Pouak 55

Pravilo trojno
Ljubica Bai1, Vojislav urakovi2

1. Uvod
Pravilo trojno je metoda gospodarskog rauna koja ima veliku primjenu u trgovini i ekonomiji. Ve u 7. razredu osnovne kole uenici se prvi put susreu s ovom
metodom, u sklopu nastavne cjeline Proporcionalnost i obrnuta proporcionalnost.

Tada im je ponajvei problem odrediti jesu li veliine proporcionalne ili obrnuto proporcionalne, to je ujedno izazov i za uitelje matematike pri obradi ovih nastavnih
sadraja. Izazov je vei ako uzmemo u obzir da elimo konceptualno uenikovo znanje, a ne proceduralno. Proceduralno znanje je sposobnost slijeenja niza sekvencijalnih koraka u rjeavanju matematikog zadatka. Praksa je pokazala da uenici
proceduru zapamte nakon to su rijeili dovoljan broj zadataka, ali pritom uope ne
znaju zato to rade upravo na takav nain.
Zato se odreeni zadatak radi upravo na takav nain? Moe li se zadatak rijeiti
na neki drugi nain? Koja je metoda pri rjeavanju tog zadatka efikasnija? Niz je to
pitanja koja vode k stvaranju konceptualnog znanja kod uenika. Poticati logiko miljenje i zakljuivanje, prikazivati matematike sadraje na razliite naine doprinijet
e formiranju konceptualnog znanja.
U nastavku elimo ukazati kako je radi brzine i rutine, a s druge strane razumijevanja matematikih koncepta, potrebno uspostaviti svojevrsnu ravnoteu izmeu
proceduralnog i konceptualnog miljenja.
Stoga se pitamo treba li rijeiti zadatak primjenom pravila trojnog ili koeficijenta
proporcionalnosti? Moda metoda pravila trojnog ima zorniji i jasniji pristup, dok
raunanje koeficijenta proporcionalnosti tjera na razmiljanje to on zapravo predstavlja. Kod pravila trojnog uenici rjeavaju proporciju, dok uz pomo koeficijenta
proporcionalnosti dvaput rjeavaju linearnu jednadbu s jednom nepoznanicom.
Zamjerka na pravilo trojno je pristup koji naglaava slijeenje niza sekvencijalnih koraka koji vode k rjeenju zadatka. Imajte na umu kako izbor metode nee
zaobii pitanje jesu li dane veliine proporcionalne ili obrnuto proporcionalne. Treba
istaknuti i prednost sloenog pravila trojnog koje nudi krai i jednostavniji nain
rjeavanja zadataka.
Ljubica Bai, O Nikole Andria, Vukovar, ljubica.bacic@skole.hr
Vojislav urakovi, O Negoslavci, Negoslavci, vojislav.djurackovic@gmail.com

1
2

64

Poucak 55.indd 64

21.10.2013. 14:44:34

Ovato tondo

2. Jednostavno pravilo trojno

Pravilo trojno je jednostavno ako veliina x zavisi samo od jedne jedine druge
veliine. Pri tome veliine mogu biti proporcionalne ili obrnuto proporcionalne. Za
proporcionalne veliine vrijedi: Koliko se puta povea (smanji) jedna veliina, toliko se
puta povea (smanji) druga veliina. Npr. visina bora proporcionalna je duljini sjene,
proteklo vrijeme proporcionalno je prijeenoj udaljenosti uz uvjet da se brzina ne
mijenja... Pritom strelice postavljamo u istom smjeru.
Za obrnuto proporcionalne veliine vrijedi: Koliko se puta povea (smanji) jedna
veliina, toliko se puta smanji (povea) druga veliina. Npr. broj radnika obrnuto je
proporcionalan vremenu kopanja kanala, prosjena brzina obrnuto je proporcionalna
proteklom vremenu... U tom sluaju strelice postavljamo u suprotnom smjeru. Analizirajmo na sljedeim primjerima prednosti i nedostatke primjene pravila trojnog.
Primjer 1. Bor visok 12 m baca sjenu duljine 16 m. Koliko je visok bor koji baca
sjenu duljine 24 m?
Rjeenje: Nepoznatu visinu bora oznaimo s x. Koliko je puta bor vii, toliko
je puta dulja njegova sjena. Duljina sjene proporcionalna je visini bora koji baca tu
sjenu.

