Ipak, nacionalni sud moe odluiti o privremenoj mjeri, ali pod odreenim
pretpostavkama da se radi o postupku koji ne trpi odgodu, a podnositelju zahtjeva prijeti
nastanak teke i nepopravljive tete, te uz primjerenu zatitu interesa Zajednice. Uglavnom,
ako se izuzme iz primjene neki upravni akt drave koji se temelji na pravu Zajednice, ili se
donese odluka o privremenoj mjeri, tada sudac drave-lanice mora podnijeti zahtjev Eu-sudu
o pitanju valjanosti tog "suspendiranog" pr. akta.
9. Kakav je uinak odluke donesene o prethodnom pitanju koju donese Europski sud?
Takve odluke u pravilu neposredno obvezuju samo sud koji je podnio zahtjev i sve
ostale sudove koji odluuju o nastavku postupka, osim presuda u kojima se openito utvruje
nevaljanost sekundarnog prava Zajednice (takvi pr. akti se onda tretiraju kao nevaljani). Ope
obvezujui uinak imaju i presude koje daju tumaenje nekog propisa.
10. Objasnite tubu za naknadu tete.
Tuba za naknadu tete predstavlja samostalno pravno sredstvo, a svrha joj je
ispravljanje nepravde nanesene uredbom, pogotovo stoga to je primarna pr. zatita putem
tubi za utvrene nitavosti bitno ograniena jer se treba ispuniti uvjet neposrednog i
pojedinanog uinka. Da bi tubeni zahtjev za tete to su ih sudionici na tritu pretrpjeli
zbog neke uredbe koja ima gospodarsko-politiki znaaj bio osnovan, nije dovoljna puka
nevaljanost uredbe, ve treba doi do "oiglednog i bitnog" prekoraenja zakonodavnih

37

ovlatenja uslijed ega se neki pravom zatieni interes nedovoljno titi u odnosu na tono
odreenu skupinu sudionika na tritu.
11. PRAVO ZAJEDNICE I NACIONALNO PRAVO
1. Navedite naela na kojima Europski sud temelji svoje shvaanje o nadreenosti prava
Zajednice (sluaj Costa / E.N.E.L., br. 6/64)!
Prema shvaanju Eu-suda, pravo Zajednice je neogranieno nadreeno nacionalnom
pravu, a to vrijedi i za ustavno pravo. Temelji ovog shvaanja navedeni su u presudi Suda u
predmetu "Costa", a to su slijedea naela:
f. ustrojstvo samostalnog pravnog poretka temeljem Ugovora o EZ
g. ograniavanje suvereniteta drava-lanica putem prijenosa suverenih ovlasti na
Zajednicu
h. naelo vjernosti ugovoru
i. naelo zabrane diskriminacije
j. naelo argumentum a contrario, vezano za posebna ugovorna ovlatenja za
poduzimanje jednostranih mjera
k. naelo neposrednog uinka uredbe u svakoj od drava lanica.
2. Objasnite stajalite Europskog suda o nadreenosti prava Zajednice iz presude
Simmenthal II, br. 106/77!
U tom sluaju, talijanski ustavni sud je pridrao sebi pravo da odluuje o tome da li e
se nacionalno pravo izuzeti od primjene zbog povrede prava Zajednice. No, Europski sud je
zahtijevao neogranienu primjenu prava Zajednice bez obzira na postojee nacionalno pravo
suprotnog sadraja. Pritom je istakao da odredbe ugovora i mjere koje se neposredno
primjenjuju samim stupanjem na snagu stavljaju izvan snage bilo koju odredbu nacionalnog
prava koja je suprotnog sadraja, osim toga, postaju sastavnim dijelom pr. poretka dravalanica i primjenjuju se prije drugih propisa, te sprijeavaju donoenje novih nacionalni
propisa koji bi bili nespojivi s propisima prava Zajednice.
Proizlazi da svaki nacionalni sudac, u okviru svoje nadlenosti, mora primjenjivati
pravo Zajednice u cijelosti, te ako je potrebno mora staviti izvan snage svaku sadrajno
suprotnu odredbu nacionalnog prava; nije potrebno ekati njeno stavljanje izvan snage.
3. Objasnite stajalite Europskog suda o nadreenosti prava Zajednice na sluajevima
nacionalnih upravnih akata!
Kad je u pitanju oblikovanje ustavnopravnih koncepata, drave-lanice imaju odreen
stupanj autonomije. No, nadreenost prava Zajednice zahvaa u odreenim sluajevima i
konane upravne akte, ako su doneseni prije nego je odnosna drava pristupila EU (ne smiju
se primijeniti neke zabrane protivne slobodi obavljanja usluga, koje su bile uvedene
upravnom odlukom prije pristupanja u EU, i u meuvremenu postale konane).
4. Na koji nain nacionalni sudovi moraju osigurati uinkovitu primjenu prava Zajednice?
Nacionalni sudac treba omoguiti uinkovitu pravnu zatitu u sluaju da je nacionalno
pravo protivno pravu Zajednice. Djelotvorno sredstvo je osiguranje privremene pravne
zatite, posebno u sluaju neprimjene nekog nacionalnog zakona protivnog pravu Zajednice
(naelo lojalnog postupanja).

38

5. Objasnite u emu je znaaj presude Francovich, br. C-6/90 i C-9/90!

To je temeljna presuda u kojoj je priznata odgovornost drave-lanice za tetu zbog
neimplementiranja smjernice.
Naime, Italija nije pravodobno implementirala Smjernicu o minimalnoj zatiti radnika
u sluaju nesposobnosti poslodavca za plaanje, koja je predviala poseban mehanizam
namirenja neispunjenih zahtjeva. Tvrtka je otila u steaj i nekoliko radnika je podnijelo tubu
protiv Italije radi isplate zaostalih plaa, te zahtjev za naknadu tete zbog neimplementiranja
smjernice. Sud je ipak otklonio neposrednu primjenu smjernice, no utvrdio odgovornost
drave zbog povrede obveze implementacije.
6. Koji uvjeti moraju biti ispunjeni da bi postojala odgovornost drave lanice za
neimplementaciju smjernice?
o ako smjernica propisuje neka prava za pojedince
o ako je sadraj tog prava jasno odreen smjernicom
o ako postoji uzrona veza izmeu povrede obveze implementacije od strane
drave-lanice i tete koja je nastala osobama na koje se smjernica primjenjuje.
Oblik odgovornosti drave Eu-sud preputa nacionalnom odtetnom pravu, no
materijalnopravne i postupovne pretpostavke za naknadu tete ne smiju biti takve da
praktino onemoguavaju ili znatno oteavaju ostvarenje odtetnog zahtjeva.
7. Navedite pretpostavke koje se moraju ostvariti radi ostvarenja zahtjeva za naknadu tete
zbog povrede prava Zajednice!
- da se radi o povredi pravnog propisa koji za pojedinca propisuje neko odreeno
pravo
- da je povreda u dovoljnoj mjeri ozbiljna
- da postoji uzrona veza izmeu povrede propisa od strane drave i nastale tete
8. Koji se kriterij ne treba ispuniti da bi postojala odgovornost za povredu prava Zajednice?
Kriterij krivnje odgovornih tijela (namjera i krajnja nepanja) izriito je otklonjen
kao jedan od kriterija odgovornosti.
9. Objasnite u emu je znaaj presude Basserie do Pecheur, br. 46/93
U tom predmetu Eu-sud je razradio kriterije odgovornosti drava lanica pri povredi
primarnog prava Zajednice.
Jedna francuska pivovara morala je prilagoditi svoj proizvod za izvoz u Njemaku, jer
njihovo pivo vie nije odgovaralo uvjetima "istoe piva" prema njemakom zakonu, pa se
nije moglo prodavati na njemakom tritu. Sud je ve prije odluio da je taj njemaki propis
o istoi piva, odnosno zabrani uvoza piva iz drugih drava u suprotnosti sa slobodom
prometa robe. Francuska pivovara je tuila Njemaku za naknadu tete zbog zakonodavne
nepravde, stoga je Vrhovni sud Njemake podnio Eu-sudu zahtjev za donoenje odluke o
prethodnom pitanju. Europski sud je smatrao da je Njemaka svojim Zakonom o porezu na
pivo povrijedila pravo Zajednice, a posebno tekom povredom smatrao je to to povreda i
dalje egzistira usprkos tome to je presudom utvreno da je dolo do povrede. Priznanje

39

odgovornost drave za zakonodavne akte koji su protivni pravu Zajednice izazvalo je

revolucionarne promjene u njemakom pravu o odtetnoj odgovornosti drave.
Ako neka drava donese propise kojima, prema shvaanju Eu-suda, propise Zajednice
tumai na nevaljani nain, odluujue je da li je tumaenje u sebi sadravalo odreenu mjeru
plauzibilnosti ili se temeljilo na dobroj vjeri.
10. Objasnite prijenos suverenosti na institucije Zajednice na primjeru SR Njemake!
Ako je ovlatenje za vrenje suverene vlasti unutar neke drave preneseno na neku
supranacionalnu organizaciju, onda meudravne institucije, pa tako i EZ mogu, donoenjem
propisa ili pojedinih akata (presuda), neposredno djelovati na unutarnjem planu. Tako
stvorena vlast Zajednice vrijedi umjesto javne vlasti Njemake. S ustavnopravnog stajalita,
prijenos suverenih ovlasti moe se priznati samo ako za to postoji ovlatenje u samom
Ustavu. Njemaki Ustav doputa da se zakonom prenose suverene ovlasti na meudravne
institucije, a lanstvo Njemake u EU je regulirano i novim lankom Ustava.
11. Objasnite ogranienje mogunosti prijenosa suverenosti na institucije Zajednice na
primjeru SR Njemake!
Ustavni sud SR Njemake istie da nije doputen prijenos suverenih ovlasti bez
ogranienja taj prijenos prestaje na onom mjestu gdje bi bio rtvovan identitet njemakog
ustavnog poretka, tj. temeljna strukturna naela Ustava SR Njemake. Time je obuhvaena i
minimalna zatita temeljnih prava. Tako novi lanak tog Ustava postavlja odreene
normativne standarde kojih se Njemaka treba pridravati u svom sudjelovanju u razvoju
EU, a to su: ouvanje demokratskih, socijalnih i federativnih naela, kao i jamenje ustavom
zatienih temeljnih prava. Znai, daljnja integracija se smije kretati smo u tom smjeru.
Uglavnom, nadreenost prava Zajednice se priznaje, ali uz pridraj tj. priznaje se samo u
naelu; s ustavnopravnog stajalita prijenos suverenih ovlasti moe se priznati samo u sluaju
ako za to postoji ovlatenje u samom Ustavu. Naprotiv, iz kuta gledanja Zajednice, pravo
Zajednice je apsolutno nadreeno, i u odnosu na kompletno ustavno pravo drava-lanica.
12. U emu je znaaj tzv. Maastricht odluke Ustavnog suda SR Njemake?
U toj odluci Ustavni sud SRNJ je istaknuo da proces integracije zahtijeva sudjelovanje
nacionalnih parlamenata kao predstavnika naroda pojedine drave. Po miljenju tog suda,
zahtjev za demokratskom legitimacijom moe biti ispunjen ako narodu jedne drave i
njegovom parlamentarnom tijelu preostanu neke zadae od bitne vrijednosti.
13. Na koji je nain utjecala tzv. Maastricht odluka Ustavnog suda SRNJ na mogunost
priznanja pravnih akata Zajednice u unutarnjem pravnom poretku SRNJ?
Nakon "Maastricht-presude" nije se moglo zahtijevati nikakvo priznanje pr. akata
prava Zajednice, ak niti u unutarnjem pravu SR Njemake, ako su njima prekoraene
nadlenosti koje su prenesene na Zajednicu. Tako bi Ustavni sud mogao otkloniti primjenu
sekundarnog prava zajednice pozivajui se na Ustav. ak neovisno i o odluci Eu-suda,
Ustavni sud bi u takvom sluaju trebao uskratiti unutarnje priznanje takvom aktu. Slino
miljenje iznio je i danski Vrhovni sud kad se radi o prekoraenju nadlenosti tijela Zajednice.
Naime, prema shvaanju njemakog ustavnog suda u "Maastricht-presudi", u
ustavnoj albi se moe tvrditi da postoji povreda Ustava (Ustav u jednom lanku titi naelo
demokratske legitimacije vlasti koje je proglaeno kao nedodirljivo), uz obrazloenje da

40

daljnji prijenos suverenih ovlasti na Zajednicu uzima od njemakog parlamenta tako vane
ovlasti da se nanosi teta tom nepovredivom podruju demokratskih naela. Ustavni sud
navodi kako je dravama potrebno da imaju vlastito djelatno polje, unutar kojeg e svaki
narod razvijati i izraavati svoju politiku volju u postupku ustanovljenog politikog
odluivanja kojem je on dao legitimitet.
14. Objasnite garanciju neizmjenjivosti (vjenosti) iz Ustava SRNJ!
Garancija vjenosti iz njemakog Ustava uvruje krajnju odgovornost dravnog
tijela za neka temeljna, strukturna naela ustavnopravnog poretka. Konkretno, to znai da
zakonodavac koji pristupa izmjeni Ustava ne moe disponirati odreenim naelima
njemakog dravnog poretka, te ih ne smije dirati na nain da Njemaka izgubi svoju
dravnost, a time i svoju ulogu jamca za ta naela. To bi znailo da je potreban jedan
sveeuropski ustavni poredak koji bi osiguravao standarde barem usporedive sa njemakom
garancijom vjenosti, te jednako kategorinu zatitu tih standarda od kasnijih izmjena.
15. Da li je mogue ispitivati ustavnost akata Zajednice pred nacionalnim sudovima?
Pravni akti tijela Zajednice mogu se ispitivati pred ustavnim sudom u vie razliitih
postupaka. Naelno, mogu se podvrgavati sustavu konkretne normativne kontrole kako bi se
utvrdila ustavnost nekog propisa (prema odluci njemakog Ustavnog suda). Ako Ustavni sud
donese odluku o neustavnosti, to znai da pravni akt EZ ne moe na unutarnjem planu
proizvoditi nikakav pravni uinak. Iz kuta gledanja EZ, to je povreda naela nadreenosti
prava Zajednice i omalovaavanje pravosudnog monopola Eu-suda koji je jedini ovlaten
otkloniti primjenu nekog propisa europskog prava.
16. U emu je znaaj presude Solange II Ustavnog suda SRNJ?
U toj presudi se Ustavni sud SRNJ se odrekao preispitivanja spojivosti sekundarnog
prava Zajednice s temeljnim pravima; "Dok god Zajednica, a posebno sudska praksa Eu-suda
prua opu i uinkovitu zatitu temeljnih prava u odnosu na akte suverene vlasti Zajednice, a
ta zatita zadovoljava kriterije minimalne zatite temeljnih prava propisane Ustavom SRNJ."
Ustavni sud nee vie uzimati u svoju nadlenost predmete u kojima bi odluivao o
ustavnosti sekundarnog prava Zajednice. Pritom se nije odrekao te nadlenosti, ve je samo ne
vri do daljnjeg, pod uvjetom da postoji primjerena pravna zatita temeljnih prava u Zajednici
("solange""dokle god"). Prema ranijoj sudskoj praksi Saveznog ustavnog suda usvojena se
alba nije mogla neposredno podnijeti protiv akta supranacionalne vlasti, jer se ne radi o aktu
njemake javne vlasti.
Znai, "solange-pridraj" se aktualizira ako u Zajednici doe do dramatinog pada
nivoa zatite temeljnih prava.
17. Kakvo je stajalite zauzeo Europski parlament u pogledu nacionalnih odluka koje se
odnose na pravo Zajednice?
Eu-parlament je zahtijevao da Eu-sud ima monopol pravnoobvezujueg tumaenja
prava Zajednice pred nacionalnim sudovima. Time se distancirao od sudske prakse Ustavnog
suda o moguem preispitivanju akata tijela Zajednice.

41

18. Objasnite odnos izmeu Ustavnog suda SRNJ i Europskog suda!

Ustavni sud SRNJ je donio odluku da treba svoje pravosudne ovlasti izvravati na
kooperativan nain u odnosu na Europski sud. To je i manifestirao kroz tzv. "Solangepresudu" kad je odluio da nee preispitivati sekundarno pravo Zajednice po pitanju temeljnih
prava, dokle god Eu-sud prua primjerenu zatitu na tom podruju, zatim, izraz tog
kooperativnog odnosa je i priznanje Eu-suda kao nadlenog za donoenje odluka o
prethodnom pitanju.
No, iz kuta gledanja europskog prava, ta formula "odnosa kooperativnosti" ne smije
dovesti u pitanje naelo nadreenosti prava Zajednice, niti pravosudni monopol Eu-suda da
odluuje o valjanosti sekundarnog prava Zajednice. Zajednica ne priznaje taj pridraj
procjene prava Zajednice kojeg je u praksi razvio njemaki Ustavni sud.
19. Na koji se nain provodi pravo Zajednice u dravama lanicama?
Provodi se pred tijelima drave-lanice, pri emu se primjenjuje nacionalno
postupovno pravo na materijalno pravo Zajednice. No tu postoji obveza uinkovite primjene
prava Zajednice, uzimajui u obzir interese Zajednice. Obveza lojalne provedbe znai da
postupovni propisi upravnog prava ne smiju onemoguiti ostvarenje cilja propisa prava
Zajednice. O tome trebaju voditi rauna nacionalni sudovi i dr. tijela, obzirom da prigovor
protiv provedbenog akta ima odgodni uinak. Lojalna provedba prava Zajednice moe dovesti
do obveze povrata isplate koja je nezakonito isplaena na temelju prava Zajednice. Ako su
prema pravu Zajednice dodijeljene potpore, a naknadno je ustanovljeno da nisu bile ispunjene
pretpostavke za njihovu dodjelu, to e ak ograniiti i naelo zatite legitimnih oekivanja
koje se priznaje u nacionalnom upravnom postupku, jer ovdje prioritet imaju interesi
Zajednice. Naime, prilikom dodjele potpora od nacionalnih tijela mora se potivati odredbu
Ugovora o EZ koja ovlauje Komisiju da nadzire planove za davanje potpora, tj. Komisija
najprije treba utvrditi da li je potpora drave nekom poduzeu spojiva sa slobodnim
natjecanjem na zajednikom tritu. Znai poduzee se moe pozivati na zatitu svojih
legitimnih oekivanja, pod uvjetom da je prethodno proveden taj postupak nadzora pred
Komisijom, propisom prava Zajednice. Naime, od savjesnog godpodarstvenika se oekuje da
utvrdi je li nacionalno tijelo potivalo taj postupak; to je standard dune panje kojeg
zahtijeva pravo Zajednice.
Znai, odluujue znaenje ima naelo zakonitosti upravnih radnji s pravom Zajednice.
20. Na koji nain utjee pravo Zajednice i presude Europskog suda na dogmatiku
upravnog prava?
Pravo Zajednice i sudska praksa Eu-suda ne doputaju vie da se dogmatika upravnog
prava razvija odvojeno unutar svake drave-lanice, ve potiu "europeizaciju" dogmatike
upravnog prava u smislu ujednaavanja upravnopravnih pojmova u skladu sa pravom
Zajednice. Eu-sud se vie bavi izradom subjektivnih prava iz prava Zajednice. Za Eu-sud je
odluujue da li se nekom odredbom pogoduje pojedincima, npr. povezivanje subj. prava s
neposrednom primjenjivou pogodujeeg pravnog akta, podravanje tubi pojedinaca za
naknadu tete zbog neimplementacije smjernica, odgovornost drava-lanica zbog povrede
prava Zajednice kojim se tite pojedinci, itd. Znai, Eu-sud podupire jednu irokogrudnu
dodjelu subjektivnih prava koja stoji u slubi provedbe prava Zajednice kao objektivnog pr.
poretka.
Posebno praksa Eu-suda o odgovornosti drava-lanica za povredu prava Zajednice
utjee na dogmatiku upravnog prava, te zahtijeva izgradnju jedne nove upravnopravne
strukture, posebno kod odgovornosti za zakonodavnu nepravdu. Sudska praksa Eu-suda ne

