Industrijska revolucija - Primjena parnog stroja u proizvodnji prva industrijska revolucija kraj 18. st.

- VB SAD dalje
- runi i ivotinjski rad stroj
- tekstil, eljezo, ugljen
- Energija - voda
- parni stroj
- promet kanali, eljeznica
Tekstil - Richard Arkwright (1732.-1792.) - otac industrijske revolucije
- osniva tvornikog sustava proizvodnje (automatizirana proizvodnja pamunog konca za
predenje)
- Cromford Mill, Masson Mill
- energija vode + stroj + radnici
- organizacija rada
- masovna proizvodnja
- tvornika naselja (mill towns)
- 1768. konstruirao prvi tkalaki stroj pamuni konac od sirovog pamuka, pokretali konji
irenje SAD - Tvornika proizvodnja na SI
- - Samuel Slater
- Slater Mill (Rhode Island) predionica pamuka, 1790. poetak
industrijske revolucije u SAD
- vodeni pogon, para
- djeji rad
Francis Cabot Lowell - 1813. prvi ameriki tkalaki stroj
- prva potpuna tekstilna tvornica u svijetu (sve faze proizvodnje pamunog platna pod jednim
krovom)
- Primjena sustava proizvodnje: vuna, satovi, oruje, polj. alati, obua, eljezo, strojevi
- Lowell mill girls
- tekstilna industrija (Massachusets)
- 70 sati tjedno, iz farmerskih obitelji
- 3 $ (pola za smjetaj u tvornikoj spavaonici)
- kulturni i obrazovni program, zarade miraz
- uzor za druge industrije
- -ameriki sustav neprekidnog procesa proizvodnje (tekua traka) Oliver Evans i Eli Whitney
uzor za razvoj svjetske industrije
Razvoj strojeva - - spinning Jenny (James Hargreaves, 1764.) - modifikacija tradicionalnog tkalakog
stana, jedan kota pokree vie vretena
- spinning mule (Samuel Crampton, 1775.) - hibrid izmeu spinning Jenny i Water Frame R.
Arkwrighta
Razvoj energetike - a) voda (cotton mills) vodenice, vodene turbine
rijeke, jezera, kanali
- b) para parni stroj
Parni stroj - Pretvara energiju vodene pare u mehaniku energiju
- prva industrijska revolucija
- 1712. prvi parni stroj Thomas Newcomen (crpio vodu iz rudnika)
- usavrio James Watt, 1764.
- Kondenzirao paru u posebnoj zatvorenoj posudi
- Prvo uporaba u rudnicima, tvornicama, prometu
- prednosti: mjesto (gdje nema puno vode), vrijeme (cijela godina)
- Promjene - burza pamuka u Manchesteru = trgovako sredite (Cottonopolis, dimnjak svijeta,
metropola rada)

Urbanizacija velika stopa rasta stanovnitva, npr. u Manchesteru 45% izmeu 1821. i 1831.
Stanovanje posebne gradske etvrti za radnike (nehigijenski uvjeti, skuenost, siromatvo,
prljavtina)
radnici mukarci, ene,
djeca prva regulacija i zakoni
Prvo VB i SAD, danas Indija, Kina

Promet kanali - Antika, Kina, Indija, srednji vijek

- Canal du Midi (Kanal dvaju mora), 17. st.
- 1761. Bridgewater Canal - prvi veliki kanal u VB; konstruirao ga James Brindley; financirao
vojvoda od Bridgewatera
- od Worsleya u sj. Engl. do Manchestera, za transport ugljena
- akvedukt iznad rijeke Irwell turistika atrakcija
- VB zlatno doba kanala (1770ih-1830ih)
- "canal mania" (1790ih do 1810ih) - preko 100 kanala, 6400 km
- Individualni ili zajedniki pothvati (trgovci, vlasnici manufaktura i rudnika)
- SAD 6500 km kanala
- Canal Erie, 1825.
(New York-Velika jezera), 570 km, NY / Srednji Zapad / meunarodna
trgovina
- 1 konj + kola 3 t, 60-70% jeftinije
- narrowboat - 20x2 m, 30 t
Parobrodi 1807. Robert Fulton (Clermont); 1819. parobrod Savannah preplovio Atlantik
- Mississipi do 1830. g. 187 parobroda
More (oceani) - Suez (1869.) 163 km, najblia pomorska veza izmeu zap. i ist. polutke; geostrateko
znaenje; kanali od starog vijeka
- Kiel (1895.) 98 km, skrauje put za 519 km
- prvo Eiderski kanal 1784.
- Panama (1914.) 81,6 km; jedan od najsloenijih inenjerskih pothvata; skrauje put 13.000 km
Promet eljeznica - 1. parna lokomotiva na zupanike (Salamanca, 1812.)
- Stephenson, 1814. parna lokomotiva
- 1825. prva elj. pruga: Stockton Darlington; u SAD 1827. (do 1848. 6000 milja, ostale zemlje
3000)
- zlatno doba od 1840. - vie tereta, bre, gdje treba, jeftinije, pouzdanije
Novi izumi - 1752. gromobran Benjamin Franklin
- 1815. Davyjeva svjetiljka u rudnicima
- 1829. pismo za slijepe Louis Braille
- 1837. telegraf Morseova abeceda
- 1858. prvi podmorski telegrafski kabel izmeu Amerike i Europe
- 1839. usavren fotografski aparat Louis Daguerre
- 1854. bicikl s pedalama
- Charles Goodyear vulkanizacija nain dobivanja gume iz kauuka
Agrarna revolucija - Nakon 1750. poinje moderna poljoprivreda:
- uzgoj naveliko
- intenzivan uzgoj ivotinja (selektivan uzgoj)
- poboljanje poljoprivredne tehnike etverogodinji plodored (repa, djetelina, jeam i penica)
- odabir kvalitetnijeg sjemena
- upotreba strojeva (vrilica 1786. Andrew Meikle) + parni stroj (nakon 1850.)
- uporaba mineralnog gnojiva
- Prvo u VB

Tri agrarne revolucije prva (neolitska) poetak obrade tla (oko 8000. pr. Kr.); druga lemeni
plug i plodored, uravnoteena poljoprivreda; trea (kemijska) kemijska sredstva, strojevi,
selektivni uzgoj biljaka i ivotinja

Druga industrijska revolucija (tehnika) - Od 1850ih, nove znanstvene spoznaje i tehnika otkria
- Nafta, elektrina energija, elik
- Znanstveni izumi kemija, fizika, medicina, druge znanosti
Transkontinentalne pruge (1869. SAD; 1904. Transsibirska (Moskva Vladivostok); automobili,
zrakoplovi
- Masovna proizvodnja
- Nafta - 1859. u SAD-u; benzinski motor
- promet automobili, brodovi, lokomotive, zrakoplovi
- 1877. Nikolaus August Otto motor s unutarnjim sagorijevanjem
- 1885. Daimler i Benz prvi automobili s benzinskim motorom
- 1896. Dieselski motor
- Po. 20. st. masovna proizvodnja automobila na tekuoj traci (Henry Ford)
- petrolej svjetlo
- 1900. Rusija (preko 50% svjetskih potreba)
- 1906. prvi naftovod (Baku-Batumi)
- tankeri braa Nobel
Elektrina energija - 1879. - elektrina arulja (Thomas Alva Edison)
- istosmjerna struja
- Nikola Tesla izmjenina struja
- 1887. motor na izmjeninu struju (Nikola Tesla)
- izmjenina struja + transformator (struja visokog napona) jeftino prenoenje na vee udaljenosti
i masovna primjena
- 1880-te ulina rasvjeta (London, Berlin)
- industrija
- promet
- elektrini tramvaj 1881. u Berlinu
- 1895. elektrina lokomotiva (pruga Baltimore Ohio) (prva je sagraena 1879. za berlinsku
izlobu Siemens)
elik - Tehniko eljezo
- Bessemerov konverter, 1855.- proces masovne proizvodnje jeftinog elika (1 t = 50-60 na 7 )
- dekarbonizacija upuhivanjem vrueg zraka
- Siemens-Martinova pe, 1864. Siemensi napravili pe, a Martini postojanu oblogu i proizveli
lijevano eljezo; procesni prostor + regulator za predgrijavanje (obloga zamjenjiva)
- ubrzo najraireniji postupak
- mostovi, eljeznica, neboderi, veliki brodovi, elini kablovi & ploe
- kotlovi pod visokim tlakom, jai strojevi
- Danas: konverter i elektrina pe
Znanstvena dostignua - Medicina
- Robert Koch uzronici tuberkuloze i kolere
- Louis Pasteur uzronici bjesnoe i kolere, cjepivo protiv bjesnoe 1885.
- utemeljitelj bakteriologije
- Wilhelm Conrad Rntgen 1895. otkrio X-zrake
- u medicini, fizici, tehnikim znanostima
Znanstvena dostignua - Ostalo
- 1867. Alfred Nobel dinamit

Charles Darwin O podrijetlu vrsta pomou prirodnog odabira, 1859. teorija evolucije
1876. Alexander Graham Bell prvi upotrebljivi telefon
1902. Guglielmo Marconi prva radijska poruka
1895. braa Lumiere pokretne slike

