IN

Z.

B 0 R I SeE R N E

i
UDZBENIK Zft. TEHNICKE SKOLE

IV, NE IZMIJENJENO IZDANJE

SKOLSKA
ZAGREB

KNJIGAq;
1965:

UREDNICI

prof, JOSIP BRECEVIC

inz. ZDRAVKO SASEL

SADRZAJ
I. UVOD

STRUCNI RECENZENT

sveuc. prof. into DRAGUTIN HORVAT

OMOT OPREIVUO

1. Podje1a i znacenje hidraulike

:2. Svojstvo telmcina .

3. Pojam specificnog t1aka

1
5

II. HIDROSTATIKA

akad-. sLikar DURO SEDER

1. Specificni t1ak u tekucini na koju ne dje1uje sila teza .

2.
'3.
4.
5.

6.
7.
8.

9.
:lO.

',II.
'Odobrlo Savjet za prosvjet:..: NRH
rj~senjem broj 1909/1 od 30. VI 1.958.

12,
'13.

14.
15.
16.
17.
.18.

Hidraulicka presa .
Hidraulicki akumulator
T1ak tekucine na zakrivljenu povrsinu
Povrsina tekucine .
a) Opceniio .
b) Povrsina tekucine koja se giba ubrzano
c) Povrsina tekuCine koja rotira .
Tlak u tekuCini uslijed djelovanja sile teze
Vanjski pritisak
Spojene posude
T1ak na dno
Mjerenje tlaka meta1nim manometrima
a) Manometar s Bourdonovom cijevi .
b) Membranski manometar
c) Manometar s dozom
Mjerenje tlaka stupcem tekucine
a) Opcenito .
b) Barometar
c) U-cijev
d) Prstenasti manometar
e) Pijezometar .
Odredivanje specifiCne tezine tekucine s pomocu stupca tekucine
Tlak na ravne stijene .
a) Vertikalna stijena
b) Kosa stijena .
Tlak na zakriv1jenu stijenu
a) Cilindricki zakriv1jena stijena
b) Proizvo1jno zakriv1jena stijena
Uzgon
Odredivanje specificnih tezina krutih tijela i tekuCina
s pomocu uzgona .
Plivanje
8tabilnost kod plivanja

7
8

13
20
23

23
24
24

26

28
31
33
35
35

36
36
37
;; 37
40

41
43
44
46
48
48

54
57
57

60
62
64

66
70

III. HIDRODINAMIKA
1. Vrsta strujanja i strujnice

TIS A K: N A ROD NIL 1ST.

Z A DAR

2. Jednadzba kontinuiteta
3. Energija tekuCine .
a) Energija gibanja
b) Energija po1ozaja
c) Energija tlaka
4. Bernoulijeva jednadzba
.:5. Primjena Bernoullijeve jednadzbe
a) Istjecanje iz posude
b) Promjena presjeka toka
c) Staticki i dinamiCki. tlak
d) Venturijeva ciJev
e) Djelovanje sisanja

76
77
79

79
79
79

80
B2

82
83
84

38

89

II. Unuirasnje trenje u tekucini . .

7. Laminarno i turbulentno strujanje
.
a) Laminarno iIi slojevito strujanje
b) Turb~lentno iIi vrtlozno strujanje
c) Sredn]a brzina .
8. Reynoldsov broj .
9. Zakon slicnosti
. .
a) Reynoldsov zakon slicnosti
b) Froudeov zakon slicnosti
.
10. Prosirena Bernoullijeva jednadzba:
.
11. Protjecanj.e. !ealne tekucine kroz cijevi stalnog pre~jek~
a) KoeilCl]ent otpora kod cijevi kruznog presjeka .
b) Priblizan nacin racunanja
c) Tacan naCin racunanja
12. Posebni otpori
. . . .
a) Ulazni gubici
b) Luk i koljeno . .
c) Prosirenja i suzenja .
.
d) Sisni kos s noznim ventilom .
e) Gubici kod zapornih naprava
13. Protjecanje tekucine u otkrivenom kanalu
a) Voda se u kanalu giba jednoliko .
b) Ubrzano gibanje vode .
14. Proracunavanje kanala.
.
a) Utjecaj oblika kanala .
b) Utjecaj duZine kanala
c) Utjecaj brzine strujanja .
d) Utjecaj hrapavosti povrsine kanala
e) Najpovoljniji profil kanala . . . .
15. Isijecanje realne tekucine iz otkrivene posucte
a) Istjecanje iz otvora na dnu posude.
.
b) Istjecanje iz bocnih otvora .
. .
c) Istjecanje ispod povrsine tekucine . . .
16. Istjecanje realne tekucine iz posude pod pretlakom
17. Ispraznjivanje posuda s vertikalnim stijenama .
18. Prelivi.
....
a) Preliv sirok kao kanal.
.
b) Preliv s bocnim suzenjem
c) Prelivna brana.
. .
19. Otpor kod optjecanih tijela .
20. Hidrodinamicki pritisak
a) Reakciona sila .
b) Akciona sila
1.
2.
3.
4.

IV. HIDRAULICKA MJERENJA

Mjerenje pada . . . .
Odredivanje razine tekucine .
Mjerenje visine stupca tekucine
Odredivanje protoka
. . .
a) Mjerenje protoka posudama
b) Vodomjeri.
..
c) Venturijev vodomjer.
.
d) Mjerna sapnica i zaslon . . . . . . .
e) M:jerenje koliCine tekucme isi]ecanJem 1Z posude
f) Preliv
..
.
g)

Mjerenje

kemijski~ p~te~

5. Mierenie brz-in p
'a) Mjerenj~ 'plovkom .
b) Mjerenje kapkom .
c) Hidrometrijsko krilo
d) Prandtlova cijev
TABLICE 1-4

.,

'.

91>'
99
99
99
100

101
103
103
105'
106
107
108
108
108
118
119
120

121
122
122
128
129
130
131
131
132.

132
132
134

138'
138
141
.144
144
145
147
147
149

149
150'
152

152
154

159

160
160
161

161
162
164
166
168
169

I. UVOD
1. PODJELA I ZNACENJE HIDRAULIKE
Mehanika tekucina zove se hidromehanika ' i dijeli se na hidrostatiku,'
nauku 0 ravnotezi tekucine, i hidrodinamiku,' nauku 0 gibanju tekuCina.
Nauka 0 ravnotezi i gibanju tekuCina, ij. hidrostatika i hidrodinamika
primijenjena na razlicite grane tehnike zove se tehnicka hidromehanika
ili hidraulika.'
Hidraulika se bavi rJesavanjem praktickih zadataka iz ravnoteze i
gibanja tekucina. Zna.cenje hidraulike u telinici, a narocito u strojarstvu
vrlo je veliko. Pomocu zakona hidraulike rjesavaju se zadaei 0 iskori.stenju
vodene energije; oni su osnova za projektiranje vodenih tur~na, najrazlicitijih sisaljki i pumpa teostalih hidraulickih strojeva, kao sto su hidraulicke prese, upravljanje strojevima hidraulickim putem i s1. Hidraulika
sluzi, osim toga, za rjesavanje zadataka iz podrucja opskrbe vodom, navod- .
njavanja, odvodnjavanja i vodenog prometa.
2. SVOJSTVA TEKUCINA
Kod svake tekucine postoji kohezija. To je molekularna sUa koja
djeluje medu cestieama (molekulama) iste tekuCine, i ona je tolika da
drZi tekuCinu na okupu. Pokusima je utvrdeno da svaka cestiea vode prianja
uz drugu sHom od 0,0036 kp/em 2 Dakle je potrebna sila od 3,6 panda da
bi se raskinuo vodeni stupae presjeka 1 em'.
Zbog kohezije u tekucini nastaje, kod meausobnog pomieanja m::Jlek'lla,
sila koja ima smjer protivan smjeru pomie~nja, a zove se unutrasnje tre:,,:e
u tekucini iIi zilavost ili viskoznost 5 tekuCine. Viskoznost ovisi znatno 0
vrsti tekucine. Unutrasnje trenje pojavljuje se samo pri srrujanlu Tekucme,
dok ga kod tekuCine koja miruje nema.

170
170

170
170
171

172

1 Hidromehanika mehanika tekucina od grc' hyd~r ~o voda i mehane

, Hidrostatika od gre. hydor =, voda i lat. stare = siajaii.
3 Hidrodinamika od gre. hydor =, voda i gre. dynamis = sila.
, Hidraulika od gre. hydor = voda j gre. cu!o.' ~c cijev.
5 Lat. viSC?!'", = lijepak.
.

stroj.

Kod tekucina su kohezija i unutrasnje trenje ma1eni, pa stoga tekucine

nemaju, osim kao kap1jice, samosta1an oblik, nego poprimaju oblik posude
u kojoj 5e nalaze, a slobodna je povrsina mirne tekucine, zbog dje10vanja
sile teze, horizontalna.
Na one moleku1e tekuCine koje se na1aze u blizini stijene posude
djeluje, osim kohezije, i adhezija, tj. moleku1arna sUa izmedu molekula
stijene i tekuCine. Prema prirodi tekucine i stijene posude moze omjer tih
molekularnih sUa biti razliCit. Ako je adhezija veca od kohezije, tekuCina
kvasi stijenu posude, npr. voda i alkohol kvase staklo. U tom slucaju
povrsina 5e tekucine u blizini stijene dize uz stijenu (sl. 1; na slici je sa P /.'
oznacena kohezija, sa Fa adhezija, sa R rezultanta obiju sila). Kod nekih
tekucina adhezija je toliko velika da se tekucina dize uvis po stijeni, npr.
petrolej. Kod tekuCina koje ne kvase stijenu (ziva i staklo, voda i masno
staklo), a to se desava kad je kohezija veca od adhezije, povrsina se tekucine
u blizini stijene spusta niz stijenu (sl. 2).

Pri mjerenju visicne stupca tekucine u cijevi uvijek se mjeri do sre~il1e

zakrivljene povrsine, a cijev ne smije biti suviSe uska da ne blSIl10 wog
kapilarnosti doSH do netacnih rezultata.
Tekucine su vrlo malo stlacive. Pokusima je utvrdeno da se .Q~
vode smanji ~~l1l~-~a- Q,~~.&__~k;-~Jak .J22.y.:L~L9-d_L.l}~_.tQLlJ.mQsfera.

K~clicijentkompresibilnosti iznosi, prema tome, 50 . 10-" kp/cm'. Nakon

sto se tlak smanjio na pocetnu vrijednost, vraca se tekucina na prvobitni

obujc;m. TekuCine su elasticne. Zbog toga se udax~L_Q"'--Je~ll,~l.I:I~_EE~~ose
dalje skora nesmanjenom snagQrn. Prillkom mnogih razmatranja, narocito
~o se n~--~~di--oposebno- visokim tlakovima,~~..::_ da su tek~~~Yje
2tC\:..kj;ickLQEe.1l:;lcj~,,~ Medutim, ako tekucine usporedimo s krutlm-1Varima,
onda proizlazl da su one u veroj mjeri stlaclve.

=-A,.---

--+------<-->---31. l.

31. 2.

Karakteristicna je za iekuCine pojava kapilarnosti. Razina vode, a1kohola i tekucina koje kvase 3taklene stijene dize se u uskim staklenim
cijevima, koje wvemo vlasastim iIi kapilarnim cijevima (s1. 3). Kod zive i
tekUC'!1a koje ne kvase stijene, razina se u uskoj cijevi spusta, i ona je
niza nego Ll sirokoj posudi (sl. 4). Visina dizanja, odnosno spustanja razine
obrnuto je proporcionalna promjeru cijevi, a razlicita je kod raznih tekucina.

d
.
V lsma
lzama
.

...
.
.
d
30
cIJevlma 1zn031 za vo Ll h =c - za alkohoI h
d'

spusV
t
d U b ma
anJa
]ZnO,'l. za ZlVU h
v.

d15

II

__

cf'

.
\mJere
u mm).

Povrsina je tekucine u tankoj cijevi zakrivljena. Kod iekucine koja

kvasi stijenu povrsina j" vleknut&. c. koo tehlcinc koja je ne kvasi ona je
ispupcena. Takva zakrivJjena povrsina tekucine zove se menisku*.

* Grc. TIlenis7cos

malen mjesf'C'

31. 3.

31. 4.

idealna
Cesto se zbog JednostavmJeg racunanJa pretpostavlJ a tzv . ______
-0._
tek:u,c'ina. To bi bila tekuCina u kojoj uopce ~~~~~~~tE:~_~t"K)E~nJa
i l"oja bi hila nestlaciva. Rezultati dobiveni uz pretpostavku da Je tes:uCl'"l~
ide~liia odgovaraju stvarnosti u hidrostatici, dok se rezultatl u hldroJ:namlcl
dobiveni teoretskim putem uz pretpostavku da je tekucina ideama, ne
poklapaju s rezultatima koje daju pokusi .sa st~arni~yi reaI~i:n. tekuCinama.
Da bi se teoretski dobiveni rezultati u hldrodmamlcl lspravlh 1 da bI odgovarali 'Stvarno'Sti, uvode se prakticni koeficijenti dobiveni pokusima.
-

U hidraulici se proucava najveCim dijelom gibanje i mirovanje vo::!e.

Specificna tezina vode, a to je te2:1na jedinice obujma, mijenja se pone':;to
s promjenom temperature i tla'ka, ali su te promjene toliko malene da se
u veCini tehnickih racuna moze uzeti da je specificna tezma neprol11JenljlVa

i da je y = 1 000 kp/m". Isto to vrijedi i za gustotu vode. Gustoca p opcenito

je vezana sa specifienom tezinom y izrazom:
p=

[k~lF]

pri eemu je g ubrzanje sile teze (g = 9,81 m/s 2). Voda ima najvecu specifienu
teZinu i gustocu kod temperature ad 4 C. U ovoj tablici navedene su
vrijednosti za yip vode kod temperature izmedu 0 i 100 C:
temperatura
u DC:
00
10
20 0
40 0
SOO
60 0
100 0
rkp
1000
1000
99S
992
y
9S3
972
958

lm3 J:
kp S2]
P rn

101,9

101,9

101,7

101,1

100,2

99,1

97,8

Plinovita tijela i tekucine zovu se zajednickim imenom fluidi*.

Pri vecim brzinama plinova nastaju vece promjene u gustoci, tlakovima
i temperaturama, pa se takvi problemi rjesavaju u termodinamiei.
3, POJAM SPECIFICNOG TLAKA
Na plocu A povrsine F djeluje sila P (s1. 5). Ta se sila prenosi preko
ploce A, tako da ploca A djeluje na podloguB takoder silom P. Istom sHorn.
ali protivnog smjera djeluje podloga B na ploeu A (akcija = reakciji). Pri
tom sila P tlab na ploeu A u jednoj taeki, a ploca A djeluje citavom svojom
povri3inom F na podlogu B. To znaci: sila P ne djeluje na podlogu B u jednoj
tacki, nego se ona rasprostire po citavoj povrsini F. Ako je tijelo A kruto, i
ako su dodirne povrsine tijela A i podloge B raYne, onda ce se siia P
jednoliko razdijeliti po povrsini F.

Za razliku od tekucina, plinovi nemaju stalan obujam, nego ispunjavaju

svaki prostor koji im stoji na raspolaganju. RazlGg je tome sto su sile meau
molekulama toliko malene da ne drZe molekule na okupu. Kod plinova
postoji takoaer unutrasnje trenje, ali one nije uzrokovano molekularnim
silama, jer su te sile neznatne. Ako se pojedini slojevi plina gibaju me ausobno razlieitim brzinama, onda molekule jednog sloja zbog svog molekuIarnog gibanja zadiru u susjedni sloj. Time kao da nastaje neka veza
izmedu susjednih slojeva i teznja za izjednaeenjem brzina obaju slojeva.
Brzi se sloj zaustavlja. Posljedica je toga sUa sliena trenju, sa smjerom koji
je protivan smjeru strujanja.
Obujam pEnova znatno se mijenja s promjenom tlaka i temperature.
Iskustvo je pokazalo da se gustoca uzduha pri strujanju do brzine od 50 m/s
(= 180 km/sat) malo mijenja (u svemu oko 10f0). Ako se zanemari tako
mal en a promjena gustoce uzduha, onda i za nj priblizno vrijede zakoni koji
su izvedeni za tekuCine u gibanju, odnosno za plinove u kojima se gibaju
druga tijela. Kako su zakoni hidraulike jednostavni, oni se mnogo primjenjuju i u aero din amici, ali, naravno, sarno za manje brzine (do priblizno
50 m/s).
Za uzduh pod
vrijede u pogledu
temperatura
u C: --20 0
kfi 1
1,39
Y l~'''J

kPS:l]
m

0,142

normalnim atmosferskim pritiskom (760 mm StunC3 zive)

specificne tezine i gustoce ove vrijednosti:
jJ
.
--100
1,34

0,137

1,29
0,132

1,24
0,127

1,20
0,123

1,12
0,114

1,06
0,10S

0,99
0,101

0,99

81. 5.

Na jedinicu povrsrine otpada sUa

P
F

Sila koja djeluje na jedinicu

povrsine zove se specijicni flak iIi specificni pTitisak i biljezi se slovom p.

p
p=F
U tehnici sila se mjeri u kp, a povri3ina u em', pa je dimenzija jedinice

za sp ec. tlak

[k P]. J edinica za spec. tlak od 1kp/cm' zove se tehnicka

cn1 2

atmosfem, ili, krace, atmosfera, i biljezi se oznakom at. U hidrauliei se

duzine, povrsine i obujmovi redovito mjere u m, m' i m a, pa je u tom slucaju
kp/rn 2 oznaka za spec. tlak.
Kako je 1 m' = 10 000 cm", to je
1 at = 1 kp/cm 2 = 10000 kp/m'

0,096
* Lai. f1?dcf7nTI

tekute tijelo.

4
5

U Sjedinjenim Americkim DrZavama, u Engleskoj, u engleskim dominionima

i ko~onijama upotrebljava "e za mjerenje spec. tlakajedinica ad jedne funte
na kvadratni palac (oznaka 1 lbs/sq inch iIi psi); pri tome je 1 funta
(1 lb) = 0,454 kp, a 1 palac (col) = 2,54 cm. Pri preracunavanju vrijedi:

1 lbs/sq inch

0,0703 kp/cm2

1 kp/cm2

14,223 lbs/sq inch

II. HID R 0 S TAT I K A

100 lbs/sq inc~ "" 7 kp/cm2

1. SPECIFICNI TLAK U TEKUCINI NA KOJU NE DJELUJE

SILA TEZA
Posuda A napunjena je tekucinom i zatvorena stapom K' koji je na
tekuCini (sL 6). Na stap djeluje sila P. Pri razmatranjima koja dolaze
zanemarit cemo tezinu tekucine. Ako pretpostavimo da se stap moze gibati
u grlu posude bez trenja, onda ce se Citava sila P prenositi na tekucinu.
BuduCi da je tekucina prakticki nestlaCiva, stap se nece pomaknuti,
tekucina ce ostati na miru.
p
Povrsina stapa jednaka je

Sila P j ednoliko se rasprostire po

citavoj povrsini F, tako da na dodirnoj
povrsini izmedu stapa i tekuc'ine vlada
specificni tlak
P

-P = F- =U";:

k Djcm2
'
.

f
Sl. 6.

Kako se molekule tekucine dadu vrlo lako pomicati, prenosi se tlak

s povrsine stapa kroz tekucinu na sve strane nesmanjenom jakoscu. TekuCina
tlaci pa stijene posude spec. tlakom p koji je proizveo stap. Sila kojom
djeluje tekucina na stijenu, uvijek je okomita na povrsinu stijene, jer da
n:je taka. nastalo oi STrUJan]e tekuCine u posudl. Ako u tekuCini odaberemo
povrsinu od 1 cm", tlacit ce tekuCina i na tu povrsinu silom od p kp, a smjer
sile bit ce ok omit na povrsinu. Bio polozaj povrsine koji mu drago, ilak ce
biti uvijek okomit na
6
7

U tlacenoj tekucini na koju ne djelnje sila teza vlada na svim mjestima

i u svim smjerovima jednak specificni aak.

Taj zakon poznat je pod imenom Pascalov zakon*.

Spec. tlak u tekucini koja miruje zove se hidrostatski flale. Ako odaberemo na bilo kojem mjestu ravnu povrsinu od f cm", onda ce tekucina pod
tlakom djelovaii na tu povrsinu silom
P1 =

Taj se tlak siri po citavoj tekucini i djeluje na veci stap promjera d". Sila
kojom ce tekucina djelovati na ovaj stap bit ce
d.,2 TC
P2=-p-"-kp

iIi, aka uvrstimo prijasnji izraz za p, bit ce

d,/7t

p kp

-4-

Smjer sile P 1 bit ce okomit na povrsinu f.

i, nakon kracenja:
~

2. HIDRAULICKA FRESA
HidrauIicka presa ili hidraulicki tijesak sluzi da bi se upotrebom
razmjerno malenih sila mogle postiti goleme sileo

iii:
P1_ d j 2

P" - d 2 2

To znaci: S i 1 e n a s t a po vim a 0 d nos e s e k a 0 k v a d rat i

n j i h 0 vi h pro m j era. Ako se npr., promjeri stapova d 1 i d 2 adnose
kao 1 : 10, odnosit ce se sile kao 1 : 100.
Neka se stap promjera d 1 pomakne za put S1 U tom slucaju istisnuo je
stap kolicinu tekucine volumena
dj 2

7t

V=-4-

Sj

Kako je tekuc:mi nestlaciva, podignut ce se stap promjera d2 za pomak

82. Taj je pom:lk 82 toliki da ispod stapa stane upravo jednaka koiicina
-

- - -p-

volumena V:

12 tih jednadzbi izlazi:

S1. 7.

Na s1. 7. prikazan je princip djelovanja hidraulicke prese. Na manji

stap promjera d 1 cm tlaci sila od PI kp. U tekuCini ispad stapa nastat ce
spec. tlak.

ili:
napokon:

~=

4
Blais2 Pascal (1623-1662), francuski matem<1ticar.
8

-.!!,,"--

d,"'
To znaci: Po mac i s tap 0 va 0 d nos e s e
d r n t i 11 j i h 0 v i h pro m j era.
S2

b rn u t

ka

k v a-

Isti cemo rezultat dobiti ako podemo od radnje. Kod prese, za koju
5e pretpostavlja da radi bez Igubitaka, bit ce utrosena radnja jednaka
iskoristenoj radnji, tj.

Otuda, jer je

"1- -

4d.)2

laganih materija1a, kao sto je pamuk, sijeno, papir, za oblikovanje meta1nih

komada presanjem. Kod manjih je presa pogon rueni, kod vecih motorni.

TC

p, dobiva se:,

II

ili:

Cijev koja spaja oba cilindra, moze imati znatnu duzinu a da se

dje10vanje prese pri tom ne promijeni. Pogomki cilindar iIi tlaena sisaljka
moze biti daleko od same prese. U tom slueaju treba da spojna cijev ima
debele stijene. Medutim, kod duze se cijevi povecava unutrasnje trenje
tekuClne i trenie izmedu tekuCine i stijene, pa sisaljka mora, svladavajuCi
ta trenja, vrsi~i vecu radnju. Jedna tlaena sisaljka moze istovremeno
raditi s viSe presa.

i time:

~= d2
S2

dj

,j

o
p

Hidraulieka ptesa djeluje poput dvokrake poluge i odnos

jeste, zapravo, prijenosni broj koji pokazuje kako se odnose sUa i teret.
Dosadasnji izvodi vrijede" uz pretpostavku da je tekucina nestlaeiva
da nema trenja ni prilikompomicanja stapova ni prilikom gibanja
tekucine.
Stlaeivost tekucine i unutrasnje trenje u tekucini maleni su pa se mogu
za!lemariti, ali je trenje stapova u brtvenicama znatnije, i zbog toga je
utrosena radnja Ru veca od korisne radnje R k Omjer obiju radnja:

oznaeuje se kao stupanj djeZovanja prese.

Na d. 8. prikazana je shematski hidraulieka presa. Maleni klip I
"giba se pomc:Jcu poluge koja se mc:Jze okretati oko okretiSta O. Prilikom
gibanja klipa I prema gore zatvara se tlaeni ventil a,a otvara se sisni
ventil b, i voda ulazi iz spremista B u maleni cilindar. Prilikom gibanja
kLpa prema dolje zatvara se sisni ventil b i otvara tlaeni ventil a, pa
iEkucina odlazi u veci cilindar i podize klip II.
l-lidraulicke prese upotrebljavaju se tame gdje su potrebne velilre sile,
npI'. za crzanje tereta, za ispitivanje cvrstoce lanaca, kotIova, cijevi i uopce

materijala. za istiskivanje sokova iz plod ova (masline, groBe), za pres:mjc

10

81. 8.

Na sl. 9. prikazana je ~uena hidraulicka dizalica kakva se upotrebljava za dizanje veIikih tereta prilikom gradnje mostova i brodova i u
tvornicama strojeva. Kao tlaena tekuCina upotrebljava se ulje iIi voda s
dodatkom glicer;na, eime se snizuje
temperatura ledenja. Potreban pritisak tekucine proizvodi se klipom
promjera d, koji se potiskuje dvokrakcm polugom s krakovima ail.
Takve se dizalice grade za terete
D
od 5 do 300 t uz visinu dizanja od
150 d::J 300 mm. SpeclU:ni tlak tekui:ine dosize vrijednost od 400 do
500 at. Stupanj djelovan.1a iznosl
0,60 do 0,75. VeIiki klip D vraca se
natrag tako da se posebnim ventilulTi (net slici Djje
spoji
81. 9.

