Professional Documents
Culture Documents
Europsko Skripta
Europsko Skripta
I.
EUROPSKO PRAVO
PRAVNIH POREDAKA
KAO
SUSTAV
ISPREPLETENIH
nastao kao obrambeni savez zapadnoeuropskih zemalja, ali danas ima uglavnom
mirotvorno-sigurnosnu funkciju, u vidu Ureda za europsku sigurnost, kao europska
inaica NATO-a. Ugovor iz Maastrichta upuuje na ZES kao sastavni dio razvoja
EU (zajednika sigurnosna politika).
osnovano 1960. kao alternativa za drave nelanice EZ, ali se takoer razvija unutar
sustava Zajednice i EU.
utemeljena 1948. kao reakcija na Maralov plan SAD-a, tada je to bila Organizacija
za Europsku ekon. suradnju a od 1961. postaje OECD- prerasla je europske okvire,
postaje forum gospodarske suradnje 29 najvanijih industrijskih zemalja zapadnog
svijeta.
5. Objasnite razliku izmeu ciljeva pojedinih institucija koje su dio europskog prava u
irem smislu i ciljeva Europskih zajednica.
Institucije koje ine europsko pravo u irem smislu, kao to je Vijee Europe, imaju za
cilj jedinstvo europskih drava na temelju nekih duhovno-povijesnih korijena; tu se istie
ideja o "zajednici vrijednosti" utemeljena na naelima pravne i socijalne drave; na taj nain
se moe premostiti razliitost u politikoj i gospodarskoj sferi.
Europske zajednice pak imaju bitno pretencioznije, vie gospodarsko-politike ciljeve
kao to je monetarna unija, zajedniko dravljanstvo i sl., odnosno funkcionalnu integraciju.
Naime, u tom sustavu postoje supranacionalna tijela koja nezavisno oblikuju svoju volju i u
pojedinim oblastima potiskuju suverene ovlasti drava-lanica u odnosu na pojedince.
radom u studenom 1998.g. Ima svoje stalne suce iji broj odgovara broju drava-lanica
konvencije. Novi sustav uveo je 3 tijela:
a. Odbori od 3 suca provode prethodni postupak kod individualnih zahtjeva (u
pogledu doputenosti)
b. Vijee od 7 sudaca nadleno za odluivanje o doputenosti i osnovanosti
individualnih zahtjeva, kao i o meudravnim zahtjevima
c. Veliko vijee od 17 sudaca odluuje o bitnim pravnim pitanjima.
Uz novi Sud i dalje postoji Odbor ministara Vijea Europe kao konvencijsko tijelo s
"politikim utjecajem". Odbor moe od Suda zahtijevati savjetodavno miljenje o raznim
pitanjima iz konvencije, a takoer i nadzire izvrenje konanih presuda Suda.
4. Koja su najvanija prava koja jami Konvencija?
b) temeljna ljudska prava
a. pravo na ivot, zabrana muenja i neovjenog postupanja,
zabrana ropstva i prisilnog rada
e) posebna prava
c. zatita privatne sfere, sloboda savjesti i vjeroispovijesti,
sloboda izraavanja miljenja, sloboda okupljanja i
udruivanja
Ako Odbor nije odbio zahtjev kao nedoputen, prosljeuje ga Vijeu. Vijee moe ustupiti
nadlenost Velikom vijeu kad se radi o vanim pitanjima tumaenja ili kad bi se moglo raditi
o nekom presedanu, ali ustupanje je mogue samo ako se stranke tome ne protive. No, stranka
moe i nakon donoenja presude Vijea traiti konanu presudu Velikog vijea. O takvom
zahtjevu odluuje Odbor razmatrajui da li se radi o bitnom pitanju tumaenja ili primjene
konvencije. Inae, kad je odlueno da je zahtjev doputen Sud poinje istragu, no uvijek tei
prijateljskom rjeenju predmeta, a u sluaju takvog rjeenja spor se brie iz registra i donosi
kratka odluka (ne presuda).
7. Da li Sud moe dodijeliti naknadu za pretrpljenu tetu?
U sluaju krenja konvencije Sud moe dodijeliti oteenoj stranci pravednu
naknadu za pretrpljenu tetu (materijalnu i nematerijalnu). U praksi se to esto ini. Konane
presude obvezuju drave ugovornice da ih provode. Kad se krenje konvencije odnosi na
pravne norme neke drave, onda je drava obvezna ne samo potivati presudu, ve i
prilagoditi svoj pravni poredak tumaenjima konvencije koje je dao Sud. Nisu predviena
prisilna sredstva za provoenje presuda.
8. to znai samostalno tumaenje Konvencijskih prava (objasnite na primjeru)?
To znai da Europski sud za ljudska prava tumai konvenciju koja se osamostaljuje od
nacionalnog poimanja. Prikazuje se pomou sluaja o kojem je Sud odluivao 1984. godine.;
Protiv turskog dravljanina je voen sudski postupak u Njemakoj u kojem je pred
sudom izvreno sasluanje dotinog i nekih svjedoka, a uz pomo prevoditelja. Na kraju mu je
sud nametnuo plaanje sudskih trokova, ukljuujui i trokove prevoenja, to je potvrdio i
vii sud. Dotini je Europskoj komisiji za ljudska prava podnio zahtjev tvrdei da je
povrijeeno njegovo pravo na besplatne usluge prevoditelja zajameno konvencijom.
Meutim, za osnovanost zahtjeva odluujue je bilo to da li se tu uope radi o kaznenom
postupku, budui da konvencija to pravo jami samo "optuenima" (znai u kazn. postupku).
Prema njemakom zakonodavstvu, tu se radilo samo o prekraju, no Sud je zakljuio da se
ipak radi o kaznenom djelu; obzirom da je dotinom izreena novana kazna, obzirom na
represivni smisao sankcije itd. Time je naglasio samostalno tumaenje konvencije koje je
nezavisno o nacionalnom poimanju. Znai, Njemaka je bila duna potivati ovu odluku, a uz
to, promjenom zakona, prilagoditi svoje pravo konvenciji prema tumaenju suda.
9. Pojasnite vanost l. 3 Konvencije (zabrana neovjenog postupanja). Navedite primjer
iz sudske prakse.
l. 3. "Nitko ne smije biti muen ili podvrgnut neovjenom ili poniavajuem
postupku ili kazni." Iz toga nastaju i zapreke za izruenje zloinaca, te izgon stranaca, jer se to
moe smatrati uzronim doprinosom neovjenom postupku u nekim sluajevima. Primjer;
Sud je 1989.g. odluio da je izruenje jednog Njemca u SAD preko Velike Britanije,
gdje ga eka smrtna kazna, nespojivo sa zabranom neovjenog postupka. Takoer je utvrdio
povredu ovog lanka pri namjeravanom izgonu dilera droge, oboljelog od AIDS-a, u njegovu
domovinu ukoliko bi tamonja loa medicinska skrb znaila skraivanje ivota oboljelog te
izlaganje znatnoj patnji.
10. Pojasnite l. 8. Konvencije (zatita obitelji i privatne sfere). Navedite primjer iz sudske
prakse.
Prema sudskoj praksi Europskog suda za ljudska prava, pojam "obitelj" obuhvaa
takoer i vezu izmeu oca i njegovog izvanbranog djeteta. Primjer:
Sud je u jednom sluaju utvrdio kao povredu konvencije mogunost (prema irskom
pravu) davanja djeteta na posvojenje tajno, bez znanja oca izvanbranog djeteta, ukoliko ne
postoje posebni razlozi dobrobiti djeteta koji to opravdavaju. Takoer, prema sudskoj praksi,
povreda obiteljskog i privatnog ivota moe nastati i zbog teih zagaenja okolia koja znatno
optereuju kuni ivot.
11. Pojasnite l. 10. Konvencije (sloboda miljenja). Navedite primjer iz sudske prakse.
Prema l.10., te stajalitu sudske prakse, ovo jamstvo prvenstveno nastoji osigurati
pluralizam miljenja, a svaki zahvat u slobodu tiska (npr. zabrana objavljivanja nekih
informacija) vezan je uz strogu obvezu opravdanja. Primjer:
Sluaj kod objavljivanja porezne kartice generalnog direktora Peugeota od strane
jednog tjednika. Takoer, sudska je praksa uvela slobodu radio-programa privatnih radiostanica, a sva dravna ogranienja podvela pod stroge materijalne kriterije.
12. Koja je vanost prvog dodanog Protokola na Konvenciju?
13. Objasnite sudsku praksu zatite vlasnitva prema l.1.Prvog dodanog protokola!
Prvi dodani protokol jami zatitu prava vlasnitva:
- jami se svakoj pravnoj ili fizikoj osobi pravo na potivanje vlasnitva
- ogranienja vlasnitva se doputaju u nunim okvirima, kada je to u skladu s opim
interesom ili za osiguranje plaanja poreza, doprinosa ili kazni
- pravilo o izvlatenju upuuje na "opa naela meunarodnog prava" (ogranienja
izvlatena stranca, primjerena naknada). Sudska praksa tumai to upuivanje kao upuivanje
na pravne razloge koji tite samo strance. Kad se radi o vlastitim dravljanima, izvlatenje je
mogue kod ozbiljnih povreda koritenja vlasnitva ili samog prava vlasnitva, s tim da bi
trebalo pravedno uravnoteiti opi interes i interes pojedinca. To u pravilu vodi primjerenoj
naknadi tete prema naelu razmjernosti.
Sud razlikuje vie grupa oduzimanja vlasnitva obzirom na visinu naknade. U pravilu se ta
visina naknade utvruje prema vrijednosti oduzetog dobra. No, nekad ta naknada moe biti i
znatno nia od trine vrijednosti ako se izvlatenje vri u okviru neke gospodarske reforme
ostvarenja "vee socijalne pravde", itd. Primjer zatite prava vlasnitva pred Europskim
sudom za ljudska prava:
Francuski zakon o lovu nalagao je vlasnicima manjih zemljita da postanu lanovi
lovakog saveza i da tim savezima prenesu pravo lova na svojim zemljitima, presuda: to je
nerazmjeran zahvat u pravo vlasnitva.
10
11
12
13
imunitet imaju kao i dr. me.organizacije, na temelju me. obiajnog prava u podruju
suverenog djelovanja; izvan toga mogu biti podvrgnute sudbenosti.
3. Objasnite to znai pojam "supranacionalnost" i na koji nain se oituje.
"Supranacionalnost" znai "naddravno". Europske zajednice karkterizira supranacionalost
to znai da imaju visok stupanj samostalnosti u oblikovanju volje na temelju prijenosa
suverenih prava od drava-lanica. Pravni poredak Zajednice, dakle, poiva na ugovornoj
suglasnosti volja drava-lanica, ali unato toj pravnoj osnovi on se danas osamostalio i
razvio u samostalan pravni poredak. Pritom je odluujue to to su drave-lanice
zajednicama prenijele suverena prava, te na tijela Zajednice prenijele ovlasti na samostalno
stvaranje prava. U tome se oituje supranacionalnost Eu-zajednica (prednost europskog
prava pred nacionalnim). Elementi "supranacionalnosti" ostvareni su ve u Montana-uniji,
iji je najvaniji organ odluivanja, "visoka vlast", oznaen kao "iznaddravni".
4. "Neposredan uinak" supranacoinalnih odredbi.
Zahvaljujui suverenim ovlastima koje su prenijete na tijela Zajednice, ona su u mogunosti
donositi propise koji izravno, znai bez posredovanja drava-lanica, stvaraju prava i obveze
za pojedince. To je "neposredni uinak" sekundarnog prava Zajednice. Npr., uredbe i odluke
koje neposredno obvezuju na odreeno ponaanje graane ili poduzea ili im pak daju
odreeno pravo (npr. odobrenje za spajanje drutva ili izricanje novane kazne).
5. Koje su potekoe prilikom odreivanja pravne prirode Europske unije?
Europska unija predstavlja tvorevinu iju pravnu prirodu nije lako odrediti. Ugovor o EU
esto spominje "zadae unije" ili "ciljeve unije", ali joj nije dao nikakve nadlenosti, niti
definirao neka prava i obveze. Oito je da drave-lanice nisu imale namjeru uiniti Uniju
pravno sposobnom meunarodnom organizacijom. Ona takoer nema neka formirana tijela
koja bi mogla samostalno djelovati. Europsko vijee je samo jedan forum za odluivanje
drava-lanica, odnosno skup njihovih politikih volja. Vijee EZ i dr.tijela Zajednice su, u
okviru 2.i3. stupa, samo tijela "posuena" Uniji, a ne i njezina tijela. Ukratko, EU je samo
jedan forum za povezivanje i izraavanje volja drava-lanica u njihovom zajednikom
djelovanju, ali nikako pravni subjekt nezavisan od drava-lanica.