Znanstvena dostignua - Zrakoplovstvo

- 1891. Otto Lilienthal poletio zranom jedrilicom s krilima
- kraj 90-ih zrani brod cepelin (Ferdinand von Zeppelin i David Schwarz)
- 1903. braa Wright u SAD-u poletjeli zrakoplovom s dvostrukim krilima
- 1909. Louis Bleriot preletio La Manche
- Kemija i fizika - 1869. Dimitrij Ivanovi Mendeljejev sistematizirao kemijske elemente prema
atomskoj masi periodni sustav elemenata
- Marie Sklodowska-Curie i Pierre Curie - otkrili radij i plutonij
- 1905. Albert Einstein teorija relativnosti
- industrijska batina istraivanje, valorizacija, prenamjena, industrijska arheologija
Socijalna politika - Glavni prijepori u politici u 19. st. - politika pitanja
- ustav, parlament, ljudska i graanska prava, proirenje prava glasa
- poetak i sredina 19. st. - socijalno pitanje
- poboljanje poloaja radnika, bolje plae i uvjeti rada, zatita
- 1890-ih
- Pobune, intervencije vojske drava prisiljena preuzeti odgovornost za socijalnu politiku
Odgovori na socijalne probleme - Pomo radnicima i siromanima
- Samopomo radnika drava protiv
- liberalizam - teti razvoju potencijala pojedinca, potie na lijenost
- konzervativizam - paternalizam pomo siromanima, humanitarne udruge
- socijalizam - pomo i borba za vea prava i zatitu (sindikati)
- vlast radnika (stranke)
Socijalno pitanje - Rana industrijalizacija
- Grad, prvo u VB
- gore nego na selu? (jeftinija hrana, stanovanje, nedostatak posla, nesigurnije nego u gradu)
- Nezatienost u starosti, bolesti tada nema prihoda
- Standard skuenost, nehigijenski uvjeti, loa prehrana, nema vodovoda i kanalizacije; u
posebnim gradskim etvrtima
- Velika Britanija - protoinudstrijalizacija / industrijalizacija = kriza
- Nezaposlenost najugroeniji su majstori-tkalci, ne mogu se prekvalificirati radi dobi
- uvjeti ivota (grad nema socijalne mree, obiteljske pomoi), radni dan 12-18 sati, 6 dana tjedno
Socijalne mjere: - radnika samopomo
- radnike organizacije, sindikati
- socijalizam
- drava
Radniki pokreti - Ludizam (1811.-16.), Ned Ludd - prvi radniki pokret
- spontana reakcija (ne organizirani, svjesni, klasni pokret s programom)
- smrtna kazna 1812. za unitavanje strojeva
- Europa 1830te i 1840te
- unitavanje industrijskih i poljoprivrednih strojeva
- Lyon 1831. i 1834.; leski tkalci 1844.
-

artizam (1837.-48.) - 1837.-39. kriza, nezaposlenost

Poticaj londonska radnika udruga (William Lovett)

1837. Narodna povelja (People's Charter)

ope i jednako pravo glasa
godinji izbori
tajno glasovanje
jednaki izborni okruzi
ukidanje izbornog cenzusa za Parlament
dnevnice zastupnicima
politiki program
vodstvo Feargus O'Connor povezati irske seljake i engl. Radnike
Konvencija u Londonu, 1839. peticije Parlamentu
nejedinstveni odgovor na odbijanje peticije (konvencija antiparlament, generalni trajk, nasilje)
Peticije: 1. 1839. - 1,2 mil potpisa, 2. 1842. 3,3 mil, 3. 1848. - 2 mil
Donji dom odbio peticije, nema podrke u viim slojevima
prvi nacionalni protestni pokret, prvi put ideja jedinstva radnike klase, jaa samosvijest radnika
upozorenje poslodavcima i politiarima
reforme - engleski tjedan 10-satni radni dan, slobodno subotnje poslijepodne

Radnike organizacije - Sindikati

- Velika Britanija
- Njemaka
- Francuska
- 1864. odobreni
- 1871. Parika komuna
- 1884. obnova sindikata
= nezatienost
- 1910. 10 % radnika u sindikatu (u VB 26%)
- samopomo nema socijalne drave
Nacionalna federacija sindikata
- 1874. prvi zakon inspekcije u tvornicama
- 1890-ih zakonske regulacije
Socijalizam - Reakcija na liberalizam i rani kapitalizam
- pojedinac drutvo / drava
- drutvo = zajednica, harmonija
- sklad, a ne konkurencija
- Ideologija prije nastanka moderne radnike klase - intelektualci
- drutv. nejednakost, priv. vlasnitvo, akumulacija bogatstva = uzroci nejednakosti i neslobode
Utopijski socijalizam - Saint-Simon (1760.-1825.) - sudjelovao u Ratu za neovisnost SAD, u Fr. revoluciji
podravao ekstremnu ljevicu
- grof, nesustavan, u ekonomskim pitanjima nesposoban, financijska potpora bankara Rodridueza
- Newtonov zakon gravitacije prirodni red stvari
- Prirodne znanosti model harmoninog ustroja drutva
- Kozmologija prethodi sociologiji jedan od osnivaa sociologije
- Industrija (1817.) - Ljudsko djelovanje proizvodnja korisnih stvari utilitarizam
- pobjeda znanosti i industrije u budunosti, politika = upravljanje kapitalom drutva
- Znanstvenici duhovno vodstvo, praktikanti upravljanje
- industrijski savjet (tvorniari, trgovci, uzgajivai) zamijenit e zakonodavstvo i vlast; bankari
izvrna vlast
- Novo kranstvo, 1825. - kranstvo nije doktrina, nego novi sustav drutvenog morala ljudsko
bratstvo
- Cilj drutva kraj izrabljivanja ovjeka (svatko daje prema mogunostima i darovitosti, a dobiva
prema svojim djelima; Pierre Leroux: dobiva prema potrebama)
- ukinuti: konkurenciju, nasljeivanje, osobni rad

termin klasa, masa

dravno-tehnokratski socijalizam (znanstvenici) - Napoleon III prihvaao ideje

Mistina religioznost - sekta

Utopijski socijalizam - Charles Fourier (1772.-1837.) - Newtonovo privlaenje harmonija udruivanja

- civilizacija splet normi uguila je strasti
- reforma civilizacije - harmonija
- falansterije zajednice samodovoljnog rada na povrini od 400 ha vrt, vonjak, uzgoj stoke za
odravanje falange od 1620 ljudi
- univerzalna organizacija falansterija (sredite Istanbul, veleelnik)
- dragovoljno udruivanje harmonino
- zajedniki ivot i rad
- rad = zadovoljstvo, razvoj osobe
- slobodna ljubav
- brojni sljedbenici
Robert Owen (1771.-1858.) - industrijalac, drutveni reformator
- suvlasnik predionice u kotskoj model tvornice - ograniio je djeji rad, skratio radno
vrijeme, poboljao uvjete rada i stanovanja, osnovao javnu zdravstvenu pomo, zgrade za
rekreaciju, kuhinju i menzu
- 1824.-29. u Americi New Harmony
- teoretiar i promicatelj radnikog zadrugarstva
- rad radnika izvor vrijednosti
- stalno usavravanje radnika, meusobno poduavanje
- protiv revolucija i klasne borbe
- preobrazba drutva u 5-10 god.
- ukidanje novca (vlasnitva)
- bez vlade (anarhijski raj)
Znanstveni socijalizam - klasa
- gospodarski razvoj temelj
- povijesni razvoj nunost smjene klasa
- revolucija (klasna borba)
- besklasno drutvo
Karl Marx, Friedrich Engels (Komunistiki manifest, 1848.) - Socijalistike stranke - raznolikost
- VB - Laburisti (iza 1918. uspjeh na tradiciji artizma i sindikata)
- Drutvo fabijanaca (prosvjeivanje, ne revolucija; privatno u dravno vlasnitvo)
- Njemaka 1913. 110 zastupnika
najjaa stranka u Njemakoj
najjaa socijalistika stranka uope
- Francuska dvije tradicije: revolucija i demokracija
- marksisti (Jules Guesde)
- umjereni (Jean Jaures)
- anarhisti
- posibilisti
Anarhizam - sloboda unitenjem drave
- prosvjeivanje ili promidba djelovanjem (atentati)
- Mihael Bakunjin (1814.-76.)
- Strast za razaranjem je takoer kreativna strast.
- Italija, panjolska, Francuska
- Napasti utvrde vlasti - raspad sustava

niz atentata 1894.-1901., ubijeni: car Aleksandar II. (R), carica Elizabeta (Au), Umberto I (Italija),
Juraj I (Grka), Carnot (Fr), McKinley (SAD), Canovas, Canalejah (panjolska), Stolipin (R),
Franjo Ferdinand (Au)

Radikalizacija - sindikalizam opim trajkom sruiti kapitalizam (Mediteran)