I{}

11

prostor ispod velikog klipa sa spremistem u kojem se nalazi tlaeni klip,

pa se tekucina koja je pod tlakom vraca sama od sebe u spremiste.
PRIMJER: Hidraulieka dizalica kakva je prlkazana na s1. S. ima kod
nosivosti od Q = 100 t visinu dizanja od 160 mm. Promjer je nosivog klipa
D = 180 mm, promjer tlaenog klipa d = 18 mm i stapaj tlaenog klipa
8 = 35 mm. Ruena .poluga ima dimenzije: m = 38 mm, l = 800 mm.
Treba odrediti spec. tlak tekucine, silu na radnom Idipu, potrebne sile K
na poluzi, podizaj klipa promjera D prilikom jednog pomaka radnog klipa
promjera d i vrijeme potrebno za izvrsenje punog podizanja od 160 mm,
ako radnik naCini u minuti 30 punih pomaka polugom.
of) =

R j e sen j e: Pretpostavit cemo da je stupanj djelovanja dizalice

0,70.

Pomak velikog klipa prilikom jednog radnog stapaja moze se izraeunati

iz razmjera 82 : 31 = d 2 : D2:

Za puni podizaj od 16,0 em bit ce potrebno radnih stapaja

Z=

16

0,035

45ti

a za to ce biti potrebno vrijeme

456
15'
t=3O"'"
mIG

Spec. tlak vode u cilindru

p=

3. HIDRAULICKI AKUMULATOR

Q
D 2 7C
-4-

100000
18"-'-''it

kp
em--

--0

-4--

394 kp/cm 2

Hidraulicki akumulator (s1. 10) sluzi za spremanje vode pod tlakom.

U cLlindru se nalazi klip promjera D koji je apterecen utegom tezine G.
Da bi voda pod tlakom podigla klip s utegom, potrebno je da ima specifieni
tlak

o
G
P=p=-IJ2rc

Sila na radnom klipu

-4-

1,8 2 rc
4

394 kp

1000 kp

Sila na kraju po-luge, ako zan em arimo trenje,

KI=Pom
K=P

K = LaO ~~ kp = 47,5 kp
a ako uzmemo u obzir i gubitke na trenju:
o

47.5.
,~ .
Kp = bc Kp
0,/0

1\/ =~=~_~

y)

Prijcnosni je omjer sUa

K/

68
=100000 = I

1500
S1. lG.

12
13

Posebna tlacna sisaljka dobavlja vadu pod tim spec. tlakom kroz cijev k
Kad khp do de 'U svoj najvisi polozaj, poseban uredaj zaustavlja tlacnu
sisaljku. Kroz cijev B oduzima se tlacna voda iz akumulatora a da pri
tom nije potrebno da sisaljka radi. Kako se voda trosi, tako se spusta klip
s utegom. Tlak je vode stalan.

Pri upotrebi hidraulickag akumulatora nije potrebno da tlacn8. s~saljka

stalno radi, narocito dok je potrosnja tlacne vade malena. Sisaljka se opet
ukopca kad se klip akumulatora sasvim spusti.
Hidraulicki akumulator npterecen utegom vrIo je glomazan, zauzima
mnogo prostora i zahtijeva Teske temelje, zato se danas umjesto njega sve
vise upotrebljavaju hidraulicki akumulatori sa zracnim opterecenjem.

Na s1. 12. prikazan je takav slucaj. Zracni prost or povecan je time sto
je s cijevi C spojen veci broj zracnih boca B. Pri punjenju akmnulatora A
vodom smanjit ce se samo zracni prost or u gornjem dijelu akumulatora,
dok ce zracni pr03tor u p85udama B ostati nepromijenjen. Sasvim se uklanja
promjena tlaka tako da se zracn:m kompresorom drZi ilak zraka u akumulatoru uvijek na istoj visini.
Na s1. 13. predocen je kompletan uredaj hidraulicke prese sa sisaljkom
i akumulatorom. Srednji cilindar prese sluzi za proizvodnju radnog tlaka,
a cilindri sa strane za dizanje tlacnog klipa nakon sto je radni proces
dovrsen. Razvodnikom se upravlja dovod i odvod vode. Tlacna sisaljka koju

11

A
B

II

a
S1. U.

Na s1. 11. shematski je prikazan hjdraulicki akumulaior sa zracmm

opterecenjem. Kroz cijev a dolazi voda iz tlacne sisaIjke i odlazi kroz
cijev b na mjesto upotrebe. Ako je potrosak vode manji od koliCine koju
daje sisaljka, onda visak vode odlazi u akumulator A. Ak'Umulator se sastoji
od velike celicne boce napunjene zrakam pod specificnim t1akom p. Tiak
tlacne vode jednak je tlaku zraka u posudi. Time sto voda u1azi u posudu
smanjuje se obujam zraka, a zbog toga se povisuje tlak. Ako se obujam
zraka smanji na 1h iIi 1/3 , povisuje se t1ak zraka, a time i tlak vode 2, odnosna
3 puia. Na dijagramu sa strane na. 51. 1l. prikazano je kako se tlak mijenja
s promjenom obujma. Kako vidimo, akumu1ator sa zracnim opterecenjem
vila je jednostavan; ali ima nedostatak stc Sf' tlak vode u pogonu Inijenja..
Buduci da promjena tlaka zraka, a time i Hak vade ovisi 0 promjeni obujma
zraka, dovoljno je uciniti da se obujam zraka manje mijenja pa da budu
manje i promjene tlaka zraka i vode.
14

~~--~--~--------------------~
a
81. 12.

pokrece elektromotor sise vodu iz spremista i tlaci je u cijev a. Ova cijev

vodi do razvodnika i do akumulatora. Voda koja je iskoristena vraca se
A'
. 1'1
rio nDr<~ "+0 ,~ ~~+_Qhn~
kroz cijev
u spremlste .....,
. KO Slsa
. . J::a d'
aJe \"'~se T""'O",,,,.l..i.C6V u~
JC l:-'V~.,LCUJ..l.V,
b

'V

'V

onda viSak odlazi 'U akumulator i podize uteg uvis. U svom najvIsem polozaju
uteg prekine dovod struje do elektromotora i sisaljka pr'estaje raciiti. Kad
je sva tlaena voda iz akumulatora utrosena, i uteg se spustio u najnizi
polozaj,uteg ukopca ponovno elektromotor.
Kod ovakva ureaaja nije potrebno da sisaljka bude dimenzionirana
za maksimalni potrosak vode, nego samo za srednji. Akumulator preuzima
15

viSak 70de kad je presa u stankama ne trosi, a pokriva manjak kad presa
u radu trosi velike kolicine vode.

Vodeni pritisak na koznatu brtvu prenosi se na klip, pa je

S= D

Kod hidraulickih pres a i akumulatora upotrebljavaju se brtvenice s

koznatim rukavcem (s1. 14). Tekucina pod tlakom djeluje s unutrasnje
slrane brtve i tlab je na stijenu dlindra i klipa. ~to je veci tlak, to je veca
sUa kojom brtva pritjesnjuje klip.

7C

bp

Ako je promjer klipa D, a visina brtve b, bit ce sUa S kojom brtva

tlaci klip

S=Fp
iIi:
S

7C

bp kp

Trenje je
T = fJ-S =

fJ-D

7C

bp kp

Trenje u brtvi smanjuje silu koju prenosi klip.

cilindri zs dizanje
tfacnog klips

81. 14.

U brivenici pojavljuje se trenje

T

= fLS = fLD

0,15 . 18

TC'

7C

bp

1,2 . 400 kp "" 4050 kp

81. 13.

PRIMJER: KEp hidraulicke prese promjera D = 180 mm brtvljen je

koznatom brtvom. Vis ina je brtve b = 12 mm. Voda je pod spec. tlakom
p = 400 at. Koeiicijent je trenja izmedu klipa i koznate brtve f-t = 0,15.
Koliki je stupanj djelovanja prijenosa sile?
R j e sen j

e:

Ako se ne uzme u obzir trenje, prenosit ce se klipom

sila
D2 TC

81. 15.

P=-4-' P

P=

16

18~ 11:

--:r- .400 kp =

Zhog trenja prenosit ce se klipom sUa

102 000 kp

P2 Cerne: Hidraulika

102 000 kp -- 4050 kp

97 950 kp
17

Pri pomaku klipa sa s bit ce proizvedena radnja (P - T) s, a utrosena

radnja P . s, pa ce zbog trenja u brtvenici biti stupanj djelovanja prijenosa
sile
(P-T)s
1) c=
p. S

1)=

P-T
P

97950 .
a
102000 =O,J6

Hidraulicki prijenos sile primjenjuje se kod mnogih uredaja. Kod mnogih

automobila kocenje se kotaca vrsi hidraulickim putem. Na s1. 15. shematski
je prikazan takav uredaj. Pritiskom noge, preko pedala kocnice, na klip u
tlacnom cilindru prenosi se pritisak na tekucinu. Tekucina, obicno ulje,
prenosi pritisak do radnih cilindara potiskujuCi radne klipove. Celjusti
vezane na klipove pritiscu koene celjusti na bubanj, koje su vezane s kotacima. Kocenje svih kotaca potpuno je jednako. Kod mnogih aviona pomicanje
se stajnih trapova vrsi hidraulickim putem. Postoje alatni strojevi, npr.,
blanjalice, poprecni strugovi, strojevi za grebenje, kod kojih se glavno
gibanje vrsi hidrauliCkim putem.

5. Koliki !mo:t'a biti kod hidl~aulicke prese za ispitivanje materijalaomjer promjera

d : D a presom se mora opteretiti do lorna mramorne kocke od 1 dm" cvrstoee 800
kp/cm2, i ako su odabrane dimenzije prema slici D = 64() mm, m = 80 mm, L = 600
mm, sila K = 10 kp i'l = O,30?
6. Promjer je klipa hidraulickog akumulatora 1000 mm. Tlak je tekucine 40 at. Koliku
snagu moze dati akumulator ako se klip za 30 sekunda spusti za 500 mm ('I = O,80)?

Kolika mora biti tezina utega?

>

7. Hidraulicka dizalica mora dignuti teret od P2

10000 kp upotrebom pogonske sile ad

PI = 200 kp. Tlak vode iznosi 50 at. Treba odrediti promjere obaju cilindara u

slucaju: a) da se zanemari trenje; b) ako .ie stupanj djelovanja '0, = 0,70. ce biti sila na kraju pogonske poluge ako je omjer krakova 1 : lO?

Kolika

S1. 17.
S1. 16.

ZADACI
1. Hidraulicka dizalica namijenjena je za dizanje auiomobila tezine 5 t. Tlak ulja u
dizalici iznosi 7(} kp/cm2. Koliki mora biti promjer nosivog stapa?
2. Auto-guma napunjena je uzduhom pod tlakom od 3 at. Ako kotac nosi teret ad
500 kp, kolika ce biti dodirna povrsina izmedu gume i Hat
3. Pumpa za napuhavanje auto-guma do tlaka 2,5 at ima promjer stapa od 30 mm.
Kolika;je maksimalna sila kojom treba djelovati na rucku pumpe? (Trenje zanemariti:)
4, Kolika se sila moze postiei hidraulickom presom (s1. 8) ako je D = 360 mm, d = 18 mm,
m = 60 mm, l = 720 mm, K = 50 kp, a stupanj djelovanja 'r; = O,70?
18

8. Za pogon hidraulicke prese na raspolaganju .ie voda iz vodovoda tlaka 6' at. Da bi 5e
povecao tlak, umetnut .ie izmedu prese i vodovoda multiplikator (s1. 16). Voda iz
vodovoda tlaci gornju povrsinu stapa lTIuliiplikatora, Qok dorlja pOVrSina stapa, koja

ie znatno manja, tlaci vodu u hidraulicku presu.

a) Za pogon bez trenja treba izracunati:
1. koliki pritisak prolzvodi voea muhipliKatororn;
2. koliku silu proizvodi presa;
3. koliki je omjer sila na klipu multiplikatora j na klipu prese;
4. koliki je omjer stapaja;
5. ukupni stupanj djelovanja.

b) Iste vrijednosti treba izracunati uzevsi U obzir trenje u brtvenicam,a s koznatim

brtvama. Duzina je brtava za sve brtvenice jednaka i iznosi 14 mm. Koeficijent
trenja f1 = 0,15. Pri racunanju treba uzeti u obzir da je gornja brtva multiplikatora
opterecena razlikom tlakova ispod klipa i iznad klipa.
9. Tlak vode potreban za pogon kovacke prese proizveden je multiplikatorom prikazanim na s1. 17. Na donju povrsinu st,apa multiplikatora promjera 1600 mm djeluje
para tlaka 7 at. Parni stap pamice klip promjera 290 mm i njime tlaci vadu Treba
izracunati:
.
a) koliki je proizvedeni speC!. tlak vade iznad klipa multiplikatara ako su gubici na
trenju u multiplikatoru 3%;
b) kolika je sila proizvedena na klipu prese aka su gubici u pres; '21'/0;
c) koliki je hod klipa prese ako se klip multiplikatara pamakne za 1'140 mm.

Horizontalna komponenta P" sile P jednaka je spec. tlaku p pomnozenom s vertikalnom projekcijom povrsine j, a vertikalna komponenta pa
sile P jednaka je- spec. tlaku p pomnozenom horizontatinom projekcijom
povrsme j. Sto vrijedi za neku malenu povrsinu isjecenu na kojem god
mjestu, vrijedi i za svaku drugu malenu povrsinu koju bismo ma gdje
isjekli. Ako Citavu zakrivljenu povrsinu razdijelimo na sitne povrsine
fl, j2, i3 itd., onda ce zbroj svih horizontalnih i zbroj svih vertikalnih
komponenata sile na te povrsine dati horizontalnu i vertikalnu komponentu
ukupne sile na povrsinu F. Horiz-ontalna komponenta sile na povrsinu F
jeste

H = P!'l
4. TLAK TEKUCINE NA ZAKRrv'LJENU POVRSINU
Na cilindricno zakrivljenu povrsinu F tlaci tekuCina spec. tlakom od
p kp/cm

(s1. 18). Treba odI'editi horizontalnu i vertikalnu komponentu

sile koja potjece od djelovanja tekucine.
Iz zakrivljene pOVTsine IS]eC1 cemo malen dio, i to tako malen da ga
mozemo smatrati ravnim. Neka je j
povrsina toga malenog dijela. Na ovu
malenu povrsinu j djelovat ce tekucina sHom
P

+ P!'2 + ,of's + ... + rf'n

H=p (fl+f2+fs++fn)=PF'
Horizontalna komponenta sile na zakrivljenu
p 0 v r SIn u jed n a k a j e s p e c. t 1 a k u p pomnozenom s
projekcijom zakrivljene povr.sine na vertikalnu
r a vn i n u.

A
I

"V

;tI

- - - - - --

,0

Smjer sile okomit je na povrsmu f.

Sllu P raz::!.ijelit cemo na horizontalnu
komponentu Ph i vertikalnu komponentu P v pri cemu je

'"

iE----I

81. 19.

Vertikalna komponenta sile na povrsmu F jeste

'lI
.~

'?

r---=----f-...l."-,

P v = P cos ex,

Kako je P

V = P!"l

V= P

jp, bit ce

+ P!"e + pf"s + ... + pf'n

+ 1"2 + 1"3 + ... + f"n) =

(1"1

pF"

Vertikalna komponenta sile na zakrivljenu po0 zen -0 m s ;p r 0jekcijom zakrivljene

povrsine
na
horizontalnu
r a vn i n u.
U cilindricnoj cijevi unutrasnjeg promjera d vlada spec. tlak p (s1. 19).
Zamislimo da je cijev duzine I razdijeljena vertikalnom :-avninom A-A

v r sin u jed n a k a j e s p e c. t 1 a k u p p"O m n

Fv = jp cos x

81. 18.

gdje je f sin x =
vertikalna projekcija povdine j, a i cos
talna projekci.ia povrsine .f.

C(

f"

horizon-

21

5. POVRSINA TElFWCINE

u dvije jednake polovine. Kako je projekcija jedne polovine na vertikalnu

ravninu jednaka pravokutniku povrsine dL, na tu polovinu djeluje sila

, if

P1 = P d l

Ta sila opterecuje oba pravokutna presjeka Fl lima. Naprezanje na vlak

u tim presjecima bit ce

P1

(5vl

~ P1

Pdid P

=2ST='iS

Uzduzno djeluje na zavrsetak cijevi sila

P2

d2 'IT.

=-4-' P

i naprezanja u prstenastoj povrsini presjeka F2

a) Opcenito
Na tekucinu koja miruje, djeluje samo sila teza. Zamislimo da je
povrsina tekucine koja miruje kosa, kako je prikazano na s1. 22. Neka se
na povrsini tekucine nalazi djelic tekucine tezine G. Sila G moze se rasta-

viti na dvije komponente Gl i G2. Komponenta G1 djeluje paralelno, a

G~

okomito na povrsinu tekucine. Sila G J pomicat ce djelic tekucine na stranu,

jer tekucina pruza ovakvu pomicanju malen ili nikakav otpor. Ravnoteza
ce nastupiti tek onda kad na djelic tekucine tezine G ne bude vise djelovala
komponenta G l , tj. kad bude G 1 = O. Do toga ce doci onda kad povrsina
bude horizontalna. Tekucina koja miruje ima stoga uvijek vodoravnu
povrsinu.

d 2 'IT.

T'P
dTCS

dp

=/[S

Naprezanje je 'U poprecnom presjeku jednaiko polovini naprezanja'u uzduznom presjeku cijevi. Cijev preopterecena unutrasnjim pritiskom puknut
ce uzduzno.
ZADACI
1. U kotlu vlada spec. tlak od p = 6 at. Duzina je kotla l = 5 m i promjer d = 16m
Koliko je opterecenje polovine kotla?
'
.
S1. 22.

S1. 20.

2. Na kuglu promjera d = 0,3 m djeluje

lzvana pritisak od 4 at. Kolikom je sHorn
opterecena polovina kugle?
3. Klip sa zaobljenim krajem, promjera
D = 125 mm, djeluje silom P na tekucinu

koja Be nalazi u cilindru. Kolika je sUa

P ako je spec. tlak u tekucini 12 at? (s1.
20).

4. Cilindar promjera 250 mrr:. zat:voreE is

S1. 21.

22

poklopcem zaobljenog dna (s1. 21). U

cilindru se nalazi tekucina pod spec. tlakom od 18 at. Koliko vijaka treba za
pricvrscenje poklopca ako svaki vijak
moze podnijeti silu od 1200 kp?

S1. 23.

Dosada smo zanemarili djelovanje tlaka atmosfere na povrsinu tekumne.

Medutim, atmosferski tlak djeluje uvijek okomito na povrsinu tekucine i,
prema tome, nema utjecaja na ohIlli: povrsine.
Kod vrlo velikih vodenih povrsina mora se uzeti u obzir da sila teza
djeluje u smjeru prema sredistu zemlje. Buduci da je povrsina tekucine
okomita na smjer sile, to ce povrsine mora i jezera biti dio plohe kugle sa
sredistem u sredistu zemlje.
Kod manjih vodenih povrsina izgleda povrsina kao horizontalna ravnina,
i odatle potjece izraz: vodoravan.
Ako na tekucinu pored sile teze djeluje jas koja druga sila, npr. pri
ubrzanom gibanju vode, stalna sila ili centrifugalna sila prilikom rotacije
tekucine, onda se povrsina tekucine postavlja uvijek okomito na rezultantu
sile::
djeluju TI2 tekucinL:.
Opcenito se moze reci: S lob 0 dna po v r sin ate k u c in e p 0stavlja se uvijek okomito na silu koja djeluje no.
t e k u c in u.
23

b) Povrsina tekuCine koja se gina ubrzano

Ako se uvrste vrijednosti za sile G i C, dobiva se da je

n=

Zamislimo tekucinu u posudi koja se giba ubrzano akceleracijom a.

Na djelie tekueine mase m na povrsini djelovat ce sila teza silom (s1. 23)

~m--,g,,-r-;:

mrw 2

Pri stalnoj kutnoj brzini ()) duzina n konstantna je

G=mg
vertikalno, prema dolje, a zbog tromosti mase m sila

H=m'a

neovisna

udalje-

nosti r.
U geometriji zove se ovako oda<brana duzina n subnormala, i jedina
krivulja u kojoj je subnormala konstantna jeste parabola. Kod parabole
je subnormala n jednaka poluparametru p, tj. n = p.

i to u smjeru protivnom smjeru gibanja.

Sila R jeste rezultanta sila G i H i okomita je na povrsinu tekueine (s1. 23).
1z trokuta sila proizlazi:
H

tga=O
rna

mg

tga=~-=~

1z ove se jednadzbe moze izracunati kut a pod kojim je nagnuta povrsma tekueine.
P 0 v I' sin a t e k u c i n e k 0 j a s e g i b a jed n 0 1 i k 0 hoI' in tal n a j e. To proizlazi i 1Z posljednje jednadzbe, jer, ako je a = 0,
orida je tga = 0, dalde, x = 0.

Z 0

c) PovrSina tekucine koja roth'a

81. 24.

TekuCina u posudi A (s1. 24) rotira oko vertikalne osi kutnom brzinom ()) . Na djelie tekuCine mase m djeluje sila teza sHom

Povrsina tekucine koja rotira jeste rot aci oui parabo,loid s jednadzbom
parabole:

G=mg
vertikalno prema dolje, a zbog rotacije centrifugalna sila u smjel'u radijusa
C = mrw 2
Na promatranom mjestu povrsina tekueine okomita je na rezultantu R
sila G i C. Euduei da centrifugalna sila raste s radijusom, postaje strmina
povrsine tekueine prema obodu sve veea.
1z slienosti trokuta proizlazi:
l1:r =

G: C

pa je duZina
Or
n=-C

ZADACI

1. Prilikom polaska vlaka razlika je u razini vode u tenderu 0.3 n;. Duljin2 horizontalne
razine iznosi 3,2 ffi. Kolikim ubrzanjem krece vlak?
.
2. Kako ce se postaviti razina vode u posudi koja se giba u dizalu ubrzano verhkalno
prema dolje?
.
. ' bT
3. U cilindricnoj posudi promjera l{l em rotira tekuCina sa 500 okr.!mln. Kollka ce I I
razlika u razini tekucine izmedu sredine i oboda?
25

24

6. TLAK U TEKUCINI USLIJED DJELOVANJA SILE TEZE

Pri racunanju u vezi 5 hidraulickom presom i akumulatorom, zatim
u vezi s kotlovima koj!i rade 5 visokim prihscima zanemaruje 5e utjecaj
vlastite tezine tekucine, jer je neznatan prema tlakovima, koji vladaju u
presi, akumulatoru i kotlu. Tamo, pak, gdje u tekucinama vladaju razmjerno
maleni tlakovi, ne smije se zanemariti tezina same tekucine.
Da bismo odredili tlak u nekoj tekucini, razmotrit cemo (s1. 25) valjak
tekucine haze F i visine h. Gornja je osnovica valjka na povrsini tekucine.
Zanemarit cemo pritisak atmosfere i uzeti da na povrsini nema nikakva
pritiska. Na donjoj osnovici valjka djelovat ce prema dolje tezina G valjka
tekucine, a prema gore tlak p tekucine. Sile koje potjecu od tezine valjka
i tlaka tekuCine jesu u ravnotezi, jer je tekucina u stanju mirovanja. I tlakovi
koji djeluju na plast valjka drze se medusobno u ravnotezi.

Tlak koji vlada u dubini h tekuCine razmjeran

jed ubi nih i s p e c i f i c n 0 j t e z i n i y t e k u c i n e.
Za vodu je y = 1000 kp/m 3 , pa ce tlak u dubini od hm biti
p

Da bismo dobili tlak

1000 . h kp/m2

<>tmo"feram.a,
moramo desnu stranu podijeliti sa
~.
~

10 000, jer
1 at iIi kp/cm2

10 000 kp/m2

1000

p = -10000 h
2 '1'
Iz
1 1 at
P =-kp/cm
10
'

Pri tom se dubina h uzima u metrima.

Specificni tlak u atmosferama iIi u kp/cm2 jednak je

1
TO

,.
t
Vlsme s upca

vode izrazena u metrima. U dubini od 1 m vlada u vodi specificni t~a~ ~d 0,1

t od
at od 10 m 1 at, od_, 20 m ')~ a,
. 100 m 10 at itd. U tehnici se 5peclflcm tlak
ce~to izrazava stupcem tekucine, narocito stupcem vode (s. v.) i s~~pce~
zive (s. z.); na primjer, govori se, tlak koji odgovara stupcu"tekucu:e III
vode, odnosno tlak stupca tekucine, zive ili vode. Stupac t~~u~me u hld~~
ulici mjeri se metrima, dok se u tehnici mjeri, prema vehcml tlaka, mlLmetrima, centimetrima iIi metrima.
A

S1. 25.

Ako se specificna tezina tekuCine oznaci sa y, bit 6e tezina valjka

G=F hykp

prj cemu treba uzeti F u m2, hum, y u kp/m3.