6. Posebnost sustava Europske unije.
Ugovorom iz Maastrichta sustav EU dobio je neke nove znaajke koje ga pribliavaju pojmu
"savezne drave". Prije svega, to se odnosi na prijenos monetarne suverenosti ime bitno
slabi dravnopravna samostalnost drava-lanica. Tako EZ poinje oblikovati ne samo
gospodarsku politiku, ve i dr.vana politika pitanja npr. socijalna politika i sl. U povijesti
meunarodnog prava tako neto se uvijek povezivalo s osnivanjem savezne drave. Meutim,
sustavu EU jo uvijek nedostaju druge, takoer bitne znaajke drave. Uspostavljeno
"dravljanstvo unije" nije ni slino dravljanstvu i s njime povezanim pravima i obvezama (
jer europski dravni narod ne postoji ). Jo vanije je to to pravo Zajednice ni na koji nain
ne regulira odnos izmeu drava-lanica i Eu-zajednica koje pripadaju EU. Znai, na
dravama je da to pitanje urede vlastitim ustavnim pravom. U pravoj saveznoj dravi, naime,
postoji Ustav kao savezni zakon; koji definira razdiobu nadlenosti izmeu saveza i njegovih
dijelova, a u sluajevima sukoba nadlenosti, savezna tijela donose konane odluke. No, kod
Eu-zajednica, vrijedi naelo pojedinanih ogranienih ovlasti. Tek kad europsko pravo bude
14
imalo prednost i pred ustavnim pravima drava-lanica, moi e se govoriti o saveznoj dravi,
tj. kada drave jasno ovlaste neko tijelo Zajednice da odredi granice nadlenosti izmeu Unije
i drava-lanica.
7. Pojasnite naelo pojedinanih ogranienja ovlasti.
To znai da europskim zajednicama stoje na raspolaganju samo nadlenosti koje su im
konkretno prenesene ugovorima. Te ovlasti ne mogu biti proirene samostalno, tj. bez
ugovorne osnove (nedostatak tzv. "kompetenz-kompetenz").
8. Objasnite koji se problemi javljaju prilikom priznavanja dravne kvalitete Europske
unije. Navedite primjer iz sudske prakse.
Savezni ustavni sud Njemake je jasno porekao dravnu kvalitetu Europske unije navodei
dva osnovna argumenta:
1) europske zajednice imaju na raspolaganju samo ograniene nadlenosti u
pojedinim sektorima
2) uniji nedostaje narod kao homogeni savez graana, tj. kao subjekt koji bi imao
demokratsku legitimaciju za dravnu vlast.
Uglavnom, Savezni ustavni sud je u svojoj presudi o Ugovoru EU opisao Uniju kao
jedan "savez drava".
EUROPSKE
UNIJE
PREMA
15
16
loiji poloaj od drugih graana Unije, ukoliko nema povezanosti sa slobodama prava
zajednice.
4. naelo supsidijarnosti;
Ovo se naelo izriito navodi i u ugovoru o EZ i o EU a svrha mu je sprijeiti pretjerano
koritenje regulatornih ovlasti Zajednice. Znai, EU zajednici treba posebno opravdanje za
djelovanje u podrujima u kojima nema samostalne nadlenosti. Radi se o sluajevima
"konkurirajuih" nadlenosti. Na postupovnoj razini, to znai da tijela Zajednice moraju
opravdati uvoenje neke mjere. Naelo je korigirano zahtjevom za nunou (minimalne
intervencije) koritenja ovlasti Zajednice u odnosu na drave-lanice. Ovo se naelo razlikuje
od svih drugih po tome to nije tvorevina Suda, nego drava-lanica. Znai, temelj naela su
ugovori a ne sudska praksa. "U podrujima koja ne spadaju u iskljuivu nadlenost Zajednice,
ona djeluje u skladu s naelom supsidijarnosti, tj. samo ako cilj predvienog djelovanja ne
mogu ostvariti drave-lanice ili ih bolje moe ostvariti Zajednica".
5. zatitna klauzula i klauzula kliznog stanja
Ove klauzule slue prevladavanju gospodarskih ili politikih kriznih stanja, te ouvanju
meunarodnopravnih obveza Zajednice. Zatitna klauzula odnosi se na gospodarske krizne
situacije, a klauzula kriznog stanja na prevladavanje politikih kriza vezanih uz ouvanje mira
i me. sigurnosti.
6. Objasnite na primjeru iz prakse koja je vanost naela supsidijarnosti.
Vanost naela supsidijarnosti lei u tome to ono treba sprijeiti pretjerano koritenje
regulatornih ovlasti Zajednice. To znai da EZ, u podrujima u kojima nema samostalne
nadlenosti, treba posebno opravdanje za djelovanje. Sudakom preispitivanju Eu-suda
podlijeu evidentna krenja naela supsidijarnosti, pri kojima tijela Zajednice ne daju
uvjerljivo obrazloenje za aktivnost Zajednice.
Da bi netko pred Eu-sudom pobio neku mjeru Zajednice pozivajui se na povredu
naela supsidijarnosti, morao bi najprije utvrditi cilj te mjere i onda pokazati da se cilj
jednako tako mogao ostvariti i djelovanjem drave-lanice. No, u praksi je uvijek mogue da
se ciljevi neke mjere formuliraju na razne naine, pa sve ovisi o Eu-sudu. On e odluiti
podpada li mjera pod iskljuivu nadlenost Zajednice, a onda o tome hoe li cilj biti bolje
ostvaren djelovanjem Zajednice. No, Sud uvijek moe, ako eli, nai osnovu da potvrdi neku
mjeru. Znai, djelotvornost naela bitno ovisi o politici Eu-suda.
7. Koje su osnovne vrijednosti Europske unije?
Ugovor o EU kae: "Unija se temelji na naelima slobode, demokracije, potivanja
ljudskih prava i temeljnih sloboda, kao i pravne drave. Ova su naela zajednika svim
dravama-lanicama." Ugovor istie i potivanje nacionalnog identiteta drava-lanica;
predvia i sankcije radi ouvanja tih naela:
- Europsko vijee moe utvrditi da je drava teko i trajno povrijedila neko temeljno
naelo i kvalificiranom veinom odluiti da se odreena prava te drave obustave, ukljuujui
i pravo glasa u Vijeu Eu. Ugovor iz Nice doputa takve mjere Vijea ve kod same prijetnje
povredom ovih naela (2000.g. protiv Austrije zbog desniarske vlade).
17
18
2.i3. stupa nadleno je za donoenje odluka o zajednikim mjerama, tj. "posueno" je i EU, pa
se esto oznaava i kao "Vijee EU", iako to nije. Osim to je tijelo Zajednice, Vijee je i
forum za donoenje odluka drava-lanica. Znai, okupljeni predstavnici ne djeluju u ime
Vijea kao tijela Zajednice, ve u ime drava-lanica. Odluke koje se donose na takvim
konferencijama vlada drava-lanica (npr. imenovanje lanova Komisije) smatraju se
"nepravim odlukama Vijea", odnosno odlukama drava-lanica, a ne odlukama Zajednice
(to nije sekundarno pravo).
4.1.
Sastav Vijea
Svaka drava-lanica u Vijee delegira jednog predstavnika na ministarskoj razini, koji
je ovlaten preuzimati obveze u ime drave. Ugovorom iz Maastrichta izmijenjena pravila o
sastavu Vijea trebala su omoguiti svakoj dravi s federativnom strukturom delegiranje
ministara iz federalnih jedinica.
Vijee zasjeda s nadlenim ministrima pojedinih oblasti, tako da se i oznaava prema
resorima (npr. Vijee ministara gospodarstva i financija). Kod pitanja od opepolitikog
znaaja sudjeluju ministri vanjskih poslova. U posebnim sluajevima, to mogu biti ak i
efovi drava i vlada.
4.2.
19
sluajevima kada Vijee djeluje po prijedlogu Komisije, a odluka Vijea rezultira izmjenom
ili dopunom tog prijedloga.
4.6. Najvanije nadlenosti Vijea.
- donoenje propisa; osobito propisa koji pridonose ostvarenju zajednikog trita i trinih
sloboda, unato rastuoj vanosti Eu-parlamenta na tom podruju
- proraunske ovlasti; dijeli ih s Parlamentom (izrada i donoenje prorauna)
- oblikovanje vanjskih propisa; usklaivanje i sudjelovanje pri sklapanju meunarodnih
ugovora, donoenje mjera embarga
- izvrne ovlasti; iznimno davanje odobrenja dravnim potporama koje su inae zabranjene,
postupci za sanaciju prekomjernog dravnog deficita drave-lanice
- kreatorne ovlasti; imenovanje lanova Revizorskog suda
Gospodarskog i socijalnog odbora i Odbor regija.
Openito je, zajedno s Komisijom, nadleno za koherentnost vanjskopolitikih mjera
u okviru vanjske, sigurnosne, gospodarske i razvojne politike EU.
4.7. Poseban status zastupnika pojedinih drava lanica u Vijeu (objasniti na temelju
primjera).
Zastupnici pojedinih drava-lanica u Vijeu ne sudjeluje samo u provoenju vlasti
Zajednice, ve takoer djeluju i kao tijela drave-lanice. Po tome se razlikuju od poslanika u
Eu-parlamentu i od lanova Komisije. Zato se postavlja pitanje koliko je lan Vijea vezan
mandatom drave-lanice? To je vano kod davanja odobrenja onim pr. aktima koji po
sadraju odstupaju od ustavnopravnih standarda u podruju temeljnih prava. Primjer;
Jedan njemaki zastupnik u Vijeu dao je odobrenje pri uspostavi tzv."kvota" u oblasti
televizije, za emisije koje se emitiraju iz Zajednice. Tim propisom dotaknut je pojam
"temeljnog prava na komunikaciju" iz njemakog Ustava. U njemakoj dravnopravnoj
doktrini je sporno u kojoj je mjeri njemaki zastupnik trebao voditi rauna o ustavnopravnim
standardima. Zajednica i njezina tijela smatraju da pravo Zajednice ima prednost pred svakim
suprotstavljenim nacionalnim pravom. I u sudskoj praksi njemakog Ustavnog suda je
priznata takva hijerarhija izvora, to znai da sekundarno pravo zajednice ima prednost, osim
ako nisu prekrena temeljna ustavna naela. No, ak se i neki temeljni ustavnopravni
standardi mogu rtvovati uz primjerenu kompenzaciju, tj. ako se time istodobno ostvaruju
neki drugi interesi ustavnog ranga, pa je njemaki zastupnik bio ovlaten odstupiti od
ustavnopravne supstance na temelju primjerene ocjene. Popustio je kod propisa o kulturnoprotekcionistikim kvotama u korist europskih produkcija, ali u zamjenu za poboljanje
zatite osobnih prava pri ispravku netonih navoda.
20
21
22
24
26
- na to ukazuje jo jedna odredba ugovora EZ koja navodi osnove na kojima sud moe
ponititi akt Zajednice, pa je izmeu ostalog osnova i povreda nekog opeg pr. naela.
- trea takva je odredba koja se odnosi na izvanugovornu odgovornost i koja izriito
predvia da se odgovornost Zajednice temelji na "opim naelima koja su zajednika pravima
drava-lanica".
Znaenje sluaja Hauer
Presuda u tom sluaju predstavlja temeljnu presudu u pitanju zatite prava vlasnitva
kao jednog od temeljnih prava. Tu se radilo o opoj zabrani novih nasada vinove loze prema
Uredbi Zajednice kojom je Vijee htjelo suzbiti prekomjernu proizvodnju vina. Europski sud
je najprije naglasio valjanost temeljnih prava (u ovom sluaju prava vlasnitva) kao opih
pravnih naela, pozivajui se na EKLJP i "zajednika ustavna naela". No, isto tako je
naglasio i mogunost ogranienja vlasnitva, i zahvata u pravo vlasnitva prema Prvom
protokolu na EKLJP. Pritom je preispitao to ogranienje prava vlasnitva iz strukturnopolitikih razloga, u okviru zajednike organizacije trita, tj. da li je to doputen zahvat. U
konanici je tu zabranu ocijenio opravdanom radi njezinog prolaznog kvaliteta i postojee
prekomjerne proizvodnje vina.
Objanjenja naela s primjerima
1. Osnovna ljudska prava
Eu-sud je uvijek najvie teio uinkovitosti prava Zajednice, a to je dovelo do
doktrine o nadreenosti tog prava na nacionalnim, koju su i nacionalni sudovi u naelu
prihvatili. Meutim, njemaki pravnici su od poetka sumnjali u to da li pravo Zajednice mora
imati prednost pred odredbama njemakog Ustava, osobito onim koje se tiu ljudskih prava.