- borbenija forma anarhosindikalizam
- nova desnica pojava 1880-ih
- populizam, demagogija, nacionalizam, esto rasizam
Rusija - 1890-ih 5. industrijska sila
- Velika koncentracija radnika, krize, loi uvjeti, esti trajkovi intervencije vojske
- Sindikati i trajkovi zabranjivani
- Gosp. rast ne prate socijalne reforme
- Autokracija birokracije
- anomalija SD prva stranka (1898.)
- Prva ruska revolucija 1905.-6. - Krvava nedjelja, 9.1.1905., procesija 150.000 radnika
- pop Gapon predati caru peticiju
- Zimski dvor vojska puca -1.000 mrtvih
- unitena predodba o caru kao ocu
- ljeti 1905. pobuna na krstarici Potemkin
Prva ruska revolucija 1905. - val trajkova u St. Peterburgu i drugdje
- seljake bune
- opi trajk u St. Peterburgu u X. 1905.
- Listopadski manifest 1905. obean ustav
- Proba za Listopadsku revoluciju 1917.
- 1905. Lenjin za neprekinutu revoluciju
ne treba prvo graanska revolucija (revizija Marxa)
- Sovjet radnikih deputata (Trotsky) X. 1905. = revolucionarna vlada
- Nakon smirivanja vlada djelomino ispunila obeanja
- Intervencija drave - Promjena drutvene strukture u 2/2 19. st. tvorniari radnitvo
- siromatvo - epidemije - kriminal
1830-ih traenje vladine intervencije
- Angaman drave potaknuli - evangelici (anglikanski pokret), utilitarijanci
- ukidanje ropstva 1833.
- moralno zgraanje novo oruje politike
- Lord Ashley (Shaftesbury), torijevac- glavna pokretaka snaga reformi - za regulaciju djejeg
rada, to je moralno loe, ne moe biti politiki dobro!
- Evangelici za poboljanje poloaja djece i ena - 1832. ogranienje u tekstilnoj industriji
- zabrana rada ispod 9 godina, 9-13 godina - 8 sati + 3 sata kola, 13-18 godina do 12 sati
- 1842. ogranienje u rudnicima - ene zabranjeno, djeaci iznad 10 godina
- novo - vladina povjerenstva = kontrola
- Evangelici: djeca i ene - 1847. - 10-satni radni dan za i djecu (prosjeno, protegnuto i na M)
- = 60-satni radni tjedan (engleski tjedan)
- pon - pet : 7-19 h (pauza 1,5 sat)
- sub. :
7-14 h (pauza 0,5 sati)
- samo industrija (trgovina i dr. - 90-satni tjedan, bez pauze za jelo)
- otpor i poslodavci i radnici
Utilitarijanci / bentamisti - Jeremy Bentham (1748.-1832.)
- osnovao sveuilite u Londonu, internacionalizam,
- ideja lige naroda, pojednostaviti engl. jezik
- prosvjetiteljstvo, racionalizam
- odgovornost vlade stvoriti preduvjete za razvoj pojedinca

korisno = dobro, ovjek tei za ugodnim, za to vei broj ljudi pojedinac, a ne nacija
kritiari: iz sebinog traganja za vlastitim dobrom ne moe ispasti ope dobro
siromatvo endemina bolest
nezaposleni, bolesni, stari, s psihikim poremeajima - do tada briga upa
Odnos prema siromasima - 1834. zakon o sirotinji (Poor Law), radionice (workhous)
zajedniki financira vie upa; uasni uvjeti (Ch. Dickens, Oliver Twist)
novo: dravna kontrola

Sir Edwin Chadwick - Izvjee o higijenskim uvjetima radnikog stanovnitva u VB, 1842. povezanost
loih ivotnih uvjeta, bolesti, nemorala i kriminala
- Udruga za zdravlje grada voda u svaku kuu, poploavanje ulica, sanitarna gradska uprava
- Rezultat: drava intervenira u socijalne probleme
- 1840-ih dravna povjerenstva - zatvori, ludnice, privatne filantropske udruge
- irenje ideje - loi ivotni uvjeti = nemoral = bolest = kriminal
- higijena: vodovod, kanalizacija, poploene ulice
- 1848. Zakon o javnom zdravlju - uvoenje vodovoda, kanalizacije, higijenskih mjera
- dugo nije proveden
- -1875. slobodno djelovanje sindikata; ovlasti lokalnih vlasti za ruenje zgrada (da bi izgradile
zdravije etvrti); zakon o javnom zdravstvu
Njemaka - Inicijative u Pruskoj
1839. ogranienje rada djece
1853. dravna kontrola inspektori
- Uvedeno u Bavarskoj, Badenu i dr.
- Siromani smjetaj u obitelji (drava plati), humanije nego u drugim europskim dravama
- Kampfzeit - protiv socijalista (1878.-90.)
- 1875. Gotha Socijalistika stranka Njemake (marksistika)
- 1877. 10% glasova, 12 mjesta u Reichstagu
- Reakcija drave: represija i socijalno zakonodavstvo
- represija - 1878. - zabrana srodnih radnikih organizacija, trajkova, tiska, progoni pol. Voa,
cenzura, promidba (socijalizam = sramota)
Socijalno zakonodavstvo - dravni socijalizam (Staatssozialismus)
- obvezno osiguranje
- uplate: radnici i poslodavci (dravi)
- dravna kontrola
- 1881. bolesnike blagajne
- 1883. - zdravstveno osiguranje - radnici (2/3) i poslodavci (1/3)
- 1884. - osiguranje kod nesrea na radu - plaa samo poslodavac
- 1889. - starosno i invalidsko osiguranje - radnici (1/2) i poslodavci (1/2) (drava subvencionira),
kasnije i poljoprivredni radnici, obrtnici, sluge
- regulacija duljine rada, plae (ak i sluge)
- posebni sudovi za sporove radnik poslodavac
- do 1911. oko 14 mil. ljudi osigurano (bolest, nesrea, starost)
Rezultati socijalnog zakonodavstva u Njemakoj - 1890. prestaje Zakon protiv socijalista
- 1893. socijalisti 23% glasova
- socijalna drava obuhvaa i organizira razna podruja ivota: kultura, sport, turizam, zadruge,
sindikati
Utjecaj na druge drave - reformni socijalizam (revizionizam)
- Eduard Bernstein
- sindikati
Utjecaji Vatikan - Lav XIII. (1878.-1903.) - Rerum novarum (1891.) - socijalni nauk Crkve, ne samo
karitativne mjere uloga drave

pravo radnika na udruivanje prirodno pravo, nadzor drave nad ugovorima radnika
Velika Britanija - Lloyd George - reforme 1908.-11.
1905. dravni fond za pomo nezaposlenima
1908. mirovinski fond (1. put iz poreza)
1911. National Insurance Act osiguranje za bolest i nezaposlenost obvezno, radnici,
poslodavac, drava (1/3)

Socijalna politika - faze - 1. drava = zatita od zloupotrebe; privatnici - filantropija

- 2. naelo radnike samopomoi (osiguranje)
- sindikati, radniki pokret
- 3. poeci socijalne drave (samo u industriji)
Demokratizacija: robovi i ene - Deklaracija neovisnosti ->Svi se ljudi raaju jednaki
->Prve glasove protiv ropstva nalazimo u Deklaraciji neovisnosti iz 1776. te u Deklaraciji o pravima
ovjeka i graanina
Ropstvo: Rob nije pravna osoba(nema slobode: kretanja, sklapanja poslova, imovina, braka)
No, u 19. stoljeu dolazi do toga da veina drava ukida robove
->Kao posljedica velikog useljavanja robova na prostor Amerike, 30 % stanovnitva dananjeg Brazila i
SAD-a su potomci robova
Emancipacija robova je tekla u vie koraka :
- zabrana trgovine robovima : 1807.-1810.-VB, SAD, NIZOZEMSKA
-1850-ih stanovnitvo Brazila se sastojalo od 37 % afrikih robova
- oslobaanje robova: VB->Engleska 1772. godine
Francuska->1794.(pa poniteno), poslije ponovno ukinuto 1848. godine
Saint Dominigue (Haiti)-1804-ustanak, proglaena republika<->1830-ih do 1860-ih oslobaanje
robova u Haitiju
Kuba(1886.) Brazil(1888.) Azija(od 1860.-ih do 1914.)
Afrika-20. stoljee<->Ostaje rasna supermacija i segregacija
Ropstvo u SAD-u : Sjever - Rat za nezavisnost-ukidanje ropstva<->Smatrano je kako, s obzirom da su
na sjeveru robovi inili tek 1 % stanovnitva, robovski rad nema ekonomsku vanost
- Jug: Postoji socijalni problem s obzirom da robovi ondje ine 35 % stanovnitva
Trgovina cvjeta unato zabrani, robovi imaju ondje vanu gospodarsku ulogu-ine radnu snagu
(duhan, pamuk)
1798. Eli Whitney izumio Cotton Gin-pomou kojeg su se mehaniki odvajala pamuna
vlakna(pomou parnog stroja)
Ropstvo dravni problem u SAD-u - Missouri kompromis-1820.-> Missouri primljen kao robovlasnika
drava a Maine kao slobodnaMissouri prva zapadna drava prikljuena Uniji izvan teritorija 13
kolonija(robovlasnitvo dolazi na zapad)
- Kansas-Nebraska Act-1854.(proizvodne skuptine trebaju donijeti odluku o ropstvu, Missouti
okruen, bespravne odluke i nasilje)
Nastanak Republikanske stranke(protiv ropstva)-1854.(slobodna zemlja, slobodan rad, slobodni
ljudi)
Ropstvo-drutveni problem
1. faza: ropstvo teret bijelaca(uvaju drutvo od agresije siromanih bijelaca)
2. faza: pozitivno dobro- Thomas Dew-opravdanje robovlasnitva ekonomskim i religiozno-moralnim
razlozima ; george Fithugh je pak ustvrdio kako robovi ive bolje od nadniara na Sjeveru i od seljaka u
Europi
-rasprava u Virginiji-1831.-1832. ->virginija ostaje robovlasnika drava
1. Ustanak Nat Turnera(Virginia)