Tlak P prema gore na povrsinu jednak je

1z jednadzbe p = r h proizlazi da je na svim mjestima jed~~ke dub~ne

specificni tlak iste velicine. Povrsina koju zarr~i.slja~.o ~a prolaz:. kroz ta~ke
jednakog tlaka zove se ekvipotencijalna povrsma tIt ~w.o-,povrsma. Ra:~na
vode t<Ll{od:er je nivo-povrSina, i to povrsina na kOJo] Je tlak tekucme
jednak nuN.
Visina tekucine h stupca koji proizvodi specificni tlak p zove se
visina tIaka iIi pijezometarska" visina, i ona je jednaka

P=pF

h=L
m
v

Zbog ravnoteze bit ce

ili:

G=P

PRIMJERI: 1. Koliki stupac zive odgovara spec. tlaku od 1 atmosiere?

R j e 13 e n j e: U j ednadzbu
Fh y = p F

h =P
v

odavde:

p = h Y kp m"
;): Grc. p'lezo

pritiskujem.

26

27

uvrstit cemo za y

13 600 kp/m3;

Ukupna visina pritiska u dubini h iznosi

10000
h= 13600 m

0,7356 m

735,6 mm

Jednoj atmosferi (tehnickoj) odgovara stupae zive od 735,6 mm.

2. Koliki spec. tlak, izra.zen u atmosferama, odgovara tlaku od 175
em
stupca vode?

Rjesenje:

+ ho = h + P'f

PRIMJER: U zatvorenoj posudi nalazi se ziva (s1. 27). Koliki je spec.

tlak u taCki A koja se nalazi 300 mm ispod povrsine zive ako je u prostoru
iznad zive zrak pod tlakom od 2 at?
R j e sen j e: Speeificni tlak u tacki A bit ce

P=lO at

0,15

p=lO

P = Po

_
a =0,010 at

+yh

Ako uzmemo specificni tlak u kp/m2, specificnu tezinu u kp/m 3 i visinu

urn, hit ce

3. Koliki je specificni tlak, izrazen atmosferama, ako stupae zive (5. z.)
iznosi 240 mm?

kp

P = 20000.13600.0,30
m~

Rjesenje:
P

24 080 kp/m2 = 2,408 at

P =yh
P = 13600 . 0,24~ 3260 kp/m2 ili

m2

","

P=

3260
10 000

kp
cm2

= 0,326 kp/cm 2 iIi at

a
at'j

Zadatak mozemo izra'cunati i pomocu razmjera, jer znamo da je 1 at

735 rom s. z.:
P : 1 at = 240 mm : 735 mm

P=

'---i------o A

240
735 at = 0,326 at

S1. 27.

S1. 26.

7. VANJSKI PRITISAK
Ako na povrsinu tekucine djeluje specificni pritisak Po (s1. 26), onda
se on po Pasealovu principu rasprostire kroz cijelu tekucinu, tako da u
dubini h vlada tIak

Ukupna visina tla.'l,:a u dubini h jeste

H=h+~
y

P=Po+yh

Ta ,!i ~pri+;sak
l'm "t
;;; ;, 'T ~ d~ ~
L....
~~ a 1....,,,] U'--.1-nax:.. hav
De
iste tekucine visine h o; pri tom je
Q

y"

. ' "

nd PO\lTSllll l;2KuClne

Iz o =~
y

nalaZl JOS STupac

"

1 48 m = 178
H = O,3 m ..L
' 20000 m = 0..5n m +' ~.
.' m

To znaei da u taeki A vlada tlak kao da se iznad te ta'eke nalazi stupac zive
visine 1,78 m. Stvarno postoji samo stupac od 0,3 m, dok zamlsljeni stupac
od 1,48 m odgovara tlaku od 2. at.

28
29

Na povrsinu otvorenih posuda tlaci vanjska atmosfera. Atmosferski

se tlak mjeri barrometrom. Kod zivinog se barometra usporeduje atmosferski tlak sa stupcem zive. Srednjem atmosferskom pritisku na morskoj
povrsini odgovara visi:na stupca zive od 760 mm. Taj se pritisak zove i
fizrikalna atmosfera. Srednji atmosferski pritisak ili fizikalna atmosfera
jednaka je

Po =

Y.h

13600 . 0,760

10330 kp/m2

U hidraulici se racuna kad se radi 0 otvorenim posudama, 0 otvorenim

vodotocima i 0 svim slucajevima gdje je slobodna povrsina tekucine u
doticaju sa slobodnom atmosferom, kao da nema atmosferskog pritiska.
Tlak u s'vim tim racunanjima stvarno je pretlak, odnosno, ako je negativan,
potlak. NaJprotiv, u slucajevima kada na povrsi~.u tek~Cin~ djel~je tla~
veci ili manji od atmosferskog tlaka mora se uVlJek UZlmah vanJskl tla"~
u obzir i racunati s apsolutnim tlakoffi. Radi jednostavnijeg racunanja
preporucuje se da se tlak na tekucinu zamijeni stupcem tekuCine (vidi

= 1,033 at

Fizikalna je atmosfera za 3,3 % veca od tehnicke atmosfere. U tehnici

se uvijek racuna s tehnickom atmosferom.
Za atmosferski se pritisak uzima prilikom pribliznog rarcunanja i prilikom racunanja s velikim tla>kovima da je jednak jednoj tehnickoj atmosferi,
jer se time racunanje znatno pojednostavnjuje.
Neka bude na nekom mjestu u posudi specificni tlak p koji je veci 00.
vanjskog atmosferskog tlaka Po. Razlika izmedu tlaka u posudi i atmosferskog tlaka zove se pretlak. Ako oznacimo pretlak sa PP' bit ce

primjer na str. 29).

PRIMJERI: 1. Voda je u koHu pod tlakom ad 12 atp. Koliki je
aps'Olutni tlak?
Rjesenje:

p =P p +Po
P

Pp=P - Po
Tlak p u posudi je apsolutni tlak, tj. tlak mjeren od apsolutnog zrakopraznog prorstora, od apsolutnog nul tiaka. On je odreden jednadzbom

Potlak ad 0,24 at znaci Cia je tlak u posudi za 0,24 at rrianji od atmosferskog tiaka, dakle:
P = Po -

Ppo

1,18 ata -

0,24 at

0,94 ata

8. SPOJENE POSUDE

p - Po, pa cemo

Dvije posude A i B (s1. 28) spojene s cijevi C zovu se spojene posude.

Posude sunapunjene tekucinom koja miruje. Neka na povrsine U objemG
posudama dieluje specificni tlak Po' Zamislimo u cijevi tacku D. Spec.
~ritisak u toj tacki :?rouzrokovan stupcem tekucine u posudi A bit ce

Pp = Po
y fz - Po = Y h
Pretlak kod otvorenih posuda ovisi samo 0 tezini stupca tekucine.
Ako j,e, pak, pritisark u posudi p manji od vanjskog atmosferskog pritiska po, onda se razlika tih pritisaka zove potlak.
Potlak je
P}JO = Po - P
Uz poznati potlak i atmosferski tlak, bit ce apsolutni tlak

1 ata = 13 ata

Po = 0,765 . 13600 = 11 800 kg/m2 = 1,13 ata

Pp=P-Po
Buduci da je tlak p u dubini h zbog djelovanja atmosferskog pritiska Po
na povrsinu tekucine, prema jednadzbi p = y h, jednak
=

12 ata

2. U nekoj posudi vlada :potlak od 0,24 at, dok atmosferski pritisak

1znosi po = 765 mm s. Z. Koliki je apsolutni tlak?
R j e sen j e: Prije svega, morarmo atmosferski tlak izraziti u atm:lsferama:

P =Pp+Po
Apsolutni tlak izrazen u atmosferama oznacuje se oznakom ata, a pretiak
{)znakom atp.
Kod otvorenih posuda dfeluje na povrsinu tekuoine atmosferski pritisak po. U dubini h vladat ce pretlak

P=Po+ y h
mozemo ovu vrijednost za p uvrstiti u jednadzbu pp
dobiti, da je pretlak

Pi

= Po+ yhl

U istoj tacki vladat ce spec. tlak od tekuCine u posudi B

J
'1

P2

Po

Buduci cIa tekucina 111lrUJe, to je P1

+ '(he
p~. Iz toga praizlazi da je h1

h::..
31

U spojenim posudama stoje razine tekucina u

o b j em a po sud a m a p r i jed n a k 0 m van j s k 0 m s p e c ifie nom p r i tis k u jed n a k;) vis 0 k o.

9. TLAK NA DNO
Kako je u poglavlju 6. izvedeno, tlak u tekucini vlastite tezine, tj.
hidrostatski tlak ovisi sarno 0 specificnoj tezini tekucine i 0 visini stupca
tekucine iznad mjesta na kojem seodreduje tlak. Na osnovu toga odreclit
cemo tlak na dn'll posude posebnog oblika (s1. 30). U posudi se nalazi tekucinaspecificne iezine y. Uzi dio posude ima preS'jek f1, a siri f2. U tacki
A vladat ce tlak kojr odgovara visini stupca tekucine iznad te taeke:

Pi =yh j
81. 28.

V odokazno staklo kod parnih kotlova i spremista za tekucine 08nivct

~e .~a ~akonu spojenih posuda. Meautim, ako je presjek jecL'Ile posude (najcesce Je to staklena cijev) malen, razina se u toj cijevi zbog kapilarnosti
ne ~od.~dara.s ::azinom u drugoj, siroj posudi. Kod vode (tekucina koja
kvasl cIJev) bIt ce razina u cijevi nesto visa, kod zive, naprotiv, nesto niza
nego u sirokoj posudi. Meautim, ako je promjer mjerne staklene cijevi
dovoljno velik, razlika u visinama'
. ma1ena, pa se moze
razma pos t aJe
prakticki zanemariti (vidi str. 2).

Taj se pritisak siri na sve strane, pa ce u taeki B, koja je na jednakoj

visini kao i taeka A vladati isti tlak 'Pl. Prerna tome, u taeki B bit ce tlak
kao da se iznad te taeke nalazi stupac tekucine visine hI. Ako podemo od
taCke B do taeke C, porast ce tlak za iznos koji odgovara visini stupca h2,
pa ce tlak u taeki C biti

r
S1. 31.

A"+-ft--f==-=dL-==-1

--==l
------1

Hi, ako uvrstimo za P1 prije izracunatu vrijednost:

--j

P2 = Y hl

11-~~
S1. 29.

E j e sen j e:

p =

81. 30.

+ h2)

12 Y (h l

+ 1z

2)

Specijicni tIak kojim tekueina djeluje na dno posude n.e ovisi 0 obIiku
posude, vee jedino 0 specificnoj tezini tekucine i 0 ve1tikalnoj udaljenosti
do razine tekuCine, odnosno do pToduzene Iinije razine.
Na s1. 31. prikazane su tri posude razlicitog obUka, ali s jednakom
povrsinom dna. Posude su napunjene do jednake visine jednakim tekucinama. Specifieni tlak i ukupna sila kojom tekucina djeluje na dno u sve
su tri posuae jednaki:

Visina dizanja u mjernoj cijevi bit ce za vodu (vidi

30
30
!1h = - - mm = - - mm "" 3 8 mm
d
8
'
32

r (.171

Taj ce tlak vladati na svakorn mjestu dna posude. Sila kojom ce tekucina
tlaeiti dno posude bit ce

PRIMJER: VodostaJ' u rezervoaru mJeTl

' . se stakl enom cijevi (s1. 29).
Za koliko ce razina u mjernoj cijevi biti viSa od razine u rezervoaru ako
je promjer mjerne cijevi 8 mm?
str. 2)

+ Y .172 =

p =:: y h

P= y

ht

Tlak na dno ne ovisi'% obliku posuae, vee sarno a velieini povrSine dna,
udaljenosti dna do razine tekucine i 0 SDec. tezini tekucine.
3 Cerne: Hidraulika

33

Da sila kojom tekucina djeluje na dno ne ovisi 0 obliku posude i da

razlicito velike kolicine tekucine mogu vrsiti isti pritisak na dna to izgleda
u prvi mah neocekivano (hidrostatski paradoks!).
PRIlV{JER: T 1 a k u c j e v 0 v 0 d u. Na spremiste S vode (s1. 32)
ukopcan je cjevovod. Koliki ce biti tlak vade u tackama A, B i C kaje su
30 m, 10 m i 40 m ispod razine vode u spremistu?

4. Stap u eijevi (sl. 33) podigao je morsku vodu (y

1,03 kpidm') na visinu h
4,5 m.
Ako je atmosferski tlak pa
745 mm s. z., koliki je tlak vode neposredno ispod
samog stapa, i koUka je sila P potrebna za dizanje stapa? Promjer stapa iznosi 50
mm. Trenje stapa pri pomicanju udjevi moze se zanemariti, (Napomena: visina je
h negativna jer se nalazi iznad slobodne povrsine tekuCine).

Pretpostavlja se da je cijev u tacki C zatvorena i da voda ne tece

kroz cijev. Tlak ce na svakom mjestu cjevovoda odgovarati stupcu vade
iznad tog mjesta.
p~745mm ~:l

i!= 1,03 kp/dm:J

s
!

__ \

~L _

~'-___

--"-"i ~-=I==
S1. 33.
S1. 32.

10. MJERENJE TLAKA METALNIM MANOMETRIMA

Rjesenje:
Tacka A P1

Y h1

1 000 . 30 kp/m2

= 30 000

Tacka B P2

Y h2

1 000 . 10 kp/m2

Tacka C

ip3 =

Y hs = 1 000 . 40 kp/m2

kp/m2 iIi 3 at

10000 kp/m2 ili 1 at

= 40000

1. Kroz rupice u dnu Bessemerove kruske duse se zrak koji prolazi kroz rastaljeno
zeljezo. Koliki mora biti tlak zraka da rastaljeno zeljezo ne bi uslo u rupice?
Specificna je tezina rastaljenog zeljeza y
7,85 kp/dm', a visina sloja 0,7 m.

2. U plinovodu je rasvjetni plin pod pretlakom od 40 mm s. v. Treba izracunati:

a) koliki je preilak i apsolutni tlak izrazen u tehnickim atmosferama'
b) koliki je pretlak i apsolutni Hak izrazen u stupcu :livE'.
'
3. U nekom spremistu vIada iznad tekuCine potlak pp= 0,24 m. Visina je stupe a tekuCine
h
1,4 m. Specificna je tezina tekuCine y= 1,3 kp/dm'. Koliki je spec. tlak na dno
izrazen kao apsolutni tlak i kao pretlak iIi potlak?
34

a) Manometar s Bourdonovom cijevi

kp/m2 ili 4 at

ZADACI

U tehnici se za mjerenje tlaka upotrebljavaju najcesce metalni manometri*, koji djeluju na principu promjene obhka metalne cijevi ili
ploce.

Glavni diD toga manometra (s1. 34) jeste kruzno savijena cIJev ovalnoga presjeka A. Cijev je za pritiske do 50 at od mjedi Hi bronze, a za
vece pritiskeod ceHka. Jedan je kraj cijevi nepomican, i na tom kraju
nalazi se prikljucak za mjerenje tlaka, dok je drugi kraj cijevi zatvoren
i maze se slobodno pomicati. Pod djelovanjem pritistka nastoji se ovalni
presjek cijevi pretvoriti u kruzni, i zbog toga se cijev ispravlja. Slobodni
se kraj cijevi prj tom pomice i preko mehanizma, koji se sastoji ad
motke B, dvokrake poluge S ozubljenjem C i zupcanika D. pokrece kazaljku E. Kazaljka na skali pokazuje tlak U odabranim jedinicama. Da hi
se izbjegao prazan hod kazaljke zbog zracnosti izmedu zubaca, nalazi se

Manometar od gre. munos

= rijedak.

na osovini kazaljke maleno spiralno pero koje tu osovinu nastoji zaokrenuti na jdnu stranu. Prilikom bazdarenja regulira se manometar pomicanjem zgloba a.
Ovakvi se manometri grade za tlakove od 0,5 pa do vise hiljada atp.

A
b) Membranski manometar
Membranski manometar (s1. 35) sastoji se ad celicne valovite mmbrane A koja je stegnuta izmedu dvije prirubnice. Pod utjecajem tlaka
membrcma se savine. Progib je mjerilo za tlak, i on s prenosi preko mehanizma na kazaljku. Kod ovog sistema postoji takoder mogucnost da se
manometar pomicanjem zgloba a regul:ira. Manometri s membranom grade
s za tlakove od 0,5 do 10 atp. Ovakvi manometri nisu toliko osjetljivi na
udarce i tresnju kao. manometri s Bourdonovom cijevi.

81. 36.

n.

MJERENJE TLAKA STUPCEM TEKUCINE

a) Opcenito

U posudi A (s1. 37) nalazi se pEn pod spec. tlakom p. S posudom je

spojena staklena cijev B, svinuta u obliku slova U. Cijev je dje}omi~O
napunjena nekom tekucinom spec. tezine y. U lijevom kraku cijevi djelu]e
. na povrsinu tekucine tlak plina p, a u
desnom kraku atmosferski tlak po. BuduCi
da je stupae u lijevom kraku cijevi ITlanji
od stupea u desnom kraku, mozemo zakljuciti da je tlak plina p veci od atmosferskog

tlaka, a to znaci da u posudi A vlada

pretlak.
Na mjestu cijevi u tacki 1 potjeeat ce
tlak Pi u tekucini od lijevog stupea teku6ine

hi i tlaka plina p:
S1. 34.

S1. 35.

Pi =p

+r h

Na istom mjestu bit 6e tlak P2 od desnog

c) Manometar s dozom

1\1:aI10n1-etar s ciozorll lSI.

upotreolJava se za nlJe.:.:e:lje sasvinl malenih prihsaka. Doza A naCinjena je od tankoga valovitog ce1icnog lima,
Posuda u kojoj se odreauje tla!k iIi potlak spoji se s dozam. Doza se zbog
razlike tlakova u njoj i izvan nje izbaci, odnosno ulekne. Ta se promjena
prenese na kaza1jku.

stupea teku6ine h2 i atmosferskog tlaka po

i:)l..

SI.

P"=Po+ylz,,
BuduCi da se tekucina ne giba, znaci da je u ravnotezi i da su tlakovi Pl
i p~ medusobno jednaki:

37

iIi:

ili u atmosferama:

13600 Iz ~
P-Po= 10000
cm-

i odavde je

1,36 h kp/cm 2 ili at

(h apet u m)

Pretlaku od 1 at odgovarat ce stupac zive

iIi:

1 = 1,36 h

a jer je

1,~6 m = 0,7356 m = 735,6 mm

h=

bit ce kanacno

Ako je tlak p u posudi A manji od atmosfe~skog (s1. 38), tj. ako u posudi
(y u kpjm3, hum)

P -Po=y h
Kako je p ovako izreCi:

Po, sto otprije znamo, pretlak, posljednji se izraz moze

vlada potlak ili vakuum, bit 6e u cijevi B stupac tekuCine u lijevom kraku
visi negoli u desnom.
U tacki 1 tlak je s lijeve strane:

+ Y Izl

Pretlak u posudi dobije se ako se vi.sina stupca h pomnozi sa specificnom tezinom tekuCine y.

P1 = P
i. s desne strane:

Mozemo zamisliti da je svaKl pritisak proizveden stupcem tekucine,

pa nam taj stupac slub kao mjerilo specificnog tlaka.

P2=Po+yh 2
Buduci cIa je tekucina u ravnotezi
(miruje), bit ce

ViJsina tlElJka h jeste ona visina stupca tekucine koja na dnu proizvede
pritiska iIi ,visina tlaka.
Visina tlaka h jeste ana visina stupca teku6ine koja na dnu proizvede
spec. tlak p.

P = Po

Najeesce se specificni pritisak mjeri stupcem vade ili zive, ali, maze
se mjeriti stupcem bilo koje tekucine.
U slucaju cia se u cijevi nalazi voda (y
=

1000 kp/m3), bit ce

1000 h kp/m2

Po

+ y he

+ y h2 -

Y h1

i potlak
ili:
31. 38.

iIi u atmosferama:
P - Po =

p2

iIi:

po

+ Y h1 =

Odavde je tlak

h=J!...

i stoga
p

Pri spec. tezini tekucine y bit ce visina tlaka

p-

pi

a jer je

1000

10000

Iz kp(cm2 = -

Iz

10

kp/cm 2 jIi at

(h u m)

hl-h2

(y u kp(m2, hum)

Po - P = y h kp/m 2

Pretlaku od 1 at odgovara sturpac vode od 10 m.

13600 Icp/m j ), glasi jecinadzba:

33

(1'-

Po

P-

PIJ =

U slucaju da je cijev napunjena vodom bit ce opet

r h
j

3 600 . h kp/m 2

Iz

(hum)

n
/
,0-

p =j(j

~{"--.iJ,/cm~

iIi at
39

a ako je napunjena zivom:

po - p = 1,36 h kp/em2 iii at

(h u m)

liZ

Aka na slobodnu povrsillu tekucine djeluje atmosferski tlak Po =

10 000 kp/m 2 i ako je eijev napunjena vodom, bit ce visina stupca vode,
pretpostcwku da je prost or iznad vade u eijevi zrakoprazan (sto se

U tehniei se wlo cesto mjere tlakovi stupeem tekuCine. Taikvi manometri razlicitog ob11ka upotrebljavaju se za mjerenje potlaka i manjih
pretlaka. Kao tekucina kojom se pune sluzi najcesce voda i ziva, ali katkada i petrolej, toluol, g1ieerin. Stoga se pored jedinica za mjerenje spec.
tlaka: kp/m2 i kp/cm2 iIi at, upotrebljavaju jedinice: m vodenog stupca
(m v. s.) i em v. S., pa mm bvinog stupea (mm z. s.). Medusobni odnos
razlicitih jedinica za mjerenje tlaka izgleda ovako:

stvarno ne da provesti),

1 tehnicka atmosfera (1 at

kodistog atmosferskog pritiska

I mm v.s.

1 kp/em2)

l
1 kp.m2

10 000 kp/m2

1 mm Z. s. (kod 0 C)

1 fizikalna atmosfera

10 m v. s.

10 000 mm v. s. = 736 mm Z. s. (kod 0 C)

I t
-10000
kp/cm 2 .a I

0,0736 rom
0

13,6

__ l03~~. __ 10 33
1000
'
m

ho .

Aka je, pak, cijev napunjena zivom y

13000 kplm2, bit ce visina stupea

'1'

1,1

z. s. (kod 0 C)

13,6 mm v. s. = 13,6 kp/m2 = 0,00136 kp/em 2 (at)

760 rrun s. Z.

10330 kp/m2

1,03 kp/cm2 (at)

b) Barometal'

Barometar sluzi za mjerenje atmosferskog tlaka. Cijev koja je na

jednom kraju zatvorena .i napunjena nekom tekucinom uronjena je u posudu s istom tekucinom (sl, 39). Aka je cijev dovoljno duga, razina se
spusti i prostor iznad razme napuni parom tekucine specificnog. tlaka koji
odgovara temperaturi tekuCine. Specificni tlak pare aka je cijev napunjena zivom to1iko je malen da se moze zanemaDiti i smatrati da je
prostor iznad razine tekucine zrakoprazan. Specificni tlak na razini tekuCine u tacki 1 jeste

P = Po Tu jep

yh

p=O=Po-yh
Uzima se da je visina h negativna, jer se mjeri od ipovrsine tekucine
prema gore, dakle, u negativilom smjeru.

Po===yho

i visina stupea
h
"0

Po
y

81. 40.

81. 39.

0, pa je

Speeificni tlak p manji je od atmosrerskog tIaka, i to

odgovara tezini stupca tekuCine ~, h.

------

Z1\

iznos koji

Barometar punjen zivom u razliCitim tehnickim d.zvedbama sluzi za ~je

ren}e atmasferskog tlaka, dok se u tehnici upotreb1java, osim toga 1 za
Injerenje potlaka.
c) U-cijev

Na s1. 40. prikazana je najobicnija izvedba manometra s tekucinor:1.

Liievi krak eijevi spoji se gumenom cijevi s mjestom na kojem se hoce
iz~jeriti tlak. Izmedu krakova nalazi se ploCica s ,podjelom u milimetrima:
Plotiea se moze u vertikalnom smjeru pomicatl i tako nulta tabca aOVC3tI
41

40

na visinu razina tekucina dok manometar ne racE. Prilikom rada manometra

treba oeitati na skali udaljenosti razina gornjeg i donjeg stupca ad liule
i obje vrijednosti (one su jednake) zbrojiti.
Kod tehnicke izvedbe takva manometra
zamjenjuje se cesco jedan krak U-cijevi Ioncicem
(s1. 41).
Za mjerenje sasvim malenih tlakova upotrebljava se mikromanometar sa stupcem tekuCine kakav je shematski prikazan na s1. 42.
Desni, mjerni krak koso je polozen, dok je li~
h
jevi krak izveden kao posuda veceg promjera.
Razlika je u presjecima krakova tolika da se
prakticki moze smatrati kako se razina u lijevom kraku prilikom promjene tlaka ne mijenja. Nul tacka stoga je stalna, i skalu s podjelorn ne treba pomicati. Ako se hoce mjeriti
pDtlak, prikljuci se gumena cijev kod B, a otvor
S1. 41.
A ostavi se otvoren. Prilikom mjerenja pretlaka prikljuCi se gumena cijev na A, a otvor
B ostavi se otvoren. Aka instmment treba da posluzi kaa diferencijalni
manometar, tj. ako se hoce mjeriti razlika u tlaku izrnedu dva mjesia, otvor
A prikljuei se na mjesto veceg,_ a otVOT B na mjesto manjeg tlaka ..
Prednost je ovog manometra u tome sto je pomak stupca tekucine i za
malene razlike u tlaku velik.