42

odreuje tone granice upravnog djelovanja i razlikuje se od njemakog upravnog prava po

tome to se striktno odvaja "djelatno polje prosudbe" i "ovlatenje".
21. Na koji se nain ostvaruje pravna zatita protiv upravnih akata s transnacionalnim
uinkom?
Uinci upravnih akata koji su doneseni u jednoj dravi-lanici mogu se, prema pravu
Zajednice, proiriti na sve drave lanice. Npr. dozvola za proizvode genetski izmijenjenih
organizama prema jednoj smjernici, proizvodi koji su od strane upravnog tijela neke dravelanice, uz suglasnost Komisije, puteni u promet mogu se bez podnoenja nove prijave
upotrebljavati u cijeloj Zajednici.
Pravna zatita protiv takvih "transnacionalnih" upravnih akata procjenjuje se
iskljuivo prema postupovnom pravu drave-lanice ije je tijelo izdalo dozvolu. Taj problem
inozemnih uinaka upravnih mjera se takoer pojavljuje u podruju bankarskog nadzora.
Stoga je sve jasnija potreba izgradnje sustava transnacionalne pravne zatite na podruju
europskog upravnog prava.
12. FINANCIJSKI SUSTAV EUROPSKIH ZAJEDNICA
1. Ukratko objasnite osnove opeg prorauna triju zajednica!
Tri zajednice izrauju jedan opi proraun u koji se unose svi prihodi i rashodi
zajednica, ukljuujui i one koji se odnose na Europski socijalni fond.
U okviru Montana-unije, u opi proraun ide samo upravni proraun. U ostalome,
Montana-unija ima financijsku autonomiju, tj. za nju se izrauje posebni operativni proraun
(Komisija je proraunsko tijelo Montana-unije).
Pored toga, iz opeg prorauna je izdvojen niz financijskih aktivnosti Europske
zajednice za atomsku energiju. Time je jasno suena djelotvornost prorauna.
2. Navedite proraunska naela Ugovora o Zajednici.
- naelo potpunog prikaza prihoda i rashoda
- naelo ravnotee prihoda i rashoda
- naelo godinje izrade
- naelo specijalnosti (iskaz prihoda po njihovu nastanku i rashoda po svrsi
njihove uporabe)
3. Ukratko objasnite postupak donoenja prorauna!
U proraunskom postupku sudjeluju Komisija, Vijee i Europski parlament.
Najprije Komisija, na temelju procjene izdataka pojedinih tijela Zajednice, sastavlja
prednacrt prorauna, te ga podnosi Vijeu. Vijee onda donosi nacrt plana prorauna
kvalificiranom veinom. Ukoliko Parlament odobri nacrt ili u roku od 45 dana ne donese
odluku kojom ga odbacuje, onda je proraun konano usvojen. Ako izmijeni nacrt prorauna,
dolazi do drugog itanja. Pritom je vana razlika izmeu obveznih i drugih izdataka. Za
obvezne izdatke konanu odluku donosi Vijee, a za neobavezne (oko 30% svih izdataka)
konanu odluku donosi Parlament. Predsjednik Parlamenta formalnom objavom konano
usvaja proraun. Ta odluka je pravni akt Parlamenta, pa ga Vijee, Komisija i drave-lanice
mogu pobijati tubom za utvrenje nitavosti usmjerenom prema Parlamentu. Ako Parlament
veinom glasova svojih lanova i 2/3 veinom svih glasova zbog vanih razloga odbije nacrt
prorauna i zatrai novi nacrt, onda cijeli postupak poinje ispoetka.

43

4. Navedite najvanije stavke proraunskih rashoda!

1. agrarni sektor (poljoprivreda, razvoj seoskih prostora)
2. mjere za poboljanje gospodarskih struktura (regionalna i socijalna politika)
Postoji jo niz financijskih aktivnosti EZ koje ne ulaze u opi proraun. To su:
1. operativni proraun Montana-unije
2. financiranje Europskog fonda za razvoj (potpora pridruenim
afrikim, karipskim i pacifikim dravama)
3. uzimanje i davanje zajmova za unapreenje investiranja i mjere
potpore za Istonu Europu
4. djelatnost Europske investicijske banke.
Prihodi prije su se sredstva prikupljala iz financijskih doprinosa drava-lanica, ali oni su
se postupno, a 1980.g., i potpuno ukinuli financiranjem iz vlastitih sredstava (odluke Vijea o
sustavu vlastitih sredstava EZ od 2000.g.).

13. DRAVLJANSTVO UNIJE

1. Kojom izmjenom primarnog prava Zajednice je uvedeno dravljanstvo Unije?
Dravljanstvo Unije je u primarno pravo unio Ugovor o Uniji iz Maastrichta.
2. U emu je znaaj dravljanstva Zajednice?
Taj novi pravni institut je izraz tenje da se pojedinom pripadniku EU, u okviru
europske integracije, jami pravni poloaj koji se moe odvojiti od sudjelovanja u
gospodarskom ivotu. Pojam dravljanstva ima simbolian karakter u perspektivi "sve bliskije
unije".
Bitan dodatni dobitak prava za pojedinca jest u jamstvu ope slobode kretanja kao i u
pristupu politikom oblikovanju volje na lokalnoj razini i prilikom izbora za Europski
parlament.
3. Da li dravljanstvo Zajednice odgovara nacionalnom poimanju dravljanstva?
Dravljanstvo Unije ne sadri ni priblino blizak odnos prava i obveza izmeu
pojedinca i njegove drave, kao to je to znaajka nacionalnog pojma dravljanstva. Naime,
ukupnost dravljana Unije ne ini jedinicu politike volje. I kod samog zastupanja putem Euparlamenta, dravljani Unije su podijeljeni pripadanjem jednoj dravi-lanici po kljuu
podjele. Dravljanstvo Unije ostaje vezano za dravljanstvo neke drave-lanice. Pravo
Zajednice nema nikakve standarde za stjecanje dravljanstva. Tek uvoenjem standarda za
stjecanje i gubitak tog dravljanstva ono bi dobilo jai politiki znaaj i otvorilo pristup
javnim slubama koje su rezervirane za dravljane.
4. Navedite osnovna prava koja proizlaze iz dravljanstva Zajednice!
1. opa sloboda kretanja u EU
2. pravo politikog suodluivanja (oblikovanje volje na lokalnoj razini i prilikom
izbora za Eu-parlament)
3. diplomatska zatita u treim dravama

44

5. Objasnite slobodu kretanja kao pravo dravljanina EU!

To je pravo dravljanina Unije da se u suverenom podruju drava-lanica moe
slobodno kretati i boraviti. Slobodna mobilnost dravljana Unije se time odvaja od
specifine gospodarske svrhovitosti (slobode kretanja radnika, poslovnog nastana i sl.). Ovo
pravo vrijedi neposredno, tj. ne trai nikakve daljnje pr. akte tijela Zajednice ili dravalanica. No, garancija slobode kretanja vrijedi samo uz pridraj nekih ogranienja i uvjeta.
Tako postoje smjernice koje doputaju dravama da pravo boravka uvjetuju sredstvima
dovoljnim za egzistenciju i zdravstvenim osiguranjima za umirovljenike, studente,
nezaposlene i dr. Time se treba sprijeiti to da koritenje socijalne pomoi ne postane glavna
svrha te mobilnosti, pogotovo nezaposlenih.
6. Objasnite pravo politikog suodluivanja dravljanina EU!
Obuhvaa pravo sudjelovanja na lokalnim izborima, te na izborima za Eu-parlament.
Pravo sudjelovanja dravljana EU na lokalnim izborima znai da drave-lanice
moraju i stranim pripadnicima EU-a u istom opsegu, kao i vlastitim dravljanima, osigurati
politiko djelovanje koritenjem slobode miljenja, okupljanja i udruivanja. Takoer im mora
na jednak nain biti otvoren i pristup politikim strankama u pogledu lokalnih izbora.
Donesena je smjernica Vijea o lokalnim izborima koja to poblie utvruje.
to se tie izbora za Europski parlament, dravljani Unije koji borave u nekoj drugoj
dravi-lanici, imaju aktivno i pasivno pravo glasa po naelu prebivalita, pod uvjetima koji
vrijede za tuzemce.
7. Objasnite diplomatsku zatitu dravljana EU!
Za graane Unije koji se nau na podruju tree drave u kojoj njihova domovina nije
zastupljena, predviena je diplomatska i konzularna zatita svake drave-lanice EU, pod
istim uvjetima kao i njihovi vlastiti dravljani. No, trea drava ima slobodu izbora da li e
takvu zatitu priznati ili ne.
Budui da samo drave mogu pruiti diplomatsku i konzularnu zatitu, ne postoji
vlastito jamstvo zatite putem EZ ili EU, to takoer ukazuje na kvalitativnu razliku izmeu
dravljanstva Unije i dravljanstva.
14. ZAJEDNIKO TRITE I USPOSTAVA UNUTARNJEG TRITA
1. to je zajedniko trite u odnosu na UEZ i kako je ono definirano u presudi Gaston
Schul, br. 15/81?
Prema Ugovoru o EZ, uspostava zajednikog trita spada u kljune ciljeve EZ, a
njegova je bit uklanjanje zapreka u trgovini izmeu drava-lanica kao temelja jednog
jedinog trita.
Europski sud, u presudi Gaston Schul definira zajedniko trite kao "uklanjanje svih
zapreka u trgovini unutar Zajednice sa ciljem stapanja nacionalnih trita u jedinstveno trite,
iji se uvjeti to je vie mogue pribliavaju uvjetima stvarnog unutarnjeg trita".
2. Ukratko objasnite razliku izmeu zajednikog trita i drugih oblika gospodarskog
integriranja drava!
Jedan od oblika gospodarskog integriranja drava je carinska unija za koju je
karakteristino postojanje zajednike carinske tarife u razmjeni sa zemljama izvan Unije.

45

Koncept zajednikog trita uzdie EZ iznad jednostavne carinske unije, a ona se pak
razlikuje od zone slobodne trgovine radi primjene zajednike carinske tarife u razmjeni sa
zemljama izvan Unije. Konstitutivni elementi gospodarske zajednice su: slobodni promet
roba, osoba, usluga i kapitala, sveobuhvatni poredak trinog natjecanja koji sprijeava da
dogaaje na tritu ometa utjecaj javne vlasti i privatnih poduzea, te pozajednienje
pojedinih politikih podruja. Ekonomskom i monetarnom unijom dosegnut je visok stupanj
integracije, svojstven dravnom poretku. Karakteristike zajednikog trita su trinogospodarska naela, koja su pak u pojedinim podrujima potisnuta intervencionistikim
mehanizmima (odreivanje proizvodnih kvota, trina pravila u poljoprivredi).
3. Objasnite razliku u shvaanjima izmeu pojmova zajedniko trite i unutarnje trite!
Unutarnje trite obuhvaa podruje bez unutarnjih granica u kome se, sukladno
odredbama UEZ-a, osigurava slobodan promet roba, osoba, usluga i kapitala.
Zajedniko trite jest uklanjanje zapreka trgovini izmeu drava-lanica.
Po nekim miljenjima zajedniko trite se shvaa kao uvod u unutarnje trite, a
drugi obratno smatraju da je zajedniko trite jedan iri pojam. Po tome zajedniko trite
treba prihvatiti, osim sloboda kretanja, jo i pozajednienje sektorskih politika (agrarna
politika, politika zatite okolia, zajednika trgovinska politika, itd.), te time prikazati vii
stupanj integracije. Eu-sud smatra da je jamstvo uinkovitog trinog natjecanja pretpostavka
jedinstvenog trita.
4. Na koji je nain definirano unutarnje trite u UEZ?
"Podruje bez unutarnjih granica u kome se, sukladno odredbama ugovora o EZ,
osigurava slobodan promet roba, osoba, usluga i kapitala."
5. Koji su najznaajniji akti koji su utjecali na uspostavu unutarnjeg trita?
Koncept unutarnjeg trita je 1985.g. razvila Komisija u svojoj "Bijeloj knjizi o
dovrenju unutarnjeg trita", i to radi ukidanja postojeih ogranienja na zajednikom tritu.
"Jedinstveni europski akt" iz 1986.g. je to uspostavljanje unutarnjeg trita postavio na visoko
mjesto meu ciljevima Ugovora te odredio rok do 31.12.1992.g. za njegovo uspostavljanje.
6. Koji su najvaniji instrumenti uspostava unutarnjeg trita?
Kod uspostave unutarnjeg trita sredinji zadatak je uklanjanje zapreka koje izrastaju
iz razliitosti nacionalnih pravnih ureenja. Tom cilju slui olakavanje pravnog
ujednaavanja, te meusobno priznavanje nacionalnih standarda (koji se odnose na proizvode
i kvalifikacije).
Ugovor iz Maastrichta je predvidio djelomino pozajednienje migracijske politike. Po
njemu je Vijee moglo pomou propisa o vizama regulirati ulazak dravljana treih zemalja.
Ugovor iz Amsterdama je prenio podruja reguliranja kretanja osoba i migracijske
politike iz treeg stupa EU u okvire EZ; nadlenost za reguliranje slobodnog kretanja osoba,
prava azila kao i useljavanja i boravka dravljana treih zemalja. Tako Vijee moe donositi
odredbe radi ukidanja kontrola osoba prilikom prelaska unutarnjih granica, kao i propise o
vizama za dravljane treih zemalja. Osim toga, dobilo je i nadlenost za reguliranje vanih
pitanja prava azila i prava o izbjeglicama kao i politici useljavanja.

46

Objasnite pojam "Europa dviju brzina"!

Definicija unutarnjeg trita kao "prostora bez unutarnjih granica" znai da unutar
Zajednice trebaju ne samo nestati granice radi kontrole robe, nego treba ukinuti i kontrolu
osoba. Instrumentarij prava Zajednice ipak ne ispunjava potpuno taj zahtjev stoga su neke
drave-lanice poele sklapati ugovore meunarodnog prava po tom pitanju. Takav ugovorni
put uklanjanja ovih ogranienja obiljeen je pojmom "Europa dviju brzina". Naime, tu se radi
o ukidanju ogranienja prometa ali samo izmeu pojedninih drava-ugovornica unutar EU.
7.

Ukratko objasnite znaajke Schengenskog i Dublinskog sporazuma!

1985.g. sklopljen je Sporazum o postupnom uklanjanju kontrola na zajednikim
granicama (Schengen I), a neposredno nakon toga i Sporazum o provedbi tog sporazuma
(Schengen II) koji predvia odricanje od kontrole osoba na unutarnjim granicama. Po tim
sporazumima unutarnje granice se na svakom mjestu mogu prelaziti bez kontroliranja
osoba. No, pojedina drava ipak moe, zbog razloga javnog poretka ili nacionalne sigurnosti,
odstupiti od toga za ogranieno vrijeme. Uvedena je jedinstvena "schengenska viza" koja
ovlauje na tromjeseni boravak u itavom prostoru EU. Za dulji boravak mora se dobiti
nacionalna viza za dotinu dravu. Na ugovor iz Amsterdama donesen je poseban protokol o
uvoenju schengenske pr. steevine u okviru EU, tj. njezine institucionalne i pravne okvire.
Tako je na mjesto schengenskog izvrnog odbora stupilo Vijee.
1990.g. sklopljan je Dublinski sporazum o odreivanju drave nadlene za ispitivanje
zahtjeva za azil postavljen u nekoj dravi-lanici. Stupio je na snagu tek 1997.g.
15. TRINE SLOBODE
1. Navedite etiri temeljne slobode!
Prema Ugovoru o EZ, 4 temeljne slobode su: slobodni promet roba, osoba, usluga i
kapitala. U vezi s tim je i slobodni promet plaanja koji se nekad navodi kao peta temeljna
sloboda.
2. Objasnite zajednike standarde koji vrijede za sve temeljne slobode!
Za sve temeljne slobode vrijedi tzv ."etverostruki standard opravdanja". To znai
da su ogranienja ovih sloboda doputena samo ako:
1. slue interesu priznatom od prava Zajednice
2. ako ne diskriminiraju (ni izravno, ni posredno) tuzemstvo i
inozemstvo EU (u pogledu na osobe ili gospodarska dobra)
3. ako su prikladna za postizanje cilja
4. ako su potrebna (u mjeri u kojoj su potrebna).
Znai, za opravdanje takvih ogranienja temeljnih sloboda odluujui su zabrana
diskriminacije i razmjernost. Takoer, mjere moraju biti u skladu s temeljnim pravima koja
titi Eu-sud, tj. u skladu s EKLJP.
3. Objasnite smjer zatite temeljnih sloboda!
Prvenstveno tite od dravnih mjera, ali i od zlouporabe gospodarske premoi nekih
privatnih osoba (poduzee). Kada ogranienja dolaze od privatnih osoba, tu se radi o tzv.
"uinku trinih sloboda prema treima", prvenstveno u sluajevima zatite pojedinca od

47

moi privatnih udruga. Tako je npr. Eu-sud odbacio propise nekih sportskih saveza koji
oteavaju prekogranini mobilitet sportaa. Tako se smjer zatite iri i na privatne osobe.
Takoer, protivno slobodi prometa robe moe biti i nastojanje privatnih poduzetnika
da se raznim ugovorima ili iskoritavanjem zatite industrijskog vlasnitva postigne izolacija
nacionalnih trita (npr. ugovori o zabrani uvoza ili uporaba zatite ind. vlasnitva kao
smetnje uvozu roba). No, tu se vie radi o suprotnosti izmeu slobodnog prometa roba i
odreenog zakonodavstva ili primjene prava u dravai-lanici; ukoliko podupire takvu trinu
izolaciju. Novija sudska praksa Eu-suda, u tom pogledu, utvruje obvezu draava-lanica na
pruanje zatite; da bi se sprijeilo ugroavanje slobode prometa od strane privatnih osoba.
16. SLOBODAN PROMET ROBA
1. Kojim se zabranama postie sloboda kretanja robe?
1.
zabrana ubiranja uvoznih i izvoznih carina ili davanja s istim
uinkom za promet roba unutar Zajednice
2.
posebna zabrana porezne diskriminacije
3.
zabrana koliinskih ogranienja i mjera s istim uinkom
2. Navedite karakteristike carinske unije izmeu drava EZ!
Prema Ugovoru o EZ, carinska unija ini temelj Zajednice, a protee se na cjelokupnu
razmjenu roba. Ukljuuje zabranu ubiranja uvoznih i izvoznih carina ili davanja s istim
uinkom za promet roba unutar Zajednice. No, njeno konstitutivno obiljeje je uvoenje
zajednike carinske tarife prema treim dravama.
3. U emu je znaaj zabrane koliinskih ogranienja i mjera s jednakim uinkom za
unutarnje trite?
Kolikinska uvozna ogranienja takoer ine bitnu trgovinsku zapreku, stoga njihova
zabrana, uz ukidanje carina, ini bit slobodnog prometa roba. No, uz takva koliinska
ogranienja postoji jo itav niz mjera s jednakim takvim uinkom, kao to su razne otvorene
ili prikrivene diskriminacije kojima drave sprjeavaju uvoz robe radi zatite domae trgovine
(protekcionistike mjere). Tako je npr. njemako pravo, pod izlikom zatite potroaa,
odredilo standarde istoe piva, to je onemoguilo uvoz piva iz drugih drava ako ono ne
odgovara tom propisanom standardu.
4. Objasnite znaaj presude Dassonville, br. 8/74!
U sluaju Dassonville radilo se o postupku pred belgijskim sudom protiv trgovaca koji
su kupili kotski whisky u Francuskoj i uvezli ga u Belgiju. Prigovoreno im je da nisu imali
potvrdu o podrijetlu britanske carinske uprave, ime su prekrili belgijske propise. Eu-sud je
takvu mjeru kvalificirao kao mjeru s istim uinkom koja je suprotna Ugovoru o EZ.
U toj presudi je Eu-sud definirao "mjeru s istim uinkom" kao: "svaki trgovinski
propis drava-lanica, koji moe, neposredno ili posredno, stvarno ili potencijalno sprijeiti
trgovinu unutar Zajednice." Takakv propis se smatra mjerom s istim uinkom kao i koliinsko
ogranienje". Formula Dassonville najprije obuhvaa svaku diskriminaciju uvezenih roba u
odnosu na domae trite. Njen osobit znaaj je u tome to obuhvaa i nediskriminirajua
ogranienja trgovakog prometa, koja na jednak nain pogaaju tuzemnu i inozemnu robu.