od 8. do 9. mjeseca 1831. ->60 bijelaca ubijeno, voa obijeen

Posljedice: strah, zabrana abolicijskog tiska, zakonske reforme(stroga kontrola)
2. Abolicionizam(Sjever)
Agitacija na Sjeveru :-postupno oslobaanje uz naknadu vlasnicima
William Lloyd Garrison : knjiga The Liberator, 1831.)<->Osuda robovlasnika-grijeh
->Vrlo ratoborna retorika- beskompromisna ideologija neposrednosti- osloboenje bez odgode, uvjeta i
naknade
-nije bio popularan ak ni na sjeveru
1820.-te-podzemna eljeznica(underground railroad)
100 tisua bjegunaca u susjedne zemlje
-razlozi protiv oslobaanja crnaca : lijenost, krae, bjegovi, vjerska povezanost(metodisti ili baptistiNegro spirituals)
->vrsta obiteljska povezanost i solidarnost
Postojale su dvije slike robovlasnitva: idealizirana i potpuno crna
1833.-Ameriko antirobovlasniko drutvo-1000 ogranaka
Abolicionisti(bogati) bijelci , osloboeni crnci
->Frederick Douglass(J)-odbjegli rob, napisao autobiografiju, bila je najitanija sve do ia Tomine
kolibe
-Sojourner Truth(S)-osloboenica, izvrsna govornica, pisala pjesme
->Harriet Beecher Stowe, Uncle Toms Cabine
300 tisua primjeraka godinje, ilustracijom idealizirana slika gospodara
->1860.-4 milijune robova
Ukidanje ropstva: tzv rekonstrukcijski amandmani: 13. 14. i 15. od 1865. do 1870. Robovi u SAD-u
osloboeni i dobili pravo glasa
1890ih-obrazovni cenzus, odnosi se i na bijelce
Segregacija postojala sve do 1965. godine
Druge rase(graanska prava) - Indijanci-1925., Azijci-1940-ih
- Razlozi : Gospodarski-robovski rad gubi vanost
Ideoloki te demografski
Posljedica : Zamjena-prisilna radna snaga(ugovor, plaa, vremenski ogranieno, vezanost za poslodavca,
kazne)
Danas po zakonu ne postoji ali UN-ova procjena kae da ilegalno postoji 27 mil robova
ENE: Poloaj ene - obitelj i pravni ivot -supruga i majka
->Idealna ena, bespomona i ovisna
- Sposobnosti: voenja domainstva, moral odgoj djece
- odnos prema suprugu: potpuno podreene(ak i tjelesne kazne su postojale do 1850. u SAD-u),
nemaju pravo na vlastite prigode, obrazovanje
- ena izvan kue - Veze s uom i irom obitelji, Udruge(uloga uvarice morala) - karitativne,
vjerske, antialkoholiarske
- Model graanske obitelji - Patrijahalna obitelj, mu je apsolutni gospodar, ena primjer
pokornosti, moralan odgoj djece
->Oponaanje modela graanske obitelji - Seljatvo i radnitvo, Aristokracija
- ene u javnom ivotu
A) pravna nejednakost - Graansko pravo(Code Civil)-nejednak status ena
- Privatno vlasnitvo(samo preko mukog skrbnika)
- Obrazovanje-ogranieno, enske skole
- Zapoljavanje-ugl kao slukinje ili krojaice
Drutvena emancipacija: Florence Nightingale(1820.-1910.) - Iz obitelji bogatih zemljoposjednika,
vrlo obrazovana(uila i matematiku)

Prva njena afirmacija je bila za vrijeme Krimskog rata(brinula se za njegu ozljeenih)

Moe se rei kako je bila pretea Crvenog kria(osnovanog 1863. u enevi)

Sufraetski pokret-staleke razlike - Vise klase- vlasnika prava, obiteljski zakoni, obrazovanje, - pravo
glasa
- Nie klase-pravo na rad i jednaku plau(prve intervencije drave)
- Politika nejednakost ena - politika prava=zasluga, ne pravo
- 1875. Vrhovni sud SAD-pravo glasa je privilegija
->Borba mukaraca za opce pravo glasa, pri emu se u potpunosti zaboravljaju ene
Argumenti ZA pravo glasa enama : dosljedna provedba naela jednakosti(svako vlasnitvo treba biti
reprezentativno u politici), ene su bolje za enska pitanja(kua, djeca, higijena, moral), ene su
praktine i nesebinije
Pokret je dobivao veu potporu od konzervativaca, nego od liberala, socijalista ili radikala
Sufraetski pokret - Sufraetski pokret je pokret koji se zalagao za prava ena, a osobito za pravo glasa.
Sam pojam se prvi put pojavio u britanskom asopisu daily mail suffragette,a od engleske rijei
suffrage, to znai pravo glasa. ene koje su se borile za takva prava nazivaju se sufraetkinje.
Najpoznatija sufraetkija je Emmeline Pankhurst. Odakle potjee potreba za ovakvim pokretom?
Sjetimo se kako su iz dviju poznatih deklaracija-amerike nezavisnoti i francuske o ovjeku i graaninu,
izbaene, odnosno nikad nisu niti uvedene da takva prava vrijede i za ene. Upravo zato pripadnice
lijepeg spola poinju dizati svog glas protiv toga. Sufraetski pokret bio je jae izraen u velikoj britaniji
nego u sad-u. Ve je 1791. Feministikinja i abolicionistkinja Olympe de Gouges napisala deklaraciju
o pravima ene i graanke kao parodiju na deklaraciju o pravima ovjeka i graanina. 1793.
Zavrila je na giljotini pod jakobinskim terorom. Nejednak status ena oitovao se u:
- -privatno vlasnitvo- preko mukog skrbnika
- -obrazovanje-ogranieno,enske kole
- -zapoljavanje-slukinje,radnice, krojaice
- -status u obitelji
-

Florence Nightingale (1820.-1910.), je engleska medicinska sestra koja se brinula o

ranjenicima iz krimskog rata (1853.-1856.). Bila je to prva afirmacija njege u ratnim uvjetima.
Bolniarke su se od tada obrazovale i vrile patronanu slubu. To je pretea crvenog kria. 19. I
20. 7 1848. U Seneca Fallsu odrana je prva konferencija o pravima ena, a 1869. U Wyomingu je
doneseno prava glasa enama iznad 21 godinu. Sufraetkinje su u samo nekoliko godina nakon
ww1 postigle vei dio svojih ciljeva. U Britaniji je 1918. Parlament donio zakon kojim je priznato
pravo glasa kuevlasnicama iznad 30 godina, suprugama kuevlasnica, najmoprimcima nekretnina
s godinjom rentom iznad 5 funti te diplomanticama sveuilita. U SAD-u gdje je pravo ve
postojalo u pojedinim dravama, ene su konano izjednaene u pravu glasa 19. Amandmanom
amerikog ustava iz 1920. (sjeti se ta su odobrili 13.,14. I 15. Amandman!). U Britaniji su
mukarci i ene potpuno izjednaeni novim zakonom 1928.

Abigail Adams(SAD)-Sjetite se ena kad ete stvarati zakone 1776. godina

Mary Wollstonecraft(VB), Obrana enskih prava, 1792. godina
-Seneca Falls -19.-20.7. 1848. prva konferencija o pravima ena:
Lucretica Mott , Elizabeth Stanton--> Deklaracija osjeaja i rjeenja 1848. :->mi drimo da su
ove istine same po sebi jasne, da su svi ljudi i ene stvoreni jednaki
->Ozbiljna parodija na Deklaraciju o neovisnosti, potpisalo ju 68 ena i 32 mukarca(skupa s
Frederickom Douglasom)
ene->Aktivnije nakon protezanja glasa na crnce(15. amandmanom 1870.)

Pravo glasa ena u SAD-u

Wyoming 1869. pravo glasa enama iznad 21 godine
Utah-1870.-poligamija mormona! Opozvao Kongres 1887 ; Ponovno u Ustavu 1895.
Colorado 1893.-prva drava, referendum (radnici-rudnici srebra)
Idaho-1896. postala lanica Unije i uvela pravo glasa za ene