x : 12 = 24 : 16
16 x = 12 24
x=

12 24
16

x = 18

Bor koji baca sjenu duljine 24 m ima visinu 18 m.

Drugi pristup rjeavanju ovog zadatka bio bi primjenom koeficijenta proporcionalnosti koji odgovara koliniku proporcionalnih veliina. Uz oznake y za visinu
bora i x za duljinu sjene, koeficijent proporcionalnosti k = y : x lako moemo izraunati iz poetnih uvjeta.
y= k x
y
k=
x
k=

12 3
= = 0.75
16 4

65

Poucak 55.indd 65

21.10.2013. 14:44:34

Pouak 55

Koeficijent proporcionalnosti govori nam kolika duljina sjene odgovara boru visine 1 m. Uenici trebaju usvojiti da je koeficijent proporcionalnosti konstantni omjer,
te da se uvrtavanjem poznatih veliina u dani omjer lako izrauna nepoznata veliina.
y= k x
=
y 0.75 24
y = 18

Grafiki prikaz ovih proporcionalnih veliina proiruje logiko i matematiko

miljenje o odnosima danih veliina te pridonosi konceptualnom promiljanju. Na
osi x biljeit emo duljinu sjene, a na osi y visinu bora. Crtajui odgovarajue paralele
s osi x i osi y oitavamo traene vrijednosti. Uenicima bi trebalo naglasiti kako pravac koji odgovara grafikom prikazu proporcionalnosti y = k x, k > 0, u koordinatnom sustavu u ravnini sadri ishodite. Grafiki prikaz proporcionalnosti bi po strani
trebao ostaviti proceduralno rjeavanje zadatka. Naime, pravac je odreen dvjema
tokama, ishoditem i tokom iz uvjeta zadatka (vidi Sliku 1).

Slika 1. Grafiki prikaz proporcionalnosti.

Problemi koje je poeljno predvidjeti kriju se ve u sluaju kada su veliine obrnuto proporcionalne. Pravilom trojnim rutinski pristupamo problemu. Ako pak zadatak pokuamo rijeiti koeficijentom obrnute proporcionalnosti, moramo imati na
umu da on odgovara umnoku zadanih veliina. Zbog sloenosti se grafiki prikaz
obrnute proporcionalnosti ne obrauje u osnovnoj koli.
Neto kasnije, takoer u osnovnoj koli, i to u sklopu nastavne cjeline Krunica

i krug, ui se, izmeu ostalog, o duljini krunice i krunog luka. Uenici najprije
usvoje formulu prema kojoj se rauna duljina krunice, tj. opseg kruga, a zatim primjenom proporcionalnosti izvode formulu za duljinu krunog luka. Naime, duljina
krunog luka i veliina njemu pridruenog sredinjeg kuta proporcionalne su veliine (vidi Sliku 2). Kako formulu elimo zapisati u generaliziranom obliku, pravilo
trojno je obeavajui pristup. Niti pristup izvoenju formule primjenom koeficijenta
66

Poucak 55.indd 66

21.10.2013. 14:44:35

Ovato tondo

proporcionalnosti, niti grafiki prikaz proporcionalnosti nee uiniti izvod lakim,

ak naprotiv.