48

5. Navedite tumaenje pojma mjere s jednakim uinkom iz presude Dassonville, br. 8/74!
1. Kao mjera s jednakim uinkom smatra se prvenstveno svaka diskriminacija
uvezenih roba u odnosu na domae proizvode. To vijedi i za prikrivenu diskriminaciju koja se
skriva iza formalne jednakosti postupanja. Npr. jedan britanski propis odreuje da svo
mlijeko na britanskom tritu mora biti pakirano i sterilizirano u tuzemnoj mljekari koja ima
dozvolu za rad. Eu-sud je odluio da je takav propis izjednaen s potpunom zabranom uvoza
stranog homogeniziranog mlijeka.
2. U mjere istog uinka spadaju ne samo pravna ogranienja, ve i druge dravne
mjere koje predstavljaju ogranienje trgovine. Npr. Eu-sud je tu ubrojio reklamne kampanje
koje potiu prodaju domaih proizvoda.
3. Prema Ugovoru o EZ, drave-lanice imaju obvezu suprotstaviti se spreavanju
prekograninog prometa roba od strane privatnih osoba. Tako je Eu-sud to istaknuo u
sluaju kada su francuska tijela vlasti ostala pasivna pri nasilnim prosvjedima franc.
poljoprivrednika protiv uvoza voa i povra iz dr. drava-lanica. Francuska je time
povrijedila svoju obvezu zatite slobodnog prometa roba.
6. Koje su etiri kljune presude u tumaenju pojma mjere s jednakim uinkom?
o presuda Abfallimport
- koja se odnosi na prekogranini transport otpada, ak i ako se
on ne moe sigurno ponovo iskoristiti
o presuda Dassonville
- u kojoj je prigovaranje trgovcima koji su uvezli kotski whisky
iz Francuske u Belgiju bez da su imali potvrdu o podrijetlu
britanske carinske uprave, Europski sud kvalificirao kao mjere s
istim uinkom kao i koliinsko ogranienje
o presuda Buy Irish
- u kojoj je reklamna kampanja to ju potie drava da se kupuje
domaa roba, kvalificirana kao mjera s istim uinkom
o presuda Commission vs. Frankretich
- povodom koje je Komisija kaznila proputanje francuskih tijela
vlasti pri nasilnim prosvjedima francuskih poljoprivrednika
protiv uvoza voa i povra iz panjolske i drugih drava lanica
7. Tko sve moe biti autorom zabranjenih koliinskih ogranienja i mjera s jednakim
uinkom?
Prvenstveno, zakonodavci; donoenjem raznih trgovinskih propisa koji mogu,
posredno ili neposredno, sprijeiti slobodni promet roba (npr. njemaki propis o istoi piva,
kao i britanski propis o mlijeku).
To moe biti sudska vlast, kada koi promet robe odreenim formalnostima, poput
belgijskog suda u sluaju Dassonville koji je prigovarao trgovcima koji su uvezli kotski
whisky iz Francuske u Belgiju bez da su imali potvrdu o podrijetlu britanske carinske uprave.
Nadalje, to mogu biti mediji koji putem reklamne kampanje to je potie drava potiu
da se kupuju domai proizvodi.
Takoer, to mogu biti izvrna tijela vlasti kada proputanjem obavljanja svoje dunosti
ne sprjeavaju nedoputeno koenje prometa robom, kao to je to bio sluaj kada francuska
tijela vlasti nisu primjereno djelovala pri nasilnim prosvjedima francuskih poljoprivrednika
koji su se bunili protiv uvoza voa i povra iz panjolske i drugih drava lanica.

49

Autori mogu biti i privatne osobe (npr. nastojanje privatnih poduzetnika da putem
ugovora o zabrani uvoza ili iskoritavanjem zatite industrijskog vlasnitva postignu izolaciju
nac. trita), no i tu je opet odgovorna drava jer je ona duna sprijeiti takvo ugroavanje
slobodnog prometa roba od strane privatnih osoba.
8. U emu je znaaj presude Keck, br. C-267/91 i C-268/91?
U tom predmetu Europski sud je uveo opu iznimku od zabrane koliinskih
ogranienja i mjera sa istim uinkom prema formuli Dassonville. Iznimka vrijedi za
nediskriminirajua ogranienja prodaje, koja nisu usmjerena na to da utjeu na prekogranini
promet roba. Radilo se o francuskoj zabrani daljnjeg otuenja roba po cijeni nioj od kupovne
cijene.
8. Koje se nacionalne mjere prema presudi Keck, br. C-267/91 i C-268/91 nikada nee
smatrati mjerama s jednakim uinkom?
Eu-sud je tu istaknuo da se nee smatrati da nacionalni propisi koji zabranjuju
odreene naine trgovanja, ometaju trgovinu unutar Zajednice, dokle god se primjenjuju na
sve sudionike koji trguju na tuzemnom tritu i dokle god ti propisi na isti nain utjeu i na
prodaju domaih proizvoda i iz drugih drava-lanica. Znai, formula "Keck" predstavlja
iznimku od slobode prometa roba koja se moe proiriti i na druge trine slobode dakle,
openito dravne mjere koje ne diskriminiraju ni izravno (po osnovi dravljanstva), ni
neizravno (po porijeklu gospodarskih dobara), ne treba odmjeravati po trinim slobodama,
ako one ne utjeu na prekogranini promet roba, osoba, usluga i kapitala. To je ustvari
promicanje naela supsidijarnosti na razini sudske prakse.
9.

Na koji se nain mogu opravdati koliinska ogranienja i mjere s jednakim uinkom?

Prema Ugovoru o EZ, trgovinska ogranienja nisu apsolutno zabranjena. Ona se mogu
opravdati iznimkama koje su izriito predviene tim ugovorom, a osim tih izriitih iznimki,
Eu-sud je razvio unutarnje zapreke za tu zabranu koje za odreena ogranienja ne zahtijevaju
izriito opravdanje. Kod opravdanja takvih mjera vrijedi strogo ispitivanje razmjernosti, a
osim toga ogranienja ne smiju biti sredstvom za ostvarivanje samovoljne diskriminacije ili se
zloupotrebljavati radi prikrivenog ograniavanja trgovine.
10. U kojoj je presudi Europski sud uveo nune zahtjeve koji mogu opravdati postojanje
zabranjenih mjera s jednakim uinkom?
To je uinio u odluci Cassis de Dijon. Radilo se o njemakom propisu koji je odreivao
minimalni postotak alkohola u likerima - po kome su likeri mogli biti stavljeni u promet samo
sa minimalnim vinskim sadrajem od 30% alkohola. To je za francuski liker "Cassis de
Dijon" znailo zabranu plasiranja na njemako trite. Njemaka je vlada navela da se
odreivanjem minimalnog vinskog sadraja treba suprotstaviti opasnosti od navikavanja,
meutim ta argumentacija Europskom sudu nije bila uvjerljiva.
11. U emu je znaaj presude Cassis de Dijon, br. 120/78?
Njen znaaj je u tome to je kroz tu presudu Europski sud stvorio formulu u koju je
uveo nune zahtjeve koji mogu opravdati postojanje zabranjenih mjera s jednakim uinkom.
Ta ogranienja moraju biti nediskriminirajua te moraju biti potrebna radi zatite opeg
interesa, i priznata od prava Zajednice (ukoliko u dotinom podruju jo nema propisa
Zajednice). Znai, zapreke unutarnjoj trgovini unutar Zajednice, koje proizlaze iz razlika

50

meu nacionalnim propisima, moraju se uzeti u obzir ukoliko su te odredbe potrebne radi
opravdanja nunih zahtjeva, osobito zahtjeva uinkovite porezne kkontrole, zatite javnog
zdravlja, potenog trgovinskog prometa i zatite potroaa. Tako se u ovom sluaju Njemaka
pozvala na zatitu javnog zdravlja (zbog opasnosti od navikavanja kod pia s niskim
postotkom alkohola), te na zatitu potroaa od nelojalne konkurencije, no ni jedan razlog nije
bio uvjerljiv za Eu-sud. Unutarnje zapreke priznate od Eu-suda odnose se samo na mjere koje
se pokau kao razmjerne.
12. Navedite opa naela koja se primjenjuju na opravdanja iz l. 30. UEZ i objasnite!
l.30. Ugovora o Ez navodi iznimke kojima se mogu opravdati ogranienja trgovine
unutar Zajednice. Pritom vrijedi strogo ispitivanje razmjernosti i postojanje opeg interesa.
Takoer, ogranienja ne smiju biti sredstvo za ostvarenje samovoljne diskriminacije ili se
zloupotrebljavati radi prikrivenog ograniavanja trgovine.
Ta naela je potrebno potivati kako zatita tradicionalnih marketinkih praksi u
unutarnjem tritu, stvorena najprije bez namjere diskriminiranja, ne bi prerasla u privilegij
pri trinom natjecanju.
13. Objasnite provjeru razmjernosti izmeu nacionalne mjere i cilja koji se eli ostvariti l.
30. UEZ ili nunim zahtjevom.
Provjera razmjernosti nacionalnih mjera usmjerena je na utvrivanje da li su te mjere
primjerene za ostvarivanje tog cilja, odnosno da li se taj isti cilj mogao ostvariti blaim
sredstvima. Kod provjere Eu-sud sve vie uzima u obzir jamstva EKLJP. Tako, npr. zahtjevi o
sadraju tiskovnih proizvoda moraju biti sukladni zatiti raznovrsnosti medija koja jami
slobodu miljenja prema EKLJP.
14. Objasnite zatitu intelektualnog, industrijskog i trgovakog vlasnitva iz l. 30. UEZ!
Iznimka od l. 30. UEZ-a. Tu osobito ulaze patentno pravo, pravo iga i autorsko
pravo. Osnivaju za ovlatenika (vlasnika ili primatelja licence) iskljuiva prava u pogledu
trinog plasiranja intelektualnih ostvarenja. Vezivanje tih prava na nematerijalnim dobrima s
podrujem odreene drave moe voditi znatnim ogranienjima slobodnog prometa roba;
osobito kad se ovlatenik pozivom na svoje iskljuivo pravo trinog plasiranja usprotivi
uvozu proizvoda iz druge drave, u kojoj je proizvod ranije stavljen u promet (tzv.
"reimporti"). Postoji opasnost da se zatita industrijskog vlasnitva ili drugih prava
intelektualnog vlasnitva uporabe na nain koji vodi izolaciji trita. Problem nastaje kod
razlike u cijenama unutar EZ; kada trgovci u zemlji podrijetla prodaju po vioj cijeni proizvod
od cijene u drugoj dravi. Prema sudskoj praksi EU-suda, zatita prava industrijskog
vlasnitva ne smije sluiti spreavanju uvoza proizvoda unutar EZ stavljenih na trite.
Zato, ukoliko imatelj patenta stavi zatieni proizvod u promet u jednoj lanici, u
kojoj za to ne postoji zakonska zatita patenta, on ne smije zabraniti reimport pozivom na
svoje patentno pravo (sluaj Merck).
Ako neki proizvod, koji je u jednoj dravi predmet autorskog prava, u drugoj stavi u
promet vlasnik autorskog prava, ili to bude uz njegovo odobrenje, onda on vie ne moe
sprijeiti uvoz proizvoda. Ako je neko glazbeno djelo autorskopravno zatieno, onda licenca
za trino plasiranje u zemlji porijekla istovremeno pokriva daljnje trino plasiranje unutar
Zajednice. Uz to je vezan sluaj GEMA (drutvo za glazbena izvoaka prava i mehanika
prava umnoavanja); GEMA je dala nekom proizvoau gramofonskih ploa i glazbenih
kazeta licencu za inozemsto EZ-a, ali ne i za SR Njemaku (gdje su pristojbe za licencu
utvrene u viem iznosu). Nakon to je inozemni primatelj licence iskoritavanjem razlike u
cijenama uvezao nosae zvuka u Njemaku, GEMA je traila naknadu tete u visini razlike
izmeu pristojbe za licencu u inozemstvu i vie tuzemne pristojbe. EU-sud je naglasio

51

opasnost da bi ostvarivanje autorskog prava vodilo izolaciji nacionalnih trita. Nakon to

vlasnik autorskog prava licencom dobivenom za trini plasman iscrpi svoje autorsko pravo
za Zajedncu, ne moe se protiviti uvozu u neku drugu lanicu. Pritom je ukazao da moe sam
ili preko svog nakladnika, slobodno i sukladno svojim interesima izabrati mjesto gdje e svoje
djelo staviti u promet.
Problemi mogu proizai kod paralelnog uvoza lijekova koji su u dravi uvoza predmet
zatienih igova. Novo pakiranje se nakon prepakiranja tie garancije podrijetla povezane sa
igom. EU-sud je, pri iscrpljenju prava iga, uvjetovao stavljanje u promet Zajednice
prepakiranih lijekova uz ispunjenje odreenih prepostavki; sluajevi u kojima uvoznik plasira
lijek u novoj vanjskoj ambalai koja ini vidljivim ig na originalnoj ambalai, ili vanjsku
originalu ambalau izmijeni ali ostavi ig prozvoaa. Pretpostavke za iscrpljenje iga:
o ako je pakiranje traeno radi trinog plasmana u drutvu uvoza i ako bi pozivanje na ig
vodilo umjetnoj izolaciji trita
o ako ne utjee na originalno umatanje robe
o na novoj ambalai su jasno naznaeni prepakirava i proizvoa
o novo pakiranje ne utjee na izgled iga i imatelja
o uvoznik izvijesti imatelja iga prije trinog plasmana prepakiranog lijeka (te mu na
zahtjev dostavi uzorak robe).
EU-sud ih izvodi iz l. 30. UEZ-a i l. 7. Prve smjernice EZ o pravu iga. Eu-sud predmetima
trinog plasmana razlikuje pravo industrijskog vlasnitva na koje ne utjee pravo Zajednice
i zpreke njegovom ostvarenju pravom Zajednice. Pravo iz nekog iga Zajednice iscrpljeno je
kod roba kada su pod igom imatelja prava, ili uz odobrenje, jednom u Zajednici stavljeni u
promet. Na temelju Sporazuma Europskog gospodarskog podruja ovo iscrpljenje vrijedi i za
stavljanje u promet robe u nekoj njegovoj lanici. Imatelj iga se iz posebnih razloga moe
protiviti daljnoj distribuciji putem treih osoba, osobito ako je stanje roba nakon stavljanja u
promet promijenjeno ili pogorano. Drukije se procjenjuje stavljanje u promet proizvoda
izvan Zajednice, kao npr. u SAD-u; s time se jo ne povezuje iscrpljivanje prava
industrijskog vlasnitva, imatelj robnog znaka moe svoje pravo koristiti da sprei uvoz tim
znakom obiljeenog prozivoda iz tree zemlje u Zajednicu.
17. SLOBODA KRETANJA OSOBA
1. to ukljuuje sloboda kretanja osoba?
U slobodu kretanja osoba ulazi sloboda kretanja za radnike i sloboda poslovnog
nastana za poduzetnike. Pored toga postoji opa sloboda kretanja graana Unije, koja je
neovisna od gospodarske djelatnosti.
2. to je predmet slobode kretanja radnika? Objasnite!
Prvenstveno, pojam radnika obuhvaa sve osobe koje obavljaju nesamostalnu
djelatnost, te za svoj rad primaju plau. Ugovor o EZ jami naelo jednakog postupanja, te
time najprije utemeljuje zabranu diskriminacije, kako izravne, tako i posredne (prikrivene)
koja je povezana s dravljanstvom. To se odnosi na njihov ulazak, boravak, pristup tritu
rada pod istim uvjetima kao i tuzeemci, te pravo ostanka. Pravo boravka radnika proizlazi iz
samog prava Zajednice i nije potrebna nikakva dozvola za boravak od drave-lanice. Naelo
jednakog postupanja iskljuuje i poreznu diskriminaciju, tj. nepovoljnu primjenu propisa o
poreznoj obvezi pripadnika EZ s prebivalitem u inozemstvu. Novija sudska praksa Eu-suda
ne procjenjuje samo diskriminirajua postupanja, ve openito sva ogranienja slobode
kretanja koja sprjeavaju mobilnost radnika. Takva ogranienja Eu-sud opravdava samo onda
52

ako bi slijedila opravdani cilj priznat od Zajednice, te ako bi bila opravdana nunim razlozima
opeg interesa. Znai, sloboda kretanja radnika razvija se prema jednoj sveobuhvatnoj zabrani
ogranienja.
3. Objasnite neposredan uinak slobode kretanja radnika!
Neposredan uinak slobode kretanja radnika oituje se u tome to odreena
ogranienja slobodnog kretanja koja propisuju privatne osobe, osobito sportski savezi,
podlijeu strogom opravdanju pred Europskim sudom i imaju uinak prema treima, kad su
u pitanju propisi udruga. Novija sudska praksa je taj neposredni uinak radikalno proirila, tj.
protegnula i na pretpostavke za zapoljavanje koje postavljaju privatni poslodavci. Znai,
zabrana diskriminacije na temelju dravljanstva vrijedi i za privatne osobe (neposredno).
4. Koja su ogranienja i iznimke predviene slobodom kretanja radnika?
Ogranienja slobode kretanja doputena su samo radi javnog poretka, sigurnosti i
zdravlja. Naime, postoje smjernice koje dravama doputaju posebne propise za ulazak i
boravak stranaca, ako je to opravdano tim razlozima. No, mjere zabrane ulaska ili
protjerivanja mogu se izrei samo zbog tekih razloga vezanih uz osobno ponaanje
pojedinca.
Iznimka od slobode kretanja vrijedi za zaposlenje u javnoj upravi. Time se osigurava
poseban odnos lojalnosti, pa je dravljanstvo pretpostavka za zatitu nekih dravnih funkcija.
No, to se ne odnosi na javne slube poput eljeznice, zdravstva, kolstva i sl., ve na
sudjelovanje u obnaanju suverenih ovlasti ili obavljanje takvih zadaa koje su usmjerene na
zatitu opih interesa drave ili drugih javnih tijela.
5. Objasnite ulogu sekundarnog prava za slobodu kretanja radnika!
Postoji itav niz propisa sekundarnog prava o pravnom poloaju radnika migranata i
lanova njihove obitelji.
1. Uredba EEZ-a o slobodi kretanja radnika unutar Zajednice polazi od naela jednakog
postupanja pri pristupu na trite rada i obavljanju zanimanja. Konkretizira zabranu
diskriminacije u pogledu uvjeta zapoljavanja i rada, u pogledu naknade za rad, otkaza,
ponovnog zapoljavanja itd. Radnicima iz drugih drava-lanica moraju se osigurati i jednake
socijalne i porezne olakice kao i domaim radnicima. Diskriminirajui porpisi o tome su
nitavi. Takoer, strani radnici ne smiju biti diskriminirani u pravu na pripadnost sindikatima i
ostvarenju sindikalnih prava. Najblii lanovi obitelji smiju stanovati kod radnika, a brani
drug i djeca (uzdravana) imaju pravo obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti (ak
i ako brani drugovi ive odvojeno). Djeca radnika imaju pravo na obrazovanje, a iz toga
moe proizai i pravo na dravne poticaje za obrazovanje.
2. Smjernica EEZ-a o pravu kretanja i boravka radnika migranta i lanova njihovih
obitelji
3. Uredba EEZ-a o pravu ostanka radnika migranata i lanova njihovih obitelji nakon
prestanka zaposlenja
4. Uredba EEZ-a o primjeni sustava socijalne sigurnosti radnika i njihovih obitelji nakon
prestanka zaposlenja
5. Uredba EEZ-a o primjeni sustava socijalne sigurnosti radnika i njihovih obitelji koji
se useljavaju i iseljavaju unutar Zajednice ( Naime, prema Ugovoru o EZ, predvieno je
zbrajanje ukupnog staa prema razliitim nacionalnim propisima o steenim pravima na