I.

:=--l_=~~_~r
tl1---------=---

J(

\.f

S1. 42.

Uzmimo da je tlak toHki da je h razlika u visini stupca. Pri tome se

stupac pomakao za duzinu l. KoliCina tekucine koja je pri tom usIa iz lijevog
kraka u desm wliim je malena cia 5e razina u .iiJevDm kratku praktieki nije
spustila. Aka je a kut pod kojim je nagnut desni krak, bit ce
h

-;-- =
I

Slfl CI.

1= _._h_
Sill

Uz a = 6 sin a

CI.

0,10, pa je

l=_h_= 10 /z
0,1

To zna6i da se stupac tekucine pomiee za 10 mm ako je razlika u tlak~l toHlm

da odgovara visirri stupca tekuCine od 1 mm.

d) Prstenasti manometar
Stakleni ili metalni prsten A podijeljen je pregradom B u dva
I i II, i moze se okretati eka okretista
(51. 43). Donji dio prstena
njen je tekucinom, obieno zivom. Dijelovi I i II imaju pr;ikljucke
na koje se moze nataknuti tanka gumena djev. Na clonjem dijelu prstena nalazi se uteg G. Dok su tlakovi
u dijelovima I i II jednaki, razina
je tekuCine u oba kraka u istoj visini, uteg G zaokrene cijev tako da
5e nalazi u najnizem polozaju, i kazaIjka pokazuje nulu. Poraste Ii tlak
u dijelu I, spustit ce se razina tekucine u lijevom, a dignuti u desnom
kraku. Ravnoteza je sada poremecena jer je u desnoj polovini prstena
veea tezina tekueine. Prsten ee se
zaokrenuti nadesno dok zakretni momenat koji tvori uteg G s obzirom
na okretiste 0, ne bude u ravnotezi
sa zakretnim momentom koji je nastaood tezine G 1 stupca tekucine visine h. Kazaljka pokazuje na skali
razliku tlakova izmedu dijelcva I i
S1. 43.
II. Prstenasti manometar upotrebliava se za mjerenje potlaka i pretlaka, a najcesce kao diferencijalni

dijela,
napua i b

mano-

metar ;; ureaajem za pisanje.

43

e) Pijezometar
Specif'rcni tlak tekutina u cijevima maze se mjeriti taka da se na
harizantalnu cijev postavi verDikalna staklena cijev ili metalna djev sa
staklenim ulaskam (s1. 44). Tekucina se popne u mjernoj cijevi na visinu
h koja odgovara specificnom tlaku u cijevi. Ako promjer cijevi nije razmjerno prevelik, tlak je u citavom presjeku prakticki konstantan, pa se
h mjeri ad o"i cijevi. Ako je specificna tezina tekucine u cijevi '(, hit ce
pretlak

pp=h Y
Takva sprava zove se pijezometar, a visina tlaka h pijezometarska visina.

2. Na plinski rezervoar prikljucen je manometar u abliku U-cijevi

punjen zi:vom. Stupac zive pokazuje potlak od 124 mm, dok je vanjski
barometarski tlak 736 ULrrl. Koliki je potlfllk u at i mm s. v. pa apsolutni
tlak u s. z., s. v. i ata?
Rj esenj e: a) Potlak. Stupac zive od 735,6 mm odgovara 1 at, pa
ce 124 mm s. Z. odgovarati

124

-=7~35;;-,"'"6- at = 0,169 at iIi 1690 mm

s. v.

b) Apsolutni t1ak
Paps = po - p = 736 mm s. Z. - 124 mm s. Z. = 612 mm s. Z.
612 mm s. Z. = 612 . 13,6 mm s. v. "" 8350 mm s. v. = 8350 kp/m 2 =
= 0,835 ata

I
h

-~

\-------

--

---

--I

81. 44.

81. 45.

PRIMJERI: 1. Na cijev kroz koju se provodi uzduh pod tlakom prikopcana je mjerna U-cijev (s1. 45). Kod vanjskog atmosferskog pritiska ad
742 ffi..TJ1 s. Z. razlika je stupca vode u manometru 220 mm. Odredi koliki
je u cijevi pretlak u kp/m2 , atp i mm s. Z., ata i m s. v.
R j e sen j e: a) Pretlak. Stupac h = 220 mm s. v. pokazuje pretlak
U oijevi
p = 220 kp/m2 = 0,0220 kp!cm 2 pretlaka iIi 0,0220 atp
p=

220

136
=
,

16,5 mm s.

z.

pretlaka

1,03 ata

1. Cijevni manometar pokazuje pretlak od 420 mm s. z. Vanjski je atmosferski tlak

764 mm s. Z. Koliki je pretlak izrazen u atmosferama i koliki je apsolutni tlak?

2. U loziStu kotla pri obicnom propuhu iznosi potlak 2,4 em s. v. Koliki je potlak izrazen
u atmosferama?
3. 'Cijevni vakuum-metar pokazuje da je u kondenzatoru vakuum od 672 mm s.
(s1. 46). Vanjski je barometarski tlak 757 mm s.
Koliki je apsolutni tlak u kondenzatoru izrazen u stupcu zive, u kp/Ul:': i u ata?

z.

4. Na uredaju za duhanje zraka u visoku pee vlada pritisak od 456 mm s. z. Koliki.

je pretlak u at i apsolutni tlak zraka ako je vanjski atmosferski ilak 760 mm s. z.

+ po =

758,5 mm s. Z.

16,5 mm s. Z. + 742 mm s. Z. = 758,5 mm s. Z.

758,5 . 13,6 mm s. v. = 10300 mm s. v. = 10300 kp/m 2

ZADACI

z.

b) Apsolutni tlak

81. 46.

5. I~a sisnoj zracnoj kOlTIOri sisaljke nalazi se cijevni'l11.anometar V (s1. 47}. Manometar
pot:azuje potlak od 530 mm s. z. Vanjski je atnl.osferski tlak 754 n"l~-:J. s. z. Koliki je

45

6.

7.
8.

9.

apsolutni tlak u komori i kolika je sila potrebna za usisavanje vode ako je promjer
klipa 250 mm, a srediSnjica klipa udaljena 0,7 mm od razine vode u komori?
.
Uljnim vakuum-sisaljkama moze sei danas postiCi zrakoprazan prostor u kojem vlada
tlak od 0,00001 mm s. z. Koliki je to tlak izrazen u ata?
Kako se visoko moze teglicom dizati tekucina specificne iezine y
0,82 kp/dm 3 ako
je vanjski atmosferski tlak 746 mm s. z.?
Na cijevnom mikromanometru (s1. 42) zelimo ocitati jos tlak 0,5 mm s. v. tako da tom
tlaku odgovara na skali 1 mm. Pod kojim kutom " mora biti nagnuta mjerna cijev?
Cijevni manometar napunjen je petrolejem (y
0,8 kp/dm 3 ). Koliki tlak, izrazen
u stupeu vode i atmosferama, odgovara svakom em stupca petroleja?

V V-cijevi odnose se visine swpca dvij1I tekuCina, mjerene iznad dodirne

povrsine, obj'nuto kao specificne teZine tih tekttC'nr.
Ako je specificna tezina jedne tekucine poznata, npr. Y" bit ce specificna
tezina druge tekuCine
'{~ =

II

ii,

h;

Kod tekucina koje se mijesaju upotrebljava se izvrnuta V-djev (81. 49).

1z krakova V-cijevi isiSe se ponesto uzduh tako da se u krakovlma popnu

t
A

31. 47.

31. 48.

12. ODREDIV ANJE SPECIFICNE TEZINE TEKUCINE

POMOC'U STUPCA TEKUCINE
U staklenoj cijevi svinutoj poput slova U (s1. 43) nalaze se dvije tekucine
koje se medusobno ne mijesaju, a razlicite su spec. tezine: Yt i Y2 U ravnini
A-A gdje se tekucine dodiruju bit ce tlak s donje strane

Ako desne strane obiju jednadzbi izjednaCimo, dobivamo:

P2 proizlazi:
Po

odavde:

tekucine do visine Ih, odnosno h 2 Neka bude tlak uzduha u prostoru iznad
stupaca tekuCine p. Tlak u razini a-a bit ce

a u razini b-b:

i gornje stmne:

a jer je PI

31. 49.

+ It fit =

Po

iIi:
It
'Y:2

46

fi ..

h;
47

nanosi se specificni tlak p, a na vertikalnu os dubina h. Primjecuje se da

se nul tacka koordinatnog sustava nalazi u vi:sini razine tekuCine i da je
vertikalna O'S u'Smjerena prema dolje.

Ako poznajemo specificnu tezinu Y1' bit ce nepoznata specificna tezina

h,
'(2 =

Y1

iz2

Kako je na dnu posude tlak y H, nanesena je ta vrijednost kao duzina

1-2 u horizontalnom smjeru u visini dna. Na razini vode tlak je jednak
nuE, i u dijagramu tome odgovaTa tacka O. Buduci da se specificni tlak
mijenja hnearno, spojene su tacke 0 i 2 pravcern. Pravac 0-2 prikazuje
kako 5e tlak mijenja s promjenom dubine h. U dubini hx, bit ce specificni
tlak
px= '( hx
Ta je vrijednost prikazana u dijagrarnu duzinom 3-4.

ZADACI
1. U staklenu cijev svinutu u obliku slova U ulili smo vodu i petrolej. Visina je stupca

vode iznad povrsine dodira 30 em, a petroleja Z4 em.. KoUka je speeificna tezina
petroleja?
2. Izvrnuta U-cijev upotrijebljena je za mjerenje specificne tezine neke tekuCine koja
se mijesa s vodom. Visina stupca vode iznosi 122 mm, a visina stupca mjerene:
tekucine 86 mm. KoUka je specificna tezina te tekucine?

Da brsrno odredili kolika je ukupna sEa kojom tekucina djeluje na dio

bocne stijene povrsine F, postupit cerna na' ovaj nacin. Povrsinu F Tazdijeht
cerna po visini u sasvim uske horizontalne trake, kako je to prikazano na
bokocrtu slike. Povrsine su tih tra.."l;:a .11, h, 1;1 ... in, a visine tezista pojedinih
traka od povrsine tekucine h1, h2, h 3 . . hn-

Na usku povrSinu

na ,povrsinu

f1

djelovat ce iekucina silom

12 silom

ana posljednju povrsinu

in

silom
P n = Pnfn = I~hnfn

Sl. 50.

Zbroj svih tih sila dat ce ukupnu silu kojom tekuCina tlaci na bocnu stijenu:
13. TLAK NA RAVNE STIJENE

P=P1+ P2+ P3+"'+ Pn

P = yh 1 fl
yh2f2
yhata

a) Vertikalna stijena

U otvorenoj posudi nalazi se tekucina specificne tezine y (s1. 50). Poznato

je iz poglavlja 6. da je specificni tlak u dubini h jednak (jednadzba na

Y (hd1

+ + ... + ,{h"!n
+ h2f2 + hata + ... + hnfnl

Zbroj umnozaka unutar zagrada jeste zbroj statickih rnomenata pojedinih

povrsina S obzirorn na pravac A-A koji 1ezi u visini razine tekucine. Zbroj
statickih momenata pojedinih povrsina

str. 26)
p=yh
Specificni tlak raste linearno s dubinom. Na dnu posude bit ce specificni

moze se zamijeniti, kako je poznato iz rnehanike, umnoskom ukupne povrsine

p;
tezistc::

tlak
p=yH
Da bi se graficki prikazala promjena tlaka s promjenom dubine, nacrtan
.i e koo:'dinatni sClstav (s desne stl'ane posude na s1.
N Sl n::rrizontalnu os

Ii
"

pa je sila kojom tekucina dje1uje na bocnu pClvrsinu F odredena izrazom

P= t Fho
-4 Cerne: Hidraulika

48

(y

49

Sila na ravnu vertikalnu bacnu stijenu jednaka je umnasku hidrostatskog

specificnog tlaka u tezistu povrsine i tlacene povrsine.
Na osnavu ovoga sto je izlozeno odredena je samo velicina rezultante P.
Hvatiste rezultante mora se zasebno odrediti.
Svaka od sila Pi, P2, Ps ... P n daje s obzirom na povrsinu tekuCine ili
pravca A-A momenat:

iIi:
Xo

P 2 . h"

yh2f2h2

h[0

Hvaiiste rezultante P kojom tekucina djeluje na bocnu stijenu povrsine

Ji' jeste za vrijednost e ispod tezista T povrsine F , ; pri tom je

10

M, =P, . h, = yhjf,h, = yf,h , 2

M2

10 +
=7h

e=P-h

Yf21122

PRIMJERI: 1. Treba odrediti veliCinu

tlaka tekucine na bocnu stijenu (51. 51).

hvatiste sHe koja potjece od

Zbroj svih tih momenata jednak je momentu rezultante.

Neka rezultanta P bude udaljena za
rezultante

Xo

+ + + .. '.+
+
+ yf .iz
+ yfn h n2
y(l,h," + f21122 + fal132 + ... + fn hn

PX O =M,
-'112
Ma
PX o = Yf,h,"
Yf2h}
Px o =

od pravca A-A, pa je momenat

3 3

..

a jer je otprije
P= Y Fho
bit ce yF hoxo = Y (f,h,2
f21122
f31132
i udaljenost rezultante od razine vode

f,h,2
Xo

+ ... + fnl1,,2)

Zadano je: dubina tekucine H = 6 m

sirina stijene p = 6 m
spec. tezina tekucine y = 1200 kp/ms

+ f2h22 + f3h32 + ... + fnhn"

Fho

R j e sen j e: VeliCina sHe

Izraz u brojniku jednak je momentu tromosti povrsine F

razinu vode A-A:

obzirom na

P= Y Fho

Teziste povrSine F nalazi se u dubini ho

paje

. '6 .

16

kp

= 2'

y F'2

1200

57 600 kp

Hvatiste sHe
Ako je 10 momenat tromosti povrsine F s obzirom na os koja prolazi kroz
tez'iste, anda ce momenat iromosti povrsine F S obzirom na os A-A koja
se nalazi u udaljenosti ho od teziSta biti
(,=1 +Ph 2

Sila P djeluje na

i napokon je

10

+ Fh
Ph
I

50

~(I

3 visine bocne stijene mjereci od razine tekucine:

2

o"

Xo

= -3 H = 3- . 4 ill =

2.67 m
51

2. Na bocnoj stijeni posude nalazi se poklopac visine h

b = 3 m. Gornji je rub poklopca 6 m ispad razine vade.
Kolikom silo'll djeluje voda' na poklopac i na kojem
hvatiste sile?

S6

2 m i sirine

3. Okrugli poklopac promjera 40 em nalazi se no. vertikalnoj bocnoj stijeni, srediste je

poklopca 8 m ispod povrsine 'lode. Treba odrediti velicinu i hvatiste sHe koja djeluje
na taj poklopae.

mjestu nalazi

R j e sen j e: Velicina sile

p= y Fha
P

1000 . 6 . 7 kp

42 000 kp

Hvatiste sile

81. 52.

3.2 3
12

81. 53.

4. Zadana je brana prema s1. 52. Treba odrediti velicinu i hvatiste sile Kojom djeluje

voda no. 1 m duzine brane.

5. Brana visine 1,8 m, debljine 1,2 m sagradena je od betona speeifiCne tezine 2400
kpim' (s1. 53). Treba izracunati:

3. Okrugla ploca promjera d = 0,5 m lezi, mjereci da sredista ploce,

2 m ispod razine vade. Treba adrediti velicinu i hvatiSte sile koja djeluje
na tu plocu.
R j e sen j e: Velicina sHe
P

0,5 2

"it

2m

+ 0,0078 m

= y . Fha = 1000 . -~4- . 2 kp = 493 kp

Hvatiste sile

Xa =

2 ill

o 52
+ ~6'
2 m
1

2, 0078 m

ZADACI
1. Nacrtaj dijagram KOji pokazuje kako se mijenja tlak s promjenom dubine, oaredl
graficki veliCinu i hvatiste sHe P.
2. Gornji rub kvadraticnog poklopca sa stranicom a = 50 em nalazi se 4 m ispod povrsine
vode. Kolika je sila 'kojon: ajeluje "'loda !.1a pok:lcpac i kolik2. je :lcc:.lje:n.ost hvatiSta
od teziSta?
52

a) tezinu brane do dna A-B racunajuci. za 1 m sirine;

b) silu kojom djeluje voda na 1 m duzine brane;
C} naprezanje na tlak i no savijanje u presjei-\u L~l-E;

d) treba nacrtati dijagram ovih naprezanja' koja se javljaju u presjeku A-B.

53

6. Vodeni kanal dubine 1,2 m i sirine 1.6 m zatvara se prema s], 54. drvenom zapornicom_
Kolika je sila P kOjom tlaci voda na zapornicu, i sila P v koja je potrebna za dizanje
drvene zapornice? Koeficijent je trenja prilikom klizanja drveta po drvetu f.L
G,5.

povrsini tekucine, nece biti krakovi sila hI, 112: h~ .... h n nego udaljenosii
7
'"
~to se racunaJ'u od hvatista pO]edmlh slla Pi, P2, p;) . .. P n
Z1 22, _3 .. -n ~
d~ praVC3J A-A. Prema tome BU momenti pojedinih sila:

7. Brana (s], 55) sagradena je od drvenih platnica duiine 1,6 m. Koliko debele moraju
biti platnice pri visini vode od (J,g ill, a da naprezanje ne prijede 70 kp/cm 2 ?

Ma = Pa2a, ... M".

M 2::::= P ~,(,::l'
-

::::=./..P 1Z 1,

Pn 2 11

Aka sa mo oznacimo udaljenost hvatista rezultante M od pravca A-A,

bit ce
b) Kosa stijena

Da b1srno odredili velicinu i hvatiste sile P kojom tekucina djeluje

na kosu povrsinu F (s1. 56), postupit cerna na isti nacin kako smo prije
postupili kod vertikalne bocne stijene.

+ P +,P + ... + P
yhltlZj + yhd2 z + yhsf3 Z + .,.

Pm D = P 1 2 1
Pm =

n-n

3Z 3

2Z 2

Iz s1. 56. izlazi da je

P = y Fha
h'1

21

. ex,
Slil

h2

2 2 v.n
dn

pa posljednja jednadzba prelazi u

.

F2a Slil

ex . m =

y t121-oSlil
rx

w,

y PZ a sin ex

h.,~ =

23

,.." ~ .
T~2 "-"
Sin

sin

"'I

,:x,

hn =

+ ... -+-

'V

2n

sin ex

f Zn ::: sill

I ' 11

(J.

Odavde izlazi da je udaljenost m hvatista M od pravca A.-A odredena

izrazom
m=

Pvr=t:J
+ yh2t2 ,(h 3t3 + ... yhntn
y (h,f1 + h2te + hds + ... + hntn)

Fzo

Izraz u brojniku predstavlja momenat tromosti povrsine F

A.-A i oznacuje se sa T.

obzirom na os

Dakle je
I

m=-P2

S]' 56.

Ukupna sila na povrsinu F bit ce opet zbroj pojedinih sila:

I1 Z 1 2 + 12Z22 + t3Z32 + .... + In 2 n2

a kako je

P = yh,f1
P=

onda je

P= y Fha

m=

ho je udaljenost tezista povrsine F od razine vode. Rezultanta djeluje okomito na bocnu povrsinu.

i napokon

Kod kose stijene djeluje sila okomito na stijenu, a jednaka jeumnosk!L

povrsine i hidrostatskog tIaka k01i vlada 11. tezistu povTsine.

Fzo
" .
, v.Vt'
"v'
Hvaiiste sile na kosu povrsinu lezi za udaljenost K lspod tezlS a te povlsme.
OVCl. jf:
Ie,
t~
1~osl~

Hvatiste rezultante naci cemo aka uzmema da je zbroj momenata

svih 1Jojedinih sila s obzirom na razinu tekucine jednak momentu rezultante. Pri tom treba uzeti da je krak sile pri odredivanju momenta okomit na sHu. Buduci da su pojedine sile i rezultania tih sila kose prema
54

f0

,.

m =--- T

k =

/.

Zo=fI.

_,
"'0

momenat tromosti povFsine S obzirom na os koj2. prolazi teziStem .,

staticki momenat povrsine S obzirom na sjeciste povrsine s razino.m tek~cme
Silu .P mO'zemo rastaviti na horizontalnukomponentu PI, 1 vertlkalnu

komponentu P".
55

ZADACI

jer je
F . sin

1; Usporedi branu s vertikalnom stijen~m i branu sa sti:ienom na~nutom P~d ~utom

ex;

od 60. Kolike su sile kojima voda d]elu]e no. 1 m clUzme bran a . Odredl
hvatiSte .

projekcija povrsine F na vertikalnu ravninu, pa je

Ph

Y hoF'

P v = PeDs

ex;

nJIhovo

.2. Rezervoar (s1. 57) ima kosu bocnu stijenu nagnutu pod kutom od 6ao. U toj stijeni
nalazi se kvadratan otvor kojem je stranica 40 cm, koji sluzi za praznjenje rezervoara.
Otvor se zatvara plocom koja prekriva otvor sa svake strane za 5 em, a moze se podignuti uzetom. Sredina je otvora 2,2 m ispod razine vode. Odredi: a) sil~ kojO~n
voda tlaci na zapornu ploeu, b) hvatiSte sile i c) potrehnu sHu za podlzanJe ploce
ako je koeficijent trenja izrnedu ploce i stijene 0,4.

= "r Fho . C()S x

y F cos x . 11.0 jeste tezina stupca teku6ine iznad povrsine F.

Horizontalna komponenta sire na kosu povrsinu jednaka je siLi kojom

bi tekucina tlaCila na projekciju povrsine F na vertikalnu ravninu.

Vertikalna komponenta sire na ravnu kosu povTi'iinu jednaka je tezini

stupca tekucine iznad kose povrsine.
PRIMJER: Kosa brana Vlisine a = 1,6 m, Slrlne b = 6 m nagnuta je
prema razL'1i vode pod kutom 0:; = 60. Kolika je horizontalna i vertikalna
komponenta sile kojom voda djeluje na brann, pa velicina i polozaj rezultante?
.
R j e sen j e: Horizontalna komponenta
F' = a b sill a = 1,660,866 m2 "" 8,3 m"

S1. 57.

Ph = yhoF' = 10000,80,8668,3 kp = 5750

Vertikalna komponenta
Pv

= F cos IX' y. ho =

a b cos ex;. Y lI o = 1,6.6.0,5.10000,8.0,866"" 3325 kp

.1

14. TLAK N A ZAKRIVLJENU STIJENU

Rezultanta
P=

VPv + P
2

h 2 ""

+ 3325 kp

V5750 2

a) Cilindricki zakrivl.jena stijena

=

6650 kp

Sila P mogla bi se izracunati i iz jednadzbe

P = Y F ho = 1000 . 1,6 . 6 . 0,8 . 0,866 kp

6640 kp

Posuda je omedena zakrivljenom stijenom S-S (s1. 58).

Da bismo odredili sHu i hvatiSte sHe koja djeluje na povrsinu F, za.
d
mislit cemo
a 'Je povrsm a razru'J'elJ'ena
na' malene horizontalne trake
v,

Hvatiste sile P
b a3

+_l_o_~~--L
m~
~ zo
F
~ 2 I
Zo

rn

12
ab.~

L6

Dl =

=-+-=-a
263
1.06 7 m

Kod kose stijene koja Siize db razine tekncine sila djeluje okomito na
2
stijenu u 3 visine stijene mjereCi od razine tekucine.
81. 58.
56

57

fl' fe, to' .. In . Na svaku traku djelovat ce cdgovarajuca sila F't, Pc, P s, ... P,,Te sile mozemo rastaviti na horizontalne i vertika-lne komponente
Phl> Ph" /\'3'" Phn i ,1-) , P"", Pv :)' P,m' (Na slici je oznacena sarno
traka fn).

Horizontalne komponente bit ce:

Rezultanta sila Ph i P v moze se odrediti iz izraza

p=rp,,"

+ I-'v"

PRIl\![JER: Neki kanal ogracl:en je polukruznim nasipom (s1. 59). Kolike

su horizontalne i vertikalne komponente sile na 1 m duzine brane, pa
kohka je velicina i koji je smjer rezultante?

r,

gdje su 1/, f"', Is' ... fn' projekcije povrsina

f" t3 ... in na vertikalnu
ravninu. Horizontalna komponenta Ph bit ce jednaka zbroju svih horizontalnih komponenata na povrsine fl, fe, f3"

R j e sen j e: Horizontalna komponenta

F' = r . /; = 2,6 . I m" = 2,6 m"

Ph = F' . y . ho

. in:

hO=2= J,3

"+1,/Izraz u zagradi jednak je statickom momentu projekcije povrsme F net

vertikalnu ravninu s obzi1'om na razinu tekuCine, pa je, dakle,

ill

Ph = 2,6 . 1000 . 1,3 kp = 3380 kp

Vertikalna komponenta jednaka je tezini volumena tekucine iznad
zakrivljene povrsine (na slici srafirano):

Pv=1000.2,6~.(1- ~)kP=1453kP

Sl. 59.

ho je udaljenost tezista povrsine F' od razine tekucine. Sila Ph prolazi

k1'oz tacku koja 5e nalazi za iznos Xu ispod 1'azine tekuCine, analogno kao
kod vertikalne stijene.
Xo =

Rezultanta

Io' jeste momenat t1'omosti pov1'sine F'

teziste te povrsine.

obzi1'om na os koja prolazi k1'oZ'

p = lP~

+ f)~

1'3:')80"

+ 1153" =

3679 kp

Smjer rezultante

.,

"\7e!'tik2.1ne
SHc Dc:
tezinama stupaca tekucine iznad tih povrsina. Stoga ce ve1'tikalna komponenta P v biti jednaka zbroju svih komponenata, a to je jednako tezini
volumena tekuCine iznatd zakrivljene povrsine. Ova sUa ima hvatiste u
tez<lstu ovoga dijela tekucine.
58

81. 61.