Tako su jo '60.-tih godina zagovarali da pravo Zajednice mora biti suglasno ustavnim
odredbama o osnovnim ljudskim pravima. To je bio glavni povod da je onda Eu-sud utvrdio
pojam o ljudskim pravima Zajednice i javno obznanio da e on sam ponititi svaku odredbu
prava Zajednice koja je suprotna ljudskim pravima.
Prvi sluaj u kojem je obznanio tu novu doktrinu bio je sluaj "Standler vs. grada
Kelna"; odnosio se na program Zajednice da se korisnicima socijalne pomoi osigura jeftin
maslac. Jedan korisnik je prosvjedovao zbog toga to je morao pokazati bon sa svojim
imenom i adresom da bi dobio maslac, tvrdei da je poniavajue to mora otkriti identitet i
dokazivao to kao povredu njegovih osnovnih ljudskih prava. Eu-sud je, odluujui o
prethodnom pitanju, istaknuo da ispravno tumaenje te mjere ne zahtijeva da ime korisnika
bude navedeno na bonu, te da tako tumaena odredba ne teti osnovnim ljudskim pravima
koja su sadrana u opim naelima prava Zajednice i koje titi sud. To je bilo priznanje
osnovnih ljudskih prava kao opeg pravnog naela Zajednice.
Eu-sud se, inae, u stvaranju standarda osnovnih ljudskih prava, uvijek poziva na
ustavne tradicije drava-lanica i me. ugovore (prvenstveno na EKLJP) . No, u odreivanju
tih standarda puno ovisi i o politici Eu-suda. Openito, ako neko pravo ne teti osnovnim
ciljevima Zajednice i duhu ugovora EZ, Sud e ga vjerovatno usvojiti kao osnovno ljudsko
pravo Zajednice, ak i ako je zatieno ustavno u samo jednoj lanici. Meutim, ako je to
pravo sporno, onda je drugaije. Najbolji primjer je pobaaj; u nekim je dravama (npr.
Irskoj) Ustavom zatieno pravo na ivot neroenog djeteta, a u nekim Ustav titi pravo na
izbor. Stoga je Eu-sud dopustio svakoj dravi da sama o tome odlui. Drugi izvor inspiracije
Eu-sudu u stvaranju ovih standarda su meunarodni ugovori; naime, ako neka mjera
Zajednice je suprotna pravu iz me. ugovora, drava ju vjerovatno nee primijeniti zbog
straha od povrede Ugovora. Najvaniji takav ugovor je EKLJP. Sve lanice EZ su i njezine
27
ugovornice, pa su sva prava iz konvencije i osnovna ljudska prava Zajednice. Sud se takoer
poziva i na Europsku socijalnu povelju, te Konvenciju Me.organizacije rada. Koliko pojam
ljudskih prava Zajednice obvezuje drave-lanice?;
- drave su uvijek time vezane kad se taj pojam koristi pri tumaenju ugovra EZ ili
zakonodavstva EZ
- kada takva odredba daje pojedincu neka prava, a ta prava podlijeu ogranienjima
na osnovi razloga kao to je javni poredak; takva ogranienja koja nameu
nacionalne vlade ne smiju biti povreda ljudskih prava Zajednice
- kada drave-lanice implementiraju akte Zajednice, one su vezane ljudskim
pravima kako se shvaaju u pravu Zajednice
- uvijek kada drave djeluju unutar dosega prava Zajednice.
2. Pravna sigurnost
Jedno je od najvanijih naela koje Sud priznaje. Najjednostavnije se moe objasniti
kao predvidljivost. No, u pravu Zajednice je konkretizirano pomou nekih podreenih
pojmova vanih za njegovu primjenu. Najvaniji su neretroaktivnost, steena prava i
legitimna oekivanja. U vezi retroaktivnosti, postoje 2 vana pravila:
- ako ne postoji jasna odredba o retroaktivnosti, uvijek se smatra da zakonodavstvo
nije retroaktivno
- retroaktivnost je openito zabranjena, ali su doputene iznimke kada se cilj mjere ne
bi mogao ostvariti na drugi nain, i pod uvjetom da se potuju legitimna oekivanja
zainteresiranih.
Legitimno oekivanje moe biti osnova za ponitavanje mjere Zajednice, no najee se
koristi kao osnova za tubu za naknadu tete kod izvanugovorne odgovornosti. To je sluaj
kada je osoba imala opravdanu osnovu pretpostaviti da e njezin pravni poloaj ostati
neizmjenjen, te je djelovala na vlastitu tetu na osnovi te pretpostavke. No, mora se raditi o
razumnom oekivanju da bi bilo legitimno. Takoer, postoji pravilo da, ukoliko osoba ne
posluje na uobiajen nain, ve nastoji iskoristiti neku slabost u sustavu Zajednice kako bi
ostvarila pekulativni profit, njezina se oekivanja ne mogu smatrati legitimnim jer bi trebala
pretpostaviti da e vlasti nastojati to bre popuniti prazninu.
Npr., jedan njemaki trgovac kupio je u Francuskoj penicu s namjerom da ju uveze u
Njemaku i proda zbog razlike u cijenama, obzirom da je dolo do pada vrijednosti franc.
franka. Takva situacija je prijetila kolapsom interventnog sustava u Njemakoj (jer su mnogi
to inili), pa je Komisija da bi to sprijeila, ovlastila njem. vladu da kupnju penice ogranii
samo na njemake proizvoae itarica. Taj njemaki trgovac onda nije mogao prodati robu
njem. posredniku i pokrenuo je postupak pred njem. sudom pozivajui se na svoje legitimno
oekivanje. Inae, kad se ovo naelo koristi kao temelj u tubi za naknadu tete, zahtjevatelj
mora dokazati ne samo da je imao legitimna oekivanja, ve i da je djelovao u skladu s njima,
tj. da je pretrpio tetu kao posljedicu mjere Zajednice.
3. Razmjernost
Prema ovom naelu, javna vlast smije graanima nametati obveze samo u onoj mjeri u
kojoj su one strogo nune u javnom interesu da bi se ostvario cilj mjere. Ako su nametnuti
tereti oito nerazmjerni cilju, mjera se ponitava. Ovo je naelo koje je istodobno i ugovorno.
Naime, Maastrichtski ugovor je u Ugovor EZ uveo novu odredbu koja kae da bilo koje
djelovanje Zajednice nee ii iznad onog to je nuno za ostvarenje ciljeva Ugovora EZ.
Posebno je vano u financijskom pravu (zbog nametanja poreza, carina, pristojbi itd.).
Npr., Vijee je u jednom sluaju htjelo smanjiti vikove mlijeka u prahu ponudivi
proizvoau stone hrane da ga koristi umjesto soje, no ono je bilo tri puta skuplje od soje.
Eu-sud je odluio da je taj pravilnik nevaljan, izmeu ostalog i zato to predstavlja povredu
28
naela razmjernosti takvo nametanje obveze kupnje tog mlijeka nije bilo nuno za
smanjenje vikova.
4. Jednakost
Ovo naelo izravaju brojne odredbe osnivakih ugovora prema ugovoru EZ;
zabrana diskriminacije na temelju dravljanstva, zabrana diskriminacije izmeu proizvoaa i
potroaa u vezi s poljoprivredom, jednaka plaa za jednak rad bez obzira na spol; a Eu-sud
istie da u pravu Zajednice postoji ope pravno naelo nediskriminacije, to znai da ne smiju
postojati nikave samovoljne razlike izmeu razliitih skupina unutar Zajednice.
Npr., u sluaju "Sabbatini" jedna slubenica Zajednice nije mogla ostvariti pravo na
doplatak jer nije bila tzv. "glava obitelji". Radilo se o propisu koji je taj pojam definirao tako
da je enu skoro nemogue bilo smatrati "glavom obitelji", osim u nekim iznimnim
sluajevima. Sud je odluio da taj propis ne moe ostati na snazi jer je diskriminacijski.
Npr., u sluaju "Preis" postavilo se pitanje vjerske diskriminacije, kada je tuiteljica
pokrenula postupak pred Eu-sudom zbog odluke Vijea da odri natjeajni ispit na idovski
blagdan. Sud je tada prihvatio i slobodu vjeroispovjesti kao ope naelo prava Zajednice, iako
ona u tom sluaju nije bila povrijeena.
5. Pravo na sasluanje
U vezi s ovim naelom, Eu-sud se prvi put pozvao na englesko pravo u razradi opih
naela, istiui da osoba iji su interesi znatno pogoeni odlukom javne vlasti, mora dobiti
mogunost oitovanja. Eu-sud je razvio i opu doktrinu pod nazivom "prava obrane", a ona
obuhvaa, osim prava na sasluanje, pravo za pr. zastupanje, povlateni odnos izmeu
odvjetnika i stranke, te slobodu od samooptube. Primjer je sluaj "Transocean Marine P.A.
vs. Commission".
6. Povlastica pravne struke
Tajnost dopisivanja izmeu odvjetnika i stranke, koja je opepriznata u nacionalnim
pr. sustavima, potvrena je i u pravu Zajednice pod dva uvjeta: mora biti rije o dopisivanju u
vezi s pravom na obranu, a pravnik mora imati privatnu praksu, a ne biti zaposlen kod stranke.
Npr., tako je Eu-sud odluio u sluaju ("A.M.A.S. vc. Commission") kada su
inspektori Komisije doli u ured jednog britanskog trgovakog drutva i traili na uvid
njegove poslovne knjige. Drutvo je odbilo dati na uvid odreene dokumente jer su zatieni.
Komisija je donijela odluku o predaji dokumenata, a drutvo je onda pokrenulo postupak pred
Eu-sudom za ponitenje te odluke. Sud je utvrdio da, stranka koja se poziva na takvu
povlasticu, mora bez otkrivanja sadraja dokumenta pruiti Komisiji dovoljno informacija
da bi pokazala da su ti uvjeti ispunjeni. Ako Komisija to ne prihvati, donijet e odluku kojom
trai predaju dokumenata, a ako ni tad ne uslijedi predaja, moe utvrditi kaznu za svaki dan
zakanjenja odreeni iznos. Stranka onda moe tu odluku pobijati pred sudom. Samo
pokretanje sudskog postupka ne obustavlja izvrenje odluke, ali sud moe odrediti privremenu
mjeru.
7. Supsidijarnost
Ovo je naelo drugaije od svih po tome to nije tvorevina Eu-suda, ve drava lanica
koje su ga uvele Maastritchim ugovorom. Znai, njegova osnova je ugovor, a ne praksa suda.
U proslovu Ugovora EU proglaava se da e se, u procesu stvaranja sve vreg jedinstva
izmeu naroda Europe, odluke donositi to je mogue blie graanima, u skladu s naelom
supsidijarnosti. Ugovor EZ pak navodi da Zajednica djeluje u skladu s naelom
supsidijarnosti u podrujima koja ne spadaju u njezinu iskljuivu nadlenost, znai djeluje
29
samo ako ciljeve predvienog djelovanja ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti drave-lanice,
te ih stoga lake ili uspjenije moe ostvariti Zajednica.
Komisija je iznijela stav da neko podruje spada u iskljuivu nadlenost Zajednice ako
Ugovori nameu obvezu djelovanja Zajednici jer se ona smatra jedinom odgovornom za
izvrenje neke zadae. To su, prema Komisiji, slijedea podruja:
- uklanjanje zapreka slobodnom kretanju robe, osoba, usluga i kapitala
- zajednika trgovinska politika
- opa pravila o trinom natjecanju
- zajednika organizacija poljoprivrednog trita
- ouvanje ribljeg fonda
- osnove prometne politike.
Na neki nain vrijedi i pravilo da jednom kada Zajednica "zauzme" neko podruje, dravamalanicama vie nije doputeno zakljuivati ugovore na tom podruju. Znai, supsidijarnost
vrijedi samo onda kada Zajednica prvi put donosi zakonodavstvo u novom podruju.
Objasnite vanost Povelje temeljnih ljudskih prava Europske unije.
Povelju su u prosincu 2000.g. u Nici sveano objavili Vijee EU, te predsjednici Euparlamenta i Eu-komisije, a njezin nacrt izradila je radna grupa "Konvent" koju su inili
opunomoenici predsjednika svih drava i vlada, neki lanovi Eu-parlamenta, delegati
nacionalnih parlamenata i jedan lan Eu-komisije, pod predsjedanjem biveg njemakog
predsjednika Herzoga. Povelja predstavlja katalog temeljnih prava po uzoru na EKLJP, ali
pod utjecajem nacionalnih ustavnih tradicija. Vrijedi za tijela i ureenje Unije kao i provedbu
europskog prava putem drava-lanica. Sadraj; I.poglavlje dostojanstvo ovjeka, II. osobne
slobode i posebna prava, III. postupovna prava, zabrana diskriminacije, IV. socijalno pravo, V.
graanska prava, VI. pravosudna prava.