Slika 2. Duljina krunog luka i veliina njemu pridruenog

sredinjeg kuta proporcionalne su veliine

Krunom luku duljine l pridruen je sredinji kut a, a cijeloj krunici duljine 2r

sredinji kut od 360 pa vrijedi proporcionalnost:
l
2rp

a
360
l : 2r p = a : 360
l 360 =2r p a
a
=
l 2r p
360
a
=
l rp
180

Analogno ovome izvodi se i formula za povrinu krunog isjeka.

Miljenja smo kako je pravilo trojno jo vie dolo do izraaja primjenom u zadacima okarakteriziranim sa sloenim pravilom trojnim. Prije nego li prijeemo na
sloeno pravilo trojno, dotaknimo se i fenomena poznatog pod nazivom iluzija li
nearnosti ili zamka linearnosti. Iluzija linearnosti predstavlja sklonost miljenju

kako su odreene veliine linearno ili proporcionalno povezane ak i u situacijama u

kojima to nije opravdano (za vie informacija o ovom problemu pogledaj [6]). Pogledajmo konkretno na jednom primjeru o emu se zapravo radi.
Primjer 2. Velika pizza promjera 30 cm stoji 32 kn. Koliko bi trebala stajati mala
pizza iste debljine, ali promjera 15 cm?
Veini se srednjokolaca odgovor (16 kn) temelji na zakljuku: ako je promjer
dvostruko manji, i cijena treba biti dvostruko manja, ne uzimajui u obzir povrinu.
67

Poucak 55.indd 67

21.10.2013. 14:44:35

Pouak 55

Uzimajui u obzir navedeno, dalo bi se zakljuiti kako je proceduralno znanje

dovelo do ove pogreke. Ipak, mislimo kako ista pogreka nije posljedica primjene
pravila trojnog ve sveprisutnih linearnih odnosa. U kolskom procesu trebalo bi
malo vie naglasak staviti i na odnose koji su nelinearni.

3. Sloeno pravilo trojno

Sloeno pravilo trojno obrauje se u 3. razredu srednje kole, kao i na pojedinim
fakultetima u sklopu kolegija Gospodarska matematika. Njime se nepoznata veli
ina rauna iz 5, 7, 9 ili vie poznatih veliina koje su joj proporcionalne ili obrnuto
proporcionalne.
Primjer 3. Kanal dug 100 m, dubok 1 m i irok 120 m iskopalo je 50 radnika u 15
dana, radei 8 h na dan. Koliko bi radnika trebalo zaposliti kako bi se iskopao kanal
dug 150 m, dubok 2 m i irok 180 m u 20 dana, ako se dnevno radi po 9 h?
Rjeenje: Oznaimo s x nepoznat broj radnika. Zapiimo odgovarajue podatke
iz zadatka u stupce:

x : 50 = 150 : 100
= 2 :1
= 180 : 120
= 15 : 20
=8:9
50 150 2 180 15 8
x=
100 1120 20 9
x = 150

Drugi nain rjeavanja ovog zadatka je uoavanjem proporcionalnosti. Trebamo

biti paljivi kako ne bismo upali u ve spomenutu zamku linearnosti. Zanimljivo

je pogledati kako se veliine odnose meusobno. Naime, broj radnika proporcionalan je duini kanala. To zapravo znai da bi se broj radnika poveao za neki faktor
150
=
k1 = 1.5 te bi iznosio x = 50 1.5 = 75. No, pitanje je moemo li tako zakljui100
vati jer kanal ima oblik kvadra, a volumen kvadra jednak je umnoku duine, irine
i visine kvadra. Dakle, ne smijemo zanemariti ostale zadane veliine. Takoer, broj
2
radnika proporcionalan je dubini i irini kanala pa su pripadni faktori k2= = 2 i
1
180
=
k3 = 1.5 . Stoga se broj radnika povea k1 k2 k3 puta, odnosno
120
x = 50 k1 k2 k3 = 50 4.5 = 225
68

Poucak 55.indd 68

21.10.2013. 14:44:35

Ovato tondo

Broj radnika obrnuto je proporcionalan vremenu u danima i satima. Stoga se

20 4
9
broj radnika x1 smanji k4 k5 puta, pri emu je k=
i k5 = . Onda imamo
=
4
15 3
8
1
2
x = x1
= 225 = 150
k4 k5
3
Isti problem moe se rijeiti i na sljedei nain. Naime, razmatrat emo koliko
vremena treba da bi jedan radnik obavio cjelokupan posao.
1. 50 radnika radi 15 dana po 8 sati dnevno,
tj. 50 radnika obavi posao za 15 8 = 120 sati.
1 radnik isti posao obavi za 50 120 = 6000 sati.