81. 60.

1'
F,oh

ig~~

=.

~=

",...."

'-10':;

a =

'2:-\0 10'

rh

Sve pojedinacne sile djeluju okomito na povrsinu nasipa i prolaze kroz

Cljegovo sr9diste Stoga mora i rezulia 11t8 tih sila prolaziti kroz srediste
nasipa. Time je polozaj 1'ezultante odreden.
59

ZADACI
1. Posuda je' omedena' ciilndricn() zakrivlje~om povrsinom,
Odredi velicinu i smjer rezultante. "
.
2. S1.61. prikazuje sektorsku branu. Duzlna je bra,n,e8m,~'radilLlS 5 m. Odredi
:horizontalnu i vertikalnu komponentute vellcmu 'i smjer reZultante'.
iI. Umjetno jezero u k:0jem se akurnulira voda za p.ogQn hidtocentrale (sl. 0\2) ogradeno
je betonskom branom profila s vodene strane u oblikukvacfrat~cne paral:>0le. Odredi
za 1 m duzme brane horizontalnu, vertikalnu irezultirajucli silii. P'ronadi hvatiiite
iodredi smjer rezultante. Podatke za polozaj tezista povrSine parabole, kilO i za
velicinu povrsine parabole potrazi u prirucniku.
4m

PRIMJER: Na sl. 64. prikazan je diD spremista, kojiima zakrivljenu

povrsinu F u obliku polukugle. Treba odrediti P v i Ph na tu bocn~ stijenu.
Da bi-smo odredili maksdmalnu horizontalnu kornpornentu, projicirat
Cemo zakrivljenu povrsinu u smjeru sredisnjice, jer cern 0' tako dobiti:
maksimalnu projiciranu povrsinu, a i maksimalnu horizontalnu komponentu.
Povrsina projekcije na vertikalnu ravninu, koja je okomita, na sredisnjicu, jednaka je
D2 TC
F'=-4pa se horizontalna komponentadobiva iz izraza
P,,=F'yh.

\---S1. 62.

Ph djelovat ce za vrijednost Xo ispod osi S-S. Vrijednost za

izraeunati prema poglavlju 14.

Xo

maze se

81. 63,

b) Proizvoljno zakrivljena stijena

=-1----5

Ako je buena siJijena p'roizvoljno zakrivljena (s1. 63), onda se moraju

zakljueci iz predasnjeg poglavlja ponesto promijeniti.
Vertikalna kornponenta P v jednaka je, kao i prije, tezini tekucine
iznad zakrivljene povrsine F sve do razine i djeluje u tezistu toga volumena
teku6ine.
Horizontalna komponenta P", koja djeluje u nekom odredenom smjeru
na zakrivljenu povrsinu F, jednaka je sili kojom tekucina djeluje na projekdju F' zakTivljene povrsme. Povrsina F projicira se u smjeru 'Cl kojem se
zeli odredifi sUa P", a na ravninu koja je okomita na taj smjer. Hvatiste
se'odreduje onako kako je to bilo rastumaeeno u poglavlju Tlak na ravne
stijene. Maks:imalnu horizontalnu komponentu dobit cemo ako povrsinu
F projiciramo u takvu smjeTu da je projekcija FI maksimalna. U opcenitom
slueaju obje sile, P v i Ph' ne leze u istoj ravnini, pa 5e, prema tome,
ne sijeku.
60

81. 64.

Vertikalna komponenta sastoji se od komponente koja djeluj.e ~a

donju polovinu kugline povrsine umanjena za kompor:~n~u koj~. dJelu~e
na gornju poloVlinu te po,vrsine. Razlika je jednaka tezml tekucme kOJa
se nalazi 11 polukugli.
SUa Pv

= 'i~3

y djeluje u tezistu polukugle. Rezultantu cemo dobiti

ako Ph i P v geometrijski zbrojirno. Rezultanta prolazi kroz srediste polukugle, jer sve pojedinaene sile koje djeluju na polukuglu prolaze kroz
to srediste.
61

U = YV

15. UZGON

U
V -

Na s1. 65,a. prikazano je tijelo proizvoljnog ablika ufonjeno u tekuCinu.

Da bismo odredili snu kojom' t~kucina djeluje na tijelo" pbsluzit cemo se
zwk~nima iz preaa.snjeg poglavlja.
Zamis,umo da je uronjeno tijelo razdijeljeno vertikalnom ravninom

Ih u dvife polovine. HorizontEtlna komponenta sile koja djeluje na desnu

polovinu tijela, P hl , jednaka je
Phl

...

y F' ho

Pri tom je F' projekcija zakrivljene povrsine desne polovine tijela na vertikalnu projekcionu ravninu, a ho udaljenost teziSta povrsine F' od razine
tekucine. Horlzontalna komponenta sHe koja djeluje na lijevu polovinu
tijela, P h2l jednaka je P"l' jeT je projekcija lijeve polovine tijela na rav~
ninu III takoae'r F'. Ove su sile protivnog smjera pa se driB u ravnotezi.
Prema tome, nema sile koja hi tijelo pomicala u hOTizontalnom smjeru.

y -

uzgon u kp
volumen istisnute tekucine u m S
specificna tezina tekucine u kp/m s

Zbog uzgona postaje uronjeno tijel0 prividno lakse. Ono 'izgubi prividno
11a tezini onoliko koHko tezi istisnuta tekucina.
Prividna tezina uronjenog tijela iznosi
G,,=G j -U=Ol-YV
Tu Cinjenicu spoznao je v~c Arhimed* (go dine 212. pro n. e.), pa je poznata
kao Arhimedov zakon.
Na 81. 66. prikaza:no je tijelo uronjeno u tekucinu. Ako je tijelo homogeno, onda ce u teziStu tijela T djelovati dvije sHe, tezina tijela G vertikalno
prema dolje i uzgon U vertikalno prema gore.

sz

------u- - - - -

F' ho

- - --- G------ . - Jfi

-_. --- ----

81.

66~

~ -rCE~
--

T
I

----------81. 67.

-a-'--81. 65.

Pri odreaivanju vertikalne komponente pretpostavimo da je uronjeno tijelo razdijeljeno horizontalnom ravn:inom II2 u dvije polovine
(s1, 65.b). Nal gomju poloVl.nu djeluje vertikalna komponenta P"l prema
dolje, i ona je jednaka tezini tekucine iznad povrSine gomje polovine Fl.
Na donju polovinu djeluje vertikalna komponenta P V2 prema gore, i ana
je jednaka tezini tekucine iznad po.vrsine F2 do. razine. Rezultirajuca sila
bit ce
PV2

PVl

Dna je jednaka tezini tekucine, koju je ~stisnulo tije~o. Sila kojom tekutina djeluje na uronjeno tijelo zove se uzgon. Ona je jednaka tezini istisnute
tekucine, djeluje vertikalno prema gore, a hvatiste joj je tezistu istisnute
tekucine.

112

Kod tijela specificki tezeg od tekucine bit ce tezina veca od uzgona,

iez:ina ce prevladati i tijelo ce se giJ:Jati prema dolje, tonut ceo ~ko s:"'
spec. tezine tijela i tekucine podjednake, bit ce tezina. i. uzgon J~~aikl.
Tijelo ce biti u ravnotezi, nece se gibati, ono ce l~~dJetl u ,~ekUCl~1.
slucaju da je spec. tezina tijela manja od spec. ~ez~ne t~~ucl~e,. bIt ~L~
uzgon veci od tezine, iJijelo ce se gibati prema gore 1 dJelomlcno ce lzronlLl
iz tekucine, plivat ceo
Kod nehomogenih tijela, npr. tijela unutar kojih se nalaze supljine,
Hi kod tijela koja su sastavljena oct razlicitih materijala, nece se teziste .
tijela i hvatiSte uzgona poklapati.. Tezina ce zahvacati u teziStu tijela T, a
uzgon u tezistu istisnute tekucine S (s1. 67).

" Arhimed (287-212. pro n. e.) dobio je u 8irakuzi nalog od ikralja Hierona da
ispita da li je kraljeva krunaod cistog zlata. Za :vrijeme kupanja ,otkriO je z~k~n
'0 uzgonu i uzviknuo heureka (nasao sam). Pomocu pronaaenog zaKona odredlO Je
eistocu zlata.

63

PRIMJER: Metalna kutija. u obliku kocke sa stranicama a = 40 em.

ima tezinu G = 80 kp. Da Ii ce kutija u vodi pIivati, lebdjetli iIi tonuti?
Rj esenj e: Ako kocku potpuno uronirno u vodu, ona ee istisnutE:
obujam vode '
V =a3 = 0,43 m 3 = 0,064 m 3
Tezina istisnute vode i, prema tome, uzgon jeste

U = Y V = 1000

k~

rn

Poznavajuci alpsolutnu i prividnu tezinu tijela uronjenog u vodu, moze se

pomocu te jednadzbe odrediti spec. tezina toga tijela.
PRIMJERI: 1. Tijel0 tezine 2 kp uronjeno u vodu tezi 1,6 kp. Koliki je
obujam i spec. tezina tijela?
R j e sen j e:

v=

0,064 rn s = 64 kp

Buduei da je tezina veea od uzgona, kutija ce potonuti.

OJ - O2
1000

2 -'---- 16
V , --J~ rn S = 0,0004 rnB

= 0,4 drn 3

16. ODREflIVANJE SPECIFICNIH TEZINA KRUTIH TIJEI.A

I TEKUCINA POMOCtr UZGONA

.
Y=

Neka bude tezina tijela G 1 Ako urona.mo tijelo u tekucii'lU specificne

tezine yt, djelovart ce na tijelo osim telzine Gl i u7)gon D. Vaganjem se moze,
ustanoviti da uronjeno tijeIo irna tezinu G2 = Gl - D, koju cemo zvatiL
prividnom tezinom, a tezinu G 1 zovemo apsolutnom tezinom.
Iz posljednje jednadzbe proizlazi da je uzgon
D = Gl-G2

Osim toga je uzgori opcenito

kp

ovaj naCin:
R j e sen j e: utegu proizvoljnog oblikal uronjenog u vodu odredit cerno
apsolutnu tezinu G 1 i privi'dnu tezinu G2.
=

G 2 = 0,98 kp.

1,2 kp,

Pornocu jednadzbe

1z dvije posljectnje jednadzbe izlazi:

V= 0 1

O2

:odredit cerna obujarn tijela

1000 V

-:--

1000

Yt V= OJ =02

Za vodu je Yt = 1000 kp/m 3 :

,
5000 kp/rn s = 5 kpldrn s

rnB =

2. Da bisrno odrediH specificnu teZinu neke tekuCine, postupit cerno na

Neka je Gl

U=Yt V

10002

2 - 1,6

Gl -

G2

v= 1,2100~08

pa je obujam uronjenog tijela

rn s =0,00022

rn s

Zatim cerna uroniti uteg u tekucinu nepoznate specifiene tezine i odrediti

prividnu tezinu G s.
Ako u jednadzbu za specificnu tezinu tijela

Nek8J bude tezina Gs = 0.92 kp.

1z jednadzbe Gl -

G 3 = Yt V proizlazi da je specificna tezina tekuCine

Yt 64

3
1
Ytc--- -

uvrstirno vrijednost za V iz jednadzbe ispred nje, dobivarno:

5 Cerne: Hidr:aulika

1,2 - 0,92 ~_ "" 1280"' /. 3

0,00022 rnS.
. hp rn

11. PLIVANJE
Odavde je gaz
. Pl>ivaju homo gena tijela ad materijala koji je specificki laksi oct
teku6ine; a tijela gradena od materijala: koji Je specifiZ:kLtezi od tekucine
plivaju sarno ako s:u suplja, kao npr. zeljezni brodovi. Na. s1.68. prikazan
jeu presjeku trup broda koji pliva. TeZina trupa proda G ima hvatiste
U. teZistu T. Brod ce toIiko uraniN da wogon postane jednak tezini broda:

U.=G
U brodarstvu se tezina tekucine. koju istisne plivajuci brod svodim
podvodnim voJumenom zove istisnina. Istisnina je jednaka tezini broda
i mjeri se u tonama. Istisnina se odnosi na potpuno
opterecen' brod. Dubina H ronjenja iIi gazenja broda
zove se gaz ..
PRIMJER: Treba da se odredi koliko ce gaziti
prizmaticno tijel0 sirine 40 em, visine 20 em i duzine
100 cm. Specificna je tezina drveta 0,60, a tekucine
(more) Yt ~ 1,02.
R j es en j e:
Tezina tijela
G = 0,4 . 0,2 . 1 . 600 kp = 48 kp .

'.

!-I =

48
1020.0,4. m = 0,118 m = 11,8 em

1U20. 0,4 =

Kod tako pravilnog i homogenog tijela brZe moz!Omo izracunati N 12

postavke cia se gaz odnosi prema ukupnoj'visini tijela obrnuto kao speeificne
tezine tij ela i tekucine:
.
H : 0,2

H, =

= 0,6 : 1,02

0,20,6 -'-0 118

1,02
'
m

Buduci da svako tijelo koje pliva uranja dotle dok tezina istisnute tekucine
ne postane jednaka teiini tijela, znaci da ce tijelo uroniti to dubljestp je
manja specincna teZina tekucine. Na toj pojavi osniva se odredivanje
specificne tezine tekucine pomocu areometra. 1
Areometar je stakleno tijelo vretenastog/oblika (s1.69). Donji mu je
diD prosiren i sadrzi sacmu iIi Zivu kao balast,2 gornji mu je dio uzak, i u
njemu se nailazi skala. Areometar postavljen u tekuGinu pliva: u usprav-'
nom polozaju, a na skali se moze oCitati specificna tezina tekucine. Kod
areometra za lekucine koje su speeificki teze od vode nalazi se nula skale
na gornjem :dijelu, dok se kod areometra za specificki }akse tekucine Dna:
nala:zi na donjem dijelt. Univerza:lni areometri imaju nulu negdje na
sredini skale. Areometar pokazuje tacnu vrijedriost samo onda ako je
temperatura tekucine ona za koju je baZdaren i koja je oznacena na skali
{normalno 15 C ili 20 C). Neki areometri imaju ugraden termometar.
Procentni areometri pokazuju postotak otopljene tvari u otopind '~za
koju su gradeni. Takvih areometara .samo za neku odreaenu otopinu ima
. vrlo mnogo, npr. za otopinu alkohola, secera, kuhinjske soli iIi nekih
d;.;ugih soli, za razrijedenu sumpornu kiselinu itd.
'

S1. 68;

81. 69.

Uzgon kod plivanja mora biti jednak tezini:

U=G
Ako tijelo roni H m, bit ce obujam isi}snute teku6ine

V = 0,4' 1 'Hms = 0,4Hm3

SaLinometlir 3 je takoaer vrsta areometra, od novog srebra Jili mjedi, a

sluzi za odredivanje postotka soli u kotlovskoj. napojnoj vodL Obicno ima
dvije skale, jedna vrijedi za 15 C (za napojnu vodu), a druga za 90 C
(za vodu ukotlu).
Jos su u upotrebi areometri sa zastarjelom skalompoBaum!ll (citaj:
Borne) [OBe].
.
.
.
Ako je sa n oznacena gustoca tekuine u stupnjevima Baumea, onda
se po ovim fOfrnulama moze pronaci priblizXla specificna tezina:

a tezina istisnute. teku6i.."1.e ujedno je uzgon:

U -.: t V =.1020 . 0,4 II

1
2
3

Areometar od gre. arai6s

rijedak, tekuc.
Balast = opterecenje.
Salinometar od lat. sal
sol.

67

sjedne ita dno, a brod ostaje plivajuci i maze slobodno izaci; kolika se kolicina
vode mora pustiti u dok da bi potomio?
d) Kolika je visina vode u bocnim sanducima?
e) Xoliku kolicinu vode moraju sisaljke izbaciti u jednoj sekundi da bi dok bio
ispraznjen u vremenu od 7:l sata?

za tekucine koje su specificki lakse od vode:

_

146,3

y - 146,3

+n k p/d ma

Rez.ervoar za vodu ima u bocnoj stijeni otvor ikoji se zatvara poklopcem duzine
300 mm, visine 400 mm (s1. 71). Poklopac se otvara s pomocu poluge i ploV:.;:a koji
reguhra, visinu vodostaja, tako da poklopac zatvara oivor sve dok razina vode 1'1e
dode do sredisnjice plovka. Treba izracunati:
a) tezinu i uzgon plovka kad razina vode dode do srediSnjice (plovak jel, zapravo,
valjak promjera 390 mmi duzine 600 mm, a napravljen je od celicnog lima koji
- je debeo 3 mm; iezina zakovica iznosi 10% tezine plovka);

za tekucine koje su specificki teze ad vade:

Cista vada i~a 0 Be.

ZADACI
1. Prazan cilindricni valjak promjera 2 m tezi 700 kp. Koliko ee gaziti prazan valjak.
a koliko ako se optereti sa 240 kp?
2.. Drveni predmet tezine 1,6 kp pliva na petroleju specificne tezine y
0,8 kp/dm".
Koliki ee obujam istisnuti?
.
3. Koliko ee pod vodom tezlti zeljezni predmet tezine 1 kp?
4. Teglenica*; prizmaticriog oblika duzine 44 m, sirine 8,5 m gazi neoptereeena 1,9 m.
Kolika je vlastita tezina teglenice i kolilw ce gaziti ako se na nju ,natovari 210 m S
pijeska specificne tezine1600 kp/m'?

--~~---x--==========~--~

:23+,~--14 ---~;-2.3~

Sl. 71.
S1. 70'.

5; Parobtod istisnine 1200 t u Splitu je poipuno opterecen (speciftcna tezina mora 1026
kp/mi'). Za koliko ce optereeeni brod vise gaziti na useu Neretve kod' Metkovica ako
je povrsina presjeka broda na razini mora 6,20 m 2 i ako uzmemo da: su stijene broda
vertikalne?
6. Na s1. 70. prikazan je u presjeku plivajuCi dok. Duzina doka, mjerena okomito na
sli.1;;:u, iznosi 45 m, dok sU,ostale mjere oznacene na slid. Pitanja:
a) Koliki je uzgon doka ako opterecen brodom gazi 1,8 m?
b) Ako je tezina brodakoji se nalazi U doku 90G t, kolika je tezina,joka?
c) Dabi .brod mogao uciu dok i izaci. iz. njega, hapuni se 8upiLji prosior doka
djeiomicno mOr<'~m (na slici desno)dok postane zbog toga iezi i potone, odnosrio

Teglenica (maona,. slep) jeste lada jednostavnog obllka za prijenoB tereta, ali bez
vlastitog pogona (tegli je parobrod).

b) rezultantu R kojom voda tlaci na poklopac;

c) udaljenost hvatiSta rezultante R od povrsine vode;
d) potrebnu duzinu poluge X.
Prste1'1 tezi u zraku 8,5 p, a u vodi 7,960 p. Pitanja:
a) Koliki mu je obujam?
b) Kolika je specificna tezina maierijala prstena?
c) Da Ii je prsten od zlata, ako je specificna tezina zlata 19,4 p/cm3 ?
Neko tijelo tezi u zraku 36,42 p, uronjeno u vodu 22,5 P i uronjeno u laneno ulje
23,26 p. Kolika je specificna tezina lanenog ulja? Mjer'enje je izvrseno kod 20 C.
Prema uputama tvornice olovni se akumulator mora:-1'1apuniti razriiedenom Bumpor-'
nom kiselinom od 24,8 Be. Kolika mora biti specificna tezina razriJedene kiseline?
69

68

H. Neki. mjedeni predmettezi . ~ zraku 3,27kp, a u vodi 2,87kp. Kolikil je speciflcria

tezina slitine i kOlikoima pbstotaka cirika i bakra u slitini ako je specificna fezina
cinka yz = 7,1 kpfdm3 i bakra yo = 8,93 kp/dm"?

bismo ispitali osjetljiV'ost tijela, zaokrenut cemo ga (sl. 74.b). I

shtcaju pojawo momenat

'U

tom se

M=G'a

18. STABILNOST KOn PLIVANJA

NasI. 72. prikazano je prizmaticno tijelo koje piiva. Kako je dzvedeno
u prijasnjem poglavlju, potrebna su za ravnotezu tijela koje pliva dva
uvjeta: uzgon mora biti jednak tezini tijelai obje sile moraju djelovati u
istom pravcu (os TS tijela).

ali taj ce momenat nastojati da zaokrene tijelo jos vise, i tijelo ce se pre":"
vrnuti. Tijelo koje je zaokrenuto iz pocetnog polozaja pa se zaokrece jos
dalje i prevrne, pliva u labilnom polozaju.
Na 81. 75. prikazan je treci sluGaj. Ma kako zaokrenuli valjak (ill
kuglu) koji pliva, on ce ostati uistom polozaju. To tdjelo pliva u indife:rentnoj ravnotezi.

AkQ su oba uvjeta ispunjena, nije jos receno da tijelo plriva stabilno,
tj. da je.neosjetljivo prema vanjskim silama koje nastoje tijelo pomaknuti
. iz stanja ravnoteze.

'.--

u
S1. 72.

S1. 73.

Da bismo ispitali osjetljivost tijela prema vanjskim smetnjama, zamislimo tijelo poneSto zaokrenuto iz svog prvobitnog uspravnog polozaja
(sl. 73). TeZdna tijela djelovat ce i nadalje u tezistu tijela T, ali hvatiste
u~ona ne nalazi se vise na pravcu TS tijela,nego se pomaklo na stranu,
u tacku S'. Razlog je tome sto je istisnuta tekucina sada drugog oblika, IS
tezistem u tacki S'. Tezina tijela G i uzgon U jednaki su kao i prije i
protivnog smjera, pa ce tijelo i nadalje plivati, aLi oni ne djeluju u istom
pravcu i stoga se ne poilistavaju. G i U tvore sada momenat sila
M=G'a

koji nastoji tijelo zaokrenuti u njegov prvobitni polozaj. Kad se tijelo

vrati u prvobitni polozaj (s1. 72), momenat prestaje djelovati, jer je krak
a = 0, sile 81.1 u ravnoteZd, i tijelo, ostaje u tom polozaju. Za tijel0 koje se,
za:okrenuto oko ravnoteznog poloiaja, vraca sarno od sebe u taj polo;zaj
kaze se cia pliva stabilno. Na s1. 74.a. prikazano je drugo prizmaticno tijelo.
Ono pliva i u ravnotezi je jer su ispunjeni svi za to potrebni uvjeti. Da
70

----1----b
81. 74.

S1. 75.

..
Kod plivanja postoje tri slucaja mvnoteze: stabilna; labilna i indiferentna. Kod stabilnog plivanja tijelo se, zaokrenuto iz prvobitnog polozaja,
vraca natrag, kod labilnog se prevrce, a kod indiferentnog ostaje u zaokrenutom polozaju.
. Sposobnost tijela koja plivaju da se vrate u prvohitan polozaj kad
su bila vaniskom sHom nagnuta zove se stabiInost.
Prizm~ticno drveno tijelo> optereceno je zeljeznom plocom da bi
teiiste palo s~vim nisko (s1. 76.a). Takvo. ce tijelo plivati stabilno, jer aka
ga ma:lo zaokrenemo, pojavit ce se momena:t koji ce tijel0 uspraviti (s!.

76.b). Ako tijelo jos wse zaohenemo (sl. 76.c), momenat ce porasti, stabilnast je porasla. Stabilnost ce postojati i ako tijelo zaakrenemo za 90
(s1. 76.d).
Pravilo za opisani slucaj glasi: Ako se teziste tijela koje pliva nalazi
ispod hvatiSta uzgona, onda je takvo tijelo stabilno aka se zaokrene i za
veti kut. Stabilnost postaje do iizvjesnQig kuta zaokretanja sve veca. Stabilnost potjece u tom slucaju ugIavnom od niskog polozaja tezista. Sto
niZe lezi teziste tijela, to je veca stabilnost.
Kod normalnog homogenog prizmaticnog tijela, bez dodatnog opterecenja, lezi teziste iznad hvatista uzgona (s1. 77.a). Aka takvo tijel0

-vanjskih sila. Ako vanjske sile nisu stalne velichie, npL kod djelovanja
-valova, onda dolazi do njihanja ili, kako se kaZe, do valjanja broda.
Mjeraza stabi1nost jeste veECina momenta koji uspravlja brod.
Na s1. 78. prikazan je presjek trupa broda u nagnutom polozaju. Momenat je stabilnosti.

M=G'a
Aka produzimo smjer uzgona U do sredisnjiee tmpa broda n-n, dobit
cemo tacku M koja se zove metacentar, dok je duzina m = MT metacent1'ii5ka visina.