Povelja nije ugovor, pa ne obvezuje neposredno, no ipak je znaajno doprinijela
formiranju nekih nepisanih standarda temeljnih prava, posebno u radu Eu-suda pri daljnjem
razvoju prava Zajednice.
2. to obuhvaa sekundarno pravo Zajednice?
Obuhvaa pravne akte (uredbe temeljne i provedbene, smjernice, odluke, preporuke
i miljenja) tijela Zajednice koje ona donose na temelju ugovora zajednica ili na temelju
ovlatenja koje im je dodijeljeno nekim drugim pravnim aktom (npr. Vijee daje Komisiji
ovlatenje za donoenje provedbenih propisa). Inae, Vijee je dugo vremena bilo glavni
zakonodavac za donoenje uredbi i smjernica, no danas i Eu-parlament ima znaajan udio u
stvaranju prava.
Objasnite koja je vanost uredbi.
Uredba se moe usporediti sa zakonom u nacionalnom pravu. Karakterizira je opa
valjanost i obveznost svih njenih dijelova. Ona vrijedi neposredno u svim dravama
lanicama, tj. proizvodi za pojedince "izravan" uinak. Uredbe se moraju obrazloiti i objaviti
u slubenom listu zajednica. Komisija uglavnom donosi provedbene uredbe koje se izdaju na
osnovi "temeljnih uredbi" (ovlatenjem Vijea). U Montana-uniji uredbama odgovaraju
odluke.
30
31
32
33
34
35
36
toga zahtjeva donosi u obliku odluke o prekidu postupka. Arbitrae ne mogu podnositi takav
zahtjev. Kada su u pitanju propisi koji se odnose na vize, azil, imigracijske i druge politike
koje utjeu na slobodu kretanja osoba, zahtjev mogu podnijeti samo sudovi najvie instance,
kao i sudovi protiv ijih se odluka vie ne mogu ulagati pravni lijekovi.
Eu-sud odluuje neposredno samo o tumaenju odnosno valjanosti prava Zajednice, a
onda nacionalni sud treba izvesti zakljuak je li nacionalno pravo spojivo s pravom Zajednice.
Prema praksi Eu-suda, i niestupanjski sudovi su duni pokrenuti ovaj postupak ako ele
izbjei primjenu nekog pr. akta Zajednice koji je bitan za donoenje odluke u sporu, a prema
njihovom shvaanju je nevaljan, tj. nije u skladu s nadreenim pravom Zajednice. Eu-sud tu
ima sudbeni monopol da se izjasni o valjanosti sekundarnog prava Zajednice.
7. Koja je glavna svrha postupka o prethodnom pitanju?
Glavna svrha je osigurati da se pravo Zajednice primjenjuje jedinstveno od strane
nacionalnih sudova drava lanica. To je vano kada se postavi pitanje valjanosti radnji koje
poduzima Zajednica. Razlike u shvaanju koje postoje izmeu nacionalnih sudova razdvojile
bi jedinstveni pr. sustav i time dovele u pitanje pravnu sigurnost. Osim toga, zahtjevi za
odluivanje o prethodnom pitanju, kao i tube za utvrivanje nitavosti, predstavljaju i
instrumente kontrole zakonitosti akata tijela Zajednice (naelo koherentnosti sustava pravne
zatite).
8. Da li je nacionalni sud ovlaten donijeti privremenu mjeru?
Kada je sporno tumaenje prava Zajednice, nacionali sud podnosi zahtjev za
donoenje odluke o prethodnom pitanju, ali istodobno moe, na temelju vlastite interpretacije
primjenjivog prava donijeti odluku o privremenoj mjeri tada se s donoenjom odluke o
glavnoj stvari moe priekati dok Eu-sud ne donese odluku o prethodnom pitanju. Ako sudac
ozbiljno sumnja u zakonitost i valjanost sekundarnog prava Zajednice, primijenit e
nadreeno pravo Zajednice nautrb provedbenih pr. akata tijela Zajednice, a u interesu
uinkovite pr. zatite.
Ipak, nacionalni sud moe odluiti o privremenoj mjeri, ali pod odreenim
pretpostavkama da se radi o postupku koji ne trpi odgodu, a podnositelju zahtjeva prijeti
nastanak teke i nepopravljive tete, te uz primjerenu zatitu interesa Zajednice. Uglavnom,
ako se izuzme iz primjene neki upravni akt drave koji se temelji na pravu Zajednice, ili se
donese odluka o privremenoj mjeri, tada sudac drave-lanice mora podnijeti zahtjev Eu-sudu
o pitanju valjanosti tog "suspendiranog" pr. akta.
9. Kakav je uinak odluke donesene o prethodnom pitanju koju donese Europski sud?
Takve odluke u pravilu neposredno obvezuju samo sud koji je podnio zahtjev i sve
ostale sudove koji odluuju o nastavku postupka, osim presuda u kojima se openito utvruje
nevaljanost sekundarnog prava Zajednice (takvi pr. akti se onda tretiraju kao nevaljani). Ope
obvezujui uinak imaju i presude koje daju tumaenje nekog propisa.
10. Objasnite tubu za naknadu tete.
Tuba za naknadu tete predstavlja samostalno pravno sredstvo, a svrha joj je
ispravljanje nepravde nanesene uredbom, pogotovo stoga to je primarna pr. zatita putem
tubi za utvrene nitavosti bitno ograniena jer se treba ispuniti uvjet neposrednog i
pojedinanog uinka. Da bi tubeni zahtjev za tete to su ih sudionici na tritu pretrpjeli
zbog neke uredbe koja ima gospodarsko-politiki znaaj bio osnovan, nije dovoljna puka
nevaljanost uredbe, ve treba doi do "oiglednog i bitnog" prekoraenja zakonodavnih
37
ovlatenja uslijed ega se neki pravom zatieni interes nedovoljno titi u odnosu na tono
odreenu skupinu sudionika na tritu.
11. PRAVO ZAJEDNICE I NACIONALNO PRAVO
1. Navedite naela na kojima Europski sud temelji svoje shvaanje o nadreenosti prava
Zajednice (sluaj Costa / E.N.E.L., br. 6/64)!
Prema shvaanju Eu-suda, pravo Zajednice je neogranieno nadreeno nacionalnom
pravu, a to vrijedi i za ustavno pravo. Temelji ovog shvaanja navedeni su u presudi Suda u
predmetu "Costa", a to su slijedea naela:
f. ustrojstvo samostalnog pravnog poretka temeljem Ugovora o EZ
g. ograniavanje suvereniteta drava-lanica putem prijenosa suverenih ovlasti na
Zajednicu
h. naelo vjernosti ugovoru
i. naelo zabrane diskriminacije
j. naelo argumentum a contrario, vezano za posebna ugovorna ovlatenja za
poduzimanje jednostranih mjera
k. naelo neposrednog uinka uredbe u svakoj od drava lanica.
2. Objasnite stajalite Europskog suda o nadreenosti prava Zajednice iz presude
Simmenthal II, br. 106/77!
U tom sluaju, talijanski ustavni sud je pridrao sebi pravo da odluuje o tome da li e
se nacionalno pravo izuzeti od primjene zbog povrede prava Zajednice. No, Europski sud je
zahtijevao neogranienu primjenu prava Zajednice bez obzira na postojee nacionalno pravo
suprotnog sadraja. Pritom je istakao da odredbe ugovora i mjere koje se neposredno
primjenjuju samim stupanjem na snagu stavljaju izvan snage bilo koju odredbu nacionalnog
prava koja je suprotnog sadraja, osim toga, postaju sastavnim dijelom pr. poretka dravalanica i primjenjuju se prije drugih propisa, te sprijeavaju donoenje novih nacionalni
propisa koji bi bili nespojivi s propisima prava Zajednice.
Proizlazi da svaki nacionalni sudac, u okviru svoje nadlenosti, mora primjenjivati
pravo Zajednice u cijelosti, te ako je potrebno mora staviti izvan snage svaku sadrajno
suprotnu odredbu nacionalnog prava; nije potrebno ekati njeno stavljanje izvan snage.
3. Objasnite stajalite Europskog suda o nadreenosti prava Zajednice na sluajevima
nacionalnih upravnih akata!
Kad je u pitanju oblikovanje ustavnopravnih koncepata, drave-lanice imaju odreen
stupanj autonomije. No, nadreenost prava Zajednice zahvaa u odreenim sluajevima i
konane upravne akte, ako su doneseni prije nego je odnosna drava pristupila EU (ne smiju
se primijeniti neke zabrane protivne slobodi obavljanja usluga, koje su bile uvedene
upravnom odlukom prije pristupanja u EU, i u meuvremenu postale konane).
4. Na koji nain nacionalni sudovi moraju osigurati uinkovitu primjenu prava Zajednice?
Nacionalni sudac treba omoguiti uinkovitu pravnu zatitu u sluaju da je nacionalno
pravo protivno pravu Zajednice. Djelotvorno sredstvo je osiguranje privremene pravne
zatite, posebno u sluaju neprimjene nekog nacionalnog zakona protivnog pravu Zajednice
(naelo lojalnog postupanja).
38
39
40
daljnji prijenos suverenih ovlasti na Zajednicu uzima od njemakog parlamenta tako vane
ovlasti da se nanosi teta tom nepovredivom podruju demokratskih naela. Ustavni sud
navodi kako je dravama potrebno da imaju vlastito djelatno polje, unutar kojeg e svaki
narod razvijati i izraavati svoju politiku volju u postupku ustanovljenog politikog
odluivanja kojem je on dao legitimitet.
14. Objasnite garanciju neizmjenjivosti (vjenosti) iz Ustava SRNJ!
Garancija vjenosti iz njemakog Ustava uvruje krajnju odgovornost dravnog
tijela za neka temeljna, strukturna naela ustavnopravnog poretka. Konkretno, to znai da
zakonodavac koji pristupa izmjeni Ustava ne moe disponirati odreenim naelima
njemakog dravnog poretka, te ih ne smije dirati na nain da Njemaka izgubi svoju
dravnost, a time i svoju ulogu jamca za ta naela. To bi znailo da je potreban jedan
sveeuropski ustavni poredak koji bi osiguravao standarde barem usporedive sa njemakom
garancijom vjenosti, te jednako kategorinu zatitu tih standarda od kasnijih izmjena.
15. Da li je mogue ispitivati ustavnost akata Zajednice pred nacionalnim sudovima?
Pravni akti tijela Zajednice mogu se ispitivati pred ustavnim sudom u vie razliitih
postupaka. Naelno, mogu se podvrgavati sustavu konkretne normativne kontrole kako bi se
utvrdila ustavnost nekog propisa (prema odluci njemakog Ustavnog suda). Ako Ustavni sud
donese odluku o neustavnosti, to znai da pravni akt EZ ne moe na unutarnjem planu
proizvoditi nikakav pravni uinak. Iz kuta gledanja EZ, to je povreda naela nadreenosti
prava Zajednice i omalovaavanje pravosudnog monopola Eu-suda koji je jedini ovlaten
otkloniti primjenu nekog propisa europskog prava.
16. U emu je znaaj presude Solange II Ustavnog suda SRNJ?
U toj presudi se Ustavni sud SRNJ se odrekao preispitivanja spojivosti sekundarnog
prava Zajednice s temeljnim pravima; "Dok god Zajednica, a posebno sudska praksa Eu-suda
prua opu i uinkovitu zatitu temeljnih prava u odnosu na akte suverene vlasti Zajednice, a
ta zatita zadovoljava kriterije minimalne zatite temeljnih prava propisane Ustavom SRNJ."
Ustavni sud nee vie uzimati u svoju nadlenost predmete u kojima bi odluivao o
ustavnosti sekundarnog prava Zajednice. Pritom se nije odrekao te nadlenosti, ve je samo ne
vri do daljnjeg, pod uvjetom da postoji primjerena pravna zatita temeljnih prava u Zajednici
("solange""dokle god"). Prema ranijoj sudskoj praksi Saveznog ustavnog suda usvojena se
alba nije mogla neposredno podnijeti protiv akta supranacionalne vlasti, jer se ne radi o aktu
njemake javne vlasti.
Znai, "solange-pridraj" se aktualizira ako u Zajednici doe do dramatinog pada
nivoa zatite temeljnih prava.