->Oivljavanje sufraetskog pokreta u SAD-u oko 1910.-mnoge drave dale pravo glasa enama
SUFRAETSKI POKRET U SAD-u - Susan Antony-zajedno s Elizabeth Stanton 1869. osnovala
National Woman Suffrage Association
->Alice Paul-National Women's party-Zajedno s Lucy Burns vodila kampanju za pravo glasa ena,
rezultiralo->19, amadmanom 1920.-enama garantirano pravo glasa
- Emmeline Pankhurst(VB) na elu enske socijalne i politike unije za zensko pravo glasaradikalne metode(na to vlast odgovara zatvorima , neke su ene strajkale glau, na to bi pak
vlasti odgovarale prisilnim hranjenjem)
1918. parlament u VB donio zakon o priznavanju prava glasa kuevlasnicima, suprugama
kuevlasnika i enama sa sveuilinim obrazovanjem
PRAVO GLASA : Novi Zeland 1893. Australija 1901. VB(potpuno pravo glasa za ene) 1928.
Finska 1906. godine
NACIJE - do 1848. ideja nacije bila je opeprihvaena <->Nacija postaje prirodan i neizbjean politiki
okvir za ivot naroda
1) Ujedinjene drave->uzor(svakoj naciji) jer doprinose povezivanju
2)Razjedinjene tako poinju u 19. st traiti nain da se ujedine (Italija, Njemaka)
3) Vienacionalne-vlada nestabilnost
->Graanstvo je prihvatilo nacionalnu ideju, s obzirom da je ona povezivala sve drutvene slojeve
Poetak irenja ideje nacije - kraj 18. st->kao reakcija na kozmopolitizam
Johann Gottfried Herder->smatra kako treba sauvati lokalne kulture, i kako je nuno vratiti se tradiciji i
korijenima(odbacuje kozmopolitizam)
- ->za vrijeme franc. revolucije nacija kao pojam poela se oblikovati i u sebe ukljuivati elitu i
slojeve.
ideja nacije u franc. irila se u svojim prirodnim granicama u smislu do kuda je franc dosezala u to
vrijeme (pirineji, rajna)
bitka naroda, bitka u kojoj je sudjelovalo vie razl. naroda, (recimo da je tu ideja nacije krenula>borile su se razliite narodnosti)
Poetci nacionalizma - Immanuel Kant->svoje etiko uenje iznio u djelu Kritika praktinog uma(1788.)->iznio je uenje o osobnoj volji, o moralnosti kao kategorikog imperativu, po njemu je
svrha ispunjenje dunosti(potivanje zakona), svrha je samokontrola i dostojanstvo ovjeka
->Njegovo je djelo stvorilo ozraje za nacionalizam temelj na slobodnoj volji, naporu i rtvi
- Johann Fichte ->djelo Adresa njemakoj naciji(1807.-1808.)->protiv francuske okupacije, podie
nacionalnu svijet
->Nacija po njemu nije isto to i drava, daje naglasak na duhovnoj vezi izmeu pripadnika
nacije(jezik, kultura, tradicija)
->Njemaka nacija jest po njemu nositelj ideje slobode
- Johann Herder->postavio temelj komparativnoj filologiji. Djela : Rasprava o podrijetlu jezika ,
Glasovi naroda u njihovim pjesmama->promie jezik i narodnu kulturu(narodne pjesme, prie,
folklor, glazbu i umjetnost)->one su odraz duha naroda, one stvaraju naciju
Genij naroda=jedinstvenost
Za njega je nacija etnika kategorija, promicao patritotizam, i stavljao teite na individualnost osobe
Promicatelji nacionalizma:->inteliencija i mediji(kola, kazalite,novine)
IDEOLOZI:
1)Giuseppe Mazzini->osnovao Mlada Italija(1831.)->cilj-ujedinjenje Italije
Nacionalna misija->Italija vodi svijet
Nacija-drutvo sklada, osnovao je i ujedinjenu Europu->preko kojeg e slobodne nacije osnovat europsku
federaciju
- Ideal nacionalizma su slobodne nacije udruene u Europi, pri tome bi nacionalna drava, odnosno
stvaranje iste bio prvi korak, a drugi bi bio suradnja nacija

Vrijednost nacije po nacionalizmu jest to to ona donosi kulturni doprinos ovjeanstvu

Nacija mora biti iznad politike, naciju povezje mistino jedinstvo, a ono je osebujni duh nacije
->Lingvistiki nacionalizam u 19. st.->promie jezik kao glavni kriterij pripadnosti naciji(tisak,
kole, nacionalno kazalite, nacionalna glazba, prouavanje narodnih pjesama, obiaja, predaje,
nacionalna povijest, nac. kultura)
->Nacionalizam negira pojedinca u svrhu zatite i promicanja nacionalnih interesa
Ujedinjenje Njemake (1800. postojalo je jos uvijek Sveto Rimsko Carstvo Nj. narodnosti)
U njemakoj je vladala politika podijeljenost(vie od 300 zemalja, 23 mil stanovnika+1400 gradova i
podruja s autonomijom) ->razlike su bile i u kulturi i u vjeri, sjever je bio protestantski i konzervativni,
dok je jug bio vie liberalan i apsolutno katoliki
Gospodarska nerazvijenost->prevladava poljoprivreda, no ne postoji zajedniko trite, ni valuta, a
komunikacija i povezanost su izrazito slabe
->Na snazi su jo uvijek stare drutvene strukture, trgovina je slaba, a i cehovi jo uvijek postoje
-

Politiko ujedinjavanje Njemake:->1)Napoleon->dao poticaj ujedinjenju, lijevu obalu Rajne je

osvojio i stavio pod Francusku 1801., dok je podruje desne obale ujedinio pod imenom Rajnska
konfederacija i to 1806. u kojoj je bilo 16 srednje velikih drava(Pruska i HM iskljuene)
->Obnova Pruske:->pruski barun Stein provodi korijenite reforme : oslobaa kmetove uz naknadu,
ublauje staleke razlike, uvodi opu vojnu obvezu, ali i provodi obrazovne reforme(osnovna
kola postaje obavezna)
->Nacionalizam->Prije Fr. revolucije postojalo je jako malo znakova domoljublja, no nakon toga
dolazi do prihvaanja ideja iste revolucije, do stvaranja nacionalnih osjeaja, radi nezadovoljstva
velikim financijskim i vojinim optereenjima
Ubrzo se pojavljuju nacionalni mitovi->Luzowljevi dragovoljci ; rat za osloboenje od
Napoleona-nije bio narodni ustanak

Njemaka konfederacija 1815.-1866.

Na Bekom kongresu, 39 drava-bila je to labava konfederacija s parlamentom u Frankfurtu, Austrija igra
glavnu ulogu, nije bilo zajednike vojske, a odluke parlamenta nisu bile obvezujue. Ova konfederacija
nije bila nacionalna
- Gospodarsko ujedinjavanje->zapoinje osnivanjem Carinske unije 1819. godine, u kojoj pruska ima
malu politiku ali veliku gospodarsku korist->trite, pruske zatitne carine ; gospodarski boom ceste i
eljeznice, industrija jaa
Samo Austrija, Hanover, Hamburg i Hansa nisu bili lanovi ovi unije
Preduvjeti za revoluciju u Europi
1)Drutveno gospodarski->jaanje graanstva, porast stanovnitva, industrijalizacija, soc. problemi,
agrarna kriza 1840-ih, nezadovoljstvo mjerama vlade
2)Politiki-kriza legitimiteta, paraliza uprave
3)Stvaranje ideologija-liberalizam, nacionalizam, socijalizam, socijaldemokracija
4)Promjena javnog mnijenja->irenje obrazovanja, jaanje medija, koji trae ukidanje cenzure
5)ensko pitanje->politika prava ena, jednakost SVIH pred zakonom
Njemaka 1848.
1)Graanska revolucija-utjecaj revolucije u Fr i It (Bavarska Jug napredniji)
->trai se ustav u oujku 1848. ->Vlade najavljuju reforme i donoenja ustava(dolazi do seljakih i
radnikih nemira
2)Nacionalno ujedinjenje->Frankfurtski parlament, izabrani poslanici raspravljaju o problemima :
odreivanje granica (Velikonjemake struja (HM bez Ugarske), Malonjemaka struija(Bez nenjemakih
teritorija, ali s Pruskom) )
Oblik ustava->novi oblik nije dobio podrku niih slojeva
Kraj Frankfurtskog parlamenta
Rast otpora u Pruskoj->udaljavanje umjerenih, jaanje konzervativaca, smatraju preradikalnim zahtjeve i

ideje parlamenta u Frankfurtu

BERLIN-FRANKFURT-BE
3. mjesec 1849.->konsenzus->ponudili krunu F. Wilhelmu kao nasljednom njemakom caru, mogao bi
zapovijedati vojskom, imao bi suspenzivni veto, mogao bi raspustiti Donji dom no on to odbija!
->Vojska rastjerava Frankfurtski parlament u 6. mj 1849.
Kontrarevolucija u Pruskoj->10. mj 1848. vojna intervencija, dolazi nova vlada, rasputa se parlament
donosi se oktroirani ustav
->Erfurtska unija->Pruska intervenirala u drugim dravama, prihvatila malonjemako rjeenja, dolazi
do ujedinjenja 28 dravica u 3. mjesecu 1849. godine
Uspon Otta von Bismarcka(ivio 1815.-1898.)->politiar, u poetku konzervativan, 1849. zastupnik u
Pruskom parlamentu, kasnije predstavnik Pruske u Njemakom savezu(koji je obnovljen 1850. godine),
bio je veleposlanik i kancelar
->Ve 1849. istaknuo kako mu je ujedinjenje Njemake vaan cilj, bio je poznat po promicanju
Realpolitika(politika je umijee mogueg)
Izjednaavao dobro sa dobrobiti Pruske, bio je lojalan Pruskoj i kralju. Smatrao kako bi Pruska trebala
imati prvenstvo u savezu radi njene realne snage, dobio nadimak eljezni kancelar(jer je rekao kako se
Njem. moe ujedniti samo krvlju i eljezom)
Bismarckova politika->Od 1850.-ih bio je izraziti protivnik Austrije(nije bilo vie Metternicha koji bi
mogao odravati ravnoteu)
->Bio je za malonjemako rjeenje
Smatrao je kako Pruska treba ui u sastav njemake kao glavna sastavnica iste, jer je nacionalno
homogena, ima jako gospod. ima snaan dravni aparat i vojsku, a i zato jer nema ambicija izvan
njemakih granica
->Bismarck postaje kancelarom 1862., promie politiku krvi i eljeza
1864. Danski rat-> Danska je bila prisiljena ustupiti pokrajinu Schleswig-Holstein Pruskoj
Holstein ide Austriji, a kao to smo rekli Schleswig Pruskoj(raste antagonizam prema AU.)
Austrijsko-pruski rat 1866.-> rat izmeu Austrijskog carstva i njegovih njemakih saveznika sa jedne
strane, i Pruske, njenih njemakih saveznika i Italije sa druge strane
-> Poslijedica ovog rata bila je dominacija Pruske u Njemakoj konfederaciji na raun Austrije, to je bio
veliki korak prema buduem ujedinjenju Njemake.
OSTVARENI CILJEVI->Austrija iskljuena iz Njemakog saveza, a Pruska teritorijalno proirena<>Sjeverno-njemaka konfederacija(1867)->22 drave
Njemako-Francuski rat 1870. 1871.-> Uzrok rata bilo je jaanje utjecaja Pruske u Njemakoj i Europi
nakon pobjede u prusko-austrijskom ratu godine 1866. te stvaranje Sjevernonjemakog saveza koji je
imao potencijal postati, ako bude ujedinjen s junim dijelom Njemake, veom silom od dotada
dominantne Francuske.
-> Neposredan povod za rat bio je bezuspjeni pokuaj pruske dinastije Hohenzollern da jednog svog
lana postavi na panjolsko prijestolje. Hohenzollerni su odustali nakon francuskog ultimatuma, ali je
kancelar Otto von Bismarck cijelu aferu objavio u tzv. Emskom brzojavu iji je uvredljivi ton natjerao
francusku vladu da pod pritiskom ovinistike javnosti Pruskoj objavi rat.
->Francuska je u rat ula uvjerena u svoju brzu pobjedu zbog prijanjih uspjeha u Krimskom ratu te u
uspjesima na Crnom kontinentu. No Prusi su imali nadmi u artiljeriji, ali im je glavna prednost bila to
su imali glavni stoer na elu s Helmutom von Moltkeom
->Francuska vojska na elu s carem Napoleonom III., biva teko poraena u bitci kod Sedana 1. rujna
1870., prisiljena na predaju.
->Potpisan je Frankfurtski mir, u 2. mjesecu 1871. ->Fr. izgubila Alzac i Loren(nac. ponienje
Njemako carstvo->proglaenje 18. 1. 1871. godine, car Njemake->F. Wihelm(pruska najjaa u
carstvu)
- Bismarck i kulturkampf-> nakon njemakog ujedinjenja, Bismarck je nastavio sa svojom
unutarnjom politikom, promovirajui snane drutvene reforme i osiguravajui kredite za vojne
trokove. meutim, njegova se politika sukobila s oivljavanjem moi katolikog sveenstva koje je
postalo glavna jezgra oporbe. Bismarck je tada zapoeo opasnu kulturnu borbu (kulturkampf,