~~

~~~~.

81. 76.

malo zaokrenemo (s1. 77.b), vidirno da se pojavljuje momenat koji nastojii

tijelo ispraviti. To znaCi da tijelo pliva stabilno. Zaokrenemo Ii tijelo za
90, doa: ce ono u polozaj prikazan na 81. 77.c. Tezlna tijela i uzgon opet su
u ravnotezi. Da bismo isp1taJi u kakvoj se ravnotezi tijelo sada nalazi,
zaokrenut cemo ga jos ponesto (s1. 77.d). Slika pokazuje da je tiJelo u labilnom polozaju i da ce se prevrnuti.
.Ak<o se kod tijela koje pliva teziste nalazi iznad hvatista uzgona, onda
sta,bilnost plivanja ovilsi 0 obliku podvodnog dijela. tijela. Takva se stabilnost
zove stabilnost uvjetovana oblikom.
Od narocite je vaZnosti stabilnost karl brodova, bili to parobrodi,
jedrenjaci ili jedrilice. Vanjske sile, koje na:staju od udaraca valo,va .na
bokove broda i tlaka vjetra na povrsine jedara, gibaju brod. Momenat
koji se pojavljuje kod nagibanja trupa broda ddt ravnotezu s momentom
72

c
81. 77.

Momenat stabilnosti mozemo izraziti i metacentri:ckom visinom, naime,

G msina

Za izvjestcm kut 0; nagiba broda stabilnost ovisi 0 metacentnickoj visini.

Dok je metacentricka visina pozitivna, tj. dok lezi iznad tezista broda,
brod pliva stabilno: Kad metacentricke visine jednake nuli, a do toga dolazi
kada metacentar pada u teziste trupa broda, brod je u rindiferentnom
polozaju i nagnut ce se pod djelovanjem i najmanje sileo
Ako je metacentricka visina negativna, tj. ako lezi ispod tezista trupa,
brod pliva u labilnom polozaju pa ce se pod utjecajem vanjskih sila
prevTnlUti.
73

Metacentricka vtSl:na nije stalna vrijednost, ana se mijenja kod zaokretanja bfOida i ovisi 0 obliku podvodnog dijela trupa broda. U dijagra-c
mu na sr. 79. predocena je stabilnost nekog hroda izraz~ena u mt momenta
; ovisnosti 0 kutu nagiba. Dok brod plovi u uspravnom polozaju, potre-

LeZi Ii teziSte broda suvise duboko, postaje brod vrlo stabilan i pod
utjecajem vanjskih sila malo se naginje, i njegovi SH njihaji malene amplitude, ali su zato nagli. Brod se manje naigne, a naglije vrati. Brod

S1. 78.

ban je m~len momenat vanjskih sUa da ga nagne za manji ~ut, ali za vece
nagrl.be stabilD.ost raste, da bi kod kuta od 40 postigla maksimalnu vrijednost. Za kutove vece od 40 postaje stabilnost sve manja i kod kuta od
70 postaje jednaka nuli. Nagne Ii se brod do toga kuta, on ce se prevrnuti.

81. 80.

s manjom metacentrickom visinom vi~e se naginje, a sporije vraca. Metacentricka visina krece se prema velicini broda od 0,30 m do 1,20 m.
mt

S1. 81.

40"

50"

SI. 79.

Stabilnost brodova moze 5e povecati aka se teziste broda pomakne

nize, npr. smjestanjem tankova* na dno broda, krcanjem tereta na cin.o
stovarista, a kod jedrilica postavljanjem olovnih iIi zeljeznih utega na
kobilicu .

Na 51. 80. prikazan je u presjeku trup jedrilice. KobiIica je (Ypterecena

olovom tako da 5e teziste spustilo ispod hvatista uzgona. Takva se lada
ne moze prevrnuti pa .makar se nagnula za 90. U dijagramu na sI. 8L
prikazana je krivulja momenta stabilnosti takve jedrilice.

. * Tank na brodu zove se spremiste za tekucine.

74

75

2. JEDNADZBAKONTINUITETA

III. HID ROD I N A M I K A

1. VRSTE STRUJi'u"TJA I STRUJNICE

Kroz cijev na 81. 83. s razlicitim promjerima struji tekucina i potpuno

je ispu'lljava. Kolicina tekucine Q koja prolazi kroz pojedini presjek il
jedinici vremena jeste
Q=Fv
pri tom je F presjek cijevi na nekom odredenom mjestu, a v brzina tekucine
na tom presjeku. Kolicina tekucine koja prolazi u j.edinici vremena, ili
protok Q, mjeri se obicno u m 3 /s.

Pod strujanjem se podrazumijeva jednoliko i nejednoliko pmtjecanje

teku6ine (a i plinova i para) u cijevima, kanalima, kroz u8ca, oiva.re
mlaznice i sapnice, pa protjecanje aka uronjenih tijela. Ako je strujarije
takvo da se na svakam mjestu u cijevi i kanalu brzina tokora VTemena
:ne mijenja, onda se takvo strujanj'e zove stalno iIi stacionarno. Ako se
brzina iokom vremena na pojedinom mjestu mije:rlja, onda je nestalno iIi
-nestacionarno struj anj e.

81. '83.

Neka budu na prEsjecima 1 i 2 povrsine

i V2; to mozemo pisati:
za presjek 1:

Fl

F2

i pripa:dne brzine V:t

za presjek 2:
Q2 = F2V2

.BuduCi da su kolicine tekucine koje prolaze kroz presjeke 1 i 2 jednake:

Ql = Q2
81. 82.

proizlazi da j e
iIi:

Pratlimo Ii kod strujanja gibanje pojedinih cestica, dobit cemo crte

koje zovemo strujnice. Strujnice su crte koje oznacuju na svakom mjestu
iJekucine smjer brzine. Kod stacionarnog ;strujanja strujnice su stalne i
ne mijenjaju ni oblik ni polozaj. Kod nestacionarnog strujanja to nije
slucaj. Dvije se strujnice ne mogu nikada sjeei, jeT bi to znaCilo da su u
sjecistu dvije razlicite brzine, a to nije moguee. Na s1. 82. prikazcn:1~je
fotografski snimak strujnica kod strujanja kroz suzenje,
'76

Brzine se odnose obTnuto kao presjeci.

Aka pretpostavimo da nam je poznat presjek Fl i brzina Vi, mozem!)
izracunati vrijednost FIV1. Odaberemoli presjek 3 s povrsin()nl F3ibrzinom
Va, dobivamo.da je

Za bilo koji presjek F

spdpadnom brzinorn v izgledilla bi jednarlZba:

3. ENERGIJA TEKUCINE

F1Vl = Fv

Teku6ine magu imati energiju u raznim oblieima.

Prema tOme, bit ce za bilo koji presjek 'umnozak Fv jednak poznatoj vrijednosti
F 1vl, tj. bit ce' konstantan.
Opcenito se moze pisati:
'
,
.
.
Fv = konst.

a) Encrgija gibanja

Ova se jednadzba zove jednadzba kontinuiteta. Ona vrijedi za tekucine,

a za plino;ve samo, dotle dok su promjene obujma tako malene da semogu
zaneiria:riti.

Svako tijelo koje se giba posjeduje energiju gibanja iIi kineticku

<energiju. Kineticka energija

PRIMJER: Stap promjera D = 20 em giba se brzinom od Vi = 0,2

mls t istiskuje vorlu kroz eijev promjera d = 5 em (s1. 84). Koli~a ce bin
brzina vode u eij evi?
'

m v2

kpm

:ili,.aiko masu izra:zimo pomocu tezine:

:-Energija za 1 kp tekucine (G = 1 kp)

!~--

V'2

Ev, = - -2g
-'I

"Ovu cemo pos1jednju jednadzbu ubuduce najvise upotrebljavati jer se u

:hidraulicr kad teoretskih razmatranja redovito racuna sjednim kilopondom
-:tekucine.
b) Energija polozaja

R j e sen j e: Primjenit cerna jednadzbu kontinuiteta:

Energija je polozaja opcenito:

Eh=G h kpm
j

za 1 kp:

4
v2

20

m,

= - 52 . 02 - S =

c) Energija tlaka
32m s
'

ZADACI

1. Akose Cijev, prosiriza 500/0, za koliko ce' s,es,manjiti b~zina?

2. Kolih."imora biti promjer cijevi da hi m': sat-proteklo200 m S vode Uz brzinuod:; rnFs?
:t lVIjerekanala trapeznog presjeka zadane su'ria s1. 135., Aka jedubina vode.O 90 m
i srednja brzina 1,1 mis, kolika ce kOlicinavode pr?tjecati u minuti?
'

Cijev A spojena je eilindrom u kojerhse 1110Ze kretati stap (s1. 85).

'SredisnjiCa cilindra na istoj je visini kao i prikljuceno mjesto. UkuPIla
sUa na stap iznosi pF, a radnja koju ta si1a izvrsiria si;apnom putu s, .jeste
radnja tlaka L = pFs. Tu radnju mogla je tekuCina 'obaviti jer posjeduje
"tlacnu energiju. Ona je jednaka:
Ep

L = pFs kpm
79,

Radnju je izvrsila tekucina koja ispunjava volumen Fs:

U presjeku

2 energija

je teku6ihe

O=yFskp

Fs=~
y

pO

Ep = - - - kpm

E2

' h2+

,,~~+~2

Ako idealna tekucina izmeau presjeka 1 i 2 nije obavila nikakvuradnju/

a nirti je energija izvana: dove dena, onda moraju energije u presjecima
1 i 2 biti me'dusobno jednake:

Energija za 1 kp tekucine (G

1 kp)

Ep=Lkpm
y

ili opcenito:
v2

,h

'

+ -2g +-'y =

konst.

S1.85 ..

4. BERNOUJLLIJEVA JEDNADZBA
--L---------------------~-----a

Opcenito uZEvsi, tekucina moze posjedovati istovremeno energiju u.

sva tri oblika. Kilopond tekucine u vi'sini h, koja se giba brzinorn v
u
kojoj vlada specificni tlak p, imat ce energije polozaja, brzine i tlaka
v2

E=h+T+-kpm
g
y
Zamislimo da, se ide,alna tekucina giba stacionarno kroz cijev promjen-.
Ijivog presjeka (s1. 86).
Proizvoljno cerno odabrati vodoravnu ravnfnu a...,.-a odakle cerno rnjeriti
visinu h. N eka bude u presjeku 1 brzina: tekucirievl, srednja visina hl Ltlak:
Pl. U presjeku 2 neka bll.de V2, h2 i p2.
Energija lkp tekucineu presjeku 1 jeste

81. 86.

Ta se jednadzba zove Bernoullijeva* jednadzba. Rijecima se moze izrazitf

ovako:
Kod stacio,narnog strujanja idealne tekucine zbroj energija poIozaj,,:,
brzine i tlaka za sve presjeke jeste konstantna velicina.
' ,"
Primjena Bernoullijeve jednadzbe u hidraulici vrIo je velika,
cemo se uvjeriti iz daljnjeg izlaganja.

cenu!,

* D~niel Bernoulli (1700-1782), svicarskimaiematicar i fizicar, sin slav'TIog mate"'maticara Johanna Bernoullija.
80

6 Cer!ie: Hidraulika

81

5. PRIMJENA BERNOULLIJEVE JEDNADZBE

a) Istjecanje iz

1z posUde koja ima otvor na dnu istjece idealna tekucina (sl. 87).
Pretpostavit cemoda u posudu utjece upravo toliko tekucine kolikb istjece,
taka da je' visina stupca tekucine h stalna.
_Bernoullijeva jednadzba za nizinu tekucine j zaotvor na dnu glasi:
-

Da bi tekucina dobila brzinu v istjecanja,potrebno je da visina 11, stupca

tekuCine bude:
v2
h=-2g

i ta se visina stoga zove vis ina b r z i n e.

h+~+~=~+.&.
- 2g

2g

b) Promjena presjeka toka

- 'Y

Na;ime, na razinu tekucine i na uscu otvara vlada atmosferski pritisak po.

Cijev kroz koju protjece voda proiliruje' se (s1. 88). Di:li bismo ispitali
uvj~te pod kojima voda, protjece, zamislit cemodva presjeka: 1-1 i 2-'-2
i za te presjeke napisat cema BernoullijevujednaJdzbu. Visinu h mjerii:
'cerna od pro~voljne vodoravne ravnine a-'-a.

J.--------~JlPo

v
S1. 87.

Ako je presjek pOiSude velik prema otvoru na dnu, onda iz jednakontinuiteta proizlazi da je Vo malen prema v, a vo 2 joil znatno manji.

d~be

o
Stoga se maze Clan v2g zaneman't'1 prema

v
2i'

. d na dVb
POO'l'Jd'
nJa Je
z a

dobiva oblik: .

S1. 88.

iIi
2

v2
h=-_
2g
Brzina istjecanja bit ce, prema tome:
v = V2gh

Brzina istjecanja ovisi sarno 0 verlikalnoj udaJjenosti otvora ispodrazine

tek!u~l1e, a _
ne ovisi 0 vrsti tekucine.

vl +~= V 2 +~
2g

. Y

2g

Zbroj kineticke i tlacne energije jednak je za aba presjeka, Buduci da: je

brzina V2 manja od brzine VI, kineticka: je energija teiKucme u presjeku
2-2 manja od kineticke energije u presjeku 1--1. 1z Bernorullijeve jednadZbe
proiZlazi da je kod horizontalne cijevi Haena energija, a time :i: tIak u
presjeku 2-2 veci nego u presjeku 1-1.
.
Prosirenjem cijevi smanjuie se brzina, a povecava se tlak.
83

PoveC~nje

tlakam;oze se (Jdre<iitiizgornje,jedhaidzbe ovako:

kko j~ cijev 13 gore {)<tvorena (s1. 89), sta je redevito slucaj kod prall>::. .
ticrrlh mjeren:ja,
onda stupac
vade
odigovara pretlaku.
.
.
.
Za donji otvot cijevi vrijedi, nairne, jednadzba
P = yh'+po

iotuda je
P2 _ p'1 = --.l
2g (.V 1. 2

h'= P-Pd
Y

V' 2 )
2

PRIMJER: Promjer horizontalne eijevi povecava se od dl = 100 mm

na d2 = 200 mm. Ako je Uel uZE?m mjestu cijevi brzina Vi = 2 mls i tlak
. 2 at, koli:ki ce biti tlak na prosirenom mjestu cijevi?
R j eseri j e:Brziria V2 vode na prosirenom dijelu cijevf moze se
odrediti iz jedria&be kontinmteta.Fl Vi = F2 V2:
d/7'
.
Pi
4
d2
V 2 =-P-2 'V1=-d7C22::-.1C-,-Vl=d~2

01 2
.V1 =--d,22

Donji otvor pijezometra mora biti tangencijalan nai smjer strujanja

tekucine da bi se tako uklonile smetnje od strujanja..
Na sl. 90. prikazan je prakticno izveden pijezo~etar. On se sastoji od
tanke cijev:i koja sa strane: ima rupice: i vertikalne. manometarske cijevi.
Ta se cijev postavi u smjeru strujanja telmcine.

.2 5 =0,5 mls

Povisenje tlaka izracunat ,ceme s pbmacu jednadzbe

P2 -P1

Y
2g

P2 -P1

2 1000
. 9 ,81 .(22 -

(Vi2 -

?,;;n

052)~
,
m2

= .191kp/
. m2

"'"

1 at.
.0,09

B P

.. ._ ..._....
.

---

.. _,
___

-.--. - -

81. 89.

--

- - -+t--. __ .-.- - ' - - '

Tlak u nekoj cijevi moze se

mjeriti pijezometrom. Pijezometricka

~
~ ~_h_.:~_--_H_~=._

'-.C>--C>---~

c) Staticki i aw:arrunH tlak

.-E ' .. J I
II

cijev ~ovede se do mjesta na kojem

se zeli odrediti tlak. Zbog djelovanja
tlaka u cijevi podigne se tekucina u
cijevi. Kod upotrebe gore zatvorene
eijevi A na s1. 89. i zrakopraznog prostora iznad stupea tekucine, odgovam
'visina stupea apsolutnom tlaku na

~~~~---

. "'--.1.
. '
J,
.

S1. 90.

Tlak koji Be mjeri pijezometrom staticki je tlak iIi hidmstatski tlak,

a visrina stupca vode u pijezometrukoja odgovara statickom tlaku zove se
visina tIaka iIi pijezometarska visina.
Na s1. 91. priikazana. je cijev koja je svinuta u smjeru protivnom
smjera strujanja tekucine. To je tzv. Pitot*-cijev. Napisat cemo Bernoul":
lije'Vu jednadZbu za tacku 1 i za tacku 2 neposredno na useu cijevi:

~jestu mjet~nja:
yh=p
h=L
y

* Henri Pitot (Pita) (1695-1771), francuski fizicar i. inzenjer.

85

Visina stup~a tekucine jednaka je ibroju vilSine brzine 1. visinetlaika.

Na s1. 92. postavljene su pijezometa,):,ska cij,'v i Pit6t-cijevjednakraj
druge; visina stupca tekucine u pijezometru jeste

Brzina, na u~ucijevi u ta,cki 2 'jednaka je.nuli:

v2

-:-

~+~= P2
2g
Y
Y

h1

Tlak P2 na uscu cijevi drZi ravnotezu sa stupcem tekuCtne visine h i

atmosfeTskim tlakom po:

P-Po

a u Pitot-cijevi:

ho =~+ P ---cPo.
-

2g

~.

/------------~~-----'j/

21-'----"

------"""

==~-~~~~;~==~~===:~

..,.... ~~

-~fl--~------.~~1---

' .... -----------iIo------------~

S1; 93.

S1. 91.

S1. 92.

Razlika u visini tekucine. jeste:

llh

Aka avu vrijednost za P2 unesema u gornju jednadzbu, dobivamo:

V1

+~

2g

h =='

V1

2g

+.f!.r!..
Y

+ P1 -

Po

Stupac tekucine visine h jednak je zbroju

P1

~ Po

86

~~

i Pi

~ Po

. Znamo da je

visina tlaka. Stupac tekucine koji odgovara vrijednosti

se visina brzine.

h1

P -Po

y
2g
. y
2
v
D.h = 2g
Razlika visina stupaca u objema cijevima daje visinu brzine.
Vi:sIin:a stupca II h odgovara izvjesnom tlaiku:

+~=h

h2 -

M=~+P-Po

hy+po

2g

~~

zove

'(V2

Pa=yllh=-2g

Tlak vd zove se u tehnici dinamicki tlak.

Na Sl~ 93. prikazana je praktiena izvedba sprave, tzv. Prandtlova djev,
koja djeluje na netom opi;anom principu. Tanka cijev ABC u stvari je
87

.' Pifot-cijev. Ona se'postavi u smjeru protivnom ad smjera strujanja tekucine. SvanjSke strane Pitot-cijevi nalaz1se pijezometarska cijev:
Prandtlova cijev upotrebljava se najcesce za mjerenje brzine plinova.
.
PRJMJER: Prandtlova cijev (s1. 93) pokazuje da je ~ h==40
Kolika je brzina tekucine?
R j es enj e:
v2

a odavde se brzipav2 izrazava ovako:

~~ (1-

mm ..

r--

v,

v = ]r2gh

V2. 9,81. 0,04 ~

=
s

Pi

-;P2

_2g (Pi --'- P2)

2 -

. h =2g

;::)=

Y(l- ;::)

~ f:(~'-;::)

Protok Q je, prema tome,

0,885 mls

d) Venturijeva djev

Za: mjerenje kolicine protoka u cijevima upotrebljava se u tehnici

Venturijev vodomjer, On se u biti isastoji od hDrizontalne cijevi koja je
. u sredini suZnaJsL 94).

=liIv-

Va

Hanometar

Hanometar

J~

II

a-",~~. =~~lA~~-~{d

F,i

4Y---P

.
81. 95.

81. 94.

Bernoullijeva jednadZba za presjeke 1 i 2 u slucaju idealne tekucine

glasi:
P
Y

P
_i+_i_=~+~
V2

2g

"l)2

Tlakovi Pi i P2 odreduju se ilZravno manometrima koji su prikopcani cijevima na rpresjeke 1 i 2 ili diferencijalnim manomefrom koji mjeri odmah
razliku ,tlakova P1-p2.

. 2g

IZ jednadzbe kontinuiteta Fi Vi ~F2 V2 m.oze se odrediti Vi

,
paBernoullijeva jednadzba prelazi u

= V2

~,

e) Djelovanje sisanja

Kroz cijev sa znafnim suzenjem u sredini strujivoda brzinom v (sL

95). Ta brzina ovisi,' aka zanemarimo trenje, .0 visini stupca vode h, tj.
v = V2gh

88

Tv

Bernoullijeva jednadzba za razinu vode i pres'jek na suzenju l - l

glasi:

,~~ + P;

hl =

~~ + ~

Kako je povrsina razine vOele znatno veca od presjeka cijevi na suzenju,

moze se brzina voprema brzini V1 zanemariti:

cijev A uzduh, jer je tlak u suzenom idijelu eijevi A manjinego vanjski

atrnosferski tlak.
Ako je suzenje dovoljno veliko, moze tlak u
suzenom mjestu cijevi posta,ti jednak nuli. Postavimo
Ii u jednadzbi

urdu;'

Po
y

da je Pi = 0, mozerno odrediti kod koje ce brzine

odnosno kod kojeg suzenja to' nastupiti::

Po-Pi
y

2g

V 2

Ako je visina bq:ine 2~ veca Qd visine hi, bit ce desna strana jednadzbe

Vi,

'

=~+h
Y
1
voda+ uzduh

veca od nule. Kako u tom s1ucaju mO'ra biti .dstovremeno i lijeva strana
veca od nule" to je PI manje od po. Tlak u suzenju bit ce u tom slucaju
manji ad atmosferskog tlaka.

81. 97.

1z jednadzbe

kontinuitet~

vlFl =

F proizla1zi Vi

= v~
Fj

Mjesto V mozemopisati V'2 9 h, pa je

!

Vj

r~

=p12gh
1

Prema tome

PFJ lr-~
Lg h

2g

+ h1.)

(Po.

oclnosno
S1. 96.

Kad bismo u presjeku 1-1 probusili rupicu i postavili u nju cijev B,

kako je nacriano na sl. 96, digao bi! se stupac tekucine. Visinu h' ovog stupca
tekucine mozemo odrediti ako napisemo uvjet mvnoteze za presjek n-n:
Pl

+ yh'=po

h'= Po-P1
y

Stupac h' jednalk je razlici visina tlakava.

Kad bi udaljenOlSt izmedu_smenja cijevi i razine u posudiC, tj. udaIjEmost a bila rnanja od stupca h', nastalo hi strujanje vode iz posucle C
kroz cijev B u cijev A. Kad ne bi bilo cijevi B, ulazio bi' krozrupicu u
90

~ =VP:;-+ h1
lz

Po opisanom primjeru gradene su mnoge mlazne sisaljke. Kao sredstvo koje struji i sise upotrebljava se voda, ali i uzduh i para. Na s1. 97.
prikazana je vodena mlazna sisaljka za si,sanje uZlduha kakva se upotre~
bljava u lalboratorijima. S1. 98. predocuje tehnicki izvedenu mlaznu sisaljku (ejektor). Sisaljkase,' npr., spoji So gradskim vodovodom. Tlacna
voda struji kroz mlaznicu D, sise kroz rupice L vodu iz sisne cijevi S i
tlaci je u tlacni vod prikopcan s desne strane .. UpotrebQl.Il tlacne vade iz
gradskog vodovoda (3,5-4 atp) ~oze se voda dizati 8~10 i l l visoko, uz;
vrsinu sisanja do 3 m.
91

", -, PRIMJERI:: 1. Uc.ij~vi unutarnjeg pr6mjera 200' ,mmugraden je

,Vertturij ev v(}domjer s otvorOin ad 120 rrim. Mj ern2 dif~rencij alni manometar
'pCJ,kazuje razll.ku tlakova.Dc h ~ 186 i[Qm s. z. (sl, 99).
"

1-

It jese rrje: Na diferencijalnom manometruvidi se da je razlika

zivinih stupaca. 8 'h = 186 mm. Cijevi iznad zivinih stupaca napunjene Sil
vodom specificne tezine Yv'
Pi

+ hi Iv =

P2

+ h2 Yv + b.hyi!.

Pi - P2 = LJ.hyi!. - (h~ - h2 ) Yv

Pi

fJ2 = 8h (Yil -

yv)

Pi - P2 = M (13600 - 1000)
Pi - P2 = 12600 8h kp/m 2

Fj2'

1--c- (_0,0113_)2 ~1 - 013 ',O,OQ14. '...

,.

087
,"

9,81'2340 =00113 .V5277 ~ 0 0.. 82. mBjs

Q =O,0113V2.
. 1000 . 0 , 8 7 '
"
,

Odredi prbtbk i brZinu strujanja vbdeu cijevi.

Napisat cemo jednadzbu za tlakove s obje strane mjerne cijevi:

,F2 2,

Brzina strujanja ucijevi

Vi

: Q'
0,082
I
= P;-=-o~03T4 = 2,61 ms

Ovaj prora,cun vrijedi samo za idealnu teku6inu. Za realnu

naveden jenacin proracuna na str. 164.
2. Zrak pod atmosferskim tlakom ~truji kroz cijev promje:ra
mm (s1. 100). Na mjestu 2 cijev jesliZena i tamo je ptomjer d2 =
Temperatura je zraka 20 C, a brzi[la Vi =Co 20 m/S'. Koliki je tlak
nom mjestu? '

tekucinu

== 500
400 mm ..
na suze~

dt

(8h u m)

,Aka se uvrsti A h u'mm, bit ce:

pj - P2

12,6!;)'h kpjm2

--~

81. 100.

R j e sen j e; Bemoullijeva jednadzba za presjeke 1 i 2 glasi:

'+

P1

s
81. 98.