17. Kakvo je stajalite zauzeo Europski parlament u pogledu nacionalnih odluka koje se
odnose na pravo Zajednice?
Eu-parlament je zahtijevao da Eu-sud ima monopol pravnoobvezujueg tumaenja
prava Zajednice pred nacionalnim sudovima. Time se distancirao od sudske prakse Ustavnog
suda o moguem preispitivanju akata tijela Zajednice.
41
42
43
44
45
Koncept zajednikog trita uzdie EZ iznad jednostavne carinske unije, a ona se pak
razlikuje od zone slobodne trgovine radi primjene zajednike carinske tarife u razmjeni sa
zemljama izvan Unije. Konstitutivni elementi gospodarske zajednice su: slobodni promet
roba, osoba, usluga i kapitala, sveobuhvatni poredak trinog natjecanja koji sprijeava da
dogaaje na tritu ometa utjecaj javne vlasti i privatnih poduzea, te pozajednienje
pojedinih politikih podruja. Ekonomskom i monetarnom unijom dosegnut je visok stupanj
integracije, svojstven dravnom poretku. Karakteristike zajednikog trita su trinogospodarska naela, koja su pak u pojedinim podrujima potisnuta intervencionistikim
mehanizmima (odreivanje proizvodnih kvota, trina pravila u poljoprivredi).
3. Objasnite razliku u shvaanjima izmeu pojmova zajedniko trite i unutarnje trite!
Unutarnje trite obuhvaa podruje bez unutarnjih granica u kome se, sukladno
odredbama UEZ-a, osigurava slobodan promet roba, osoba, usluga i kapitala.
Zajedniko trite jest uklanjanje zapreka trgovini izmeu drava-lanica.
Po nekim miljenjima zajedniko trite se shvaa kao uvod u unutarnje trite, a
drugi obratno smatraju da je zajedniko trite jedan iri pojam. Po tome zajedniko trite
treba prihvatiti, osim sloboda kretanja, jo i pozajednienje sektorskih politika (agrarna
politika, politika zatite okolia, zajednika trgovinska politika, itd.), te time prikazati vii
stupanj integracije. Eu-sud smatra da je jamstvo uinkovitog trinog natjecanja pretpostavka
jedinstvenog trita.
4. Na koji je nain definirano unutarnje trite u UEZ?
"Podruje bez unutarnjih granica u kome se, sukladno odredbama ugovora o EZ,
osigurava slobodan promet roba, osoba, usluga i kapitala."
5. Koji su najznaajniji akti koji su utjecali na uspostavu unutarnjeg trita?
Koncept unutarnjeg trita je 1985.g. razvila Komisija u svojoj "Bijeloj knjizi o
dovrenju unutarnjeg trita", i to radi ukidanja postojeih ogranienja na zajednikom tritu.
"Jedinstveni europski akt" iz 1986.g. je to uspostavljanje unutarnjeg trita postavio na visoko
mjesto meu ciljevima Ugovora te odredio rok do 31.12.1992.g. za njegovo uspostavljanje.
6. Koji su najvaniji instrumenti uspostava unutarnjeg trita?
Kod uspostave unutarnjeg trita sredinji zadatak je uklanjanje zapreka koje izrastaju
iz razliitosti nacionalnih pravnih ureenja. Tom cilju slui olakavanje pravnog
ujednaavanja, te meusobno priznavanje nacionalnih standarda (koji se odnose na proizvode
i kvalifikacije).
Ugovor iz Maastrichta je predvidio djelomino pozajednienje migracijske politike. Po
njemu je Vijee moglo pomou propisa o vizama regulirati ulazak dravljana treih zemalja.
Ugovor iz Amsterdama je prenio podruja reguliranja kretanja osoba i migracijske
politike iz treeg stupa EU u okvire EZ; nadlenost za reguliranje slobodnog kretanja osoba,
prava azila kao i useljavanja i boravka dravljana treih zemalja. Tako Vijee moe donositi
odredbe radi ukidanja kontrola osoba prilikom prelaska unutarnjih granica, kao i propise o
vizama za dravljane treih zemalja. Osim toga, dobilo je i nadlenost za reguliranje vanih
pitanja prava azila i prava o izbjeglicama kao i politici useljavanja.
46
47
moi privatnih udruga. Tako je npr. Eu-sud odbacio propise nekih sportskih saveza koji
oteavaju prekogranini mobilitet sportaa. Tako se smjer zatite iri i na privatne osobe.
Takoer, protivno slobodi prometa robe moe biti i nastojanje privatnih poduzetnika
da se raznim ugovorima ili iskoritavanjem zatite industrijskog vlasnitva postigne izolacija
nacionalnih trita (npr. ugovori o zabrani uvoza ili uporaba zatite ind. vlasnitva kao
smetnje uvozu roba). No, tu se vie radi o suprotnosti izmeu slobodnog prometa roba i
odreenog zakonodavstva ili primjene prava u dravai-lanici; ukoliko podupire takvu trinu
izolaciju. Novija sudska praksa Eu-suda, u tom pogledu, utvruje obvezu draava-lanica na
pruanje zatite; da bi se sprijeilo ugroavanje slobode prometa od strane privatnih osoba.
16. SLOBODAN PROMET ROBA
1. Kojim se zabranama postie sloboda kretanja robe?
1.
zabrana ubiranja uvoznih i izvoznih carina ili davanja s istim
uinkom za promet roba unutar Zajednice
2.
posebna zabrana porezne diskriminacije
3.
zabrana koliinskih ogranienja i mjera s istim uinkom
2. Navedite karakteristike carinske unije izmeu drava EZ!
Prema Ugovoru o EZ, carinska unija ini temelj Zajednice, a protee se na cjelokupnu
razmjenu roba. Ukljuuje zabranu ubiranja uvoznih i izvoznih carina ili davanja s istim
uinkom za promet roba unutar Zajednice. No, njeno konstitutivno obiljeje je uvoenje
zajednike carinske tarife prema treim dravama.
3. U emu je znaaj zabrane koliinskih ogranienja i mjera s jednakim uinkom za
unutarnje trite?
Kolikinska uvozna ogranienja takoer ine bitnu trgovinsku zapreku, stoga njihova
zabrana, uz ukidanje carina, ini bit slobodnog prometa roba. No, uz takva koliinska
ogranienja postoji jo itav niz mjera s jednakim takvim uinkom, kao to su razne otvorene
ili prikrivene diskriminacije kojima drave sprjeavaju uvoz robe radi zatite domae trgovine
(protekcionistike mjere). Tako je npr. njemako pravo, pod izlikom zatite potroaa,
odredilo standarde istoe piva, to je onemoguilo uvoz piva iz drugih drava ako ono ne
odgovara tom propisanom standardu.
4. Objasnite znaaj presude Dassonville, br. 8/74!
U sluaju Dassonville radilo se o postupku pred belgijskim sudom protiv trgovaca koji
su kupili kotski whisky u Francuskoj i uvezli ga u Belgiju. Prigovoreno im je da nisu imali
potvrdu o podrijetlu britanske carinske uprave, ime su prekrili belgijske propise. Eu-sud je
takvu mjeru kvalificirao kao mjeru s istim uinkom koja je suprotna Ugovoru o EZ.
U toj presudi je Eu-sud definirao "mjeru s istim uinkom" kao: "svaki trgovinski
propis drava-lanica, koji moe, neposredno ili posredno, stvarno ili potencijalno sprijeiti
trgovinu unutar Zajednice." Takakv propis se smatra mjerom s istim uinkom kao i koliinsko
ogranienje". Formula Dassonville najprije obuhvaa svaku diskriminaciju uvezenih roba u
odnosu na domae trite. Njen osobit znaaj je u tome to obuhvaa i nediskriminirajua
ogranienja trgovakog prometa, koja na jednak nain pogaaju tuzemnu i inozemnu robu.
48
5. Navedite tumaenje pojma mjere s jednakim uinkom iz presude Dassonville, br. 8/74!
1. Kao mjera s jednakim uinkom smatra se prvenstveno svaka diskriminacija
uvezenih roba u odnosu na domae proizvode. To vijedi i za prikrivenu diskriminaciju koja se
skriva iza formalne jednakosti postupanja. Npr. jedan britanski propis odreuje da svo
mlijeko na britanskom tritu mora biti pakirano i sterilizirano u tuzemnoj mljekari koja ima
dozvolu za rad. Eu-sud je odluio da je takav propis izjednaen s potpunom zabranom uvoza
stranog homogeniziranog mlijeka.
2. U mjere istog uinka spadaju ne samo pravna ogranienja, ve i druge dravne
mjere koje predstavljaju ogranienje trgovine. Npr. Eu-sud je tu ubrojio reklamne kampanje
koje potiu prodaju domaih proizvoda.
3. Prema Ugovoru o EZ, drave-lanice imaju obvezu suprotstaviti se spreavanju
prekograninog prometa roba od strane privatnih osoba. Tako je Eu-sud to istaknuo u
sluaju kada su francuska tijela vlasti ostala pasivna pri nasilnim prosvjedima franc.
poljoprivrednika protiv uvoza voa i povra iz dr. drava-lanica. Francuska je time
povrijedila svoju obvezu zatite slobodnog prometa roba.
6. Koje su etiri kljune presude u tumaenju pojma mjere s jednakim uinkom?
o presuda Abfallimport
- koja se odnosi na prekogranini transport otpada, ak i ako se
on ne moe sigurno ponovo iskoristiti
o presuda Dassonville
- u kojoj je prigovaranje trgovcima koji su uvezli kotski whisky
iz Francuske u Belgiju bez da su imali potvrdu o podrijetlu
britanske carinske uprave, Europski sud kvalificirao kao mjere s
istim uinkom kao i koliinsko ogranienje
o presuda Buy Irish
- u kojoj je reklamna kampanja to ju potie drava da se kupuje
domaa roba, kvalificirana kao mjera s istim uinkom
o presuda Commission vs. Frankretich
- povodom koje je Komisija kaznila proputanje francuskih tijela
vlasti pri nasilnim prosvjedima francuskih poljoprivrednika
protiv uvoza voa i povra iz panjolske i drugih drava lanica
7. Tko sve moe biti autorom zabranjenih koliinskih ogranienja i mjera s jednakim
uinkom?
Prvenstveno, zakonodavci; donoenjem raznih trgovinskih propisa koji mogu,
posredno ili neposredno, sprijeiti slobodni promet roba (npr. njemaki propis o istoi piva,
kao i britanski propis o mlijeku).
To moe biti sudska vlast, kada koi promet robe odreenim formalnostima, poput
belgijskog suda u sluaju Dassonville koji je prigovarao trgovcima koji su uvezli kotski
whisky iz Francuske u Belgiju bez da su imali potvrdu o podrijetlu britanske carinske uprave.
Nadalje, to mogu biti mediji koji putem reklamne kampanje to je potie drava potiu
da se kupuju domai proizvodi.
Takoer, to mogu biti izvrna tijela vlasti kada proputanjem obavljanja svoje dunosti
ne sprjeavaju nedoputeno koenje prometa robom, kao to je to bio sluaj kada francuska
tijela vlasti nisu primjereno djelovala pri nasilnim prosvjedima francuskih poljoprivrednika
koji su se bunili protiv uvoza voa i povra iz panjolske i drugih drava lanica.
49
Autori mogu biti i privatne osobe (npr. nastojanje privatnih poduzetnika da putem
ugovora o zabrani uvoza ili iskoritavanjem zatite industrijskog vlasnitva postignu izolaciju
nac. trita), no i tu je opet odgovorna drava jer je ona duna sprijeiti takvo ugroavanje
slobodnog prometa roba od strane privatnih osoba.
8. U emu je znaaj presude Keck, br. C-267/91 i C-268/91?
U tom predmetu Europski sud je uveo opu iznimku od zabrane koliinskih
ogranienja i mjera sa istim uinkom prema formuli Dassonville. Iznimka vrijedi za
nediskriminirajua ogranienja prodaje, koja nisu usmjerena na to da utjeu na prekogranini
promet roba. Radilo se o francuskoj zabrani daljnjeg otuenja roba po cijeni nioj od kupovne
cijene.
8. Koje se nacionalne mjere prema presudi Keck, br. C-267/91 i C-268/91 nikada nee
smatrati mjerama s jednakim uinkom?