53

naknade, a to omoguuje i zbrajanje perioda iz prava socijalnog osiguranja koje je neki radnik
ostvario u razliitim dravama-lanicama ).
6. to je sadraj slobode na poslovni nastan?
Sloboda obavljanja poduzetnike djelatnosti i sloboda izbora sjedita poduzetnika.
Znai, poduzetnici iz drugih drava-lanica mogu obavljati samostalne djelatnosti, te osnivati
i upravljati poduzeima prema odredbama koje vrijede i za domae dravljane (UEZ). Eu-sud
taj pojam tumai u irokom smislu, a od slobode pruanja usluga ga razlikuje obiljeje
kontinuiteta.
Danas se ova sloboda ne sastoji samo u zabrani diskriminacije ve se, putem sudske
prakse, razvila u opu zabranu ogranienja. Tako su zabranjeni i neki formalno
nediskriminirajui standardi, ali koji ugroavaju njeno ostvarenje (npr. nedoputeno je
odvjetniku zabraniti osnivanje podrunice u nekoj drugoj dravi, jer obzirom na moderne
komunikacijske mogunosti, tu vie nema opravdane prepreke slobode poslovnog nastana).
Uglavnom, kao i kod drugih trinih sloboda, ogranienja ne smiju biti diskriinirajua, moraju
biti opravdana "nunim razlogom" od opeg interesa, biti prikladna za ostvarenje cilja i biti za
to neophodna.
7. U emu je znaaj presude Daily Mail?
U tome to je njome Eu-sud potvrdio da sloboda poslovnog nastana ne sadri ope
pravo nekog drutva koje je osnovano u jednoj dravi-lanici, da premjesti sjedite svoje
uprave bez prestanka dosadanjeg statusa drutva i bez da ispuni druga ogranienja koja
proizlaze prema pravu drave osnivanja.
Konkretno se radilo od jednom britanskom drutvu sa sjeditem u Londonu koje je
htjelo bez prethodne legitimacije svoje sjedite premjestiti u Nizozemsku, da bi izbjeglo
oporezivanje porasta vrijednosti imovine drutva u Britaniji. Prema engleskom pravu za takvu
promjenu sjedita je bila potrebna dozvola, koju je Ministarstvo financija uskratilo. Eu-sud je
tad odluio da sloboda poslovnog nastana ne jami zatitu od obveza koje proizlaze iz prava
drutava, kako je to trailo d.d. "Daily mail". No, doputena je strategija poduzea da u nekoj
dravi s povoljnim pretpostavkama za osnivanje tamo osnuje drutvo kapitala i ima sjedite,
ali svoje itavo poslovanje razvija preko podrunice u nekoj drugoj dravi.
8. Koje su zapreke i iznimke predviene slobodom na poslovni nastan?
Iznimka od slobode poslovnog nastana su djelatnosti u vrenju suverenih ovlasti, a
Eu-sud ograniava ovu iznimku na "neposredno i specifino sudjelovanje u vrenju javne
vlasti" (npr. tu se ne ubraja djelatnost odvjetnika). Takoer su mogua ogranienja iz razloga
javnog poretka, sigurnosti i zdravlja (kao i kod slobode kretanja radnika).
9. Objasnite ulogu sekundarnog prava za slobodu na poslovni nastan!
Sekundarno pravo ovdje obuhvaa niz mjera za ujednaavanje pravnih propisa dravalanica, pogotovo za harmonizaciju prava drutava. Tako su donesene smjernice o
meusobnom priznavanju dokaza o osposobljenosti, harmonizacijske smjernice za
zapoljavanje i obavljanje samostalnih djelatnosti, Smjernica o sustavu osiguranja investicija i
dr.

54

10. Objasnite pojam obrnute diskriminacije!

Obrnuta diskriminacija znai diskriminiranje vlastitih dravljana i ono uope nije
zabranjeno propisima Zajednice, jer sve diskriminacije u okviru trinih sloboda
pretpostavljaju taj inozemni ili prekogranini element.
Npr. jedan francuski zakon propisuje diplomu frizera za rad frizerskih salona. No,
prema jednoj smjernici EZ-a od toga su oslobodeni drugi dravljani Unije koji su frizerski
poziv dulje vrijeme obavljali u nekoj drugoj dravi-lanici. Po miljenju Eu-suda, drave su
ovlatene prema vlastitim dravljanima bez strune prakse steene u inozemstvu EU-a, ostati
pri zahtjevu za posjedovanjem diplome.
18. SLOBODA PRUANJA USLUGA
1. to je predmet slobode pruanja usluga?
Sloboda pruanja usluga odnosi se na promet usluga s elementom prekograninosti,
a koje imaju obiljeje naplativosti. Uz slobodu kretanja osoba, ima vie funkciju popunjavanja
praznina. Za razgranienje od poslovnog nastana odluujui je prolazni karakter usluga. Ova
sloboda se primjenjuje u 3 varijante:
1. kao aktivna soboda pruanja usluga u nekoj drugoj dravi
2. kao pasivna sloboda pruanja usluga putem primatelja u nekoj drugoj dravi (npr.
turisti)
3. kad granicu prelazi samo usluga (npr. radio i tv emisije).
Ova sloboda takoer ne znai samo zabranu diskriminacije, ve i sveobuhvatnu
zabranu ogranienja. Ogranienja se mogu opravdati samo iz nunih razloga od opeg
interesa, te ukoliko su prikladna i neophodna za ostvarenje cilja.
2. Koja su doputena ogranienja slobode pruanja usluga?
Na ovu slobodu se odgovarajue primjenjuju ogranienja slobode poslovnog nastana.
Dakle, ogranienja su doputena ako slue opem interesu sukladnom Zajednici, ako se
poduzimaju na nediskriminirajui nain te ako su razmjerna. Ogranienja ovdje moe
opravdati zatita potroaa. Takoer dravama se ostavlja iroke mogunosti ogranienja u
pogledu zatite odreenih javnopravnih interesa, odnosno zatite socijalnog poretka (npr. Eusud je opravdao britansku zabranu lutrija zatitom socijalnog poretka). Mogue opravdanje
moe biti i socijalna zatita radnika. Tu Eu-sud strogo kontrolira naelo razmjernosti. Npr.
prema jednom njemakom zakonu, doputeno je stranim poduzeima pruanje graevinskih
usluga i prekogranino ustupanje radnika samo ako su vezani uz njemake kolektivne
ugovore, to znai da nuno imaju poslovni nastan u Njemakoj. Takve je propise Eu-sud
kvalificiorao kao nerazmjerno ogranienje slobode pruanja usluga (jer to dovodi do prejakog
utjecaja na trite rada).
3. Objasnite ulogu sekundarnog prava za slobodu pruanja usluga!
Radi liberalizacije prometa usluga donesen je itav niz smjernica za meusobno
priznavanje strunih diploma i dokaza o osposobljenosti, te radi koordinacije obavljanja
profesije.
Znaajna je i smjernica EZ o televiziji koja odreuje slobodu prijema i daljnjeg
prenoenja tv-emisija iz drugih drava-lanica. Nadzor jedinstvenih standarda u tom podruju
pripada dravi porijekla; to je princip drave emitiranja. No, u novije vrijeme se uvrstio

55

princip drave sjedita (drava u kojoj TV-prikaziva ima svoju glavnu upravu i gdje donosi
odluku o ponudi programa).
19. SLOBODA KRETANJA KAPITALA I PLAANJA
1. U emu se sastoji sloboda kretanja kapitala?
Odnosi se na prekogranini transfer kapitala u novcu i stvarima, prvenstveno sa
svrhom ulaganja i investiranja. Pritom je najznaajnija Smjernica EEZ-a koja obvezuje
drave-lanice na uklanjanje ogranienja kretanja kapitala izmeu stanovnika drava-lanica.
Takva ogranienja su doputena samo da bi se sprijeili prekraji protiv pravnih propisa
drava, te da bi se postupkom prijavljivanja dobile administrativne ili statistike informacije,
radi poreznog prava ili prava nadzora nad bankama. Ova smjernica ostvaruje neposredan
uinak.
2. U emu se sastoji sloboda kretanja plaanja?
Sloboda kretanja plaanja ili tzv. "peta trina sloboda" je takoer zajamena
Ugovorom o EZ, a prvenstveno slui ouvanju slobodnog unutarnjeg trita kod pruanja
protuinidbi u vezi s prometom roba i prometom usluga.
20. PRAVNO UJEDNAAVANJE
1. Objasnite ujednaavanja propisa kao cilj UEZ!
Radi se o ujednaavanju unutardravnih pravnih propisa u mjeri koja je potrebna za
funkcioniranje zajednikog trita. Time se otklanja indirektno naruavanje trinog
natjecanja, kao to su razni uvjeti za gospodarsku djelatnost. Pravno ujednaavanje, tj.
harmonizacija ili koordinacija zakonskih i upravnih propisa moe ii do potpune prilagodbe,
tj. potpunog ujednaavanja nekog pr. podruja, ili samo do odreivanja nekih minimalnih
standarda.
2. U emu je razlika izmeu horizontalne i vertikalne harmonizacije?
Kod horizontalne harmonizacije odreuju se opi standardi (npr. za zatitu zdravlja
kod prehrambenih proizvoda), a kod vertikalne se donose detaljni propisi (npr. o proizvodnji
i sastavu nekih prehrambenih proizvoda).
3. Na koji nain UEZ omoguuje ostvarenje harmonizacije propisa?
To ini kroz sekundarno pravo ovlatenjem za donoenje smjernica za ujednaavanje
zakonskih i upravnih propisa drava-lanica koji izravno utjeu na uspostavu ili
funkcioniranje zajednikog trita. To ujednaavanje se olakava veinskim odluivanjem u
Vijeu umjesto jednoglasnosti. No, postoji mogunost da neka drava radi zatite vanih
interesa odstupi od mjere harmonizacije, mogue je i zadravanje stroih nacionalnih propisa
i sl., ali takvo pojedinano odstupanje uvijek podlijee provjeri Komisije. Ako Komisija u
roku od 6mj. ne donese odluku, smatra se da su stroi nacionalni standardi odobreni. Znai,
EZ ima opu nadlenost za harmonizaciju unutarnjeg trita, te posebne ovlasti pr.
ujednaavanja u okviru trinih sloboda. EZ provodi pr. ujednaavanje osobito dinamino na
podruju prava drutava, radnog prava, bankovnog i burzovnog prava, parva zatite
industrijskog valsnitva, te na podruju telekomunikacija, javne nabave i odgovornosti za
nedostatke proizvoda.

56

Osim toga Ugovor o EZ predvia i mogunost sklapanja me. sporazuma na podruju

zatite pojedinaca; kod pitanja dvostrukog oporezivanja, priznavanja drutava, meusobnog
priznavanja i ovrhe sudskih i arbitranih odluka. Najznaajniji takav sporazum je Bruxelleska
konvencija o sudskoj nadlenosti i izvravanju odluka u graanskim i trgovakim
predmetima iz '86.g. s dopunskim protokolima. Uredbom Vijea je sadraj te konvencije
pretvoren u neposredno vaee pravo Zajednice.
21. POLJOPRIVREDA
1. to je cilj zajednike agrarne politike?
Cilj zajednike agrarne politike je prema UEZ-u:
poveati produktivnost u poljoprivredi
osigurati poljoprivrednoj zajednici pristojan ivotni standard
stabilizirati trita
osigurati opskrbu
osigurati primjerene cijene za potroae
2. Objasnite znaajke zajednike agrarne politike?
Naelno, propisi o uspostavi zajednikog trita se primjenjuju i na poljoprivredne
proizvode, ukoliko Ugovorom o EZ nije drugaije odreeno. Znai, temeljne trine slobode
naelno vrijede i za poljoprivredno trite. No, instrumenti za ostvarenje zajednike agrarne
politike su bitno intervencionistiki to su razne mjere od odreivanja jednostavnih standarda
kvalitete, preko subvencija, do potpunog sustava cijena. Pogotovo je specifian tzv. "trini
poredak" za veinu poljoprivrednih proizvoda, pogotovo itarica. Sustavi cijena za trine
poretke ciljaju na ujednaavanje razine cijena unutar Zajednice i na sigurnost prihoda za
poljoprivrednike. Prvo je postojao sustav s tzv. "pragom cijene", tj. najmanjom cijenom za
uvozne proizvode u uvoznim davanjima, no on je ukinut u vezi s reformom svjetskog
trgovinskog poretka (tzv. GATT reforma), te zamijenjen novim reimom sa fiksnim carinama.
U okviru Zajednice odreene su tzv. "interventne cijene" koje trebaju osigurati stabilnu
razinu cijena. Drave-lanice osnivaju svoje Agencije za trine intervencije koje otkupljuju
poljop. proizvode po interventnoj cijeni. Radi promicanja izvoza jame se potpore (izvozne
naknade).
Za administrativnu provedbu zajednike organizacije poljop. trita nadlena je
Komisija. Financiranje zajednikih agrarnih trita odvija se putem Europskog jamstvenog
fonda za poljoprivredu koji je ukljuen u proraun Zajednice i preuzima 2/3 proraunskih
sredstava EZ-a. Openito je agrarna politika optereena velikim problemima naroito zbog
visokog optereenja prorauna, prekomjernog poticanja proizvodnje, te zbog moguih
trgovinskopolitikih konflikata s treim dravama unutar nove Svjetske trgovinske
organizacije (WTO). 1999.g. je Vijee (ministara poljoprivrede) donijelo mjere za temeljitu
poljoprivrednu reformu. Tu spada i postupno smanjivanje interventnih cijena (osnovni
problem su proizvodni vikovi, pa bi trebalo smanjiti proizvodne kapacitete naputanje
obradivih povrina i reduciranje stonog fonda).

57

22. SUSTAV TRINOG NATJECANJA

Ugovor o EZ obvezuje drave-lanice i EZ na djelovanje po naelu "otvorenog
trinog gospodarstva uz slobodno trino natjecanje". Cilju slobodnog trinog
najtecanja slue propisi trinog natjecanja Ugovora o EZ, s 2 generalne klauzule, a to su:
zabrana naina djelovanja koja ograniavaju tri. natjecanje, zabrana zlouporabe
vladajueg poloaja na tritu. Na razini sekundarnog prava Zajednice, Vijee je 1989.g.
donijelo Uredbu o kontroli koncentracija kojom je stvoren okvirni pr. sustav za spajanje
poduzea. Jedini nedostatak tog sustava slobodnog tr. natjecanja su dravne potpore. Stoga
vrijedi naelna zabrana potpora koje naruavaju tr. natjecanje i njihov nadzor.
1. Objasnite znaajke l. 81. UEZ zabrana kartela!
Ugovor o EZ-u u l.81. sadri generalnu klauzulu koja zabranjuje sve sporazume
izmeu poduzea, odluke udruga poduzea i usklaene naine djelovanja koji bi mogli
utjecati na trgovinu izmeu drava-lanica i koji imaju za cilj ili posljedicu - spreavanje,
ograniavanje ili naruavanje trinog natjecanja unutar zajednikog trita. Ta je zabrana
konkretizirana cijelom listom zabranjenih naina djelovanja.
Ova zabrana ne obuhvaa sva usklaena djelovanja koja su u okvirima ugovorne
suradnje, ve oblike koji uzrokuju znatno naruavanje meudravne trgovine. No, ova
klauzula ne zabranjuje samo horizontalna ograniavanja trinog natjecanja, znai suradnju
poduzea koja konkuriraju na istom tritu (kartele), ve i vertikalna ogranienja, znai
ugovorne odnose meu partnerima koji ne djeluju na istoj gospodarskoj razini npr. dogovori
izmeu proizvoaa i posrednika u prodaji, tj. ugovori o iskljuivoj distribuciji ili ugovori o
dugoronoj isporuci, koji takoer ograniavaju trino natjecanje.
Inae, ova klauzula vrijedi neposredno samo za poduzea, a ne za zakone i dr. mjere
drava-lanica, no ipak i drave mogu prekiti svoje obveze prema ugovoru ako poduzeima
naloe sklapanje kartelskih sporazuma ili na drugi nain potiu takve sporazume.
Sporazumi koji potpadaju pod zabranu automatski su nitavi, znai nije potrebna
posebna upravna odluka.
2. Koje su sve iznimke mogue u odnosu na naelnu zabranu kartela?
Mjere koje su obuhvaene tom zabranom se mogu opravdati, ako doprinose
poboljanju proizvodnje ili distribucije roba, ili promicanju tehnikog ili gospodarskog
napretka. Pojedinane iznimke za konkretne sporazume su rijetke, znaajnije su grupne
iznimke koje se donose kao uredbe Komisije na temelju ovlatenja Vijea. Time su
obuhvaeni npr. ugovori o iskljuivoj distribuciji, trgovinskim zastupnicima i iskljuivoj
nabavi. Od aktualnog interesa je izuzimanje odreenih grupa sporazuma o tehnolokom
transferu. Ova uredba i iznimkama treba promicati tehnoloki transfer putem ugovora o
licencama i know-how ugovora.
3. Objasnite znaajke l. 82. UEZ zabrana zloupotrebe!
l. 82. UEZ-a zabranjuje zlouporabu vladajueg poloaja jednog ili vie poduzea na
zajednikom tritu ili u njegovom znaajnom dijelu, ukoliko bi mogla utjecati na trgovinu
izmeu drava-lanica. Prema shvaanju Eu-suda, "vladajui poloaj" predstavlja
gospodarsku trinu snagu poduzea koja mu moe omoguiti da se ponaa neovisno o svojim
konkurentima, kupcima i potroaima, i tako ugrozi djelotvorno trino natjecanje. Za
postojanje takvog poloaja odluujui kriteriji su struktura poduzea, sustav dobavljaa,

