Professional Documents
Culture Documents
047
047
Solar01.p65
Recenzenti
prof. dr. sc. Pavao Pavlii
prof. dr. sc. Andrea Zlatar
ISBN 953-212-034-3
Solar01.p65
Milivoj Solar
Povijest svjetske
knjievnosti
KRATKI PREGLED
Epohe. Pravci. Autori. Djela
Golden marketing
Zagreb, 2003.
Solar01.p65
Solar01.p65
SADRAJ
Solar01.p65
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
17
39
3. ANTIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
55
A) Grka knjievnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
58
B) Rimska knjievnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
80
4. SREDNJI VIJEK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
94
5. RENESANSA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
116
6. BAROK . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
144
7. KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
163
8. ROMANTIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
184
9. REALIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
222
10. MODERNIZAM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
266
A) Esteticizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
270
B) Avangarda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
284
C) Kasni modernizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
304
D) Postmodernizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
322
UMJESTO ZAKLJUKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
335
LITERATURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
340
345
BILJEKA O AUTORU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
353
Solar01.p65
REALIZAM
PREDGOVOR
Solar01.p65
nosti o knjievnosti, ali velikim dijelom to su naprosto morale biti osobne zamisli. To e rei kako bih volio da mi itatelji ne povjeruju na
rije, nego da ih knjiga potakne na usporedbe, provjere i nadopune,
moda i u posve drugaijim okvirima. Uenicima i studentima ona bi
tako mogla pomoi kao poetna orijentacija, a ljubitelje knjievnosti bi
moda mogla barem malo pokolebati u estom uvjerenju kako je povijest
knjievnosti odve zamorna. Ipak, moram rei i to da je, unato prirunikom i popularnom karakteru, ova knjiga nastala i zbog uvjerenja da
je nae doba do te mjere prijelomno da ga naprosto moramo pokuati
odmjeriti prema cjelini svjetske povijesti. To je filozof Karl Jaspers bio
izrekao ve prije pola stoljea, a osobno drim kako se danas moe razabrati da se i knjievnost grana i raslojava do te mjere da se moramo
zapitati postoji li uope neka zajednika osnovica i hoe li, na kraju,
televizija i Internet sve potpuno izmijeniti. Zato onaj tko pokuava govoriti o stablu na kojem su se razgranale tako brojne i raznolike grane
i granice mora imati na umu staru izreku ne moe se ne grijeiti, no
rekao bih da ipak nije samo izraz nostalgije ako se prisjetimo i Hegelove
teze: Istina je cjelina.
U Zagrebu, u prosincu 2001.
Autor
Solar01.p65
Uvod
PRETPOSTAVKE POVIJESTI SVJETSKE KNJIEVNOSTI
Solar01.p65
10
Solar01.p65
10
11
tako sama nametnula, a kao njezin rezultat nastala je i posebna disciplina, komparativna povijest knjievnosti. Uvjerenje da se nijedna posebna knjievnost ne moe razumjeti bez ireg, svima zajednikog konteksta, naraslo je tako sredinom dvadesetog stoljea do potpunog okreta:
glasoviti njemaki povjesniar knjievnosti Ernst Robert Curtius proglasio je svaku posebnu povijest knjievnosti fikcijom.
Na tragu zahtjeva za prouavanjem komparativne povijesti knjievnosti, koju su osobito razvili Ferdinand Baldensperger i Paul van Tieghem u Francuskoj, nastala je i zamisao da bi se upornim i temeljitim
istraivanjem povijesnih veza i odnosa mogla izgraditi i takozvana
opa povijest knjievnosti. Iscrpna su istraivanja, naime, pokazala da
europske knjievnosti ne samo uestalo razmjenjuju iskustva i kako
se to obino kae utjeu jedna na drugu nego da ih i sve povezuje
zajedniko iskustvo biblijske i grke mitologije. Teme, likove, opi svjetonazor, pa i odreene dileme koje se kreu uvijek u istom obzoru, nije
bilo teko razabrati, pa je to dovelo do teze o zajednikom podrijetlu, a
na njoj je zasnovan i pojam onoga to je nazvano europskim kulturnim
krugom. Povijest knjievnosti, proirena komparativnim istraivanjem,
tako bi se naelno mogla proiriti do povijesti knjievnosti europskog
kulturnog kruga. U skladu s tom zamisli doista se i danas provode opsena istraivanja, a njihovi se rezultati objavljuju u mnogim knjigama
i zbornicima.