Eu-sud je tu istaknuo da se nee smatrati da nacionalni propisi koji zabranjuju
odreene naine trgovanja, ometaju trgovinu unutar Zajednice, dokle god se primjenjuju na
sve sudionike koji trguju na tuzemnom tritu i dokle god ti propisi na isti nain utjeu i na
prodaju domaih proizvoda i iz drugih drava-lanica. Znai, formula "Keck" predstavlja
iznimku od slobode prometa roba koja se moe proiriti i na druge trine slobode dakle,
openito dravne mjere koje ne diskriminiraju ni izravno (po osnovi dravljanstva), ni
neizravno (po porijeklu gospodarskih dobara), ne treba odmjeravati po trinim slobodama,
ako one ne utjeu na prekogranini promet roba, osoba, usluga i kapitala. To je ustvari
promicanje naela supsidijarnosti na razini sudske prakse.
9.
50
meu nacionalnim propisima, moraju se uzeti u obzir ukoliko su te odredbe potrebne radi
opravdanja nunih zahtjeva, osobito zahtjeva uinkovite porezne kkontrole, zatite javnog
zdravlja, potenog trgovinskog prometa i zatite potroaa. Tako se u ovom sluaju Njemaka
pozvala na zatitu javnog zdravlja (zbog opasnosti od navikavanja kod pia s niskim
postotkom alkohola), te na zatitu potroaa od nelojalne konkurencije, no ni jedan razlog nije
bio uvjerljiv za Eu-sud. Unutarnje zapreke priznate od Eu-suda odnose se samo na mjere koje
se pokau kao razmjerne.
12. Navedite opa naela koja se primjenjuju na opravdanja iz l. 30. UEZ i objasnite!
l.30. Ugovora o Ez navodi iznimke kojima se mogu opravdati ogranienja trgovine
unutar Zajednice. Pritom vrijedi strogo ispitivanje razmjernosti i postojanje opeg interesa.
Takoer, ogranienja ne smiju biti sredstvo za ostvarenje samovoljne diskriminacije ili se
zloupotrebljavati radi prikrivenog ograniavanja trgovine.
Ta naela je potrebno potivati kako zatita tradicionalnih marketinkih praksi u
unutarnjem tritu, stvorena najprije bez namjere diskriminiranja, ne bi prerasla u privilegij
pri trinom natjecanju.
13. Objasnite provjeru razmjernosti izmeu nacionalne mjere i cilja koji se eli ostvariti l.
30. UEZ ili nunim zahtjevom.
Provjera razmjernosti nacionalnih mjera usmjerena je na utvrivanje da li su te mjere
primjerene za ostvarivanje tog cilja, odnosno da li se taj isti cilj mogao ostvariti blaim
sredstvima. Kod provjere Eu-sud sve vie uzima u obzir jamstva EKLJP. Tako, npr. zahtjevi o
sadraju tiskovnih proizvoda moraju biti sukladni zatiti raznovrsnosti medija koja jami
slobodu miljenja prema EKLJP.
14. Objasnite zatitu intelektualnog, industrijskog i trgovakog vlasnitva iz l. 30. UEZ!
Iznimka od l. 30. UEZ-a. Tu osobito ulaze patentno pravo, pravo iga i autorsko
pravo. Osnivaju za ovlatenika (vlasnika ili primatelja licence) iskljuiva prava u pogledu
trinog plasiranja intelektualnih ostvarenja. Vezivanje tih prava na nematerijalnim dobrima s
podrujem odreene drave moe voditi znatnim ogranienjima slobodnog prometa roba;
osobito kad se ovlatenik pozivom na svoje iskljuivo pravo trinog plasiranja usprotivi
uvozu proizvoda iz druge drave, u kojoj je proizvod ranije stavljen u promet (tzv.
"reimporti"). Postoji opasnost da se zatita industrijskog vlasnitva ili drugih prava
intelektualnog vlasnitva uporabe na nain koji vodi izolaciji trita. Problem nastaje kod
razlike u cijenama unutar EZ; kada trgovci u zemlji podrijetla prodaju po vioj cijeni proizvod
od cijene u drugoj dravi. Prema sudskoj praksi EU-suda, zatita prava industrijskog
vlasnitva ne smije sluiti spreavanju uvoza proizvoda unutar EZ stavljenih na trite.
Zato, ukoliko imatelj patenta stavi zatieni proizvod u promet u jednoj lanici, u
kojoj za to ne postoji zakonska zatita patenta, on ne smije zabraniti reimport pozivom na
svoje patentno pravo (sluaj Merck).
Ako neki proizvod, koji je u jednoj dravi predmet autorskog prava, u drugoj stavi u
promet vlasnik autorskog prava, ili to bude uz njegovo odobrenje, onda on vie ne moe
sprijeiti uvoz proizvoda. Ako je neko glazbeno djelo autorskopravno zatieno, onda licenca
za trino plasiranje u zemlji porijekla istovremeno pokriva daljnje trino plasiranje unutar
Zajednice. Uz to je vezan sluaj GEMA (drutvo za glazbena izvoaka prava i mehanika
prava umnoavanja); GEMA je dala nekom proizvoau gramofonskih ploa i glazbenih
kazeta licencu za inozemsto EZ-a, ali ne i za SR Njemaku (gdje su pristojbe za licencu
utvrene u viem iznosu). Nakon to je inozemni primatelj licence iskoritavanjem razlike u
cijenama uvezao nosae zvuka u Njemaku, GEMA je traila naknadu tete u visini razlike
izmeu pristojbe za licencu u inozemstvu i vie tuzemne pristojbe. EU-sud je naglasio
51
ako bi slijedila opravdani cilj priznat od Zajednice, te ako bi bila opravdana nunim razlozima
opeg interesa. Znai, sloboda kretanja radnika razvija se prema jednoj sveobuhvatnoj zabrani
ogranienja.
3. Objasnite neposredan uinak slobode kretanja radnika!
Neposredan uinak slobode kretanja radnika oituje se u tome to odreena
ogranienja slobodnog kretanja koja propisuju privatne osobe, osobito sportski savezi,
podlijeu strogom opravdanju pred Europskim sudom i imaju uinak prema treima, kad su
u pitanju propisi udruga. Novija sudska praksa je taj neposredni uinak radikalno proirila, tj.
protegnula i na pretpostavke za zapoljavanje koje postavljaju privatni poslodavci. Znai,
zabrana diskriminacije na temelju dravljanstva vrijedi i za privatne osobe (neposredno).
4. Koja su ogranienja i iznimke predviene slobodom kretanja radnika?
Ogranienja slobode kretanja doputena su samo radi javnog poretka, sigurnosti i
zdravlja. Naime, postoje smjernice koje dravama doputaju posebne propise za ulazak i
boravak stranaca, ako je to opravdano tim razlozima. No, mjere zabrane ulaska ili
protjerivanja mogu se izrei samo zbog tekih razloga vezanih uz osobno ponaanje
pojedinca.
Iznimka od slobode kretanja vrijedi za zaposlenje u javnoj upravi. Time se osigurava
poseban odnos lojalnosti, pa je dravljanstvo pretpostavka za zatitu nekih dravnih funkcija.
No, to se ne odnosi na javne slube poput eljeznice, zdravstva, kolstva i sl., ve na
sudjelovanje u obnaanju suverenih ovlasti ili obavljanje takvih zadaa koje su usmjerene na
zatitu opih interesa drave ili drugih javnih tijela.
5. Objasnite ulogu sekundarnog prava za slobodu kretanja radnika!
Postoji itav niz propisa sekundarnog prava o pravnom poloaju radnika migranata i
lanova njihove obitelji.
1. Uredba EEZ-a o slobodi kretanja radnika unutar Zajednice polazi od naela jednakog
postupanja pri pristupu na trite rada i obavljanju zanimanja. Konkretizira zabranu
diskriminacije u pogledu uvjeta zapoljavanja i rada, u pogledu naknade za rad, otkaza,
ponovnog zapoljavanja itd. Radnicima iz drugih drava-lanica moraju se osigurati i jednake
socijalne i porezne olakice kao i domaim radnicima. Diskriminirajui porpisi o tome su
nitavi. Takoer, strani radnici ne smiju biti diskriminirani u pravu na pripadnost sindikatima i
ostvarenju sindikalnih prava. Najblii lanovi obitelji smiju stanovati kod radnika, a brani
drug i djeca (uzdravana) imaju pravo obavljanja samostalne ili nesamostalne djelatnosti (ak
i ako brani drugovi ive odvojeno). Djeca radnika imaju pravo na obrazovanje, a iz toga
moe proizai i pravo na dravne poticaje za obrazovanje.
2. Smjernica EEZ-a o pravu kretanja i boravka radnika migranta i lanova njihovih
obitelji
3. Uredba EEZ-a o pravu ostanka radnika migranata i lanova njihovih obitelji nakon
prestanka zaposlenja
4. Uredba EEZ-a o primjeni sustava socijalne sigurnosti radnika i njihovih obitelji nakon
prestanka zaposlenja
5. Uredba EEZ-a o primjeni sustava socijalne sigurnosti radnika i njihovih obitelji koji
se useljavaju i iseljavaju unutar Zajednice ( Naime, prema Ugovoru o EZ, predvieno je
zbrajanje ukupnog staa prema razliitim nacionalnim propisima o steenim pravima na
53
naknade, a to omoguuje i zbrajanje perioda iz prava socijalnog osiguranja koje je neki radnik
ostvario u razliitim dravama-lanicama ).
6. to je sadraj slobode na poslovni nastan?
Sloboda obavljanja poduzetnike djelatnosti i sloboda izbora sjedita poduzetnika.
Znai, poduzetnici iz drugih drava-lanica mogu obavljati samostalne djelatnosti, te osnivati
i upravljati poduzeima prema odredbama koje vrijede i za domae dravljane (UEZ). Eu-sud
taj pojam tumai u irokom smislu, a od slobode pruanja usluga ga razlikuje obiljeje
kontinuiteta.
Danas se ova sloboda ne sastoji samo u zabrani diskriminacije ve se, putem sudske
prakse, razvila u opu zabranu ogranienja. Tako su zabranjeni i neki formalno
nediskriminirajui standardi, ali koji ugroavaju njeno ostvarenje (npr. nedoputeno je
odvjetniku zabraniti osnivanje podrunice u nekoj drugoj dravi, jer obzirom na moderne
komunikacijske mogunosti, tu vie nema opravdane prepreke slobode poslovnog nastana).
Uglavnom, kao i kod drugih trinih sloboda, ogranienja ne smiju biti diskriinirajua, moraju
biti opravdana "nunim razlogom" od opeg interesa, biti prikladna za ostvarenje cilja i biti za
to neophodna.
7. U emu je znaaj presude Daily Mail?
U tome to je njome Eu-sud potvrdio da sloboda poslovnog nastana ne sadri ope
pravo nekog drutva koje je osnovano u jednoj dravi-lanici, da premjesti sjedite svoje
uprave bez prestanka dosadanjeg statusa drutva i bez da ispuni druga ogranienja koja
proizlaze prema pravu drave osnivanja.
Konkretno se radilo od jednom britanskom drutvu sa sjeditem u Londonu koje je
htjelo bez prethodne legitimacije svoje sjedite premjestiti u Nizozemsku, da bi izbjeglo
oporezivanje porasta vrijednosti imovine drutva u Britaniji. Prema engleskom pravu za takvu
promjenu sjedita je bila potrebna dozvola, koju je Ministarstvo financija uskratilo. Eu-sud je
tad odluio da sloboda poslovnog nastana ne jami zatitu od obveza koje proizlaze iz prava
drutava, kako je to trailo d.d. "Daily mail". No, doputena je strategija poduzea da u nekoj
dravi s povoljnim pretpostavkama za osnivanje tamo osnuje drutvo kapitala i ima sjedite,
ali svoje itavo poslovanje razvija preko podrunice u nekoj drugoj dravi.
8. Koje su zapreke i iznimke predviene slobodom na poslovni nastan?
Iznimka od slobode poslovnog nastana su djelatnosti u vrenju suverenih ovlasti, a
Eu-sud ograniava ovu iznimku na "neposredno i specifino sudjelovanje u vrenju javne
vlasti" (npr. tu se ne ubraja djelatnost odvjetnika). Takoer su mogua ogranienja iz razloga
javnog poretka, sigurnosti i zdravlja (kao i kod slobode kretanja radnika).
9. Objasnite ulogu sekundarnog prava za slobodu na poslovni nastan!
Sekundarno pravo ovdje obuhvaa niz mjera za ujednaavanje pravnih propisa dravalanica, pogotovo za harmonizaciju prava drutava. Tako su donesene smjernice o
meusobnom priznavanju dokaza o osposobljenosti, harmonizacijske smjernice za
zapoljavanje i obavljanje samostalnih djelatnosti, Smjernica o sustavu osiguranja investicija i
dr.
54
55
princip drave sjedita (drava u kojoj TV-prikaziva ima svoju glavnu upravu i gdje donosi
odluku o ponudi programa).