1872.-1879.) koja je dosegnula vrhunac svibanjskim zakonima (1873.-1875.) kojima je kleru oduzeo
inspekciju u kolama, zabranio poduavanje vjerskim skupinama, izbacio isusovce, zaplijenio prihode
prelata, stavio sjemenita pod nadzor drave itd. svoju politiku prema crkvi izmijenio je kada je Leon
xiii. postao papa, dogovarajui se s Vatikanom i s centrom oko ukidanja jednog dijela svibanjskih
zakona. poslije (1882.-1887.) nisu uspjeli pokuaji da se od svete stolice odvoji njemaka katolika
stranka centra. Bismarck je istodobno vodio borbu protiv radnike socijalistike stranke koja je
osnovana 1875., iako je vodio brigu o razvoju vanoga sustava za socijalnu pomo i skrb, ime je
paternalistiki teio vezati radnike mase za carski reim. Bismarck je iskoristio dva atentata protiv
cara, optuivi socijaliste te je Reichstag odobrio da se provedu izvanredne mjere protiv njih, iako to
nije moglo zaustaviti brz uspon nove stranke. kad su postignuti veliki ciljevi pruske politike,
Bismarck je pokuao odrati mir i izolaciju francuske, zakljuivi trojno saveznitvo (1882.),
uvreno tajnim dogovorima s rusijom. kad je Wilhelm II. doao na prijestolje (ubrzo je doao u
sukob sa svojim kancelarom), Bismarck je morao dati ostavku (1890.) i srdito se povui na svoje
posjede u Friedrichsruhu. umro je 1898. godine.
UJEDINJENJE NJEMAKE - 1806. Napoleon ukinuo SRCNJN
- 1815. na bekom kongresu stvoren njemaki savez:38 drava i 4 slobodna grada
- zapreke ujedinjenju: sukob Austrije i Pruske oko dominacije u savezu, vjerska i gospodarska
raznolikost
-

U drugoj polovici 19.st. Pruska jaa-teritorijalno proirenje, industrijalizacijapostaje sredite

njemakog ujedinjenja
1833. osnovana Njemaka carsinska unija bez plaanja carina unutar tog podruja
1862. u Pruskoj za kancelara i ministra vanjskih poslova postavljan Ott von
Bismarckzagovornik vojno-politikog jaanja Pruske radi ujedinjenja Njemake krvlju i
eljezom
1864. rat pruske i Austrije protiv Danske
mirom u Beu Danskoj oduzete pokrajine Schleswig(Pruska) i Holstein(Austrija)
Pruska sklapa savez s Italijom i Francuskom-pripreme za rat s Habsburkom Monarhijom
lipanj 1866.-car Franjo Josip I.navijestio rat Pruskoj i Italiji
3.7.1866.-bitka kod Sadove-pobjeda pruske vojske
Austrija gubi Veneciju u korist Italije, izbaena iz Njemakog savezamora plaati ratnu odtetu
1867. Pruska stvara Sjevernonjemaki savez
s junim njemakim dravama sklapa sporazume o nenepadanju i saveznitvu
srpanj 1867.-ustav Sjevernonjemakog saveza(predsjednika saveza Wilhem I, a kancelar
Bismarck)
ustavom su vanjska politika i zpovjednitvo povjereni pruskom karalju
zakonodavna vlastSavezno vijee i Savezni parlament
uvedeno ope pravo glasa
Pruska ugroava francusku prevlat u Europi19.7.1870. Francuska navijestila rat Pruskoj
povod za rat: sukob oko panjolskog prijestolja
Prusi u savezu sa njemakim dravama pobijedili u bitci kod Sedana i opsjeli Pariz
june njemake drave pristupaju Sjevernonjemakom savezu

UJEDINJENJE NJEMAKE - 18.1. 1871. u dvorani ogledala u Versaillesu proglaeno drugo Njemako
Carstvo (Drugi Reich)
- pruski kralj Wilhem I.postaje njemaki car, a Bismarck njemaki kancelar
- travanj 1871.-doneen ustav
- Njemakaustavna monarhija
- ouvana su autonomna prava pojedinih drava, ali je ojaala sredinja vlast
NJEMAKA POLITIKA I GOSPODARSKI RAZVOJ - Bismarck nastoji popraviti
odnose s Austro-Ugarskom i umanjiti napetosti izmeu A-U i Rusije
- 1873. stvoren Trocarski savez
- 1879. Dvojni savez (A-U i Njemaka); 1882. Italija

1887. njemako-ruski ugovor o uzajamnom osiguranju

NJEMAKA POLITIKA I GOSPODARSKI RAZVOJ - Njemaka se poinje ubrzano gospodarski

razvijatinapredak tehnologije i industrije(Kruppova tvrtka)
- postaje pomorska sila
- irenje na izvaneuropske kolonijelne posjede
- 1890. Pangermanski savez-cilj: potpora izvaneuropskoj kolonijalnoj politici i njemakom prodoru
na istok
- 1890. car Wilhem II. Otputa kancelara Bismarcka-mijenja se smjer njemake
politikepovezivanje s A-U
RUSIJA U DRUGOJ POLOVICI 19. - IRENJE RUSKOG CARSTVA U PRVOJ POLOVICI
19.STOLJEA - car Nikola I.(1825.-1855.) - autokratska monarhija i feudalna drava
- prva polovica 19.st.-Rusija se iri na Finsku, Besarabiju, Kavkaz, SI Sibir, poluotok Kamatku,
Kurile i Aleute, Azerbeidan i Kazahstan
- 1831.gui ustanak u Poljskoj i pretvara dijelove Poljske u rusku pokrajinu
UKIDANJE KMETSTVA - nakon poraza u Krimskom ratu Rusija je kolos na glinenim nogama
- nuno je provesti reforme
- Propagiranje reformiintelektualci oko asopisa Savrjemenik i Kolokol
- car Aleksandar tijekon sljedeih godina primoran provesti reforme
- glavni problem:feudalni sustavseljako pitanje(koi razvoj)
- krepostnoe pravo-kmetsko pravo-nalik ropstvu
- 19.2.1861. car izdaje dekret o ukidanju kmetstvasvi seljaci dobili osobnu slobodu
- pitanje vlasnitvaseljaci mogu otkupiti zemlju, no dok ne otplate svu zemlju imaju obveze
prema zemljoposjednicima
- postojanje seoskih zadruga(mir) vlasnici zemlje postaju zadruge seljaka, a ne pojedinci
- siromatvo i agrarna prenapuenost dovodi do iseljavanja u gradpoetak industrijalizacije
- 1864. uvedena je lokalna samouprava (kolstvo, zdravstvo, gospodarstvo, ceste..)-napredak
pojedinih regija
- ukida se staleki karakter suda, uvedena institucija odvjetnitva i porote
- skraenje vojnog roka sa 20 na 6 godina
REFORME CARA ALEKSANDRA II. (1855.-1881.) - Gospodarska (19.2.1861.ukidanje kmetstva, kmet
dobiva osobnu slobodu)
- Upravna (1864. lokalna samouprava)
- Vojna (skraenja vojnog roka sa 20 na 6 godina)
- Sudska (ukidanje stalekog karaktera suda, uvedena institucija porote i odvjetnitva)
-

1863.pojava panslavistikog pokretacilj: ujedinjenje slavenskih naroda pod ruskom krunom