No, naelne tekoe i paradoksi time nisu uklonjeni; pojavili su se i
opet zbog dva temeljna razloga. Prvi je teorijske, tovie donekle filozofske prirode, a drugi je, premda takoer zasnovan na temeljnim teorijskim pitanjima, najlake razabrati u praktinoj izvedbi, odnosno u
nainu kako bi se uope moglo napisati neku povijest knjievnosti europskog kulturnog kruga. Glavno bi se pitanje pri tome moglo postaviti
ovako: ako se radi o zajednikom podrijetlu i na njemu zasnovanim
kulturnim krugovima, kako objasniti zapravo obrnut razvitak od oekivanoga: prirodni razvitak jezika ide u pravcu raznovrsnosti tzv. indoeuropski jezici, na primjer, bili su nekad u najmanju ruku vrlo slini, ako
ve i nisu inili jedan zajedniki jezik a sve knjievnosti upravo su
danas mnogo slinije nego to to bijahu u prolosti. Prisjetimo se da je
teoretiar medija Marshall McLuhan ve prije tridesetak godina govorio
o svijetu kao globalnom selu, upozoravajui jedino na radio i televiziju; nema nikakve sumnje da je taj proces posljednjih godina jo daleko
vie napredovao. A to je, dakako, moralo djelovati i na knjievnost:
meusobni odnosi i utjecaji europskih knjievnosti s onima Indijskog
potkontinenta i Dalekoga istoka, pa ak i s nekima koje donedavna
Solar01.p65
11
12
Solar01.p65
12
13
Solar01.p65
13
14
Povijest svjetske knjievnosti, proizlazi otud, naprosto nema nikakvog vrstog oslonca ni u istraivanju ni u teorijskom nacrtu. To je doista naelno teko osporiti. Pa ipak, u tom pogledu postoji jedna zaudna
injenica: svuda u svijetu danas ne postoje samo znanstvenici nego i
cijele institucije koje se bave svjetskom knjievnou; ona se na ovaj ili
onaj nain predaje ne samo na sveuilitima nego u nekoj mjeri ak i u
srednjim kolama. I to moda jo vie zauuje; razlike u tome to ulazi
u predmet povijesti svjetske knjievnosti znatno su manje nego to bi
se na temelju opisanih tekoa i nedoumica moglo oekivati. Premda su
one znatne jer su obiljeene pripadnou nekom narodu, dravi i kulturnom krugu, ini se da ipak nema gotovo nikakvih sporova o tome
kako valja ukljuiti, na primjer, Ep o Gilgameu, Homera, Bibliju, Konfucija, Mahbhratu, Vergilija, Cervantesa ili Shakespearea, pa i jo kakvih pedesetak djela i autora. tovie, ak i kad govorimo o suvremenosti, gdje bi se mogla oekivati velika nesuglasja, mnogo se ee
javljaju ista imena Proust, Kafka, Bulgakov, Faulkner, Borges, Calvino,
Mrquez, na primjer nego to bi se moglo pretpostaviti. ini se tako
da unato tome to se povijest svjetske knjievnosti ne moe neprijeporno ni u nacrtu utemeljiti, a kamoli dobro teorijski obrazloiti, ipak
kao da svi znaju to je zapravo povijest svjetske knjievnosti.
Na takvom se znanju dakako ne moe izgraditi ni pregled koji nema
namjeru razrijeiti naelna znanstvena i filozofska pitanja, ako nismo
unaprijed svjesni to sve naprosto moramo pretpostaviti. Te pretpostavke, meutim, i nije tako teko jednostavno objasniti.
Prva je pretpostavka da je povijest svjetske knjievnosti mogua jedino kao projekcija, i to kao projekcija samo s jednog mogueg motrita.