81. 99,

Pi

Vj2

kp

= 12,6186 m2 = 2340

kp!m 2

P2

+ 2g
2

V2

2g-y'

Buduci da u presjeku 1 v1ada atmosferski tlak, postavit cemo da je

0, pa ce tako P2 znaciti pret1a'k Hi potlak:

Razlilka tlakova. u ovom primjeru jeste:

Pi - P2

Vj2_

2g

P2,

=-y-

v?
2g

Tlak nasruzenom mjestu izracuna se, prema tome, iz jednadzbe

Visina brzine u presjeku 1 jeste

v

2g =

92

.
20 2
29,81 m =20,3 m

93

1z jednadzbe kontinuiteta F 1vl = F2V2mOzeseizrqcunati:

F1
F2 ,v ,

V2 =

0,52

V2

m',

=0,42. 20 S = 31,3 mls

pa je visina brzineu presjeku 2

2g

-"-,1

--~

---I

-----h,

IN,

V 22

--- ..

- '-'-'-' - - "
- '--'-' -'--'

31,3 m "",50 m
29,81

a....-,.':::::::--;::.,..:.-------II

, Dakle je tlak u presjeku2

S1. 102.

12
=
y

20,3 m .

50rri = - 29,7 m stupca zraka

iIi:

ko

P2 = - r' 29,7 ~2
P2 = -1,2029,7

~.

= -

35,6 kplm 2 '

Na suzenom mjestu vladat 6e potlak od 35,6 kplm2 iIi 35,6 mm s. v.

ZADACI

= 1,1 at, Vi = 4 mfs. Koliki je potlak u suzenju

2 ako kroz cijev struji:
a) voda,
b) zrak od 20 C?
2.U zracnom kanalu ispituje se avionsko krilo (s1. 101). Brzina zraka iznosi V = 4{) mls.
Nil. mjestu A odreden je potlak od 300 mm s. v. KoUka je brzina zraka na tom
mjestu?
3. Visina je stupca vode, H = 21 m. Kolika je visina tlaka za presjek A-A ako je
Hi = 8 m i ako se presjeci A-A i B-B odnose kao 1,5: 1 (sL 102)'1
1. Kod suzenja prema s1. 10'0. iznosi Pi

4. Kondenzator parnog stroja (51. 103) siBe vodu iz bunarai, Visina je sisanja h = 5,7 m.
Kazaljka vakuum-metra pokazuje apsolutni tlakod 12 em s. Z. Atnlosferski je tIak

753 min s. Z.

Treba naci:
a) aps61utni tlak u kondenzator.u u kp/m2 i ata;
br brzinu istjecanjavode u kondenzator;
-- c) kolicinu vode koja istjece u sekundi, ako je promjer cijevi 60mm.
94

--81. 104.

95

5. Slika 1:04. prikazuje posudu ukojoj se nalazi voda. Zbog stalnog dotjecanja vode
razinairilastal?U visi)iu. Izracunajte:
.'
,"
"'
a)kolika' je brzilla' istjecanja ideaine tekucine u presjeku, F (potr'ebne dimenzije
6zriacene Sll na sliei);
b)' k9likipritisak djeluj~ Ji presjeku F1;
c) koliki pritisak djeluje u presjeku F2;
d) iz koje se dubine y moze sis~ti voda kroz. Cije'" koja je prikljucena.napresjek F2.
6. Usvrhu. mjerenja protoka zraKapostavlj~na je u cij~v mjernasaj:mica.Promjer je
eijevi ell"" 300'inm i sapnfce 180 rom (s1.105). Ako kroz cijev protj~ce 35M m 3 zrak~
na sat pod pretlakom od 80 rom s. v., koUka ce biti razlika u tlaku ispred sapnice iiza
sapnice? Temperatura je zraka .15, C.

T opire ole gibanju ploce B. Zapomieanjete place mora seupotrijehiti sila"

S,po velicid jednaka, a posmjeru protivna unutraSnjem trenju T.
Pokusi su pokazaIi da je unutrasnje trenje T pi'oporeionalno velicini
povrsineF, brzini plocev i obrnuto proporciarialno udaij~rio\sii h meau
plocama, a neovisno 0 t~aku pod kojim je tekucina. Osim toga, ovisi .unutrasnje trenje i 0 prirodi tekucine.
Taj odnos poznat je kao Newtonov* zakon:
.

T=.,.,P.
., h
Faktor 'll uzima u obzir trenje
u tekucini i zovese koeficijent viskoznosti (zilavosti) iIi dinamicka
viskoznost. Prema tome, dinamvcka v}skoznosf je koeficijent unutraSnjeg trerija, a to je ona sila, u
kp Hi p, koja je potrebna da fbi se
u sloju tekucine povrsine 1 cm 2 . i
81. 106.
debljirrel em pomicao gornji :sIoj
prema donjem brzinom od 1 em/s. 1z gornje jednadzbe proizlazi da je
S1. 105.

'll=
6.. UNUTRASNJE. TRENJE U TEKUCINI'
Kod strujanja realnetekucine nastaje zbog medu50bn<!g pomicanja
djelica, tekucine unutraSnje trehje, koje se naziva ziZavost iIi viskoznost.
Zamislimo sloj tekuCine ogranicen dvjema parale1nim plocama, A i
B,od kojih je dcmja nepomicna, a gorhja ploca povrs1ne F giba 5e brzinom
v ~sl. l06).Pokusi Sll pokazali cia sevrlo tanki sloj teikucine koji 1ezi
uz plocu prilijepiha stijehU, i da 5e taj sloj moze 5mat~atinepomicnim
S obzirom nastijenu. Prema tome, gibat ce se sloj tekucine uz gornju stijenJi ploce 13 briihom -D,' dok ce donji sloj tekucine uz stijenuAinirovah.
Slojevi tekncine iznad najdonjegsloja giba:t ce se svevecom brzinom nadesno stci sudalje o!d. njega. Sva;k1 podeclini s10j brza' nadesna: Iprema'su",
sjEifuomdonjerrt ,sloju, . azaostaje malo prema susjedhom gorn}em sloju.
Buduci da po~edinisloj.eviprianjaju, zbog molekularnihsila:, jedan uz
drugi, nastaje 'meau slojevima 1lnutrasnje trenje, koje se protivi . medusobnom pomi~anju PQjedirllh slojeva. U nasem primjeru imutrasnje trenje
BE!

T h
v

pa je dimenzija dlnamiOke viskoznosti (u tehnickim jedinicama):

[~~J=[~J
m/s
m2
m~

U prakticnim racunima mJ."1ogo se upotrebljava koeficijent kinematicke

zih;wostj v. To je dinamiCki koeficijent zilavosti 'll s obzirom na gustoeu
tekueine p.

V=2=!l1L
p
y
Dimenzija je kinematicke zilavosti u mjernom sistemu:

Isaac Newton (1643-1727), engleski fizicar, matematicar i astronom.

7 Cerne: Hidraulika

testo se tablicama
sistemu.

v daju u apsolutnom fizikalnom mjernoID.

'YJ

~. tom

Za dinamicku je iilavQSt

sistemu jedinica

[d!:2SJ, a zO've se

ispitivcmu tekueiIm vrijeme istjecanja tl sekunda,

.od 20 0 C to, onda je viskoznost ispitivane teikucine it Englerovim stup.njevima E:

poise (cifaj: poaz)l i oznaeuje se sa [Pl. Manja je jedinica 1 centipoise

reP} =

l~O

P. Kad preracunavanja:l cP = 0,0102

Fizikalna je jeclinica za kinematicku

~p . s/m

zil~vost [C~2l

.c

a zove se stokes

(citaj: stoUiks)2 s oznakom St. Manja je jedinical ceniistokes [cSt] =

= l~O st KO'd

preracunavanja:
Sf = 10--4 m 2/s,

Z;ilavost 5e mijenja s promjeno111

temperature. Kod tekuCina pada zilayost znatnos povisenjem temperature, dok kod plinovapostaje zilavO'st
s visom temperaturom veta:

f06

r-

~I

N a kraju knjige nalaze se tablice

dinamicke i kinematicke viskoZTIosti
za vodu i uzduh .. '

U tehnici se maziva vrijednost

ulja procjenjuje prema kinematickoj viskoZTIosti. Medutim, rjede' se
Sl. 107.
odreduje apsolutna viskoznost, 0
kojoj se prije ,govoril0', vee se najceseemjen tzv. relativna viskozncist, sto znaCi da se'viskoznost ulja usporeduje pr-ema nekoj standardnoj vrijednosti. U nasim krajevimanajvise
se upotrebljava Englerov viskozimetar (sl. ~07). Taj viskozimetar sastoji
se od cHindricne posude A na koju se nastavlja uska cjevcica. Cjevcica
5e zatvara posebnim zatvamcem. Posuda A napuni se do odredene visin'e
teku6inom viskoznost koj? se zeli iznijeriti. PO'suda A moZe se postaviti
u vodeml kupku i tako mjerEmje izvrSiti kad razHcitih temperatura. Odyeauje se vrijeme koje je potrebn6. da tstece 200 cni3 tekucme. Ako je za
-Hl---7"---,J'--'-.L

'. U cast frahcuskomlijeCnjku Jeanu Louisu Marieu Poiseuilleu (1799-1869).

Georg Gabriel Stokes (1819-1869), engleski ma!emaH6ar i fizicar.

Mjesto Englerova viskozimetra upotrebljava 5e' za opcu namjenu u

:Engleskoj Redwood I, a u Americi Sayboltov Univers,al viskozimetar i
Redwood II, pa Saybolt-Furol viskozuiletar za' gUste tekucine. Kod njih
se OZTIf!lcuje viskoznost ulja izravno u sekundama za~ koje je vTijeme
istekla neka odredena kolicina ispitivane tekueine.
PO'stoje posebne tablice u tehnickimprirucnicima, pomocu kojm se
mogu medui?obno preracunati relativne viskoZTIosti dobivene raznim.
viskozimetrima, a i za ove vrijednosti riaeiodgovarajuce vrijednosti u
_;apso1:utnom mjernom sistemu. Na kraju knjige nalazi se takva tablica
'za prerCl'cunavanje.

7. LAMINARNO I TURBULENTNO STRUJANJE

U pogledu rasporeda brzina i otpora kod strujanja razlikujemo dva
strujanja: laminarna i turbulentno.

~aCina

a) .L~minarnol iIi slojevito strujanje

Kod laminarnog strujanja gibaju se cestice tekueine u slojevima bez
medusobnog mijesanja. Brzine pojedinih slojevaTasporedene BU u cijevi
kako je to prikazano na s1. 108. Maksimalna je brzina u sredini, dbk su
uz s-tij'ene brzine jednake nuli. 'Brzina se cd ruba do sredine mijenja po
parabolL
, Laminarnostrujanje nastaje samo kod razmjerno malenih 'brzinii,
npr. kod gibanja ulja u spravama za mjerenje viskoZnosti, gibanja ulja
kod podmazivanja, gibanja podzemne vode, gibanja vode kod centralnog
grijanJa toplom vodom, prolazenja tekuCine lcroz filtre.

b) Turbulentno iIi vrtlozno strujanje

Kad turbulentnog2 strujanja tekueina se mijesa. Osim glavnog gibanja u smjeru strujanja, postoje i'Stovremeno spore dna gibanja u smjeru
okomitom na glavno gibanje.
f. Lat. lan'l~:n,a = traka.~ sloj.
" Lat. turbo = vrtlog.

99

N'a 81. 109. prikazan je raspored brzina u cijevi kod turbuhmtnog:

strujanja. I kO'd ovog je strujanja brzina uz stijenu jednaka nuli, a maksiniallna je brzina u sredini. Razlika u brzina..'TIa nije tollko velika kao Kod:
la..'TIinarnog strujanja, sto se m02e rastumaciti mij esanj em- teikucine.
Kojice nacin strujanja negdje nastupiti, ovisi 0 dimenzijama cijevi"
kahala, 0 brzini strujanja i' 0 zilavosti tekucine. Velika vecina stnijarnja..
u primdi i tehnici jeste turbuletnma.
,

Vma,'<:

.1/

v.

Vs

Reynolids* je Ipokusima ustanovio da laminarno strujanje prelazi kod

izvjesne krit1ene brzineu turbulentnostrujanje, i da kritiena brzhla ovisi
kod strujanja kroz ravne cilindriene cijevi i 0 promjeru cijevi i zilavosti
tekucine.

ji
!

f:

Turbulen'L1'lo strujanje nastupa aka je omjer-y - =2320, gdje je v

brzina tekucine u mis, d promjer cijevi u m,
:m2 /s.

Akokroz neki presj.ek od F m 2 teee tekucin,a brzinom v mis, onda ,ceo

jednoj se:kuncli proteci koHCina tekucine
Q = Fvm3 /s

Medutim, brzina nije, kako sma vidjeLi malo prije, u svim tackama presjeka
jednaka. U praksd! se nejednolikost u brzini uzima u obzir tako da se raeuna:.
s nekom srednjom brzifnom.

vd

Re=v

Taj je broj bez climenzije.

Aka je kod strujanja neke tekucine kroz cijev Reynoidsov broj manji
"od' 2320, anda je strujanje laminarno. Naprativ, strujanje s Reynoldsovim brcijem vecim od 23ilO turbulentno, ali u ;podrucju Re izmedu 2000 i
3000 moguca BU aba naeina strujanja - to je kriticno padrucje. Prijelaz
laminarnog na turbulentno strujanje dogada se pod utjecajem bilo kakve '.'
smemje, i to laMe sto je veci broj Re'
PRIMJERI: 1. Ispitat cerna kad kojih brzina po'cinje kod vade turbulentno strujanje, i to u cijevima promjera 10 i 100 mm.
Kinematreka je zilavost za vodu temperature 20 C Y = 1,01 . 10-6 m 2/s.
R j e sen j e: 1z j ednadzbe Re =

Kod srednje brzine Vs zamiSljamo kako je brzina po citavom presjeku

jednaka i kako je tolika da je prot ok jednak stvarnO'm pmtoku;
Q = Fvs

Buduci da je raeunanje sa srednjim brzinama znatno jednosta;vnije, sluzit

cerna se i nadalje njima, bez obzira na vrstu strujanja, i oznaelvati jednostavno sa

v:

100

kinematicka Z:ilavost u

vd'

c) Srednja brzina

Razlomak - - oznacuje se sa Re i zove se Reynoldsov broj:

81. 109.

81. 108.

II

8. REYNOLDSOV BROJ

vd

i:\

Kod laminarnog stmjahja srednja je brzina p010vina maksimalne, a,

Rod turbulentnag strujanja 0,87-0,8 maksimalne brzine (s1. 108. i 109).

~
moze se odrediiti brzina
v
ReV

v=--

'Uzet cemo da je Re = 2320.

-Ako se radi 0 cijevi od 10 mm promjera, nnda je
_ 23201,01 .10- 6 ill _ 0 234
0,01
S ~,
m/s

V1 -

Osborne Reynolds (1842-1912), engleski fizicar.

1(11

Ako se radi ocijevi od 100 mm promjera, oilda je

v, 2

_ 23201,01 . 10-6 ~ _ 0 023 j

.
ms
,1
s -,
,

Sto je cijev veceg promjera, to se tu;rbulentno strujanje pojavljuje.

vee kod manjih brzina. U tehnid transporta tekueina. kroz cijevi i kanal~
strujanje je redovito turbulentno, s iznimkom kod vrlo viskoznih tekucina.
2. Kraz cijev promjera 200 mm teee ulje temperature 60 0 e brzinom
od 0,5 mis.KaU>:v{) ce biti sirujanje?

9. ZAKON SLICNOSTI
Kod grade turbina, cenirifugalnih pumpa,. brodova, avi~:ria, auto"mobila, brana s prelivima i lSI. vrse se pri,je same lzvedbe pokusi na mo"delima u laboratorijima. Modeli se izrade redovito u manjem mjerilu, ali
tako da b11du potpw"'lO slicni kasnijim stvarnirn .izvedbama. Ispitivanjll
se vrse pod uvjetima koji odrgovaraju stvarnasti. Tako rezultati dobiveni
na modelima vrijede, onda, za stvarne izvedbe koje ce se tek izraditi. Na
modelima se mogu lako vrSiti izmjene i preinake; i maze se odmah ispitati:
kakav im je utjecaj.

R j e sen j e: Za ulje ad 60 C kinematioka je zilavost (vidi tabli~lL

na kraju knjige)

v = 40 . 10-6 m2js

Re =
Buduci da je .Re

0,5 ~g,02 106

< 2320; strujanje ee

= 250

biti laminarno.

3. Kod kaje brzine uzduha u cijevi promjera 100 mm nastaje turbu~

Ientno strujanje?
81. 110.

Rj esenj e:

zakon slicnosti

Rev
d

Kinematieka zilaJvost za uzduh kod 20 C jesfe y = 14,9 . 10-6 m2/s.

vkrit

2320.14,9 10-6
=. 0,348 mls
. 0 ,1

Na s1. 110. prikazane su dvije geometrijski slione cijevi promJera dl

i d2. Brzine su strujanja Hulda Vi i V2. Stmjanja fluida ikroz ove dvije
geometrijski sliene cijevi bit ~~ takoaer sliena, to znaci vrsit ce se pod
istim uvjetima ako su za oba slueaja Reynoldsovi brojevi jednaki:
Vi

Kako jekinematicka zilavost uzduha karl 20 e pribliZno 15 puta veelli

od kinematicke zilavosti vode, nastupit ce kad uzduha turbulentna strujanje, uz inaee jednaU>:e ;uvjete, kad brzina koje su 15 puta manje ~d brzinao.
V'ode.
ZADACI

1. Kroz cijev promjera 200 mm teee u minuti 5 m" vade. Kolika je srednja brzina $:
ikakvo cebiti strujai:lje" laminarno ili turbulentno?
2. Gdredi kriticnubrzinu vode od 40 0 C kod cijevi bd25 mm~unutrasnjeg promjera.
3. Kroz cjevovod
od 80 mm slobodnog pJ;omjera protjece it minuti 4(}() 1 mazivog ulja,
0
ziJavosti .15 E. Ka;kvo ce biti strujanje? (Za pretvaranje E u cSt vidi tablicu na~
kraju knjige.)
.

V d

2 2
Re = - -1 = -

'1 1

Y2

i V2 oznacuju ovdje karakteristiene brzine, d 1 i d 2 karakteristicne dimenzije, a '11 i '1 2 kinematieke zilavosti.
Ovaj zakon slienosti, poznat pod imenom Reynoldsov zakon sIicnosti,.
. vrijedi samo dok dolazi u pitanje trenje t'ekucine. To se desava kod stru. janja u zatvorenim tokovima, ispitivanja madela aviona, imtomobila, podmornica i uopee uronjenih tijela; mjera protoka, prijelazniih oipoTa,
pumpa i turbina. Pri tome nije vaino u kojem se sredstvu ispitivanje
vrSi. Model podmornice maze se ispttati u zraenom tunelu, a model aviona
u vodenom tunelu, pod uvjetom da je zadovoljeila gornja jednadzba
slienosti.
Vi

103

Pri Li's]?oredivanju strujanja u vodi i u uzduhu morat ce brzina uzduha,

MjqJEm~pela jednakih dimenzija, biti 15 pub veca. Razlog je tome stc je
~j1}t~&tiicka, zilavost uzdll ha kod 20C 15 puta vea od kinematicke

fi~a~0fl1~ vade,

strff;~fJMJERI: 1., Model a1.Jtomobila treba ispitati u zracnom tunelu.

1?1'jnJbEautomobiIa iznosi 20 mls = 72 km/sat, a visina mu je 1,5 m. U
?iw.cgjLefmnal moze se ugraditi model maksimalnevisine 0,5 m. Kouka
~llfpJiJiti brzina strujanja zraka u zracnom kanalu da bi strujanje odgo,varalo stvarnosti?
R j e sen j e: Reynoldsov broj za stva;rni automobil iznosi:
_ vd
Re v

Rel

velike teskoce. Narocito pr,i ispitivanju turbina i pumpi ne moze se zbog

tehnickih razloga ostvariti slicnost strujanja prema propitE;ima Reynoldsova
broja. Tatno se ostvaTUje samo formalmi, slicnost,a to je daleko ad meha-'
nteke s.lienosti, sto proizlazi iz jednakosti Re brojeva.
b) _Froudeov zakon sHcnosti

Akokod strujanja djeluje sila, teze kao sila ubrzanja,kao npr. kod
strujanja u otvorenim tokovima (stupovimostova, pDelivi, modeli brodova),
onda va.Zi Froudeov zakon slicnosti.
Model broda izazivat ce sliene valove kao stvarni brod ako su Fr()udeovi
brojevi jednaki.
Froudeov broj odreCien je ovim izrazom:
v2
p=19

20 1,5
30
= ----,
= '-'v
v

Za model mora vrijediti jednaki Re:

30
v
V2

v 2 0,5
v

gdje je v karakteris;j;icna brzina, r karakteristicna dimenzija tijela, a 9

, akceleracija sile teze.
PRIMJER: Brod duzine 100 m plovi normalno brzinom od 8 m/s. U
pokusnom kanalu izvrsit ce se ispitivanja pomocu modela duzine 1 m.
Kolika mora biti brzina modela?
Rjeilenje:

3.0
0,5 = 5.0 m/s

2. U zracnom tuneIu treba ispitati model torpeda izraden u mjerilu

1 : 5. Maksimaina je brzina torpeda 20 m/s. Kolika brzina zraka mora biti

prilikom pokusa da bi strujanje bilo sHeno?

R j e sen j e: Kinematicka zilavost kod 20 C:
za vodu V1 = 1,01 . 10-6 m 2 /s
za zrak V2 = 15,1 . 10-6 m 2/s

V2

82

m2

= 10052 = .0,64 m2/s2, V 2 = 0,8 m/s

Kod te brzine dat 6e model istu sliku valova kao stvarni brad.
ZADACI

20 d1 : 106

1,.01

v 2 d 2 106
15,1

2.0 15,1
1,.01

'S=50m/s

Pxi ispitivanju modela u istom mediju povecava se brzina u istom

omjeru sa smanjenjem modela.Zbog toga' ispitivanja madela zadaju vrl0
104

1. Ventil sa slobodnim otvorom od 100 mm kroz kdji protjece voda srednjom brzinom
od 1;2 m/s ispitat ce se strujom uzduha. Kolika mora biti brzina uzdlL'la da bi '
strujarije bilo slieno? '
'2. Dimenzijl modela centrifugalne pmnpe odnose se prema. stvarnoj pumpi kao 1: 4~
Kako bise morale odnositi brzine 'lode?
3. U vodenom kanalu za ispitivanje vucenjem ispitat ce se model brzog motornog eamca.
Model je izraden u ItS prirodne velicine. Ispitivanje je izvrseno brzinom od 5,3 m/s.
KoUka bi imala biti brzina prototipa?
4. Projekt :Venturijeva apar,ata za mjerenje protoka uzduha treba ispitati vodom kao
model izraden u 1/4 prirodne velicme. Ako je aparat namijenjen za brzinu uzduha
maksimalilo od 40 m/s;, kolika ce prilikom ispitivanja biti brzina vade? '

105

10. PROSIRENA BERNOlJLLIJEVA JEDNADZBA

11. PROTJECANJE REALNE TEKUCINE KROZ CIJEVI

. Kod strujanja l'ealne tekucine treba stalno. svladayati otpore koji nastaju zhog trenja tekucine, sta iziskuje izvjestan utrosak,. hidraulicke ener~
.gije. Radnja izvrsena pri svlada'Vanju otpor,a, tj. radnja trenja, pretvara se u
toplinu, i taj obLik energije. izgubljen je za daljnje strujanje tekucine, jel'
se ne moze ponovno pretvoTiti u hidraul1cku energiju.
Uzmimoda je izmedu presjeka 1 i 2 (s1. 111) radnja trenja Rt kpm.
Kako se.u hidraulid sve racuna s obzirom, na 1 k:p tekucine,. bit ce

STALNOG PRESJEKA

Rt
0=
ht

Zbog stalnog presjeka (sl. 112) bilt ce srednja brzina u svim presjecima jedna:ka. Vis ina brzine imat ce uzduz cijevi svagdje ish vrijednost
v2
2g'
Prooilcena Bemoullrjeva jednadzba glasi za presjeke 1 i 2:

m. Radnja trenja 1 kp tekucine ht ima linearnu dimenzijti kao

i visina brzine i visina tlaka, i zove se visina otpora. Visina otpora oznacuje
. 'gubitak energij e 1 kp tekucine.

81. 112.
2

-:..-----

----'---a

Sl. 111.

Ukupna energija El koju rposjeduje teku6ina u presjeku 1 nije jednaka

ukupnoj energiji E2 u presjeku kako je to bilo kod ridealne tekucine, jer se
jedan clio energije El utrosio na svladavanje radnje trenja. Bernoullijeva
jednadzba za rea1nu tekucinu glasi:
El

E2

+ Rt

Iznad cijevi na slid graficki su prikazane promjene visine tla}ca, visine

brzine i porast visine otpora izmedu presjeka 1 i 2.