Istaknimo kako se posao sastoji u iskopu kanala dimenzija

100 m 1 m 120 m, tj. iskopu kvadra volumena 12 000 m3 zemlje.

2. Drugi kanal ima dimenzije 150 m 2 m 180 m, odnosno potrebno je iskopati

kanal takoer u obliku kvadra, ali volumena 54 000 m3.
x radnika radi 20 dana po 9 sati dnevno,
x radnika obavi posao za 20 9 = 180 sati.
1 radnik taj posao obavi za 180 x sati.
Oznaimo sa x1 i x2 vremena trajanja rada, a sa y1 i y2 koliine iskopane zemlje.
Te su veliine proporcionalne, tj. y1= k x1 i y 2 = k x 2 .
x1 = 6000 h
y1 = 12000 m3
y1 12000
=
k =
= 2
x1 6000

Koeficijent proporcionalnosti govori nam kako se u jednom satu iskopa 2 m3

zemlje. Koliko je onda radnika radilo kako bi iskopali 54 000 m3 zemlje?
=
x 2 180 x
y 2 = 54000 m3
k=2
x=
2

y 2 54000
=
= 27000
k
2
180 x =
27000
x = 27000 : 180
x = 150

Poucak 55.indd 69

69

21.10.2013. 14:44:35

Pouak 55

Kao to moete primijetiti, opet smo doli do tonog rjeenja. Odabir metode
stvar je vlastitog izbora. Primjenom sloenog pravila trojnog doli smo do istog rezultata kao i uoavanjem linearnosti medu veliinama, samo na krai i zorniji nain.

4. Zakljuak
Na kraju istaknimo kako je matematika kompetencija jedna od kljunih kompetencija za cjeloivotno uenje. S ciljem da obuhvati i ujedini temeljna znanja, vjetine i sposobnosti te vrijednosti i stavove, matematika mora ponuditi i proceduru i
matematiki nain miljenja. Konkretno u naem sluaju, izbor metode pri rjeavanju ranije spomenutih zadataka samo je jedan od naina kako uspostaviti korelaciju
unutar matematike.
Literatura
1. Z. iki, I. Golac-Jakopovi, M. Vukovi, L. Krni, Matematika 7, udbenik i zbirka zadataka za sedmi razred osnovne kole, prvo polugodite, Profil, Zagreb, 2007.
2. B. Jagodi, R. Svedrec, Matematika 7, za izbornu i dodatnu nastavu, kolske novine, Zagreb, 2000.
3. V. Erceg, S. Varoanec, Matematika 3, udbenik i zbirka zadataka za 3. razred ugostiteljsko-turistikih kola, Element, Zagreb, 2009.
4. B. Reli, Gospodarska matematika, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih
djelatnika, Zagreb, 2002.
5. M. Rajter, Ispitivanje jaine izraenosti iluzije linearnosti kod uenika srednjih kola, Disertacija, Filozofski fakultet, Zagreb, 2006.
6. N. Pavlin-Bernardi, V. Vlahovi-teti, Iluzija linearnosti, Pouak, 47(2011.),12-17
7. http://oss.unist.hr/zg/rif/kolegiji/posl_mat/20091020_posmat.pdf
8. http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3nastavni_sat_matematike.pdf

70

Poucak 55.indd 70

21.10.2013. 14:44:35