19. SLOBODA KRETANJA KAPITALA I PLAANJA
1. U emu se sastoji sloboda kretanja kapitala?
Odnosi se na prekogranini transfer kapitala u novcu i stvarima, prvenstveno sa
svrhom ulaganja i investiranja. Pritom je najznaajnija Smjernica EEZ-a koja obvezuje
drave-lanice na uklanjanje ogranienja kretanja kapitala izmeu stanovnika drava-lanica.
Takva ogranienja su doputena samo da bi se sprijeili prekraji protiv pravnih propisa
drava, te da bi se postupkom prijavljivanja dobile administrativne ili statistike informacije,
radi poreznog prava ili prava nadzora nad bankama. Ova smjernica ostvaruje neposredan
uinak.
2. U emu se sastoji sloboda kretanja plaanja?
Sloboda kretanja plaanja ili tzv. "peta trina sloboda" je takoer zajamena
Ugovorom o EZ, a prvenstveno slui ouvanju slobodnog unutarnjeg trita kod pruanja
protuinidbi u vezi s prometom roba i prometom usluga.
20. PRAVNO UJEDNAAVANJE
1. Objasnite ujednaavanja propisa kao cilj UEZ!
Radi se o ujednaavanju unutardravnih pravnih propisa u mjeri koja je potrebna za
funkcioniranje zajednikog trita. Time se otklanja indirektno naruavanje trinog
natjecanja, kao to su razni uvjeti za gospodarsku djelatnost. Pravno ujednaavanje, tj.
harmonizacija ili koordinacija zakonskih i upravnih propisa moe ii do potpune prilagodbe,
tj. potpunog ujednaavanja nekog pr. podruja, ili samo do odreivanja nekih minimalnih
standarda.
2. U emu je razlika izmeu horizontalne i vertikalne harmonizacije?
Kod horizontalne harmonizacije odreuju se opi standardi (npr. za zatitu zdravlja
kod prehrambenih proizvoda), a kod vertikalne se donose detaljni propisi (npr. o proizvodnji
i sastavu nekih prehrambenih proizvoda).
3. Na koji nain UEZ omoguuje ostvarenje harmonizacije propisa?
To ini kroz sekundarno pravo ovlatenjem za donoenje smjernica za ujednaavanje
zakonskih i upravnih propisa drava-lanica koji izravno utjeu na uspostavu ili
funkcioniranje zajednikog trita. To ujednaavanje se olakava veinskim odluivanjem u
Vijeu umjesto jednoglasnosti. No, postoji mogunost da neka drava radi zatite vanih
interesa odstupi od mjere harmonizacije, mogue je i zadravanje stroih nacionalnih propisa
i sl., ali takvo pojedinano odstupanje uvijek podlijee provjeri Komisije. Ako Komisija u
roku od 6mj. ne donese odluku, smatra se da su stroi nacionalni standardi odobreni. Znai,
EZ ima opu nadlenost za harmonizaciju unutarnjeg trita, te posebne ovlasti pr.
ujednaavanja u okviru trinih sloboda. EZ provodi pr. ujednaavanje osobito dinamino na
podruju prava drutava, radnog prava, bankovnog i burzovnog prava, parva zatite
industrijskog valsnitva, te na podruju telekomunikacija, javne nabave i odgovornosti za
nedostatke proizvoda.
56
57
58
udjeli na tritu i uvjeti za pristup tritu. I nacionalno pravo moe sankcionirati takve
zlouporabe (kao nitavost sporazuma koji poivaju na zlouporabi, naknada tete i sl.),
zahtjevom za proputanje i pravom na naknadu tete.
Eu-sud je iz te zabrane izveo i obvezu poduzea s vladajuim poloajem da, pod
posebnim okolnostima, opskrbljuju poduzea koja se s njima trino natjeu. Naime, postoji
miljenje da ugovorno trino natjecanje uope nije mogue bez ponude odreenih inidbi
vladajuih poduzea na tritu (posebno kada se radi o opskrbi energijom i
telekomunikacijskim mreama). Tu je znatno utjecala jedna doktrina "essential facilities";
zagovara otvaranje odreenih ureaja ako su konkurenti o tome ovisni. No, takva prisilna
ponuda za sunatjecatelje znai i zahvat u poduzetniku slobodu, stoga je novija sudska praksa
istakla da se takav zahtjev tekmaca od vladajuih poduzea moe kretati u vrlo uskim
granicama, osim ako se ne radi o prirodnom monopolu ili o mreama vezanim na vodove
(struja i plin).
4. Objasnite nadlenost i upravni postupak u pogledu zatite trinog natjecanja!
Upravni postupak na razini Zajednice radi provedbe prava o kartelima reguliran je
Uredbom o kartelima. Za njega je nadlena Komisija, odnosno njezina generalna direkcija za
trino natjecanje. No postoji i supsidijarna nadlenost nacionalnih tijela vlasti, koja traje sve
dok Komisija ne pokrene upravni postupak. Jedino za odreivanje iznimki od zabrane kartela
iskljuivo je nadlena Komisija.
Ako po miljenju Komisije neki nain djelovanja poduzea nije sumnjiv, ona formalno
izjavljuje da nije ispunjeno obiljeje zabrane i donosi tzv. "negativni atest" koji pr. obvezuje
samo Komisiju. U praksi esto alje obine upravne dopise u kojima priopava da ne vidi
povoda da se umijea protiv prijavljenog sporazuma. Dok ne odlui, sudionici su vezani za
zabranu kartela, a samom prijavom Komisiji prestaje supsidijarna nadlenost nacionalnih
tijela. Ako Komisija utvrdi povredu odredbi o zabrani kartela ili zabranu zlouporabe
vladajueg poloaja, moe poduzeima naloiti obustavu takvog postupanja i kao sankciju
odrediti novane kazne (do milijun eura, a i vie do 10% godinjeg prometa poduzea), radi
ograniavanja trinog natjecanja.
Inae, u okviru tog upravnog postupka Komisija ima znatne istrane ovlasti moe od
nacion. vlada i tijela dr. uprave, te od poduzea zahtijevati obavijesti, neke provjere, vriti
neposredan uvid u poslovne prostore...Komisija je takoer nadlena za davanje odobrenja pri
spajanju poduzea, prema Uredbi Vijea o kontroli koncentracija, ali to se odnosi samo na
spajanja koja imaju "europsko znaenje". Pritom Komisija treba uzeti u obzir razvoj
tehnikog i gospodarskog napretka. Moe vezati odobrenje uz odreene namete ili uvjete i
tako utjecati na strukturne djelatnosti. Ta uredba onemoguava primjenu nacionalnih propisa.
Znai, drave ne primjenjuju svoje nac. pravo tr. natjecanja u odnosu na spajanja koja imaju
europski elemnt. No, Komisija moe, pod odreenim uvjetima, ustupiti takav predmet
nacionalnom tijelu za trino natjecanje.
5. Da li se pravo trinog natjecanja primjenjuje ekstrateritorijalno? Objasnite!
Primjenjuje se ekstrateritorijalno, to proizlazi iz navoda Eu-suda u tzv. Zellstoff
predmetu, istiui da se ne radi samo o tome gdje kartel nastaje, nego vie o tome gdje se
provodi. Generalne klauzule iz Ugovora o EZ obuhvaaju sve radnje koje ograniavaju
trino natjecanje i proizvode uinak na zajednikom tritu ili su usmjerene na takav uinak.
Poznat je bio npr. spor izmeu EZ i amerikog proizvoaa aviona Boeinga, kada je
Komisija odbila spajanje zbog uinka na europski sustav tr. natjecanja. Vlada SAD-a je tada
gotovo prijetila trgovinskim ratom, pa je na kraju uspio sporazum izmeu Boeinga i Euzajednice, te je Komisija odobrila spajanje, ali uz neke vane uvjete (Naime, Eu-komisija i
59
60
61
62
moe poduzimati i dr. mjere. No, mogu se uzeti u obzir neke izvanredne situacije koje
su dovele do deficita (prirodne katastrofe i sl.). Drava tad moe biti osloboena
sankcija ako povrati svoj BDP za najmanje 2% unutar 1 godine.
Uinkovitost ovog Pakta je sporna, jer koji je smisao sankcija protiv gospodarstva drave ako
je ono ionako pred propau? Te sankcije zapravo imaju vei uinak samo kao prijetnja, nego
to bi imala uinak primjena.
6. Ukratko objasnite ugovorne osnove monetarne unije!
Ugovor iz Maastrichta uveo je u UEZ program za postupni prelazak monetarne
politike u nadlenost Zajednice, to je dovelo do stvaranja monetarne unije s jedinstvenom
europskom valutom i Europskom sredinjom bankom, koja (uz sudjelovanje sredinjih banaka
drava-lanica), ima najvie monetarne ovlasti u Zajednici.
Vijee je nadleno za politiku teajeva u odnosu na valute zemalja izvan te Zajednice.
UEZ definira monetarnu uniju i kao zajednicu stabilnosti, znai kao zajednicu iji je
prvenstveni cilj odravanje stabilnosti cijena. Europska sredinja banka (ESB) definira
stabilnost cijena kao uspon usklaenja indeksa potroakih cijena za monetarno podruje eura
za 2% u odnosu na prethodnu godinu.
7. Ukratko objasnite institucionalni sustav monetarne unije!
63
4. kriterij kamata
- proizlazi od dugorone nominalne kamate koja ne smije prelaziti vie od 2% kamatne
stope triju zemalja s najstabilnijim cijenama. Mjerodavne su kamate za dugorone dravne
zajmove.
Ti su kriteriji razraeni u Protokolu o kriterijima konvergencije u prilogu Ugovora o EU i predstavljaju
bitne parametre za prognozu stabilnosti (osobito 1. i 2. kriterij). Vijee je ovlateno u posebnom
postupku jednoglasno donijeti preciznije kriterije koji bi onda zamijenili ove iz Protokola. No,
postoji mogunost pristupanja Uniji i za one drave iji dugovi premauju i 100% BDP (npr. Belgija,
Italija), ali je za to potreban konsenzus svih drava-lanica, prema me. pravu (Beka konvencija o
pravu me. ugovora).
64
12. Objasnite rokove i postupak realizacije tree etape gospodarske i monetarne unije!
Temeljem izvjea Komisije i na preporuku Europskog monetarnog instituta, Vijee
ministara financija i gospodarstva kvalificiranom veinom prosuuje u kojoj mjeri neka
drava ispunjava kriterije konvergencije kao pretpostavke za uvoenje jadinstvene valute.
Na osnovi te prosudbe Vijee donosi preporuku koja se, uz miljenje Eu-parlamenta,
dostavlja Vijeu u sastavu efova drava i vlada, a ono donosi konanu odluku.
Vijee je 1998.g. odluilo o neopozivom prelasku Zajednice u teu etapu gosp. i mon.
Unije s 11 drava-lanica, te je trea etapa zapoela 1.1.1999.g.
13. Objasnite razliite poloaje drava lanica u ostvarenju gospodarske i monetarne unije!
Trea etapa poela je s 11 drava-lanica, bez: Danske, Grke, Velike Britanije i
vedske.
Velika Britanija je posebnim protokolom na Ugovor iz Maastrichta pridrala pravo
slobodne odluke o tome da li e pristupiti treoj etapi, ostala je izvan euro-zone i eka njen
razvitak. Danska je takoer to odgodila, vedska eli i u budunosti ostati izvan, a Grka nije
ispunila uvijete konvergencije (visok deficit i glavni dug). Meutim, u meuvremenu je
popravila konvergenciju pa je primljena u euro-zonu 2001.g.
Italija, Grka i Belgija predstavljaju teku hipoteku za euro-zonu, jer ne ispunjavaju
uvjete konvergencije, ali su primljene konsenzusom drava-lanica. To bi moglo utjecati na
vanjsku vrijednost eura.
Postoje i drave-lanice s odstupanjem ili posebnim statusom, te se na njih ne
primjenjuju neke ugovorne odredbe, a to su drave koje ne ispunjavaju uvjete za uvoenje
jedinstvene valute. Njima se ne mogu nametnuti sankcije zbog proraunskog deficita,
zadravaju nadlenost izdavanja novanica, njihove NSB zadravaju svoje monetarne ovlasti,
i ne sudjeluju u izvrnom odboru ESB. To su Danska, vedska i Britanija. Za njihovu valutu
je utvren srednji teaj u odnosu na euro. O njihovom kasnijem primitku odluuje Vijee u
sastavu efova drava i vlada, na prijedlog Komisije, kvalificiranom veinom i po kriteriju
konvergencije; Vijee propisuje i obraunski teaj za zamjenu valute. Taj postupak je prvi put
primijenjen prilikom primanja Grke u euro-zonu.