58

udjeli na tritu i uvjeti za pristup tritu. I nacionalno pravo moe sankcionirati takve
zlouporabe (kao nitavost sporazuma koji poivaju na zlouporabi, naknada tete i sl.),
zahtjevom za proputanje i pravom na naknadu tete.
Eu-sud je iz te zabrane izveo i obvezu poduzea s vladajuim poloajem da, pod
posebnim okolnostima, opskrbljuju poduzea koja se s njima trino natjeu. Naime, postoji
miljenje da ugovorno trino natjecanje uope nije mogue bez ponude odreenih inidbi
vladajuih poduzea na tritu (posebno kada se radi o opskrbi energijom i
telekomunikacijskim mreama). Tu je znatno utjecala jedna doktrina "essential facilities";
zagovara otvaranje odreenih ureaja ako su konkurenti o tome ovisni. No, takva prisilna
ponuda za sunatjecatelje znai i zahvat u poduzetniku slobodu, stoga je novija sudska praksa
istakla da se takav zahtjev tekmaca od vladajuih poduzea moe kretati u vrlo uskim
granicama, osim ako se ne radi o prirodnom monopolu ili o mreama vezanim na vodove
(struja i plin).
4. Objasnite nadlenost i upravni postupak u pogledu zatite trinog natjecanja!
Upravni postupak na razini Zajednice radi provedbe prava o kartelima reguliran je
Uredbom o kartelima. Za njega je nadlena Komisija, odnosno njezina generalna direkcija za
trino natjecanje. No postoji i supsidijarna nadlenost nacionalnih tijela vlasti, koja traje sve
dok Komisija ne pokrene upravni postupak. Jedino za odreivanje iznimki od zabrane kartela
iskljuivo je nadlena Komisija.
Ako po miljenju Komisije neki nain djelovanja poduzea nije sumnjiv, ona formalno
izjavljuje da nije ispunjeno obiljeje zabrane i donosi tzv. "negativni atest" koji pr. obvezuje
samo Komisiju. U praksi esto alje obine upravne dopise u kojima priopava da ne vidi
povoda da se umijea protiv prijavljenog sporazuma. Dok ne odlui, sudionici su vezani za
zabranu kartela, a samom prijavom Komisiji prestaje supsidijarna nadlenost nacionalnih
tijela. Ako Komisija utvrdi povredu odredbi o zabrani kartela ili zabranu zlouporabe
vladajueg poloaja, moe poduzeima naloiti obustavu takvog postupanja i kao sankciju
odrediti novane kazne (do milijun eura, a i vie do 10% godinjeg prometa poduzea), radi
ograniavanja trinog natjecanja.
Inae, u okviru tog upravnog postupka Komisija ima znatne istrane ovlasti moe od
nacion. vlada i tijela dr. uprave, te od poduzea zahtijevati obavijesti, neke provjere, vriti
neposredan uvid u poslovne prostore...Komisija je takoer nadlena za davanje odobrenja pri
spajanju poduzea, prema Uredbi Vijea o kontroli koncentracija, ali to se odnosi samo na
spajanja koja imaju "europsko znaenje". Pritom Komisija treba uzeti u obzir razvoj
tehnikog i gospodarskog napretka. Moe vezati odobrenje uz odreene namete ili uvjete i
tako utjecati na strukturne djelatnosti. Ta uredba onemoguava primjenu nacionalnih propisa.
Znai, drave ne primjenjuju svoje nac. pravo tr. natjecanja u odnosu na spajanja koja imaju
europski elemnt. No, Komisija moe, pod odreenim uvjetima, ustupiti takav predmet
nacionalnom tijelu za trino natjecanje.
5. Da li se pravo trinog natjecanja primjenjuje ekstrateritorijalno? Objasnite!
Primjenjuje se ekstrateritorijalno, to proizlazi iz navoda Eu-suda u tzv. Zellstoff
predmetu, istiui da se ne radi samo o tome gdje kartel nastaje, nego vie o tome gdje se
provodi. Generalne klauzule iz Ugovora o EZ obuhvaaju sve radnje koje ograniavaju
trino natjecanje i proizvode uinak na zajednikom tritu ili su usmjerene na takav uinak.
Poznat je bio npr. spor izmeu EZ i amerikog proizvoaa aviona Boeinga, kada je
Komisija odbila spajanje zbog uinka na europski sustav tr. natjecanja. Vlada SAD-a je tada
gotovo prijetila trgovinskim ratom, pa je na kraju uspio sporazum izmeu Boeinga i Euzajednice, te je Komisija odobrila spajanje, ali uz neke vane uvjete (Naime, Eu-komisija i

59

ameriko tijelo nadleno za kartel sklopili su Sporazum o kooperaciji vezano uz pravo

kartela).
6. Objasnite znaajke l. 86. UEZ-a javna poduzea!
I za javna poduzea naelno vrijede pravila o trinom natjecanju. To su poduzea na
koje javna vlast ima vladajui utjecaj (kroz ugovorne ili zakonske odredbe o djelatnosti
poduzea, ili samim sudjelovanjem javne vlasti. Npr. to je poduzee iji je jedini dioniar
drava; njemaka eljeznica).
Tu se postavlja pitanje, koje dravne institucije se mogu smatrati poduzeem? Novija
sudska praksa nastoji proiriti podruje primjene propisa o trinom natjecanju i na obavljanje
klasinih dravnih funkcija ako nositelj upravne vlasti s ponudom usluga stupa u tr.
natjecanje s privatnim poduzeima (npr. zavod za soc. osiguranje nudi i dodatno mirovinsko
osiguranje koje je slino privatnom ivotnom osiguranju, pa je Eu-sud takav zavod
kvalificirao kao poduzee).
Znai, po UEZ, poduzea kojima je povjereno obavljanje slubi od opeg
gospodarskog interesa ili slube koje su po svojoj prirodi monopoli koji stvaraju prihod
podlijeu pravilima o tr. natjecanju, u mjeri u kojoj primjena tih odredbi ne sprjeava
obavljanje njihovih zadaa (pravno ili stvarno). Posebna prava javnih poduzea osobito su
potisnuta onda kad poduzee ne pua usluge uinkovito, tj. ne ispunjava potrebe modernog
trita. Tako je Eu-sud ocijenio monopol u posredovanju pri zapoljavanju kao privilegij
javnog poduzea vezan uz stroge pretpostavke. Takav monopol javnopravnog zavoda kri
zabranu zlouporabe vladajueg poloaja ako:
- ne moe zadovoljiti potranju na tritu za takvim uslugama
- ako se monopol prostire na djelatnost za posredovanje vodeih snaga gospodarstva
- ako se nac. pravom onemogui vrenje te djelatnosti i putem privatnih savjetodavnih
poduzea
- ako se djelatnost posredovanja moe protegnuti i na pripadnike ili podruje dr.
drava- ugovornica.
No, Eu-sud je u jednom sluaju istaknuo doputenost monopola potanskih slubi, istiui
opi interes te slube. Takoer, smatra nedoputenim da dravna poduzea koja istovremeno
imaju ovlatenje za odreivanje proizvodnih standarda, proizvode te iste aparate u podruju
telekomunikacija, jer se takvo ogranienje tr. natjecanja ne moe opravdati javnom zadaom.
Nedoputene su i diskriminacije dravnih radio i TV-ustanova na temelju vladajueg poloaja
s monopolom emitiranja.
7. Objasnite odnos prava trinog natjecanja Zajednice i nacionalnog prava!
Taj odnos je samo u pojedinim sluajevima izriito reguliran. Npr. u podruju spajanja
poduzea, Uredba o kontroli koncentracije propisuje da drave ne primjenjuju svoje pravo na
spajanja s europskim elementom. Posebno je problematino ako nacionalno pravo zabranjuje
neko djelovanje koje je po pravu Zajednice doputeno. No, drave imaju obvezu lojalne
implementacije, znai npr. dok traje pred Komisijom postupak povodom zahtjeva nekog
poduzea za osloboenjem od zabrane kartela, nac. tijelo se treba uskladiti s Komisijom ili
prekinuti postupak. Prema Eu-sudu, primjena nacionalnog prava konkurencije doputena je
samo uz pravo Zajednice, ako ne utjee na jedinstvenu primjenu prava Zajednice o kartelima,
niti na uinkovitost donesenih mjera za provedbu toga prava.
Kada su ista djelovanja zabranjena i po jednom i drugom pravu, mogue su i
dvostruke sankcije. No, trebalo bi uraunati raniju odluku o sankciji u zajedniku, po naelu
razmjernosti i pravednosti.

60

8. Objasnite reguliranje problematike dravnih potpora u UEZ!

UEZ sadri naelnu zabranu potpora koje naruavaju trino natjecanje. To obuhvaa
sve dobrovoljno dodijeljene inidbe drave koje povlauju neko poduzee bez adekvatne
protuinidbe, te time naruavaju tr. natjecanje na zajednikom tritu (npr. davanje dravnog
jamstva poduzeu u nevolji, bez protuinidbe). Kad su u pitanju javna poduzea, opravdanje
moe biti opi interes, ali se javne povlastice moraju usko drati okvira potreba.
UEZ sadri i znaajne propise o nadzoru nad dravnim potporama. Prvi je postupak
prijave, koji obvezuje nacionalna tijela da provode postupke prethodnog ispitivanja prije same
Komisije. Povreda te obveze ima za posljedicu nevaenje pravnih akata za provedbu mjera
potpore, ak i kad bi Komisija kasnije proglasila te akte sukladnima pravu Zajednice. Ako nije
proveden postupak prijave, moe doi i do obveze povrata ve primljene potpore i poduzee
se tu ne moe pozivati na zatitu legitimnih oekivanja. Znai, poduzee se mora brinuti o
tome da li se nacionalna tijela, pri davanju potpore, pridravaju prava Zajednice.
23. TRGOVINSKA POLITIKA
1. Objasnite karakteristike trgovinske politike UEZ!
Zajednika trgovinska politika regulirana je Ugovorom o EZ; radi se o
vanjskotrgovinskoj politici. Tu je vrlo znaajna Uredba EEZ-a o definiranju zajednikih
izvoznih pravila koja navodi naelo slobode izvoza. Posebne odredbe vrijede za mjere koje se
mogu poduzeti protiv nedostatka ivotno vanih dobara. Osim toga, drave-lanice mogu
uvesti koliinska ogranienja koja su opravdana zbog: razloga javnog morala, poretka i
sigurnosti, za zatitu ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljaka, nacionalnog kulturnog dobra od
umjetnike, povijesne ili arheoloke vrijednosti, te intelektualnog, industrijskog i trgovakog
prava vlasnitva.
Drave-lanice smiju donositi vlastite trgovinskopolitike mjere samo kada imaju
specijalno ovlatenje Komisije, ili ako su takve mjere doputene posebnim propisom,
Uredbom EZ ili meunarodnim ugovorom EZ, ili se prema posebnim propisima mogu
opravdati. Iz toga proizlazi i ogranienje za vanjskopolitiko djelovanje drava-lanica putem
gospodarskih sredstava pritiska (embargo), no kao ravnotea u praksi; Eu-sud je sklon iroko
tumaiti pridraje Uredbe u korist drava u interesu "javne sigurnosti", znai u interesu
"suzbijanja smetnji vanjskih odnosa ili miroljubivog naina ivota". Ipak, upravo ta
ogranienja pri uporabi trgovinsko-politikih sredstava pritiska pojaavaju nunost
meuvladine suradnje u okviru zajednike vanjske i sigurnosne politike. UEZ doputa
uporabu tih sredstava radi provedbe odluke tog 2. stupa EU.
Bitna krakteristika trgovinske politike UEZ-a je i zajednika carinska tarifa prema
treim dravama, to je konstitutivni element carinske unije. Suverenitet nad carinskom
tarifom ima iskljuivo EZ (utvrivanje carina i nihovih visina). Carinske stope Zajednike
carinske tarife proizlaze iz ugovornih odredbi u GATT-u ili drugih trgovinskih sporazuma.
Privilegiranim trgovinskim partnerima EZ omoguava posebno snienje carina to su
afrike, karipske i pacifike drave (ugovor iz Lomea), te pridruene drave srednje i istone
Europe ("europski sporazum"). Ope carinsko pravo saeto je u "carinskom kodeksu",ime
je i kodificirano ovo podruje upravnog postupovnog prava EZ.

61

24. GOSPODARSKA I MONETARNA POLITIKA: GOSPODARSKA I

MONETARNA UNIJA
1. Kojom su izmjenom primarnog prava Zajednice uvedene gospodarska i monetarna
politika u UEZ?
Ugovor iz Maastrichta o EU uveo je u Ugovor o EZ usku koordinaciju gospodarskih
politika drava-lanica u pogledu proraunske discipline, te program usklaivanja monetarne
politike, s ciljem gospodarske i monetarne unije.
2. Na emu se temelji gospodarska i monetarna unija? Objasnite.
Temelji se na dva stupa: usklaivanju gospodarske politike (putem Vijea ministara
gospodarstva i finincija), te kroz vrenje monetarnih ovlatenja od strane Europske sredinje
banke u sprezi s nacionalnim sredinjim bankama (Europski sustav sredinjih banaka).
3. Nabrojite temeljne ciljeve gospodarske i monetarne unije prema UEZ!
Osnovni cilj je stvaranje stabilne valute uz zdravo financijsko stanje drava-lanica.
Ugovor navodi pet temeljnih toaka:
a. stvaranje potpuno nezavisne Europske sredinje banke
b. osiguranje stabilnosti cijena kao prvenstveni cilj Zajednice
c. stanje konvergentnosti kao uvjet pristupanja monetarnoj uniji
d. trajno pridravanje proraunske discipline
e. iskljuiva odgovornost drave-lanice za svoje obveze
4. Ukratko objasnite ugovorne osnove gospodarske politike!
Drave lanice dune su svoju usklaenu gospodarsku politiku usmjeriti ostvarivanju
ciljeva Zajednice, a kao glavno naelo navodi se naelo otvorenog trinog gospodarstva sa
slobodnim trinim natjecanjem. Koordinaciju gospodarske politike drava provodi Vijee.
Za ope smjernice gospodarske politike nadleno je Vijee ministara gospodarstva i financija.
Neformalne gospodarsko-politike odluke donose se u u uem krugu ministara samo onih
drava koje sudjeluju u monetarnoj zajednici (njih 12).
Uglavnom, za usklaenu gospodarsku politiku najvanija je dunost drava
izbjegavati prekomjerni dravni deficit i pridravati se utvrenih standarda proraunske
discipline. U pogledu proraunske discipline, uzima se u obzi odnos dravnog deficita, te
stanja dravnog duga prema BDP-u drave. Dravni deficit ne smije prijei 3% BDP-a, a
dravni dug 60%. U sluaju prekomjernog deficita predvien je niz mjera koje Vijee moe
poduzeti (ak do sankcija).
5. to je to pakt o rastu i stabilnosti?
To je sporazum o proraunskoj stabilnosti i uravnoteenom ekonomskom rastu kojeg
je Europsko vijee zakljuilo 1997. u Amsterdamu. On sadri tri komponente:
1. Rezoluciju Europskog vijea o Paktu rasta i stabilnosti
2. Uredbu EZ o izgradnji proraunske kontrole i koordinaciji gospodarskih politika
3. Uredbu EZ o ubrzanju i pojanjenju postupka u sluaju prekomjernog deficita
uveden je etapni mehanizam proraunske kontrole koji u krajnjoj liniji uvodi sankcije
protiv drave koja opetovano kri proraunsku disciplinu. Kao sankcija se odreuje
beskamatni polog koji moe iznositi do 0.5% BDP-a kod ustrajne povrede, tj. ako se
proraunski deficit ne smanji u daljnje 2 godine, polog se zamjenjuje globom. Vijee

62

moe poduzimati i dr. mjere. No, mogu se uzeti u obzir neke izvanredne situacije koje
su dovele do deficita (prirodne katastrofe i sl.). Drava tad moe biti osloboena
sankcija ako povrati svoj BDP za najmanje 2% unutar 1 godine.
Uinkovitost ovog Pakta je sporna, jer koji je smisao sankcija protiv gospodarstva drave ako
je ono ionako pred propau? Te sankcije zapravo imaju vei uinak samo kao prijetnja, nego
to bi imala uinak primjena.
6. Ukratko objasnite ugovorne osnove monetarne unije!
Ugovor iz Maastrichta uveo je u UEZ program za postupni prelazak monetarne
politike u nadlenost Zajednice, to je dovelo do stvaranja monetarne unije s jedinstvenom
europskom valutom i Europskom sredinjom bankom, koja (uz sudjelovanje sredinjih banaka
drava-lanica), ima najvie monetarne ovlasti u Zajednici.
Vijee je nadleno za politiku teajeva u odnosu na valute zemalja izvan te Zajednice.
UEZ definira monetarnu uniju i kao zajednicu stabilnosti, znai kao zajednicu iji je
prvenstveni cilj odravanje stabilnosti cijena. Europska sredinja banka (ESB) definira
stabilnost cijena kao uspon usklaenja indeksa potroakih cijena za monetarno podruje eura
za 2% u odnosu na prethodnu godinu.
7. Ukratko objasnite institucionalni sustav monetarne unije!

8. Kako funkcionira ESSB?

Institucionalni sustav monetarne unije ine Europski sustav sredinjih banaka (ESSB)
i Europska sredinja banka (ESB), osnovani prije tree etape monetarne unije, a preuzeli
ovlatenja od 1.1.1999.g.
ESSB se sastoji od Europske sredinje banke, koja ima status pravne osobe i
nacionalnih sredinjih banaka, koje: posluju u skladu sa smjernicama i napucima ESB-a,
upisuju kapital prema kljuu utvrenom u statutu ESB-a, te opskrbljuju ESB deviznim
rezervama.
ESB ima 2 glavna tijela Izvrni odbor i Vijee. Izvrni odbor sastoji se od
predsjednika, potpredsjednika i jo etiri lana, koji se imenuju na 8 godina uz suglasnost
vlada drava-lanica (efova drava ili vlada). Vijee ESSB-a ine taj izvrni odbor i
guverneri nacionalnih sredinjih banaka (naelo "one state, one vote" ). Izvrni odbor vodi
monetarnu politiku prema napucima i odlukama Vijea ESB-a. Guverneri, kao predstavnici
dravnih tijela potpuno neovisni u radu, ostaju podinjeni pravnim vezama svoje drave, a
njihova brojana dominantnost u Vijeu daje tom cijelom sustavu decentralizirajui karakter.
Proirenom Vijeu pripadaju i guverneri NSB-a onih drava koje nisu u monetarnoj uniji
(vedska, Danska, Britanija), no imaju samo ograniena ovlatenja.
ESB ima iskljuivo pravo odobriti izdavanje novanica unutar Zajednice, a mogu ih
izdavati ESB i NSB i one su jedino zakonito sredstvo plaanja u monetarnoj zajednici. Osim
toga, vodi poslove otvorenog trita i kreditne poslove, te donosi odluke o najniim
rezervama. Ima status pravne osobe, a njezini pravni akti mogu biti podvrgnuti kontroli Eusuda tubom za utvrenje nitavosti. ESSB djeluje nezavisno od tijela Zajednice kao i od
vlada drava-lanica. Pri donoenju odluka iz podruja monetarne politike glasovi guvernera
nacionalnih sredinjih banaka nee imati teinu kao pri odluivanju o pitanjima koji se tiu
unutarnjih pitanja ESB-a. Tu vrijedi naelo formalne jednakosti.

63

9. to je Europski monetarni sustav?