1867. odran Slavenski kongres
ponovno dolazi do vala seljakih nemira
seljaci trae konano oslobaanje od svih obveza prema zemljopsjednicima
interese seljaka podupiru i mladi intelektualci-narodnjatvo
1876.osnovana organizacija Zemlja i voda-zagovaraju prosvjeivanje seljaka
1879. dio pripadnika Zemlje i vode osniva Narodnu volju-prihvaa urotniku djelatnost i
teror kao metodu

1881. pripadnici Narodne volje izvrili atentat na cara-ubacili bombu u njegovu koiju,
nasljeuje ga sin Aleksandar III.
urotnici uhieni i ubijeni

druga polovica 19.st.-pojava antisemitizma

1882.-prvi progoni ruskih idova, kasnije 1903.g.
Protokoli Sionskih mudraca-optuuje idove da ele ostvariti vladavinu nad svijetom

iseljavanje idova

INTERESI NA BALKANU I SUSTAVI VEZA - 1873. Rusiji se ukida ogranienje na Crnom

morunastavlja politku irenja ujecaja na balkanu na raun O.C.
- 1872.-1873.-stvoren Trocarski savez
- 1875.-ustanak u Bosni i Hercegovini-dogovor izmeu Rusije(Bugarska) i A-U(Bosna i
Hercegovina)
- 1876. poraz Srbije protiv Osmanlija
- 1877.Rusija objavila rat Osmanskom carstvuruska vojska dolazi do Carigrada i u oujku 1878.
potpisan mir u San Stefanu-dogovoreno stavranje velikobugarske drave pod ruskim
pokroviteljstvom
- 1878. Berlinski kongres-revidirane odredbe Santefanskog mira-Austro-Ugarska zaposjeda Bosnu i
Hercegovinu, aa Rusija dobila Besarabiju
- zbog sporova na Balkanu Trocarski savez doivljava krizu-Rusija i Austo-Ugarska se sukobljavaju
oko prevlasti
- 1887. raspad Trocarskog saveza
- 1891.pogoravaju se rusko-njemaki odnosi-Rusija se povezuje s Francuskom
- 1893.stvoren rusko-francuski vojni savez u sluaju napada Trojnog saveza
- Nikolaj II. (1894.-1917.)
- 1898.predlae velikim silama ogranienje naoruanja i uvoenje arbitrae
- 1899.u Haagu odrana meunarodna konferencija o obustavi utrke u naoruavanju i sprjeavanju
ratnih sukoba
- osnovan stalni ratni sud
- provodi rusifikaciju
- Ukida finski parlament-Finsku pretvara u rusku pokrajinu
- 1897.obnova suradnje sa A-U(austrougarsko-ruski savez)
RUSKO-JAPANSKI RAT - spor oko Koreje i zona utjecaja na Dalekom istoku (Mandurja)
- 1855.sporazum Rusije i Japana- juni Kurili pripadaju Japanu, a sjeverni Rusiji
- 1860.rusko-kineski sporazum-ruska granica pomaknuta do Vladivistoka
- 1867. Rusi prodali Americi Aljasku(otkrio je Vittus Bering)
- 1875. Rusi kupuju Sahalin od Japana
- 1891.gradnja Transsibirske eljeznice; Kinezi za granju ustupili dio Mandurije i luku Port Arthur
- svibanj 1905.-bitka kod Tshushime-poraz ruskog brodovlja
- mir u mir u PortsmouthuRusija priznaje utjecaj Japana u Koreji, predaje Port Arthur i juni dio
Sahalina
REVOLUCIJA U RUSIJI 1905. I NJEZINE POSLJEDICE - bune se radnici (poboljanje uvjeta rada) i
seljaci (zemlja)
- tijek revolucije - sijeanj 1905. krvava nedjelja-pokolj prosvjednika jedne tvornice
- uslijedile masovne demonstracije, bune se i ugnjetavani neruski narodi
- lipanj 1905.-pobuna na ruskom brodu Knez Potemkin u Odessi
- listopad 1905.-opi trajk
- do 1907.revolucija uguena, ali car prisiljen izdati LISTOPADSKI MANIFEST(sazivanje Dume,
agrarne reforme , graanske slobode)
- POZITIVNE POSLJEDICE - smanjena apsolutna vlast cara
- osnivanje legalnih politikih stranaka
- izbori za dumu
- dekret kojim je seljacima omoguen izlazak iz zadruga
- pravo na individualno posjedovanje zemlje
- NEGATIVNE POSLJEDICE - crne satnije-ete kriminalaca
- napadi na manjine-idove
VELIKA BRITANIJA U DRUGOJ POLOVICI 19.ST. - VIKTORIJANSKO DOBA
- vlast pripada parlamentu

izvrna vlast-vlada:a) konzervativci(TORIJEVCI)-Disraeli

monarhija, carstvo, drutvene reforme
intenzivna imperijalistika politika
b) liberali (VIGOVCI)-Gladstone
mir, tednja, reforme
bori se protiv imperijalizma
kraljica Viktorija (1837.-1901.)-VIKTORIJANSKO DOBA-obiljeeno kulturno gospodarskim i
politikim znaajkama

VIKTORIJANSKO DOBA - do 70-ih god 19.st.- Velika Britanija vodea industrijska zemlja svijeta
-svjetska radionica
- 1851.svjetska gospodarska izloba u Londonu- (Kristalna palaa)
- razvijena eljeznika mrea(1863.podzemna eljeznica u Londonu)
- od 70-ih godina Britanija poinje zaostajatiprestiu je SAD i Njemaka
- gubi monopol na svjetskom tritu
- unutarnji politiki problemi - Izborna reforma-1867.-izborno pravo dobili svi stanovnici gradova
koji plaaju 10 funti poreza na godinu, 1884.-nova reforma-izborno pravo dobilo i seosko
stanovnitvo
- izborni cenzus i dalje na snazi
- poloaj radnika (sukob kapitalista i radnika, artizam-pokret za poboljanje poloaja radnika i
demokratizaciju izbornog prava)
- irsko pitanje
IRSKO PITANJE - a) borba za neovisnost
- b) rjeavanje agrarnih odnosa:
- britanski zemljoposjednici (landlord) uzimaju zemlju irskih seljakaorganiziraju Agrarnu ligu
- sukob s landlordom Boycottom
- 1881.zabranjena Agrarna liga
- 1793.irski katolici (Sjedinjeni Irci) trae jednaka prava kao i engleski protestanti
- 1798.-ustanak (Wolff Tone)-uguen
- 1800.-Irska proglaena dijelom V.B.
- 40-ih god 19.st-bolest krumpirau SAD seli 2 milijuna Iraca
- kulturna borba-Keltski preporod
- oruana borba-Fenijani
- 1873.osnovano Irsko udruenje za samouprvu
- 1879.Irsko narodno zemaljsko udruenje
- 1882.-zaotravanje sukoba-Irska nacionalna liga
- 1886.Gladstone: Zakon o irskoj samoupravi (Home rule)-odbio ga Gornji dom
- 1905. osnovan Sinn Fein
- do I.svj.rata Irska nije ostvarila ni autonomiju ni nezavisnost
KOLONIJALNI IMPERIJ VELIKE BRITANIJE - kolonijalizam- proces u kojem snane drave
zauzimaju i zadravaju u ovisnom odnosu slabije razvijena podruja i zemlje
- 19.st.-klasino doba kolonijalizma
UZROCI KOLONIJALIZMA - prenapuenost razvijenih zemalja
- tenja da se monopolizira meunarodna trgovina
- osvajanje trita, izvora sirovin, izvora jeftine radne snage
- strateki razlozi
- irenje civilizacijskih i vjerskih misija Europljana
- druga polovina 19.st-velika kolonijalna sila
- 2 tipa kolonija: a)naseljanike (Kanada, Australija, Novi Zeland)
b) kolonije u kojima se vlast uspostavlja preko britanskog guvernera (Bocvana, Rodezija, Kenija,
Uganda, Nigerija, Indija, Hong Kong, Singapur, Fiji,dio Bornea...)

1875.-kupuje najvei broj dionica Sueskog kanala-postaje njegov vlasnik

1882.-okupacija Egipta
druga polovina 19.st.na prostoru Transvaala pronaeni zlato i dijamanti (pod upravom
Nizozemaca)
1880. Velika Britanija pokree vojnu akciju u Transvaalu-poraz 1881.
1899. BURSKI RAT-Buri poraeni
1902. mir u Pretoriji- Oranje i Transvaal postaju britanske kolonije

FRANCUSKO CARSTVO NAPOLEONA III. - Napoleon III.(1852.-1870.) - Luis Bonaparte

- neak Napoleona I.mali neak velikoga strica
- 1851.izvrio dravni udar
- 2.2.1852.proglasio se carem-Napoleon III.
- gospodarski napredak Francuske
- utemeljitelj modernog Pariza
- gradi prometnice, kanale
- kreditiraju se javni radovi
- poveava proizvodnju elika i ugljena
- vanjska politika: ratuje s Austrijom u savezu sa Pijemontom 1859.
- Krimski rat (1853.-1856.)
- graanski rat u SAD-u-1862.zauzeo Meksiko
- srpanj 1870.-ulazi u rat s Pruskom- 2.9..1870.poraz kod Sedana
- zakonodavna skuptina rui Napoleona s vlast -u Francuskoj proglaena Trea republika
(4.9.1870.)
- osnovana vlada nacionalne obrane
- sijeanj 1871.-kapitulacija Francuske
- 10.5. 1871.-mir u FrankfurtuFrancuska plaa veliku odtetu, a Pruskoj mora prepustiti pokrajine
Alsace i Lorraine
-