14. Objasnite poloaj SR Njemake u ostvarenju gospodarske i monetarne politike!
Njemaki Savezni Ustavni sud je u "Maastrichtskoj presudi" svojim tumaenjem
stupnjevanog sudjelovanja Savezne vlade i Bundestaga (donji dom), pri pojedinim koracima
koji vode ka uspostavi gospodarske i monetarne unije, izrazio svojevrsni "parlamentarni
pridraj". Istaknuo je da se Njemaka ratifikacijom UEU ne podvrgava neopozivo monetarnoj
uniji, ve samo otvara put postupnoj daljnjoj integraciji koja ovisi o pretpostavkama ili
naknadnoj suglasnosti Savezne vlade na koju Parlament moe utjecati.
Znai Njemaka se moe povui iz tog ugovornog zdruivanja monetarne vlasti u
sluaju propasti monetarne unije. Parlament je donio Rezoluciju o gospodarskoj i monetarnoj
uniji u kojoj se njemaki Bundestag proglaava uvarem kriterija stabilnosti iz Maastrichtskog
ugovora. Njome je glasovanje Savezne vlade pri donoenju odluka u pitanjima monetarne
unije uvjetovano i odobrenjem Bundestaga. Ustavni sud je podrao taj koncept parlamentarne
suodgovornosti.
15. Objasnite mogunost istupanja drava lanica iz gospodarske i monetarne unije!
Takva mogunost nije predviena Ugovorom o EZ-u i malo je vjerojatna. Polazi od
"nepovratnosti" monetarno-politikog integracijskog procesa, pogotovo prelaskom u njegovu
treu etapu. No, njemaki ustavni sud je npr. u svojoj Maastrichskoj presudi naglasio i tu
mogunost- istupanja Njemake iz tog procesa u sluaju propasti stabilizacijskog cilja.
65
66
67
alternative: ili uobiajenim postupcima drava-lanica, ili putem odluka Vijea na zajedniki
zahtjev potpisnica sporazuma i na prijedlog Komisije. Prva takva donesena je Smjernica o
roditeljskom dopustu. No, postoje prigovori da to ba nije u skladu s demokratskim naelom
jer soc. partneri tako praktiki sudjeluju u zakonodavnoj djelatnosti, a Vijee ne moe utjecati
na sadraj sporazuma, ve postaje samo stroj za ratifikaciju, a Eu-parlament je tu potpuno
iskljuen. Stoga je Eu-sud istaknuo da kod takvih sporazuma podignutih na razinu Zajednice,
socijalni partneri moraju biti reprezentativno zastupljeni, radi demokratskog naela.
4. Koje je temeljno naelo postupanja prema mukarcima i enama u radnim odnosima?
Ugovorom EZ utvreno je temeljno naelo o jednakim plaama mukaraca i ena za
isti rad. Eu-sud je utvrdio i neposredni uinak tog naela, te proirio njegov pr. uinak na
poslove u javnoj slubi i sve kolektivno ili individualno ugovorene radne odnose.
5. U emu je znaaj presuda Defrenne II i Defrenne III?
U tom predmetu radilo se o jednoj klauzuli ugovora o radu za osoblje koje leti za
belgijsku zrakoplovnu tvrtku, prema kojoj stjuardesin radni odnos prestaje s navrenih 40
godina ivota. Sud je naglasio da zabrana diskriminacije vrijedi neposredno za nejednako
postupanje bez obzira da li ono proizlazi iz zakona ili ugovora ( Defrenne II ).
U presudi Defrenne III, Sud je obrazloio da takvo utvrivanje posebne dobne
granice, bez obzira na financijske uinke, nije u podruju primjene jednakosti plaa (prema
Ugovoru EZ).
6. to znate o Smjernici o jednakom postupanju, br. 76/507/EEZ?
Tom smjernicom se ostvaruju temeljna naela jednakog tretiranja mukaraca i ena
obzirom na zapoljavanje, izobrazbu te napredovanje u struci. Po toj Smjernici, ne smije
postojati ni neposredna ni posredna diskriminacija temeljem spola. Neravnopravno postupanje
se moe pod odreenim pretpostavkama, predvienim Smjernicom, opravdati naelom
jednakih mogunosti za mukarce i ene. Znai, mogue je poduzeti otklanjanje nekih
stvarno postojeih nejednakosti na tetu ena i dr. mjere za poticanje jednakih mogunosti i to
se nee smatrati diskriminacijom (mukaraca). Eu-sud je iz toga izveo i zahtjev za
djelotvornim sankcijama nepovoljnijeg poloaja na temelju spola pri zapoljavanju.
7. U emu je znaaj presude Kalanke, br. C-450/93?
U tom je sluaju Sud razjasnio nespojivost tzv. "kvote ene" temeljem spola sa
Smjernicom o jednakom postupanju. Radilo se o jednom natjeaju za unapreenje na poslu
gdje je ena imala prednost u odnosu na mukog kolegu s istim kvalifikacijama, jer je
bremenski Zemaljski zakon o izjednaavanju propisivao prednost zapoljavanja enskih
kandidata radi unapreenja jednakih mogunosti. Sud je to ocijenio neopravdanim pridrajem
Smjernice i istaknuo da opravdane mogu biti samo takve poticajne mjere koje poboljavaju
natjecateljsku poziciju ena prije odluke o izboru kanduidata, a ne mjere koje tako apsolutno i
bezuvjetno favoriziraju ene pri imenovanju ili unapreenju. Znai, nedopustiva su pravila o
kvotama i sline odredbe koje automatski daju prednost enama.
68
69
70
71
72
73
74
75
76
Ugovor iz Nice ostavio je otvorenim bitna pitanja budueg oblika Europske unije i
Zajednica. Stoga se konferencija u Nici obvezala 2004. godine sazvati novu reformsku
konferenciju. Proces reforme bi se prije svega trebao odnositi na:
1 preciznu podjelu nadlenosti u odnosima Europske unije i drava-lanica
2 pravni status Povelje o temeljnim pravima Europske unije
3 tehniko pojednostavljivanje ugovora u interesu bolje razumljivosti
4 ulogu nacionalnih parlamenata u "europskoj arhitekturi".
Eu-Vijee je odluilo za tu konferenciju sazvati KONVENT:
15 predstavnika efova drava ili vlada (1 iz svake drave)
30 lanova nacionalnih parlamenata (po 2 iz svake drave)
16 lanova Eu-parlamenta
2 predstavnika Komisije.
Na sjednicama konventa e sudjelovati i drave kandidati za ulazak, sa 1 predstavnikom vlade
i po 2 predst. parlamenta, ali oni ne mogu ugroziti konsenzus ako do njega doe.
32. ZAPADNOEUROPSKA UNIJA (ZEU)
1. to je to ZEU?
Zapadnoeuropska unija je jedan - obrambeni savez sustav kolektivne sigurnosti.
Osnovale su je u poetku Francuska, Britanija i zemlje Beneluksa za zatitu od politike i
vojne ugroenosti od SSSR-a i Njemake, nakon II.sv.r.
Danas ta unija ima oblik prema Ugovoru iz Bruxellesa iz 1954.g., ima uglavnom
mirotvorno-sigurnosnu funkciju u vidu Ureda za sveeuropsku sigurnost, kao svojevrsna
europska inaica NATO-a. U novije vrijeme djeluje i u provoenju mjera regionalnog
osiguranja mira pod okriljem UN-a i OESSa.
Prema Ugovoru o ZEU, ukoliko bi neka ugovornica postala metom napada u Europi,
ostali ugovornici bi joj pruili svu moguu vojnu i dr. pomo i potporu. To je znatno
obuhvatnija obveza pruanja potpore, nego to to predvia Ugovor o NATO-u (prema kojem
se odluka o mejerama pomoi preputa na procjenu lanicama tog ugovora). ZEU ima 10
lanica, 6 pridruenih lanica, a itav niz drava iz srednje i istone Europe ima status
pridruenih partnera.
Tijela ZEU jesu Skuptina i Vijee.
U tzv. "Deklaraciji iz Kirchberga" iz 1994.g. Vijee ZEU-a naglaava spremnost na
suradnju sa NATO-om za spreavanje kriza. Posebni sporazum izmeu ZEU i NATO-a imaju
za cilj izgradnju zajednike sigurnosne politike. Posebno je znaajno formiranje specijalnih
saveznikih snaga za operacije "spreavanja kriza", koje se vode pod okriljem NATO-a.
Ugovornice mogu otkazati Ugovor o ZEU nakon proteka 50godina (to je 2004.), uz
potivanje otkaznog roka od 1 godine.
2. Objasnite prelazak zadaa ZEU-a na EU!
Tzv. "Zadae iz Petersberga" (humanitarne zadae i poduzimanje akcija spaavanja,
zadae odravanja mira kao i borbene zadae pri savladavanju kriza, ukljuivi i mjere za
stvaranje mira), Ugovor iz Amsterdama je ukljuio u ZVSP, dakle u dugi stup Europske unije.
Europska unija je tako prisvojila "Zadae iz Petersberga" te je u tu svrhu razvija
operativne sposobnosti. Vijee ZEU-a je na zasjedanju u Marseillesu 2000. godine, odluilo
raditi na prenoenju obveza na Europsku uniju , tako da je uglavnom zadralo formalnu
funkciju obrambenog saveza, te provodi neke zadatke pri suradnji u naoruavanju izmeu
lanica ZEU-a i pridrunih lanica. Vojni stoer ZEU je u potpunosti rasputen.
77
78
Najvaniji forumi OESS-a su sastanci na vrhu efova drava ili vlada. Sredinje upravno tijelo
i tijelo koje donosi odluke je Vijee ministara (vanjskih poslova). Postoji i:
Visoko vijee ( sastavljeno od visokih slubenika ministarstava vanjskih poslova) koje
razmatra odluke politikih i proraunskih smjernica. Sastaje se bar dva puta godinje u Pragu.
Stalno vijee predstavlja regularno tijelo nadleno za konzultacije i donoenje odluka. ine
ga stalni predstavnici drava-lanica, a zasjeda u Beu.
Trojka; sastoji se od predsjedavajueg (jedan od ministara vanjskih poslova drava-lanica,
po naelu rotacije, koji odgovara za sve tekue zadae i koordinaciju aktivnosti OESS-a), te
prethodnog i narednog predsjedavajueg.
Parlamentarna skuptina sa sjeditem u Kopenhagenu, sastoji se od parlamentarnih
delegacija drava lanica, a njihov se broj odreuje prema veliini zemlje.
Predsjednik vijea ministara izvjetava Skuptinu o radu OESS-a.
Glavni tajnik Vijea ministara djeluje kao zastupnik Vijea i provodi nadzor nad Tajnitvom
OESS-a, Tajnitvom za spreavanje sukoba i Uredom za demokraciju i ljudska prava. On
priprema sastanke OESS-a i nadlean je za provoenje odluka.
Ured visokog predstavnika za nacionalne manjine osnovan je za rano prevladavanje
problema manjina, sa sjeditem u Den Haagu.
Tajnitvo OESS-a ima sjedite u Beu i ogranak u Pragu.
Centar za spreavanje sukoba je usko vezan s tajnitvom.
Ured za demokratske institucije i ljudska prava ima sjedite u Varavi i bavi se potporom
izbora i drugim pitanjima demokracije, te ostvarenjem ljudskih prava i naelima pravne
drave.
Forum za sigurnosnu suradnju dejeluje u pitanjima kontrole naoruanja te mjera sigurnosti
i povjerenja.
Sva tijela OESS-a, osim Skuptine, djeluju na naelu konsenzusa. To znai da je za
spreavanje sukoba potrebna suglasnost svih stranaka. Ipak, kod krupnih povreda ljudskih
prava ili demokracije, mjere mogu biti primjenjene i bez suglasnosti dotine drave. Drave
mogu biti upuene i na postupak mirenja bez njihove suglasnosti (jer taj postupak ne dovodi
do pr. obvezjue presude). Vijee ministara je donijelo i odredbe o pr. spososbnosti institucija
KESS-a, ime je Tajnitvu, Uredu za demokratske institucije i ljudska prava i dr. institucijama
koje je osnovalo Vijee zajamena pr. spososbnost u unutaranjem pravnom prometu, to im
osigurava poslovnu sposobnost u graansko-pravnom prometu. Tim odredbama Vijea su i
stalnim misijama OESS-a, te predstavnisma drava, slubenicima OESS-a i lanovima misija
zajamene odreene povlastice i imuniteti. Sustavu OESS-a pripada i Sud za mirenje i
arbitrau u Genevi, osnovan 1992.g. Konvencijom o mirenju i arbitrai.
79