Osnovan je jo 1979.g. kao prethodna etapa zajednike valute. Jezgru EMS-a ini
jedinstvena europska valuta ECU (European Currency Unit), kao koara valuta drava-lanica
koje predstavlja referentnu veliinu za mehanizam valutnih teajeva EMS-a (1ECU=2DM).
Valutni sustav koare ECU-a ostao je nepromijenjen, a valute drava-lanica koje su
kasnije pristupile ne ulaze u tu valutnu koaru.
Za valutni teaj drave koja sudjeluje u EMS-u postoji srednji teaj prema ECU, koji
se moe mijenjati samo uz uzajamnu suglasnost svih drava-lanica i Komisije. Poetkom
tree, posljednje etape monetarne unije, vijee je usvojilo teajeve koji su neopozivo utvreni
za pojedine valute, a po kojima e ECU zamijeniti te valute. 1995.g. je Vijee za tu valutu
utvrdilo novi naziv "euro". Tako nastaje novi mehanizam valutnih teajeva koji treba
upravljati odnosom valuta koje su ostale izvan euro-zone.
10. Ukratko objasnite etape realizacije gospodarske i monetarne unije!
Prva etapa je zapoela 1.7.1990.g. s potpunom liberalizacijom kretanja kapitala.
Druga etapa je zapoela 1.1.1994.g. kad je osnovan Europski monetarni institut (EMI)
kao pretea ESB-a. Imao je svojstvo pravne osobe i sjedite u Frankfurtu na Maini. Trebao je
pojaati suradnju nacionalnih sredinjih banaka te koordinaciju monetarnih politika
drava-lanica kako bi se osigurala stabilnost cijena, nadzirati funkcioniranje EMS-a te
olakati koritenje ECU-a.
Za ulazak u treu etapu preciziran je vremenski plan, povezan s odreenim
materijalnim kriterijima kao to su: kriteriji konvergencije, pitanje rokova i postupka te
razliitog poloaja odreenih drava-lanica u ostvarenju gospodarske i monetarne politike.
11. to su to kriteriji konvergencije?
To su kriteriji koji predstavljaju preduvjet za ostvarenje monetarne unije, a ima ih etiri.
1. postizanje visokog stupnja stabilnosti cijena
- prosjena stopa inflacije drave-lanice ne smije prelaziti vie od 1,5% stope inflacije u
trima zemljama s najstabilnijim cijenama. Ta stopa se utvruje indeksom potroakih
cijena.
2. odrivost financijskog poloaja drave
- obuhvaa odnos proraunskog deficita i javnog duga prema bruto drutvenom
proizvodu. Doputeni deficit najvie 3% BDP-a, a javni dug maksimalno do 60% (RH
sada 50%).

3. stabilnost deviznog teaja

- drava lanica mora potivati tzv."normalnu fluktuaciju" predvienu u okviru EMS-a
tijekom barem dvije godine prije ulaska u monetarnu uniju, te ne smije devalvirati svoju
valutu u odnosu na valute drava-lanica

4. kriterij kamata
- proizlazi od dugorone nominalne kamate koja ne smije prelaziti vie od 2% kamatne
stope triju zemalja s najstabilnijim cijenama. Mjerodavne su kamate za dugorone dravne
zajmove.
Ti su kriteriji razraeni u Protokolu o kriterijima konvergencije u prilogu Ugovora o EU i predstavljaju
bitne parametre za prognozu stabilnosti (osobito 1. i 2. kriterij). Vijee je ovlateno u posebnom
postupku jednoglasno donijeti preciznije kriterije koji bi onda zamijenili ove iz Protokola. No,
postoji mogunost pristupanja Uniji i za one drave iji dugovi premauju i 100% BDP (npr. Belgija,
Italija), ali je za to potreban konsenzus svih drava-lanica, prema me. pravu (Beka konvencija o
pravu me. ugovora).

64

12. Objasnite rokove i postupak realizacije tree etape gospodarske i monetarne unije!
Temeljem izvjea Komisije i na preporuku Europskog monetarnog instituta, Vijee
ministara financija i gospodarstva kvalificiranom veinom prosuuje u kojoj mjeri neka
drava ispunjava kriterije konvergencije kao pretpostavke za uvoenje jadinstvene valute.
Na osnovi te prosudbe Vijee donosi preporuku koja se, uz miljenje Eu-parlamenta,
dostavlja Vijeu u sastavu efova drava i vlada, a ono donosi konanu odluku.
Vijee je 1998.g. odluilo o neopozivom prelasku Zajednice u teu etapu gosp. i mon.
Unije s 11 drava-lanica, te je trea etapa zapoela 1.1.1999.g.
13. Objasnite razliite poloaje drava lanica u ostvarenju gospodarske i monetarne unije!
Trea etapa poela je s 11 drava-lanica, bez: Danske, Grke, Velike Britanije i
vedske.
Velika Britanija je posebnim protokolom na Ugovor iz Maastrichta pridrala pravo
slobodne odluke o tome da li e pristupiti treoj etapi, ostala je izvan euro-zone i eka njen
razvitak. Danska je takoer to odgodila, vedska eli i u budunosti ostati izvan, a Grka nije
ispunila uvijete konvergencije (visok deficit i glavni dug). Meutim, u meuvremenu je
popravila konvergenciju pa je primljena u euro-zonu 2001.g.
Italija, Grka i Belgija predstavljaju teku hipoteku za euro-zonu, jer ne ispunjavaju
uvjete konvergencije, ali su primljene konsenzusom drava-lanica. To bi moglo utjecati na
vanjsku vrijednost eura.
Postoje i drave-lanice s odstupanjem ili posebnim statusom, te se na njih ne
primjenjuju neke ugovorne odredbe, a to su drave koje ne ispunjavaju uvjete za uvoenje
jedinstvene valute. Njima se ne mogu nametnuti sankcije zbog proraunskog deficita,
zadravaju nadlenost izdavanja novanica, njihove NSB zadravaju svoje monetarne ovlasti,
i ne sudjeluju u izvrnom odboru ESB. To su Danska, vedska i Britanija. Za njihovu valutu
je utvren srednji teaj u odnosu na euro. O njihovom kasnijem primitku odluuje Vijee u
sastavu efova drava i vlada, na prijedlog Komisije, kvalificiranom veinom i po kriteriju
konvergencije; Vijee propisuje i obraunski teaj za zamjenu valute. Taj postupak je prvi put
primijenjen prilikom primanja Grke u euro-zonu.
14. Objasnite poloaj SR Njemake u ostvarenju gospodarske i monetarne politike!
Njemaki Savezni Ustavni sud je u "Maastrichtskoj presudi" svojim tumaenjem
stupnjevanog sudjelovanja Savezne vlade i Bundestaga (donji dom), pri pojedinim koracima
koji vode ka uspostavi gospodarske i monetarne unije, izrazio svojevrsni "parlamentarni
pridraj". Istaknuo je da se Njemaka ratifikacijom UEU ne podvrgava neopozivo monetarnoj
uniji, ve samo otvara put postupnoj daljnjoj integraciji koja ovisi o pretpostavkama ili
naknadnoj suglasnosti Savezne vlade na koju Parlament moe utjecati.
Znai Njemaka se moe povui iz tog ugovornog zdruivanja monetarne vlasti u
sluaju propasti monetarne unije. Parlament je donio Rezoluciju o gospodarskoj i monetarnoj
uniji u kojoj se njemaki Bundestag proglaava uvarem kriterija stabilnosti iz Maastrichtskog
ugovora. Njome je glasovanje Savezne vlade pri donoenju odluka u pitanjima monetarne
unije uvjetovano i odobrenjem Bundestaga. Ustavni sud je podrao taj koncept parlamentarne
suodgovornosti.
15. Objasnite mogunost istupanja drava lanica iz gospodarske i monetarne unije!
Takva mogunost nije predviena Ugovorom o EZ-u i malo je vjerojatna. Polazi od
"nepovratnosti" monetarno-politikog integracijskog procesa, pogotovo prelaskom u njegovu
treu etapu. No, njemaki ustavni sud je npr. u svojoj Maastrichskoj presudi naglasio i tu
mogunost- istupanja Njemake iz tog procesa u sluaju propasti stabilizacijskog cilja.

65

Teoretski, morao bi se dopustiti izlazak neke drave ako je o tome postignut

konsenzus, a bez formalne izmjene Ugovora. Prema Bekoj konvenciji o pravu me. ugovora,
i jednostrano naputanje drave je zamislivo u sluaju osnovane i nepredviene promjene
okolnosti, ako bi daljnji ostanak u monetarnoj zajednici za tu dravu postao neprihvatljiv. U
tom sluaju ona se ne moe samo tako vratiti na svoju staru valutu prije eura, ve dobiva novu
nacionalnu valutu koja ovisi o priznanju EZ, lanica EU i treih zemalja. Ako bi istupila van
protivno ugovoru, njezini nacionalni sudovi sigurno ne bi prihvatili promjenu iz eura u novu
valutu protivno pravu Zajednice.
15. Objasnite postupak promjene valuta!
Proces monetarnih promjena dogaa se u tri faze.
Faza A Pokrenuta odlukom Vijea efova drava i vlada, na Bruxelleskoj konferenciji 1998.,
o ulasku u 3. etapu.
Faza B Stvarni poetak monetarne unije od 1.1.1999.g. s utvrenjem teajeva valuta koje
ulaze u monetarnu uniju, te preuzimanje monetarno-politikih ovlasti Europske sredinje
banke i ESSB-a. Umjesto valutne koare ECU-a, stupio je euro kao samostalna valuta Unije.
Jo uvijek postojee nacionalne valute su samo razliite tiskovine jedinstvene valute.
Faza C Konani prelazak na jedinstvenu valutu, znai da se i papirne novanice i kovanice
nacionalne valute fiziki zamjenjuju i euro postaje jedino zakonito sredstvo plaanja, a taj
novac ulazi u promet od 1.1.2002.g. Vijee je donijelo i Uredbu o naelu kontinuiteta
ugovora, vezano uz promjenu valute. Znai, sve pr. instrumente koji glase na ECU treba
konvertirati u euro s paritetom 1:1. Taj odnos se predmnijeva.
25. POLITIKA OKOLIA
1. Kojom je izmjenom primarnog prava uvedena politika zatite okolia u UEZ?
Jedinstvenim europski akt je uveo u Ugovor o EZ poseban odjeljak koji regulira
zatitu okolia. No, jo prije toga je EZ donijela veliki broj propisa za to podruje (na temelju
ovlasti ujednaavanja propisa koji utjeu na unutarnje trite, i na temelju jedne ope klauzule
ugovora - vezano uz poboljanje ivotnih i radnih uvjeta).
2. to je ugovorni cilj zatite okolia?
Ouvanje okolia i poboljanje njegove kvalitete, zatita ljudskog zdravlja, razumno
koritenje prirodnih resursa i promicanje mjera na meunarodnoj razini za rjeavanje
regionalnih ili globalnih problema okolia.
3. Na kojim naelima poiva politika zatite okolia?
1. naelo predostronosti i prevencije (spreavanje unitenja okolia smanjivanjem
rizika i dugoronim osiguranjem prirodnih resursa)
2. naelo izvora (prioritetno suzbijanje tete na samom izvoru)
3. naelo odgovornosti osobe koja je prouzrokovala tetu (pozivanje osobe da ukloni ili
ublai tetu, kao i odgovornost za naknadu tete naelo ope odgovornosti).

66

4. to je to "poprena klauzula"? Objasnite!

Iz te klauzule Ugovora EZ proizlazi da naela prava okolia utjeu na politiku
Zajednice i u drugim oblastima:
Npr., prema praksi Eu-suda, zatita okolia kao bitan opi interes moe opravdati
meudravne trgovinske zapreke. Znai, zatita okolia moe biti predmet raznih pravnih
akata. Nadlenost za odluivanje o mjerema zatite okolia imaju Vijee i Eu-parlament u
postupku suodluivanja, i to nakon konzultiranja sa gospodarskim i socijalnim odborom, te
odborom regija. Obzirom na tu okolnost, odluujua je svrha koja se eli postii nekim pr.
aktom; da li je to zatita okolia (onda vrijedi prethodno navedena nadlenost) ili neka druga
svrha. Drave-lanice imaju slobodu donoenja nacionalnih propisa u interesu pojaane
zatite okolia, pa mogu uvesti i stroije zatitne mjere, samo moraju biti u skladu s
Ugovorom EZ i o njima se mora obavijestiti Komisija.
1993.g. zapoela je s radom i Europska agencija za zatitu okolia sa sjeditem u
Kopenhagenu.
26. SOCIJALNA POLITIKA
1. Koje je podruje djelovanja Zajednice u socijalnoj politici?
1. poboljanje, osobito radne okoline, radi zatite zdravlja i sigurnosti radnika
2. radni uvjeti
3. informiranje i konzultiranje radnika
4. integriranje osoba iskljuenih s trita rada
5. jednake mogunosti ena i mukaraca na tritu rada i jednako postupanje prema
njima na radnom mjestu.
Putem smjernica se odreuju minimalni standardi ua ujednaavanju prava u tim
podrujima. Pritom, drave-lanice mogu uvesti jo stroije zatitne mjere. Ugovor iz
Amsterdama posveuje poseban odjeljak socijalnoj politici, u kojem se navode ta temeljna
socijalnopolitika prava i socijalnopolitiki ciljevi Zajednice. Prema tom ugovoru, Vijee je
ovlateno jednoglasnom odlukom, na prijedlog Komisije i nakon konzultiranja s Euparlamentom, poduzeti odgovarajue mjere za suzbijanje diskriminacije na osnovi spola, rase
ili etnikog porijekla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi i seksualne sklonosti. Vijee je
2000.g. donijelo Smjernicu o utvrivanju opeg okvira za realizaciju jednakog postupanja
prema mukarcima i enama na poslu.
2. to je to sporazum o socijalnoj politici?
Ugovor iz Amsterdama uveo je taj sporazum u Ugovor o EZ. Inae, zakljuen je
Maastrichtskim ugovorom izmeu svih drava-lanica EZ, osim Britanije i Sjeverne Irske.
Njime se htjelo proiriti socijalnu dimenziju poretka Zajednice. Bio je oblik partikularnog ili
posebnog prava Zajednice, no ugovorom iz Amsterdama je integriran u Ugovor o EZ, pa je
time i okonan posebni poloaj V. Britanije po ovom pitanju.
3. Objasnite mehanizam donoenja propisa o socijalnoj politici?
Na ovom podruju je ostvaren bitan pomak u procesu donoenja propisa. Naime,
sindikatima i udrugama poslodavaca kao socijalnim partnerima priznat je oblik ovlatenja u
okviru "socijalnog dijaloga" na razini Zajednice. Prema Ugovoru EZ, oni mogu na razini
Zajednice zakljuivati sporazume. Za provedbu tih sporazuma predviene su dvije

67

alternative: ili uobiajenim postupcima drava-lanica, ili putem odluka Vijea na zajedniki
zahtjev potpisnica sporazuma i na prijedlog Komisije. Prva takva donesena je Smjernica o
roditeljskom dopustu. No, postoje prigovori da to ba nije u skladu s demokratskim naelom
jer soc. partneri tako praktiki sudjeluju u zakonodavnoj djelatnosti, a Vijee ne moe utjecati
na sadraj sporazuma, ve postaje samo stroj za ratifikaciju, a Eu-parlament je tu potpuno
iskljuen. Stoga je Eu-sud istaknuo da kod takvih sporazuma podignutih na razinu Zajednice,
socijalni partneri moraju biti reprezentativno zastupljeni, radi demokratskog naela.
4. Koje je temeljno naelo postupanja prema mukarcima i enama u radnim odnosima?
Ugovorom EZ utvreno je temeljno naelo o jednakim plaama mukaraca i ena za
isti rad. Eu-sud je utvrdio i neposredni uinak tog naela, te proirio njegov pr. uinak na
poslove u javnoj slubi i sve kolektivno ili individualno ugovorene radne odnose.
5. U emu je znaaj presuda Defrenne II i Defrenne III?
U tom predmetu radilo se o jednoj klauzuli ugovora o radu za osoblje koje leti za
belgijsku zrakoplovnu tvrtku, prema kojoj stjuardesin radni odnos prestaje s navrenih 40
godina ivota. Sud je naglasio da zabrana diskriminacije vrijedi neposredno za nejednako
postupanje bez obzira da li ono proizlazi iz zakona ili ugovora ( Defrenne II ).
U presudi Defrenne III, Sud je obrazloio da takvo utvrivanje posebne dobne
granice, bez obzira na financijske uinke, nije u podruju primjene jednakosti plaa (prema
Ugovoru EZ).
6. to znate o Smjernici o jednakom postupanju, br. 76/507/EEZ?
Tom smjernicom se ostvaruju temeljna naela jednakog tretiranja mukaraca i ena
obzirom na zapoljavanje, izobrazbu te napredovanje u struci. Po toj Smjernici, ne smije
postojati ni neposredna ni posredna diskriminacija temeljem spola. Neravnopravno postupanje
se moe pod odreenim pretpostavkama, predvienim Smjernicom, opravdati naelom
jednakih mogunosti za mukarce i ene. Znai, mogue je poduzeti otklanjanje nekih
stvarno postojeih nejednakosti na tetu ena i dr. mjere za poticanje jednakih mogunosti i to
se nee smatrati diskriminacijom (mukaraca). Eu-sud je iz toga izveo i zahtjev za
djelotvornim sankcijama nepovoljnijeg poloaja na temelju spola pri zapoljavanju.
7. U emu je znaaj presude Kalanke, br. C-450/93?
U tom je sluaju Sud razjasnio nespojivost tzv. "kvote ene" temeljem spola sa
Smjernicom o jednakom postupanju. Radilo se o jednom natjeaju za unapreenje na poslu
gdje je ena imala prednost u odnosu na mukog kolegu s istim kvalifikacijama, jer je
bremenski Zemaljski zakon o izjednaavanju propisivao prednost zapoljavanja enskih
kandidata radi unapreenja jednakih mogunosti. Sud je to ocijenio neopravdanim pridrajem
Smjernice i istaknuo da opravdane mogu biti samo takve poticajne mjere koje poboljavaju
natjecateljsku poziciju ena prije odluke o izboru kanduidata, a ne mjere koje tako apsolutno i
bezuvjetno favoriziraju ene pri imenovanju ili unapreenju. Znai, nedopustiva su pravila o
kvotama i sline odredbe koje automatski daju prednost enama.

68

8. U emu je znaaj presude Marshall, br. C-409/95?

U tom sluaju Sud je precizirao prostor koji dravama ostaje pri reguliranju pitanja
favoriziranja ena pri zapoljavanju i napredovanju u javnoj slubi, do postignua odreene
"kvote". Znai, naelno favoriziranje ena je doputeno ako u pojedinanom sluaju postoji
njihova podzastupljenost, a kandidati imaju jednake kvalifikacije.
Konkretno se radilo o propisu Zakona o dravnim slubenicima koji propisuje
prednost primitka ena pri jednakim kvalifikacijama, ukoliko ne priloi temelj prema kojem
pretee neki drugi kandidat. Sud takve mjere prihvaa uz "otvorenu klauzulu" u korist
mukih kandidata kao doputeni izuzetak od zabrane diskriminacije, a to je ako su uz
kvalifikacije relevantni i neki drugi kriteriji, a oni preteu u korist mukarca. Takvi kriteriji
reguliranja iznimaka nisu blie odreeni, pa nacionalne ustanove pri jednakim kvalifikacijama
kandidata razliitog spola imaju veliku slobodu reguliranja.
9. U emu je znaaj presude Kreil, br. C-285/98?
U tom sluaju Sud je morao suditi o iskljuenju ena iz borbenih postrojbi njemake
savezne obrane. Radilo se o tome da je odbijena prijava za natjeaj elektroniarke za
dobrovoljnu slubu u saveznoj obrani, s obrazloenjem da po njemakom pravu ene u
saveznoj obrani mogu raditi samo u sanitetu i vojnoj glazbi.
Eu-sud je u tome vidio diskriminaciju, obzirom da ne postoje funkcionalni razlozi za
takvo kategorino odbijanje, te povredu razmjernosti.