Obzor u kojem obuhvaamo knjievnosti cijelog svijeta naprosto je uvijek odreen motritem koje pripada kako jednom autoru tako i, to je
presudnije, njegovoj vlastitoj knjievnosti i njegovom jeziku i kulturi te
znanju koje je unutar te kulture jedino i mogao stei. Obzor, nadalje,
dakako pripada i povijesnom trenutku u kojem se on naao; nema neprijepornih i opeprihvaenih kriterija izbora, nema karakterizacija pisaca, djela i razdoblja koja ne bi bila sporna i koja ne bi bila uvjetovana
osobnim iskustvom, ukusom i znanjem s kojima autor raspolae.
Druga se pretpostavka odnosi na shvaanje povijesti i autonomiju
knjievnosti. Dakako da se povijest knjievnosti ne moe napisati ako
se ne pretpostavi da se knjievnost naelno moe razlikovati od filozofije, od znanosti, od religije i od svake druge jezine djelatnosti. To nas
dodue ograniava na samo jedan aspekt pristupa, no on se moe odrati ako okvirno jedino pretpostavimo da knjievnost prenosi neka
Solar01.p65
14
15
Solar01.p65
15
16
Velike knjievne epohe pri tome se oito mogu samo arbitrarno odrediti, no bez njih bi povijest svjetske knjievnosti postala naprosto popis velikih pisaca i njihovih djela, bez ikakva konteksta koji bi barem
uglavnom upozorio da su ona nastala u okvirima drugaijim nego to
je onaj u kojem danas razmiljamo o svrsi, znaenju i konanom dosegu knjievnih vrijednosti. Nema nikakve sumnje da pomno istraivanje
tijeka knjievnosti unutar suenog obzora mora primijetiti da nije mogue pouzdano utvrditi kada, u kojem rasponu i u kojem opsegu, doista
na nekom prostoru prevladava neka zajednika okvirna poetika, pa se
rasprave o knjievnim epohama, kako naelno o njihovom postojanju i
opravdanosti, tako i o svakoj pojedinano, uvijek nanovo vode bez
konanog zakljuka. No, podjednako tako nema sumnje da cjelokupnu
povijest svjetske knjievnosti nekako moramo razdijeliti, kako bismo
je uope mogli nekako prikazati. ini se da ni pri tome nije naodmet
usporedba s paleontolokim epohama: nazivima kao kambrij, kreda ili
jura sigurno nisu obuhvaeni nikakvi stupnjevi bioloke raznovrsnosti
u svim vidovima i u cjelokupnom opsegu, pa ipak su oni nuni ako se
eli opisati povijest ivotinja, a kada se pritom kae da su u jednoj
epohi dominirali dinosauri, a u drugoj samo jednostanini organizmi,
takvo pojednostavnjivanje nikoga ne zbunjuje.
Ako smo svjesni tih pretpostavki, povijest svjetske knjievnosti oito
mora biti naprosto neka vrsta ogleda o svjetskoj knjievnosti, takvog
ogleda kakav potuje tenju naeg doba da nekom povijeu objasni sve
to postoji. Pa, ako danas svatko misli da moe napisati ili barem ispripovijedati povijest vlastitog ivota, ako znanstvenici uporno piu
povijesti gradova, drava i naroda, pa i povijesti ivotinja, Zemlje i Sunevog sustava, sve do povijesti i samog vremena koje je kau fiziari
krenulo u velikom prasku prije nekih petnaest milijardi godina,
onda ni povijest svjetske knjievnosti ne moe biti suvina. I, ako fiziari kau da se o povijesti svemira moe pisati jedino kao o teorijskoj
projekciji na temelju dosad poznatih podataka, zato da se i znanost o
knjievnosti u svojim okvirima ne okua u takvoj projekciji, na temelju
znanja koje ona pokuava ne samo skupiti nego i povezati u neku preglednu cjelinu?
Solar01.p65
16
Milivoj Solar
POVIJEST SVJETSKE KNJIEVNOSTI
Golden marketing
Zagreb, Kneza Mislava 1
tel.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916
faks: 01/4557-916
e-mail: golden-marketing@zg.hinet.hr
www.golden-marketing.hr
Urednik
Ilija Rani
Lektor
Zlatan Mrakui
Korektorice
Nataa Polgar
Sanda Uzun-Iki
Likovno rjeenje korica
Studio Golden
Raunalna slog i prijelom
Mirko Banjeglav
Tisak i uvez
Grafiki zavod Hrvatske, Zagreb
Solar02.p65
354