Novi predsjednik Francuske: Luis Adolphe Thiers

Thiers donosi odluku o razoruanju Nacionalne garde
18.3.1871. tome se suprotstavljaju radnici i graanstvo-zauzimaju vladine ustanove i preuzimaju
valst u Parizu
poslije izbora proglaavaju Pariku komunu-vlast imaju socijalisti
donose se neki socijalistiki zakoni
28.5.1871 uguen ustanak zbog nedostatka potpore-prvi pokuaj uspostave diktature proletarijata
nakon sloma komunara-izgradnja republikanskog ureenja
1875. ustav Tree republike
(viestranaki sustav,koalicijaka vlada, legaliziraju se sindikati, obavezno kolstvo)

FRANCUSKA U DOBA TREE REPUBLIKE - 1894. Dreyfusova afera - osuen na doivotnu robiju
pod lanom optubom za pijunau
- 1906.proglaen nevinim
- u obrani asnika nastupa i Emile Zola (Optuujem)
- druga polovina 19.st.-znaajan izvoznik kapitala
- politika stabilnost dovodi do gospodarskog procvata-irenja kolonijalnih posjeda
- Kolonije Alir (1831.Legija stranaca), Tunis, unutranjost Sahare, dio Konga,
Madagaskar, Obala bjelokosti, Indokina, Tahiti
Novi imperijalizam - Zadnja etvrtina 19. st. jak porast imperijalne ekspanzije
- Teorija kontinuiteta i diskontinuiteta
- 1830.-50.
- VB - Cape, Ceylon, Malta (1815.), Singapur (1819.), Hong Kong (1842.), D. Burma (1852.),
Lagos (1861.)

Francuska - Napoleon III (Alir, Tahiti, Senegal, Indokina, od 1830-ih do kraja 1850-ih)
kompenzacija za pad utjecaja u E.
do 1870ih - carstvo slobodne trgovine
Nakon toga izravna politika kontrola i intervencija ili neizravna kontrola gosp. i kult. utjecajem
1880. = nema interesa / 1890. = dunost vlade
Kolonizatori:
Z Europa, SAD, Rusija
VB 1/5 Zemlje, 400 mil. podanika
Kolonizirani - Afrika 1870. 10% (obala) / 1900. - 10% jo nije, I i JI Azija

Jagma za Afrikom - 1879. bazen Konga

- Belgija, Njem., Fr.
- Berlinska konferencija 1884.-85.
- sve velesile
- Nezavisna Drava Kongo (do 1908. privatni posjed belg. kralja Leopolda)
- podruja interesa
- doktrina djelatne okupacije
- = jagma za Afrikom
Podjela Afrike - zapadna - Francuska, povezati Z - SZ - Crveno more
- sukob s VB (Faoda, 1898.)
- srednja - VB i NJ (ideja Srednje-afrikog carstva, Mittelafrika)
- juna - VB
- Cecil Rhodes (Cape Kairo)
- istona i sjeverna - Italija (Libija, Eritreja, Somalija) 1896. neuspjeh u Abesiniji (Etiopiji), VB
Otpor oruani - oruje
- politika (podijeli pa vladaj, domaa vojska)
- VB: Zulu (1879.-91.), sultanat Sokoto (Nigerija), mahdijevci (Sudan, 1898.)
- Fr: uz Niger (Samori, 1898.)
- uspjeni Abesinija i Maroko (do 1912., tada ga podijelile p. i Fr.)
- 1914. nezavisni: Liberija, Abesinija
- Nacionalizam - kulturni nacionalizam, politiki nacionalizam
- VB kontrolira Indijski ocean
Azija - Rusko irenje - Kavkaz i Turkestan
- sukobi s VB (Afganistan, Perzija, Tibet)
- 1907. sporazum Tibet Kini, Afg. pod utjecajem VB, Perzija podjela sfera
- Indija
- VB Indijski ocean
- sukob s Fr (Burma)
Kina - od 1840ih slabi sredinja vlast, diplomatski, trgovaki i teritorijalni ustupci VB, Fr, Nj i Japanu
- Kina - od 1840ih podruja interesa (VB, Fr., Nj, Japan)
- 1890ih Japan u Manduriji i Tajvanu; Fr. kontrola na J Kine, VB Tibet i podruje uz Jang-Tse, Nj.
uz Hoang-Ho
- otvorena vrata (SAD, 1899.)
- Opijumski rat (1839.-42; 1856.-60.)
- Bokserski ustanak (1900.-1901.)
Imperijalizam SAD-a - 1844. ugovor s Kinom, 1854. silom otvaranje Japana
- 1867. Aljaska i Midway
- 1890ih novo gledanje - Amerika zauzeta, drugi se ire
Ideologija: - Manifest Destiny (1845.), John L. OSullivan - nostalgija za granicom izvor vitalnosti
nacije, demokracije, stabilnosti

osjeaj zaostajanja
Th. Roosevelt, ovrsnuti u ponekom ratu
civilizirati = dunost, Nije ljudsko pravo ivjeti na stupnju barbarstva John Burgess

Srednja Amerika - Kongres odobrio izgradnju flote + uporita

- Na raun p. ustanak u Kubi, 1898. p.-am. rat
- novine potpiruju atmosferu - uti tisak (strip The Yellow Kid)
- sjajni mali rat
- veliki ljudski gubici (bolesti)
- protektorat nad Kubom
- Do 1914. veina srednjoamerikih drava:
- utjecajna sfera SAD (Venezuela)
- protektorat (Panama 1903., Nikaragua 1909.)
- posjed (Puerto Rico, 1898.)
- Panamski kanal, 1914.
Tihi ocean - Hawaii (1898.) unosna trgovina eerom, ugroavaju je am. zatitne carine, trae
sjedinjenje sa SAD
- Guam, Filipini (1898.)
- jaa ameriki utjecaj u Kini
imbenici koji su omoguili imperijalizam - tehnoloki i znanstveni napredak
- oruje (puka sa zatvaraem, strojnica, artiljerija)
- komunikacije - eljeznica, parni brodovi, telegraf, telefon
- otkria tropske medicine - 1881. uta groznica (Carlos Finlay), 1882. kolera (Robert Koch), 1897.
malarija (Ronald Ross), 1892. cijepljenje (Waldemar Haffkine)
- samo za kolonizatore; europske bolesti; epidemije
Ideologija - ne-europska drutva su nazadna - pravo po prirodi
- najjai tei biti najbolji
- socijalni darvinizam = neizbjenost imperijalizma
- pravo jaega = prirodno (La Politique Internationale, 1886: Manje savrena ivotinja slui kao
plijen jaoj, manje savreno drutvo radi za ono bolje)
- put napretka - prirodna selekcija
- militarizam
- rat = ienje i lijek protiv socijalnog i moralnog pada
- izvjetaji istraivaa rasizam - stupnjevi (znanost) - bijela (Arijci - ), Kina, Indija, Arapi,
Afrika, Indijanci, Oceanija (Aboridini)
- nii: izumiranje
Misija - opravdanje = nuno za irenje civilizacije, Boja volja (Rudyard Kipling, Teret bijelog
ovjeka)
- dunost
- odgoj u mukim kolama (idealizam, poseban etos, arogancija i humanitarnost)
- U ime slobode, ljudskih prava, jednakosti, a zapravo rasizam
- Potiskivanje domae elite, ak i obrazovane i europeizirane
- Misionari - Humanitarno djelovanje
- pokuaji zatite domaeg stanovnitva od pretjerane eksploatacije
- Ouvanje obiaja, tradicionalnog gospodarstva, plemenskog ustroja
Kulturni imperijalizam - Despotska vladavina
- Zakoni iskljuuju cijela plemena
- Reakcija: omrznuti stranci, nacionalizam
Utjecaj na kolonije - ekologija - nove bolesti (do 90%), promjene u biljnom i ivotinjskom svijetu
- ropstvo - Afrika: 150 mil. ljudi

rat + 50% ne preivi transport ili prva 3 mjeseca

M i , 15-35 godina
Zapadna trgovina - 12 mil, teki uvjeti prijevoza, okrutne kazne za pokuaj bijega
Islamska trgovina - 28 mil, vea smrtnost pri transportu, manje okrutno, vie ena (haremi), dui
ivotni vijek; M- 1:2
Gospodarstvo - deindustrijalizacija (u Indiji pamuna industrija)
potiskivanje mjeovite privrede u korist monokultura
glad (1876.-9.; 1896-1900.) u Indiji, Kini, Brazilu 30-60 mil umrlih - jedna od najveih
katastrofa u povijesti
razvoj nerazvijenosti
Drutvo - raspad drutvenih veza preseljavanje, prisilni rad, eksploatacija, nema socijalne
zatite, sukob s obiajima, opijati, alkohol
Razvoj nacionalizma
Pozitivno - tehnologija, institucije, uprava, trite

Uprava Neizravna - Lokalni vladar + kolonijalni savjetnici

- Izravna - dva drutva - via klasa VB najpoeljniji poslovi
- domaa elita razvlatena, novac, najnie slube (kontakt s narodom)
- koritenje nesloge
- dvojno zakonodavstvo
- nema Z institucija (stranke, parlamenti)
- Imperijalizam = kola zloina i dobrih namjera
- Imperijalizam bez kolonijalizma - utjecaj velikih sila na Osmansko Carstvo, utjecaj VB u Lat.
Americi, vojne intervencije za ouvanje utjecaja