27. OSTALE OBLASTI POLITIKE

1. Politika zapoljavanja!
Glava UEZ-a koja se odnosi na zapoljavanje, u njega je unesena na inicijativu
Francuske. Sukladno tome, drave-lanice i Zajednica rade na razvitku koordinirane strategije
zapoljavanja. Ono to posebno valja naglasiti je da pri tom ne dolazi do bitnog prijenosa
nadlenosti iz oblasti politike zapoljavanja na Zajednicu, ve osiguranje visokog stupnja
zaposlenosti ostaje u nadlenosti drava-lanica, a Zajednica samo potie suradnju izmeu
drava-lanica i podupire njihove mjere politike zapoljavanja.
4. lipnja 1999. godine, u Klnu, Europsko vijee je donijelo odluku o "Europskom
paktu za zapoljavanje". Temelji ovog Pakta su:
- koordinirana strategija zapoljavanja
- gospodarske reforme
- makroekonomski dijalog.
2. to znate o prometnoj politici?
Prometna politika Europske unije tei ka izjednaavanju domaih prijevoznika i
konkurenata iz drugih drava-lanica.
Tako, odredba o mirovanju iz UEZ-a, prema praksi Europskog suda, prijei dravama
lanicama promjenu uvjeta konkurencije izmeu domaih prijevoznika i konkurenata iz druge
drave lanice na teret dravljana EU-a. Isto tako je za izgradnju i unapreenje transeuropske
mree u podrujima prometne infrastrukture utemeljena nadlenost Europske zajednice.
Vijee je dugo vremena sporo provodilo liberalizaciju prijevoza osoba i roba, no u
sektoru cestovnog prometa vrijedi itav niz pravnih akata.
U najveem dijelu je liberaliziran zrani promet i postupno otvoren za konkurenciju.

69

3. to znate o politici obrazovanja i kulture?

UEZ regulira nadlenost Zajednice u obrazovnoj politici, a za struno obrazovanje,
Zajednica je razvila vie programa u tim oblastima. "Sokrates" obuhvaa programe:
"erasmus" (suradnja visokih kola) i "comenius" (podruje kolstva). Postoji akcijski
program "leonardo da vinci" za provedbu politike strunog obrazovanja Zajednice. On treba
poticati praksu strunog obrazovanja u dravama Zajednice i tako pridonijeti unapreenju
uinkovitosti cijelog sustava strunog obrazovanja.
U domeni kulture nadlenost Zajednice je ograniena pa na tom podruju ima samo
podupiruu i dopunjujuu ulogu. Tu Zajednica ne smije razvijati ili provoditi vlastitu kulturnu
politiku, te se uzima u obzir posebni senzibilitet drava-lanica kad se radi o pitanjima
kulturne politike. Ipak, postoje tri programa za poticanje kulture (Ariana, Kaleidoskop i
Raphael) koji bi uskoro trebali biti povezani u okvirni kulturni program.
4. to znate o politici zatite potroaa?
Nadlenost Zajednice u oblasti zatite potroaa izriito je uspostavljena
Maastrichtskim ugovorom. UEZ eksplicitno upuuje na usklaivanje propisa putem
donoenja smjernica. Donesene su Smjernica o odgovornosti za proizvod, smjernica o
potroakim kreditima i dr. One nemaju neposredni uinak u odnosima izmeu privatnih
osoba.
5. to znate o energetskoj politici?
Osim temeljnih ciljeva, u UEZ-u se ne nalaze posebna ovlatenja za reguliranje tog
pitanja. Ipak, te nadlenosti ima Monetarna unija kad je rije o ugljenu te Europska zajednica
za atomsku energiju kad je rije o istraivanju, opskrbi i kontroli nuklearnih goriva, kao i
uspostavljanju zajednikog trita nuklearnih goriva.
Maastrichtskim ugovorom je uvedena posebna nadlenost EZ za transeuropske mree i
u oblasti energetske infrastrukture.
6. to znate o industrijskoj politici?
Industrijska politika, prema UEZ-u predstavlja obvezu Zajednice i drava-lanica da
se pobrinu "da se osiguraju uvjeti potrebni za konkurentnost industrije Zajednice", a to
njihovo djelovanje mora se orijentirati na "sustavu otvorenih i konkurentnih trita".
7. to znate o regionalnoj politici?
Ugovor o EZ regulira ujednaavanje regionalnih razlika kao predmet gospodarskih
mjera (unapreenje investicija i infrasturkture). Regionalna politika smjera na smanjivanje
razlika izmeu stupnja razvijenosti razliitih regija i zaostalosti najzapostavljenijih regija. U
ostvarivanju tog cilja kljunu ulogu ima Europski fond za regionalni razvoj. Osim toga
postoje jo i Strukturni fondovi i Kohezijski fond. Ciljevi Strukturnog fonda su:
1) unapreenje regija u kojima je prosjeni BDP po glavi stanovnika manji od 75%
ukupnog prosjeka EU
2) unapreenje regija sa strukturalnim problemima
3) potpora i prilagodba sustava obrazovanja, usavravanja i politike zapoljavanja.
Istraivaka politika EZ je nadlena za istraivanje i tehnoloki razvoj, to je usko vezano uz
politiku industrijskog razvoja.
Zdravstvena politika je izriito stavljena u nadlenost EZ. Zdr. zatita je istovremeno
sastavni dio ostalih pilitika Zajednice (prema poprenoj klauzuli).

70

28. VANJSKI ODNOSI

1. Objasnite nadlenost u vanjskim odnosima!
Nadlenost u vanjskim odnosima je znaajna pri zakljuenju meunarodnih ugovora.
Ona se odvija paralelno s unutarnjim nadlenostima, no moe se upotrijebiti i bez prethodnog
koritenja tih ovlasti prema unutra. Za zasnivanje vanjskih nadlenosti posebno su znaajne
odredbe Ugovora o EZ o zajednikoj trgovinskoj politici. U sluaju ugovora koji se tiu
nadlenosti i EZ i drava-lanica, zakljuuju se tzv. "mjeoviti ugovori" (npr. Lome-ugovori
s AKP-dravama).
Ovlatenje za sklapanje ugovora u okviru EZ u naelu ima Vijee, uz pridraj
nadlenosti kojeg ima Komisija. U posebnim sluajevima potrebna je suglasnost Euparlamenta. Samo u strogo ogranienim sluajevima Komisija moe samostalno sklopiti
ugovor. To to ima unutarnju nadlenost za donoenje pojedinih mjera ne znai da je
ovlatena sklapati izvrne sporazume u toj oblasti.
2. Objasnite uinak meunarodnih ugovora u pravu Zajednice!
Taj uinak reguliran je Ugovorom EZ. Prema praksi Eu-suda meunarodni ugovori
hijerarhijski zauzimaju mjesto negdje izmeu primarnog i sekundarnog prava Zajednice.
Neposredni uinak takvih ugovora ovisi o njihovom tumaenju. Odluujue je da li
on zasniva jasnu i bezuvjetnu obvezu ije djelovanje ne ovisi o daljnjim aktima.
3. Objasnite meunarodnu vezanost EZ prema pravilima WTO-a!
GATT (Opi sporazum o carinama i trgovini) je nastao 1947.g. i ini temelj liberalnog
svjetskog trgovinskog poretka. Njegova osnova je naelo najpovlatenije nacije, tj. irenje
trgovinskih pogodnosti koje ima jedna drava na ostale lanice, zatim; zabrana
diskriminirajueg postupanja s robom drugih drava-lanica u odnosu na domae proizvode,
daljnje smanjenje carina, te otklanjanje carinskih trgovinskih zapreka. Carinske unije (kao
EZ) su privilegirane jer ine izuzetak od naela najpovlatenije nacije. EZ najprije nije
formalno pristupila GATT-u, ve je faktiki stekla poloaj ugovornog partnera. No, 1994.g. je
cjelokupni sustav GATT-a temeljito reformiran. Temeljna naela tog sporazuma ostala su
identina, no reim GATT-a je nadopunjen nizom multilateralnih sporazuma koji proiruju ta
naela liberalizacije i nediskriminacije i na druge oblasti.
U sreditu tog poretka je novoosnovana Svjetska trgovinska organizacija (WTO).
Znaajni novi sporazumi su Opi sporazum o trgovini i uslugama, Sporazum o trgovinskim
aspektima intelektualnog vlasnitva. Za rjeavanje sporova predvien je postupak slian
arbitrai, a u sluaju povrede ug. obveze jedne drave, ostale mogu poduzeti protumjeru uz
ovlatenje tijela nadlenog za rjeavanje sporova. Protumjere mogu zahvaati vie sektora
trgovine, npr. za povrede ugovora na podruju poljoprivrede, moe se odgovoriti
protumjerama na podruju elektronike. EZ je formalno pristupila tom novom sporazumu o
WTO-u, osim toga i drave EU su pojedinano ugovorni partneri Sporazuma o WTO-u i
driugih trgovinskih sporazuma.
4. Objasnite mogunost primjene propisa WTO-a u Zajednici!
Eu-sud u svojoj praksi ne prihvaa neposrednu primjenu propisa GATT-a u pravu
Zajednice, no ipak navodi da se pojedinci mogu pozivati na odredbe GATT-a ako to proizlazi
iz sekundarnog prava Zajednice. To je pitanje naroito aktualizirano u sporu o tritu banana.

71

Naime, EZ je trite banana uredila Uredbom iz 1993.g. s ciljem da se pobolja

nepovoljni trini poloaj banana s podruja Zajednice (Kanari, Karibi, Pacifik), u odnosu na
jeftinije i ukusnije tzv. "dolar-banane" (Srednja i Juna Amerika). Dok "banane Zajednice"
uivaju subvencije, za uvoz banana u Zajednicu potreban je uvozna dozvola, a osim toga; za
trgovinski opseg koji prelazi uvozne kvote utvren je carinski kontigent i to prema teini s
umjerenom uvoznom carinom. Iznad tog kontigenta uvozna carina se naglo povisuje do
prohibitivnog iznosa. Tako je promet njemakih uvoznika koji trguju sa "dolar-bananama"
smanjen na 40%. Takav poredak kri vei broj propisa GATT-a; carina prema teini umjesto
prema vrijednosti, te davanje prednosti AKP-dravama to je protivno naelu najpovlatenije
nacije i zabrani diskriminacije. No, u tom sporu EU-sud je naelno utvrdio da propisi GATT-a
nisu neposredno primjenjivi u pravu EZ, navodei visoku elastinost tih propisa, postojanje
mnogobrojnih iznimki itd. (naime, Njemaka je podnijela tubu za utvrenje nitavosti protiv
te Uredbe EZ kojom se ureuje trite banana). Time je relativiziran karakter obveza GATT-a
od strane EU-suda.
Nakon to je EZ i formalno pristupila GATT-a, Vijee je u Odluci o ratifikaciji novih
Svjetskih trgovinskih ugovora ponovo istaknulo da oni nemaju neposredni uinak. No, to ne
znai da Eu-sud ne bi trebao preispitati sekundarno pravo Zajednice u pogledu njegove
spojivosti sa GATT-om, pogotovo stoga to novi mehanizmi rjeavanja sporova WTO-a pri
provedbi ugovora omoguuje sankcije, tj. protumjere koje mogu zahvatiti vie sektora
trgovine (tzv. "cross retaliation"). U postupku pred novim tijelom za rjeavanje sporova
WTO-a 1997.g. je ponovno utvrena povreda poretka trita banana EZ u odnosu na GATT,
povodom albe Njemake. Konano, u prosincu 2000.g. Vijee je donijelo temeljnu izmjenu
poretka trita banana.
Formalno pristupanje EZ WTO-u i dr. trgovinskim ugovorima ima za posljedicu da su
ti sporazumi obvezni za institucije Zajednice i drava-lanica, a i novija praksa Europskog
suda oprezno relativizira otklanjanje neposredne primjenjivosti propisa WTO-a.
5. to su to sporazumi o povezivanju?
Cilj povezivanja je stvaranje bliskih veza izmeu odreenih drava, podruja ili
meunarodnih organizacija koje se u razliitim oblicima povezuju u zajedniki sustav.
Povezivanje moe biti konstitutivno i ugovorno.
Konstitutivno povezivanje je povezivanje nesamostalnih ostalih prekomorskih
zemalja i teritorija koji imaju posebne odnose s dravama lanicama.
Ugovorno povezivanje je povezivanje treih drava i me. organizacija, to mogu biti
- razvojne asocijacije, asocijacije slobodne trgovine, te pridruivanje radi pristupanja EU.
Sporazumi o povezivanju s ciljem razvojne suradnje sklapaju se radi unapreenja
gospodarskog i socijalnog razvoja zemlje u razvoju, te razvijanja demokracije, vladavine
prava i potivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Tako je radi razvoja afrikih, karipskih i pacifikih drava ( AKP-drave ) zakljuen
itav niz ugovora o suradnji (tzv. "Lome-sporazum"). Takoer je 2000.g. sa AKP-dravama
zakljuen "Partnerski sporazum" koji povezuje oblasti politike, trgovine i razvojne politike.
Sa dravama srednje i istone Europe zakljueni su tzv. "europski sporazumi" iji je
cilj privesti te drave u tranziciji ka strukturnim naelima poretka Zajednice radi primitka u
EU, to se osobito odnosi na liberalizaciju trgovine obostranim otvaranjem trita, te na
prilagodbu njihovog pr. poretka pravu Zajednice.
Neposredna mogunost primjene odredbi sporazuma o pridruivanju ovisi o
tumaenju sporazuma.

72

Vano za RH: Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

Potpisan 29.10.2001.g. u Luxemburgu, kao kljuni instrument kojim zapoinju
pripreme RH za lanstvo u EU. Ima sve elemente koje su imali i tzv. "europski sporazumi", a
to su: opa naela, politiki dijalog, slobodni promet roba, usluga, osoba i kapitala, pravo
poslovnog nastana, usklaivanje zakonodavstva, policijska i pravosudna suradnja u kaznenim
stvarima, financijska suradnja, itd. Posebno se istie njegov politiki, tj. stabilizacijski aspekt
u smislu regionalne suradnje.
Sporazum je sklopljen izmeu RH, EZ i drava-lanica. RH je time postala pridruena
lanica EU, tj. ima status potencijalnog kandidata za punopravno lanstvo u EU. Primjenu i
provedbu sporazuma nadzire Vijee za stabilizaciju i pridruivanje, zajedniko tijelo
sastavljano od lanova Vijea, Komisije i Vlade RH. Sporazumi predstavljaju novu generaciju
"europskih sporazuma" za zemlje jugoistone Europe (RH, BiH, YU, Makedonija, Albanija).
6. to je to Europski gospodarski prostor?
To je prostor koji je nastao Sporazumom o europskom gospodarskom prostoru
koji su sklopile Europska zajednica, Monetarna unija, drave-lanice, te "EFTA-drave"
Island, Lihtentajn i Norveka. vicarska je ostala izvan zbog negativnog ishoda referenduma.
Za taj prostor najveim dijelom vrijede temeljna naela UEZ-a o trinim slobodama
i pravila trinog natjecanja. No, nema zajednikih vanjskih carina, niti zajednike trgovinske,
porezne, ni poljoprivredne politike.
7. to znate o transatlantskim odnosima EZ?
U prosincu 1995. godine, u Madridu, predsjednik Vijea te predsjednik Europske
komisije s jedne strane i predsjednik SAD-a s druge strane potpisali su "Novi transatlantski
program" o stvaranju novog transatlantskog trita, iji su glavni ciljevi:
1) unapreenje mira i stabilnosti, demokracije i razvoja u svijetu
2) reakcija na globalne probleme (me. trgovina drogom i terorizam)
3) proirenje svjetske trgovine
4) stvaranje jaih gospodarskih veza i jaanje multilateralnog trgovinskog sustava
5) prekoatlantsko povezivanje produbljivanjem trgovakih, kulturnih, znanstvenih i
obrazovnih veza.
1998.g. EZ i SAD sklapaju Sporazum o meusobnom priznavanju proizvodnih
standarda u nekim sektorima (telekomunikacijski i medicinski ureaji). Time se razvija
tendencija ka stvaranju jednog novog, transatlantskog trita, u smislu globalne liberalizacije.
Iste godine Vijee je prihvatilo jedan akcijski plan Komisije o transatlantskoj ekonomskoj
suradnji kojim se nastoje otkloniti regulatorne prepreke transatlantske trgovine i utvrditi
zajedniko djelovanje na daljnoj liberalizaciji u okviru WTO-a. Osim priznavanja proizvodnih
standarda znaajno je i pribliavanje propisa o trinom natjecanju i otvaranje financijskih
trita.

73

29. ZAJEDNIKA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA

1. Objasnite poloaj ZVSP u EU!
Predstavlja drugi stup sustava Unije. Pri tom se ne radi o prenoenju suverenih ovlasti
nego o obliku djelovanja u zajednikom interesu drava-lanica i u slubi jedinstvenog
nastupanja prema van. Time se institucionalizirano razvija europska politika suradnja.
Ciljevi ZVSP-a seu od zatite zajednikih vrijednosti i interesa, ukljuujui vojnu
sigurnost, do provedbe interesa meunarodne zajednice. Pritom se poziva i na temeljna naela
OESS-a koja su ustanovljena u Zavrnom aktu iz Helsinkija i Parikoj povelji.
Takoer, obvezuje se na ostvarenje demokracije, pravne sigurnosti i ljudskih prava.
EU je tu samo forum suradnje drava-lanica, pri emu Vijee (ministara) uvijek odluuje
jednoglasno.
2. Objasnite razvoj ZVSP kroz izmjene primarnog prava!
Osnovne izmjene uveo je Ugovor iz Amsterdama. Vijee uvijek odluuje jednoglasno
pa je tako svaka drava lanica mogla sabotirati odluku o zajednikom postupanju. Ugovor iz
Amsterdama je olakao donoenje odluka i odredio da suzdrani glasovi ne spreavaju
usvajanje jednoglasne odluke. Drava moe davanjem formalne izjave o suzdranosti biti
osloboena od dunosti provoenja te odluke, ali time prihvaa da odluka obvezuje Uniju i ne
smije sprjeavati njezino provoenje u Uniji. Prema Ugovoru EU, poticajnu ulogu u okviru
ZVSP ima EU-vijee koje odreuje naela i linije vodilje. Vijee ministara donosi odluke o
odreivanju i provedbi ZVSP na temelju linije vodilje koju odreuje Eu-vijee. Eu-parlament
se samo izvjeuje o provedbi, moe postavljati pitanja Vijeu i davati mu preporuke. Upravni
izdaci koje imaju institucije u okviru ZVSP terete proraun EZ, i upravo zbog toga si EUparlament uvijek moe osigurati jai utjecaj u ovom podruju.
Kao mjere ZVSP-a Ugovor o EU predvia - zajednika stajalita i zajednike akcije.
Drave su dune voditi rauna o tome da njihova dravna politika bude u skladu sa
zajednikim stajalitima. Vijee moe odluiti o provedbi zajednikih akcija koje pak
obuhvaaju itav paket mjera. Ugovor iz Amsterdama pridodao je jo i "zajednike
strategije" u kojima se moraju navesti ciljevi, trajanje i sredstva koja Unija i drave-lanice
osiguravaju. O provedbi zajednike strategije Vijee moe odluivati kvalificiranom veinom,
ali tu vrijedi jedan pridraj: ako jedna lanica Vijea izjavi da se suprotstavlja donoenju
odluke (zbog vanih razloga dravne politike koje mora navesti), onda nema glasovanja.
Vijee tad moe jedino uputiti to pitanje Eu-vijeu koje e o tome odluivati jednoglasno.
Ugovorom iz Amsterdama je takoer djelovanje Unije na ovom polju podignuto na
vii nivo uvoenjem "visokog predstavnika za ZVSP", a to je glavni tajnik Vijea.
Posebno je znaajna obrambeno-politika komponenta ZVSP-a sa perspektivom
"zajednike obrane" (time se dodiruje osnova dr. suvereniteta). Kljunu ulogu ima
prenoenje zadaa "Zapoadnoeuropske unije" na EU u okviru ZVSP-a. to se tie vojnih
saveza radi zatite, trenutno uinkovitu zatitu moe pruiti jedino NATO, te ugovor EU
naelno ne spreava suradnju drava s NATO-om, ali i sa ZEU. Na sastanku u Nici 2000.g.
stvoreni su temelji jedne djelotvorne europske sigurnosne i obrambene politike u EU iji je
cilj sposobnost poduzimanja koordiniranih mjera civilne i vojne naravi radi spreavanja
konflikata i svladavanja kriznih stanja. Radi toga bi trebalo iz postojeih nacionalnih vojnih
snaga osnovati snage za brze intervencije od 60 000 vojnika, a stalna vojna infrastruktura
sastojala bi se od: politikog i sigurnosno-politikog komiteta, vojnog odbora EU, te vojnog
stoera EU. Bio bi to jedan europski sustav u okviru NATO-a.

74

30. POLICIJSKA I PRAVOSUDNA SURADNJA U KAZNENIM STVARIMA

1. Objasnite poloaj policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima u EU!
Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim stvarima predstavlja trei stup Europske
unije. Izgradnja treeg stupa slui savladavanju niza pojava koje nastaju kao posljedica
ostvarenja unutarnjeg trita, s obzirom na slobodu kretanja.
Tako postoje brojni poslovi od zajednikog interesa, u okviru suradnje u ovom 3.
stupu, a uglavnom se odnose na pitanje viza, azila, useljavanja i dr.vezano uz slobodu
kretanja osoba.
2. to su to "passarelle"?
"Passarelle", odnosno most izmeu treeg stupa i UEZ-a predstavlja odredbu UEU-a
koja predvia da se odreena materija pravosudne i policijske suradnje u kaznenim stvarima
moe jednoglasnom odlukom Vijea staviti u nadlenost Zajednice, to moraju prihvatiti
drave-lanice u skladu s njihovim ustavnim propisima.
3. Objasnite razvoj policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima kroz izmjene
primarnog prava!
Ugovor iz Amsterdama prenosi znaajno podruje reguliranja iz 3. stupa u okvir EZ
(radi pozajednienja). Inae, pri utvrivanju zajednikih stajalita ili mjera u Vijeu vrijedi
naelo jednoglasnosti (uz ovaj pridraj nadlenosti u korist EZ). Ugovor iz Amsterdama
predvia i nove oblike ove suradnje: tzv. "okvirnu odluku za ujednaavanje zakonskih i
upravnih propisa drava-lanica". Okvirne odluke obvezuju drave-lanice u pogledu cilja
koji treba postii, ali im preputaju odabir oblika i sredstava. Tako je usvojena Okvirna odluka
o europskom nalogu za uhienje i postupak izruenja izmeu drava-lanica.
Ugovor iz Amsterdama je uveo i mogunost da Eu-sud donosi prethodne odluke o
valjanosti i tumaenju okvirnih i drugih odluka, tumaenju konvencija zakljuenih u okviru
p. i p. suradnje, te o valjanosti i tumaenju mjera pomou kojih se one provode.
Ugovor o EZ daje Vijeu ovlatenje za donoenje propisa radi poboljanja pravosudne
suradnje u graanskim predmetima. Tako je Vijee donijelo Uredbu o sudskoj nadlenosti i
izvravanju odluka u gr. i trg. predmetima (sadraj Bruxelleske konvencije je tako pretvoren
u neposredno vaee pravo Zajednice), a slina je Uredba donesena i za podruje obiteljskog
postupovnog prava.
Zatim je, na sastanku u vrhu u Tampereu, 1999. godine, u Europskom vijeu postignut
sporazum o stvaranju "europskog pravnog prostora". Tim prostorom bi bili obuhvaeni
minimalni standardi dostupnosti sudske zatite, poboljalo bi se meusobno priznavanje
sudskih odluka i nastavilo daljnju harmonizaciju u oblasti graanskog prava. Pored toga bi
trebalo poboljati borbu protiv kriminala na razini Unije.
Takoer, Europsko vijee tei zajednikom europskom sustavu azila.
Na temelju prijedloga Vijea, osnovan je Europski policijski ured (Europol) sa
sjeditem u Den Haagu. Njegova zadaa je poboljanje protoka informacija izmeu drava
lanica i prikupljanje saznanja o poinjenim kaznenim djelima te dostavljanje podataka
nadlenim nacionalnim uredima. Prema Ugovoru iz Amsterdama, podruje djelovanja
Europola proiruje se na mogunost provedbe operativnih akcija, zajedno s nadlenim
uredima drava-lanica. Direktor i slubenici Europola uivaju potpunu slobodu od naputaka,
pa i u odnosu na politika tijela Zajednice, a takvu neovisnost teko je uskladiti s
demokratskim naelima.

75

Prema odluci Europskog vijea iz Tamperea, osniva se dokumentacijski centar

"EUROJUST", koji bi trebao potpomagati koordinaciju nacionalnih dravnih odvjetnitava,
prije svega pri progonu organiziranog tekog kriminala i podupirati kazneni progon u suradnji
s Europolom.
31. RAZVOJNE PERSPEKTIVE EUROPSKE UNIJE
1. Objasnite razvojne perspektive EU!
Velik broj susjeda Unije s podruja srednje i istone Europe i Sredozemlja legitimno
oekuje primanje pod njezin krov. Shodno tome, Europska komisija je u Amsterdamu, svojim
programom "Agenda 2000" dala znak zemljama koje su voljne ui u Uniju.
U svrhu pristupanja kandidata iz srednje i istone Europe, Eu-komisija je razvila
koncept "partnerstva za pristupanje", to podrazumijeva preuzimanje odreenih obveza
kandidata s jedne strane i davanje strukturalne pomoi Europske unije s druge strane.
Proirenje EU zahtijeva hitnu reformu institucionalnog sustava, a ta je zadaa
prihvaena ugovorom iz Nice. Ta zadaa obuhvaa davanje veeg demografskog imbenika
pri vrednovanju glasova u Vijeu i raspodjeli zastupnikih mjesta u Eu-parlamentu, kao i
ograniavanje broja lanova Komisije, a moe se oekivati i promjena snaga u Vijeu ESB-a.
Postoji i nada da e proirenje EU prema istoku dovesti do temeljite reforme skupe agrarne i
strukturne politike. U "Agendi 2000." Komisija predlae primanje novih lanica u strukturni
fond , a da se ne umanje izdaci dosadanjih lanica. Smanjene uplate za poljoprivrednike bi
trebale osigurati da proirenje ne dovede do velikog poveanja agrarnih izdataka.
Daljnja vana tema diskusije o sustavu Europske unije je viestruko dijagnosticirani
"deficit demokracije". Naime, kroz sudjelovanje zastupnika vlada transportiraju se i
dravnopravne veze putem kojih se osigurava uzimanje u obzir sadraja nacionalnih ustava i
mogunost utjecaja nacionalnih parlamenata. Dosadanji zahtjev za jednoglasnou drava
pri primanju novog lana ne bi smio izrasti u prepreku za pristup kandidata pa se postavlja
pitanje da li svaka budua izmjena europskih ugovora treba ovisiti o jednoglasnosti drava
lanica.
Veliko zanimanje u Njemakoj pobuuje diskusija o "europskom ustavu". U irem
smislu UEU i ugovori Zajednica mogu se razumjeti kao neka vrsta "ustavnog sustava" Poticaj
da se sastavi poseban ustavni dokument hrane razliite tenje: za snanijim sudjelovanjem
"graana" Unije, pojaanje zatite temeljnih prava, osiguranje odreenih strukturnih naela.
Da bi se osigurao regulatorni prostor za nacionalne zakonodavce razmatra se izrada
kataloga nadlenosti koji bi trebao sprijeiti prekomjerno koritenje regulatornih nadlenosti
europskih zajednica. Takav katalog sa njemakog stajalita bi pomogao ouvanju ravnotee
izmeu Europske unije i drava-lanica te bi jamio njemakim zemljama vlastiti
dravnopravni ivot. Neki kritiari smatraju da bi takav katalog nadlenosti unitio
integracijsku dinamiku EU, no taj njihov argument je neuvjerljiv. Ipak bi nabrajanje
nadlenosti Zajednice prema oblastima predstavljalo potpuni upad u postojeu raspodjelu. U
prvom planu nadlenosti Europskih zajednica nalaze se ciljne nadlenosti usmjerene na
ostvarenje unutarnjeg trita. Upravo takve ciljne nadlenosti poveavaju strah od daljnje
erozije nacionalnog prostora za djelovanje. Za pretpostaviti je da u dogledno vrijeme nee
postojati niti jedna europska zemlja koja se odvaja od drava-lanica kao samostalnog izvora
legitimiteta. Umjesto toga e se razvoj temeljnog pravnog poretka EU odvijati kroz izmjene
ugovora.

76

Ugovor iz Nice ostavio je otvorenim bitna pitanja budueg oblika Europske unije i
Zajednica. Stoga se konferencija u Nici obvezala 2004. godine sazvati novu reformsku
konferenciju. Proces reforme bi se prije svega trebao odnositi na:
1 preciznu podjelu nadlenosti u odnosima Europske unije i drava-lanica
2 pravni status Povelje o temeljnim pravima Europske unije
3 tehniko pojednostavljivanje ugovora u interesu bolje razumljivosti
4 ulogu nacionalnih parlamenata u "europskoj arhitekturi".
Eu-Vijee je odluilo za tu konferenciju sazvati KONVENT:
15 predstavnika efova drava ili vlada (1 iz svake drave)
30 lanova nacionalnih parlamenata (po 2 iz svake drave)
16 lanova Eu-parlamenta
2 predstavnika Komisije.
Na sjednicama konventa e sudjelovati i drave kandidati za ulazak, sa 1 predstavnikom vlade
i po 2 predst. parlamenta, ali oni ne mogu ugroziti konsenzus ako do njega doe.
32. ZAPADNOEUROPSKA UNIJA (ZEU)
1. to je to ZEU?
Zapadnoeuropska unija je jedan - obrambeni savez sustav kolektivne sigurnosti.
Osnovale su je u poetku Francuska, Britanija i zemlje Beneluksa za zatitu od politike i
vojne ugroenosti od SSSR-a i Njemake, nakon II.sv.r.
Danas ta unija ima oblik prema Ugovoru iz Bruxellesa iz 1954.g., ima uglavnom
mirotvorno-sigurnosnu funkciju u vidu Ureda za sveeuropsku sigurnost, kao svojevrsna
europska inaica NATO-a. U novije vrijeme djeluje i u provoenju mjera regionalnog
osiguranja mira pod okriljem UN-a i OESSa.
Prema Ugovoru o ZEU, ukoliko bi neka ugovornica postala metom napada u Europi,
ostali ugovornici bi joj pruili svu moguu vojnu i dr. pomo i potporu. To je znatno
obuhvatnija obveza pruanja potpore, nego to to predvia Ugovor o NATO-u (prema kojem
se odluka o mejerama pomoi preputa na procjenu lanicama tog ugovora). ZEU ima 10
lanica, 6 pridruenih lanica, a itav niz drava iz srednje i istone Europe ima status
pridruenih partnera.
Tijela ZEU jesu Skuptina i Vijee.
U tzv. "Deklaraciji iz Kirchberga" iz 1994.g. Vijee ZEU-a naglaava spremnost na
suradnju sa NATO-om za spreavanje kriza. Posebni sporazum izmeu ZEU i NATO-a imaju
za cilj izgradnju zajednike sigurnosne politike. Posebno je znaajno formiranje specijalnih
saveznikih snaga za operacije "spreavanja kriza", koje se vode pod okriljem NATO-a.
Ugovornice mogu otkazati Ugovor o ZEU nakon proteka 50godina (to je 2004.), uz
potivanje otkaznog roka od 1 godine.
2. Objasnite prelazak zadaa ZEU-a na EU!
Tzv. "Zadae iz Petersberga" (humanitarne zadae i poduzimanje akcija spaavanja,
zadae odravanja mira kao i borbene zadae pri savladavanju kriza, ukljuivi i mjere za
stvaranje mira), Ugovor iz Amsterdama je ukljuio u ZVSP, dakle u dugi stup Europske unije.
Europska unija je tako prisvojila "Zadae iz Petersberga" te je u tu svrhu razvija
operativne sposobnosti. Vijee ZEU-a je na zasjedanju u Marseillesu 2000. godine, odluilo
raditi na prenoenju obveza na Europsku uniju , tako da je uglavnom zadralo formalnu
funkciju obrambenog saveza, te provodi neke zadatke pri suradnji u naoruavanju izmeu
lanica ZEU-a i pridrunih lanica. Vojni stoer ZEU je u potpunosti rasputen.

77

33. ORGANIZACIJA ZA EUROPSKU SIGURNOST I SURADNJU (OESS)

1. to je to OESS?
OESS ini jedan institucionalni okvir za proces sporazumijevanja meu dravama, u kome
su se postupno razvile odreene institucije. Prvobitni naziv bio je Konferencija za europsku
sigurnost i suradnju (KESS) jer se nain rada odvijao putem konferencija vlade.
2. Kakav je bio razvojni put OESS-a?
Prvi dokument na razvojnom putu bio je Zavrni akt Konferencije iz Helsinkija, iz 1975.g.
kojeg su potpisali predstavnici politikog vodstva zemalja sudionica. Sudjelovale su 34
zemlje Europe i Sj.Amerike (SAD i Kanada), te Sveta Stolica. U tom aktu utvreno je 10
temeljnih naela koje zemlje primjenjuju u svojim meusobnim odnosima (suverena
jednakost, teritorijalni integritet, nepovredivost granica, mirno rjeavanje sporova, priznanje
ljudskih prava i temeljnih sloboda, itd.). Taj akt nije meunarodni ugovor koji bi zasnivao
meunarodne obveze, ve se njime samo izraavaju politike namjere. No, sva naela koja
drave formalno priznaju uzdiu se na razinu me. obveza, te slue kao polazite u
meudravnim odnosima.
Na Parikoj konferenciji 1990.g. potpisana je tzv. "Parika povelja za novu Europu". Tek
tada, s padom komunistikih reima u istonoj Europi, poelo je "zapadno" razumijevanje
ljudskih prava. Znai, u tom su dokumentu priznata ljudska prava, pravna drava, jami se
pravo vlasnitva, zatita manjina i uinkovita pravna zatita kod povrede subjektivnih prava.
Takoer se naglaavaju gospodarske slobode i politiki pluralizam, razvoj trinog
gospodarstva, itd.
Dokument Moskovske konferencije iz 1991.g. utvruje zajedniku odgovornost za
demokratska naela u pojedinim dravama sudionicama KESS-a, a u sluaju pokuaja
prevrata zahtjeva se pruanje pootpore (solidarne) demokratski izabranim tijelima. Time su
zahtjevi za demokratskom unutarnjom strukturom "internacionalizirani" (pod tim se ne misli
na primjenu sile koje je po me. pravu zabranjena, ve na gospodarske sankcije).
Dokument Helsinke konferencije iz 1992.g. istie prvenstveno politiko rjeavanje kriza i
razvoj za to potrebnih struktura. Istiu se mehanizmi odvraanja, spreavanja sukoba i kriza,
mirno rjeavanje sporova, no predvia se potpora i NATO-a, ZEU-a. U suradnji s UN-om,
KESS je slao misije na podruje ex YU i SSSR-a.
Konvencija o mirenju i arbitrai je u okviru KESS-a potpisana 1992.g., a stupila na snagu
1994.g. Njome je osnovan Sud za mirenje i arbitrau koji treba rjeavati sporove izmeu
zemalja ugovornica.
Dokument Budimpetanske konferencije od 1994.g. preimenovao je taj sustav KESS-a u
OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju), te je ojaao njezinu institucionalnu
struktuiru. No, ni tad OESS nije postala me. organizacija u uem smislu. Koraci u tom
pravcu su Sporazum izmeu OESS-a i SR Jugoslavije o nadgledanju mjera za uspostavu mira
na Kosovu iz 1998. godine i Daytonski sporazum iz 1995. godine, koji ovlauje OESS za
provedbu vanih civilnih aspekata mira u BiH (garantirao je slobodne i potene izbore,
posredovao pri stranakim sukobima). Prema vani uvijek djeluju pojedine drave-lanice
povezane institucijama OESS-a.
Na Istanbulskoj konferenciji 1999.g. OESS je prihvatio Europsku povelju o sigurnosti u
kojoj se utvruju mehanizmi pripreme obrane u sluaju sukoba i spreavanje kriza koje bi
ugroavale stabilnost.
3. Koje su institucije OESS-a i koje su njihove funkcije?

78

Najvaniji forumi OESS-a su sastanci na vrhu efova drava ili vlada. Sredinje upravno tijelo
i tijelo koje donosi odluke je Vijee ministara (vanjskih poslova). Postoji i:
Visoko vijee ( sastavljeno od visokih slubenika ministarstava vanjskih poslova) koje
razmatra odluke politikih i proraunskih smjernica. Sastaje se bar dva puta godinje u Pragu.
Stalno vijee predstavlja regularno tijelo nadleno za konzultacije i donoenje odluka. ine
ga stalni predstavnici drava-lanica, a zasjeda u Beu.
Trojka; sastoji se od predsjedavajueg (jedan od ministara vanjskih poslova drava-lanica,
po naelu rotacije, koji odgovara za sve tekue zadae i koordinaciju aktivnosti OESS-a), te
prethodnog i narednog predsjedavajueg.
Parlamentarna skuptina sa sjeditem u Kopenhagenu, sastoji se od parlamentarnih
delegacija drava lanica, a njihov se broj odreuje prema veliini zemlje.
Predsjednik vijea ministara izvjetava Skuptinu o radu OESS-a.
Glavni tajnik Vijea ministara djeluje kao zastupnik Vijea i provodi nadzor nad Tajnitvom
OESS-a, Tajnitvom za spreavanje sukoba i Uredom za demokraciju i ljudska prava. On
priprema sastanke OESS-a i nadlean je za provoenje odluka.
Ured visokog predstavnika za nacionalne manjine osnovan je za rano prevladavanje
problema manjina, sa sjeditem u Den Haagu.
Tajnitvo OESS-a ima sjedite u Beu i ogranak u Pragu.
Centar za spreavanje sukoba je usko vezan s tajnitvom.
Ured za demokratske institucije i ljudska prava ima sjedite u Varavi i bavi se potporom
izbora i drugim pitanjima demokracije, te ostvarenjem ljudskih prava i naelima pravne
drave.
Forum za sigurnosnu suradnju dejeluje u pitanjima kontrole naoruanja te mjera sigurnosti
i povjerenja.
Sva tijela OESS-a, osim Skuptine, djeluju na naelu konsenzusa. To znai da je za
spreavanje sukoba potrebna suglasnost svih stranaka. Ipak, kod krupnih povreda ljudskih
prava ili demokracije, mjere mogu biti primjenjene i bez suglasnosti dotine drave. Drave
mogu biti upuene i na postupak mirenja bez njihove suglasnosti (jer taj postupak ne dovodi
do pr. obvezjue presude). Vijee ministara je donijelo i odredbe o pr. spososbnosti institucija
KESS-a, ime je Tajnitvu, Uredu za demokratske institucije i ljudska prava i dr. institucijama
koje je osnovalo Vijee zajamena pr. spososbnost u unutaranjem pravnom prometu, to im
osigurava poslovnu sposobnost u graansko-pravnom prometu. Tim odredbama Vijea su i
stalnim misijama OESS-a, te predstavnisma drava, slubenicima OESS-a i lanovima misija
zajamene odreene povlastice i imuniteti. Sustavu OESS-a pripada i Sud za mirenje i
arbitrau u Genevi, osnovan 1992.g. Konvencijom o mirenju i arbitrai.

79