Iznad cijevt prikazane su na sl. 112. visine otpora i visine brzine, zatim.
promjene visine tlaka. Aka se ucini da je hi = hi - h2, postaje Pi = P2.
To roam: tlak postaje uzduz cijevi sta1an, ukoliko je pad cijevi jednak
visa otpora.
U slucaju da je cijev vodoravno po1ozen.a, bit ce
hi = h2
i gomja jednadzba glasi:
ht=.Pl-~

'Y

Na svladavanje visine otpora trosi se tlacna vi:sina. Zbog otpora kod

strujanja tekuCtne u vodoravnoj cijevi nastaje pad tlaka.
107'

a) Jioeficijent otpora 1>:od cijevi krqznog presjeka

Visina otpora ht postavlja 5e iz prakticnih razloga proporcionalnom

.

Hi

v2

ht = 32v L
d2 g

visini
brzine, --.
,
2g
Za knlznu cijev stalnog promjera racuna se visina otpora obicno po
Darcyju (citaj Darsi)*:
ht -

L v2
A~ --d 2g

Prema ovom izrazu visina otpora proporcionalna je duzini cijevi L

v2
:i visini brzine 2 g' aobrnuto propnrcionalna ,promjeru cijevi d. Osim

toga, otpor u cijevi ovisii 0 koeficijentu otpOTa A, koji je dobiven na osnovu

nmogobrojnih pokusa. ), nije nikakva konstal1tna vrijednost, nego ovisi,
:kako su p{}kazali pokus{, 0 Reynoldsovu broju i {} hrapavosti cijevi.

7!

Visina je otpora kod laminarnog strujanja proporcionalna b,rzinL

2. U turbulenrtnom podrucju iznad2320 mijenja se koeficijent A takoder
s Reynoldsorvim brojem, all je Ovlsan i 0 hrapavosti stijena cijevi.
U dijagramu (sl. 113) oznacenje koeficijent A U ovisnosti 0 Re za
razne promjene; i to. za celicne cijevi normalne trgovacke izvedbe. Najdonja krivulja a odnosi se n", ipotpuno glatke eijevi, kao sto su npr. staklene cijevi, cijevi od umjetne rnase, nove vucene mesingane d. o.lovne
cijevi.

1\

OGi---,-l-l-1~I\-t-+l-t-i+--+-l-H+H+l-+-t---H-j-t+tt-Jr-rtTtttti
1\

b)Priblizan nacin racun:mja

Kod sasvim pribliznog racunanja maze se uzeti da je koeficijent trerija
stalan ri. da za upotrebljavanje eijevi s tankim slojem taloga iIi kamenca
i za srednje brzine vode 0,5 m/s - 1 m/s iznosi A = 0,03. Za nove eijevi
moze se uzeti da je ), = 0,023.
c) Tacall nacin racunanja

Koeficijent trenja ovisi, kako je vee spomenuto,

hraparvosti eij evi.

Reynoldsovu broju

1. Do Reynoldsova broja2320 strujanje je laminarno. U tom je

:podrucju

A=

64

Re i neov1sno

hrapavosti stijena cijevi.

Sl. 113.

'K k . R
vd, " ' )
64 v
; a 0 Je, e = -v-' Dit ce , = -vd'
Uvrstimo Ii u parcyjevu jednadzbu tu vrijednost za A, dobivamo:
64 v L v 2
ht = - - - vd d 2g

* Henri
lDS

Darcy (1803-1855), francuski inzenjer.

Kod hrapavih cijevi stupanj hrapavosti po.visuje koeficijent otpora.

Ako oznacimo sa e srednju hrapavost (s1. 114), a sa : relativnu hraparVQst, OIllda se ), moze odredtti prema dijagramu (151. 115).
Srednja je hrapavost za razlicite materijale ,ovakva:
lijevano zeljezo novo' . . . . . .
lijevano zeljezo zardalo . . . . .
lijevano zeljezo s debelim slojem rae

0,5-1 mm
1 - 1,5 rom
1,5- 3 mm
f09

0,3- 0,8 rom

1 - 2 mm
1 - 2',5 mm
1,2- 2,5 mm
1,5- 3 mID
8 -1'5 mm

cement zagladen .
cementneobraden .
hrapave daske . .
zlae od opeka . .
kan1eno zide obradeno
siravo kameno _zide .

fF~~~~
t~~~~~~
81. 114.

Kod cijevikojih s11 stijene valovite, a mace glatke; kao npr. kod
iasfaltiranih cijevi, mora. se ;'0' a to je koeficijent trenja za glatke cijevi,
pomnozitis koeficijentom 1;.
/I.

0." r-L-T--II-rrTT~-----'--'---;--'-'-'-~--'--'--'
Q;a
--ill-T-++-H-Hf-t--i-+-I---!-~--,Li-JJJ

t=!
~

qq,

Koeficijent otpora za valovite cijevi:

),=0'0
Koeficijent ~ za valovite cijevi:

1,5-2
drvene cijevi
1,2-1,5
asfaltirani zeljezni lim
PRIMJERI: 1. Kroz ravni vodoravni cjevovod promjera 50 mm i duzine
:BOO mprotjece na sat 6 m 3 ulja za lozenje. Ulje i11'1a viskoznost .od 6E, sto
odgovara kmematickoj 'zilavosti od 45 cSt, i specifirnu tezinu ad 0,95
Kip/runs. Treba odrediti brzinu strujanja, Reynoldsorv broj, oblik strujanja, visinu otpoTa ipad tlaka.
R j e sen j e: Brzma strujanja

Q = 6 rns/sat

3QOOs

'=

000166 rn3js
'

= 0,85 rn/s

Reynoldsov broj:
45 cst = 45 . 10-6 m2[s

Re= vd

0,850,05 . 10-6 = 945

45

Buduci da je Reynoldsov broj manji odkriticnog broja 2320, bit ce

strujanje laminarno.
Koeficijent otpora odredi!t cemo za laminarno strujanje iz jednadzbe

\\ I

64

64

A=y=
945""
e
'\

00"8
,0

:pa je visina otpora

,\,

I/!lS

L v2
8000,85 2
ht= )'d 2g "" 0,068 0,05 . 2.9,81

['\.

I1D5
~

6 rn S

0,00166 rn
0,00195 s

v=

r\
/lD1

ill ""

40,1 rn

Razlika tlcika bit ce

Pi y

P2 = ht

= hy = 37,6 . 960 ~ 38496 kp/m 2

3,8 at
Pri prorac1,1navanju cjevovoda imamo cetiri osnovne velicme: Q, v,
.d, hi. Postupak je pri. racunanju razlicit i ovisi 0 tome sto je zadano i s,to
se traZi. N a vodimo cetiri karakteristicna primjera.
flp = P1 - P2

""

81. 115.

111

2. Zadano je d, Q, trazi se v, L> p.

Kroz vodoravno polozenu cijev od lijevanog zeljeza duzine 800 m i
promjera 55 cm prolazi na sat 1000 m 3 vode temperature 10 C. Cijev je
vee dugo vremena u pogonu, pa se zbog toga u unutrasnjosti staloziosloj
kanienca. Trazi se srednja brzina protj~canja vade, visina otpora i pad
tlaka.

Strujanje je actto tur>bulentrio. Kad hi cijev bila glatka, mogli bismo

odabrati A prema dijagramu (s1. 109), ali kako se ra:di {) hrapavoj cijevi s.a
znatnim slojem kamenca, pretpostavit cemo cia. je srednja hrapavost pre";
ma tablici mi str. 109. 8 = 3 mm.
Relativna hrapavost

Zbog sloja kamenca mora se racunati sa smanjenimslobodnim promjerom, recimo 50 cm.

~= 500 = 167

v=2

d -IT.

v= 3600 . 0,52 TC s= 1,42 m/s

Visina otpora

Visinu otpora ii pad tlaka odredit cemo pribliZilom i tacnom metodom,

a) Priblizan nacin racunanja
Buduei da se radi
0,03.

Koeficijent otpora dobit cerna iz dijagrama (s1. 110):

3
500

i reciprocna vrijednost

R j e sen j e: Srednja brzina

1000

L v2
ht=A--d 2g

cijevi s hrapavim stijenama, odabrat cemo

800
1,422 . . .
ht =0,034'(f,5'T9,81 m=5,63 m

V1sina otpora
Pad tlaka
L

ht =A7
h t -

0 03
.,

v ll

2g

800
1,42 2
----a,5'
2. 9,81 m = 4,96 m

Ap

t.p

= 1000.5,63 m
kp2 = 5630
kp_
.
m2 = a.' 563 at

3. Zadano je ai, ht, traii ~e v, Q.

Pad tlaka
L>p =

L>p=yh t

Y ht

= 1000 4,96 = 4960 kp/m 2 = 0,5 at

b) Tacan naCin racunanj~

Za vodu od 10 C kinematicka je zilavost (str. 174)

Celicna vodovodna cl;ev ,promjera 15 cm ima na duzini od 400 m pad

od 1,2 m. Kolika je srednja brzina i protok? Buduei da ne mozemo odmah
odrediti brzinu jer ne znamo A, koji je, opet, ovLsan i 0 brzini, moramo
ispr~a pretpostaviti neki A1. Ako se radi 0 novoj celiCnoj cijevi normalne
trgovacke izvedbe uzet cemo )'1 = 0,023.

v = 1,31 .10-6 m2 /s
Reynoldsov broj

R.= vd
v

= 1,42.0,5.1~:...- 542000
1,31

112

8 Cerne: Hidraulika

113

Pomavajuci sada priblfzho bizinu (jer Smo Ai pretpostavili), ,odredit

,:

Vi' d

cemoReynoldsov broj Ref -:- - - ' :

V

Re1

Prema standardu postoje cijevi promjera 70 mm i80 mm; pa ,cemo

odabrati eijevi promjera 8Q rrnn.
Brzina vade u cijevi promjera 80 rom bit ce

0,62.0,15.10 6
101
(V za vodu od 20 C)

v =.-iL
2

d n;

-4-

Rei"" 93000

1z dijagrama za cehcne cijevi na str. 109 proizlazi da je za /

d= 150 mm,
93000,
A2 =0,0183
Kako se vrijednost za )'2 = 0,0183 ne poklapa s {mom koju smo pretpostavili (A1 = 0,023), moramo brzinu izra:cunati nanova upotrijebivsi All :

Re1

V2

2 . 9',81 . 1,2 0,15=0,69

0,0183.400'

0,690,15 10
1,0 L

R =
e2

0,0067

---,-=-~.

--4--'
v2
h ="
2g

,m s

1,342
h,,=m=0,09m
2 9,81

102000
()tpor' u cijevi

Iz. dijagrama moze se sada odrediti A3 "" 0,0182.

,,'

VJ.dimo da se ova vrijednostza A poklapa sonoll koju smo upotrijebili

za odredivanje brz1ne v. Dakle je A3 = A. Kad tako ne bi bilo, morali
bismo ponovno racunati, .tj, morali bismo sposljednjom vrijednosti A
ponovno izracunati novu brzi~u v i kontrolirati d~ It je ), tacan.

hi
,
"

v'
.

4001

Q,-"60 S

'
6,67 lis "" 0,0067 m 3 /s

v2

vd

Re = -V1,34 0,08 . 10
1,01

107000

Xako se radi 0 normaL1J.oj vodovodnoj cijevi, uzet cemo A prema dijagramu

..za, celicne cijevi:
;, = 0,019
2000
ht = 0,019 0,08 0,09 m

= '1,5m/s

'Uz

== A,d- 2g,'
-"

4. Zadano je Q i h ,ill pad cijeVi, traii se d i v.

R j e sen j e: Uzmimo da je brzina vade u tlacnoj cijevi

1,34 mfs

yisina brzine

';

Pumpa tlaci 400 l/min kroz cijev duzine 2000 m na Vlsmu od 30 m.

Koliki mora biti promjer cijevi i koliki tlak mora svladati pumpa?
Brzinu vade odabrat cemo prem'a tablici ~a kraJu knjige.

m
s

,-,- -:-

n;0,0802

42,5 m

'Pumpa tlaCi na visinu ho = 30 m, pa ee, rprema tome, mo,rati svladavati

ukupno ht + ho:

+ ht

bit ce promjer cijevi

= 30m

+ 42,5m =

72,5m

Toj visini odgovara tlak od 7,25 at koji ee pumpa morati u radu

svladati .
5. Zadano
d=
,
d'

TQ
-

If

n; v'

4 0,0067 m = 0,0755 m
n;. 1,5

Q, h, traZi sev, d.

Na dnu_ brane nalazi se cijev duzine L = 40 m (81. 116). Treba ,odrediti promjer cijevi tako da kod vodenog stupca odR =35 m bude maksimalni ;pmtok ad 5 mS/s. Cijev ce bitiuvijek cistihstijena, jer je pristupacna
:za ciscenje.
115

"RJ,esenje:
Karlu djeVri. ne bi bilootpora, citava bf se visina H trosila na ubrzanje:
vade, pa bi.' u tom slucaju bila:brzina
.'
v~V~

v -

V2 9,81 35 mls -:- 2{;,3 mlS

, ,
.
,vd
:Reynoldsovbroj
za sva tri slucaja (v = 1,15.10-6 za 15 C); Re = -v"
'
Re1

20 '0,564 .106
1,15

98000

150,65 . 106 = 85000

1,15
R '

~~. 106

70000

'

1,15

e3

Pretpostavljajuci cia ce cijev biti ad lijevanog zeljeza i da: ce is vre'- '

menom na povrsmi lagano ,zardati, uzet cemo s = 1 mm, pa 6e relatiyna, '
brapavost biti:

d;=
S1.11&.
j

reciprocne vcijednostt:

Medutlm" dio visine H troM se nil. svladavanje otpqra (h), a ostatak sluzi
ubrzanje vode:
'
"

za

v2

H= ht +2g

564'

!i.=
564,
13

~=650i
E

,ds = 800
E

'

'Tim vrijednostima odgC!varali bi koeficijenti otpora: "

A1 = 0,023,

. )'2

0,022,

1..3

= 0,021

v
L
H=A---+,
d ~g
2g

Sada mozemo izracunati visinu otpora za sva tri slucaja:

H=~(A~+l)
2g
d

v ( A(f+
L' 1 )
H=Tg

V"

U ovom slucaju nije pam poznato ni v, ni )., ni d.

Brzina ce zbog 6tpora biti svakako manja od teoretske v = 25,3 m/s. Ra~unatcerno za tri slucaja, pretpostavljajuci da cebrzina biti 20m/5, 15
,rrt!~, IO,' J:rlls.,
UZPTotok ad 5 m3fs Pio bi. pn:lInjer
,

H1 -

15 2
H2 -'- 2.9,81

d2 n

Q =-4-' v

20

2.9,81

H3 =

"
30
0,023 0,564

,,30
,'0,022 '~O,65

+1)

20,3(1,12+ 1) = 20,3 . 2,12= 43 m

+I)

11,5 (1,01

,1~ (. 0,021 . 0,80

3 0 1) '= 5,1 (0,79
2.9,81

+ ~l =

+ i) =

11,5 . 2,01 = 23,2 In

5,1 . 1,79 = 9,15 m

117

Ove vrijednosti zaH U ovisnosti 0 promjeru d cijevi prikazat cemo.~ .

. graflQki (s1 117). Kroz tacke 1, 2 i 3 povu'ci cemo krivulju koja nam daj~
. ovisnost H od~
.
.
.
Za H = 35 m dobivamo na krivulji tackh a i vrijednost d = 0,59 m.

stiu racunanju uzima se da je pojedinavisina otpOra hp proporcionalna.

visini brzine:

h-e

p ~ .p

v2

~.

2g

gdje je v brzina iza ugradene napr.ave, a ~p koeficijent otpora, koji ovisi

toj ugraaenoj napravi.

Ukupna visina otp~ra htll cijelog cjevovoda sastoji se od visine otpora
ravnih dijelova cijevi i zbroja pojedinih posebnih otpora:

~3t----~

-~

htu =

3Si-'-1

ht

+ L flp

Kod dugaooh cjevovoda nacimasuje visina otpora ravnm cijevi inatno

visinu posebnih otpora.
a) Ulazni guhid
Na mjestu gdje je cijev prikljucena narezervoar lD.astaje ulazni
otpor. Kod ulaiZenja tekucine u cijev pastaje suzenje (koritrakcija,sl. 118),

,60

Q40

0,70

aBO

0,564 Q59 a65

m.

a:

S1. 117.

Odabrat cerno standardni promjer

d

0,6 m

Sada na..'TI je poznata brzina vode u cijevi:

c=

Q
d 2 T",

-4-

5
c=062 ' =17,7mfs
,

rc

-4-

12. POSEBNI OTPORI

Cjevovod je redovito saJstavljen od raznih komada cijevi' razliCitih.
. promjera, koji 8U meausobno spoj~ni raznim fazonskim komaaima, kao
sta 8U lu:kovi,koljena, prijelazni komadi i dr. Osim tog~, u cjevovod Sll
ugradene zaporne napr!ve: ventili, zasunci, pipci i zaklopke, koje. sluie za
., regulaciju protoka. Svi ti ugraaeni dijel~vi prouzrokuju posebne otpore,'
i zanjihovo savladavanje trosi se dio energije tekucine. Zbog jed.11:ostavno-

S1. 118.

i brzina v" u suzenju iza ulaza veca je od brzine v u cijevi. Zbog toga djelicitek1,16iJ~e vece brzine udaraju na djelice manje brzine. Posljedica toga
stalnog udaranja jesu gubici energije tekuCine. Osim toga,~a mjestu

-suzenja mlaza u mrfvom prostoru nastaju vrtlozi, koji takoder trose dio
e.nergije.
lUI

118

Za koljena kakva su prikazana na s1. 119..~ se.nalazi u. ovoj JabIicit

Ulaznisu gubici:
v2

hp=~2

.
g
~ je ~odostrobridnog ulaza 0,5 (s1. 118.a),

mm

kod zaobljenog ulaza

0,05-0,1 (s1. 118.b):

kodslucaja na 51. l1S.c.

do 3.

20

25

.,0

35

40

J,7

1,6

1,3

1,2

J,l

1,0

I
I

4,S

50

0,9

0,8

II

c) Prosirenja j suzenja

b) Luk i koljeno

Kod luka ovisi koeficijent otpora

15

omjeru'

(51. 119). Srednje

Nag lop r os ire n j e (s1. 121)

vrijednasti za zakrivljehjahika od 90~ nalaze 5e u ovoj tablici:

"

~
'\

\~

I 0. 231 0, 14 1 0,10 0, 08 1 0,09

0,20
I 0,51 I 0,30 / ~,231 0,18/

I~

glatk a cijev
hrl\pava cijev

Ii

10
/

I
81. 121.

F
Xoeficiient otpora ovrsio omjeru ,/-:
1

Po s t e pen 0 pro sir e n j e (s1. 122)

81. 120.

81. 119.

Najmanje otpore pruza luk aka jed =.7 dOl 8. Za zakrivljenja

liZ

manja od 90 mijenja se koeficijent razmjemo kutu zakrivljenja:

i=

.,CG -

-==90 s 900
l:

Za ostra k01jena, kakva nastaju kod varenih cjevovoda (81. 120), ~ se

nalazi u ovoj tablici:
kut zaokreta

gIatka cijev
hrapava cijev

120

100

(;

0, 03 1 0,04 I 0,13/

I 0,04/

150

30 0

45

60

1 90d

O,24JO.47/

U 3/

0, 06 1 0,15/ 0.321 0,68/1,27

81.122.

Najpovoljniji kut prosirenja jeste 0= 8 0 ; u tom slucaju iznosi koeficijent otpora

I
121.

Naglo sllzenje (s1. 123)

Ven tili

Na 81. 125: naznaceni BU koefieijenti

otpora za razne konstr:xkciJe vehtiia za
slobodan pr()mjerod 1.0.0 mm. Navedene
vrijednosti uglavnom zadovoljavaju i kad
se radi 0 drugim dimenzijama.

Visina je otpora <'

~ovisi

F
F::

omjeru suzenja

I 0,1!

Zasunci

0,2

0,3!

I 0.46 1' 0'4~IO,371

0,4/

0,6 ! 0,8

0,331 0,23/ 0,13/

Na s1. 126.a, prikazanje razmakkod:

kojega je d promjer cijevi, a x pomak:
zasunka.

1,0

*,

/i,..;,\"

-2,5

'Ii

+-

Sl.. 123.

~'

0,6

Postepeno suzenje
Sl. 125.

Kod toga je suzenja

,c

Sl. 126.

~=

0,05
Relativnom pomaku ~ zasunka odgovara koeficijent otpora ~ kako set

Kodpostepenog suzenja gubici su vrlo maleni.

vidi iz ave tahlice:

d) Sisni kos. s noznim ventilOln (s1. 124)

Sl. 124.

'x

m~ I

40

50

60

75

100

125

150

200

250

300

400

500

12

10,31 9,3

8,2

7,2

6,7

5,1

4,3

3,7

2,9

2,5

IT

10 I

0,1

0,2

0,3

0,4

0,5

0,6

0,7

0,8

1 0, 05

0, 1

0,5

1,0

1,8

3,0

7,0

15

51

I,
Pip ci

e) Gubici kod

napl'ava

Ventili, zasunci, pipci i zaklopci prouzrokuju promjenu smjera i promjenu presjeka struje tekucine. Time prouzrokovani gubici mogu 5e izraziti visinom otpora
'

Na 81. 126.b. prikazan je pipac. Kutu zagkreta 0 odgovara koeficijent:

otpora ~ kako 5e vidl u ovoj tahlici: '
okut zilokreta

:122

00

100

20 0

300

400

1,6

5,2

17

50 0
31

53

:Zaklopci

R j e sen j e: Kolicina zraka

Na ,,1. 126.c. prikazan je zaklopac. Kutu zaokreta 0 odgovara koeficijent otpora ~ kako se vidi u ovoj tablici:
kut zaokreia

10

0,5211,541

200

::JO

3,9

40

45 0

50 0

60 0i

10,81 18,7 [ 32,61 118

700

-d 2
Fv = -"- . v

o- =

o- =

T:'

L v2
ht= I'd 2g

Zrak od 20C ima kod normalnog tlaka kinematicku zilavost

y = 14,9.10-6 rn2/s,

_
Re -

vd
-y-

20.0,25.10 = 336000
14,9

360

80

~=

106 = 0,8,

0,20 ni,

~ =

8 zasunaka,

16'0,20

20 2

m =432 m
n'p = 0015'--'-98-1
,
0,25
2,

3,2m

8'0,05 = O,4m

0,05m,

1 'lentil (maksimClllna vrijednost)

Visina otpora zbog za!Sunaka, zakrivljenja i T-komada

4,1 m
LL~upno

7,7 m
20 2

Vis ina brzine

hp =(2.0,1+30,14+1) 2.9,81 =29rn

v2

2g

hv =

1,362

= 2. 9,81

m = 0,09 rn

za zasunak

(~ =0,1)
(~ 2)

0,1

Visina otpora fazonskih komada i armature

za zakrivljenje 0,14

'V~

hp

Visina tlacenja h g

=; 2g'= 7,7 0,09 m=O,7 rn

za T-komad

30 m.

Pumpa treba da svlada visinu tlacenja, Vlsmu otpora cijevi, visinu

otpora fazonskih i zapornih naprava i visinu brzine:

+ ht + hp + 17" =

30 m

+ 42,5 + 0.7 m + 0,09 m

73.29

1,0

Ukupna visina otpora

htu = h t
hp
h tu = 432 m + 29 m

ill

2. Zracni vod ima promjer 250 mm i duzinu 360 m. U vodu se nalaze

2 zasunka, 3 zakrivljenja od 90 0 i 1 T-komad. Pritlsak je zraka malo 'led
od atmosferskog. Koliko ce zraka provoditi na sat cijev ako odaberemo
brzinu strujanja v = 20 mis, i koliki ce biti pad tlaka?
124

Re=

Toj vrijednooti odgovara za glatku cijev od 250 mm promjer~ k~eficijent

otpora (dijagram str. 109) )" = 0,0150. Visina je otpora.ravne CIJeVl

Koeficijenti i visine otpora:

hg

0,98 rn 3 /s "" 3500 rnB/sat

.

Otpor u ravnoj cijevi

R j e sen j e: Visina otpora prouzrokovana fazonskim komadima i

armaturom

16 zakrivljenja

751

PRIMJERI: 1. U cijevi du.zine 2000 m iz primjera 4. na str. 114,. nalaze se ovi razonski komadi i armature: 16 zakrivljenja s radijusom
r = 100 mm, 8 zasunaka i jedan 'lentil. Promjer je cijevi 80 mm i brzina
'lode 1,36 m/s. Pumpa tlaci vodu na visinu od 30 m, visina je otP0Ta samog
cjevovoda ht = 42,5 m. Koju ukupnu visinu treba pumpa da svlada?

d
v

0,25" . 20'mB/s
4
-'

461 m

Pad tlaka
p =Y htu
'( =

.6.p

1,20 kp/m3 (vidi str. 4)

1,2 . 461 kp/m 2 = 550 kp/m2

0,055 kp/cm

121);

iIi izraieno u vodenom stupeu:

::21 m iznad tracnica. Otvor za nalijevanje vOde u tender nalazi se 3,4 m iznad
tracnice. Cijevi su ad lijevanog zeljeza s prilicnim slojem kamenca., Gubici na trenju

6p = 550 em v. s.

v"

zbog zakrivljenja na cjevovodu izrazeni kao visina otpora jesu 0,4 L g , a gubici zbog
ZADACI
:1. Centrifugalna pumpa, kOjoj voda pritjeee sarna od sebe, tlaei 9 m 3 vode u minuti

kroz eelienu cijev promjera 300 mm i duzine 280 m na visinu od 17 m.

Treba izracunati:
a) brzinu strujanja vode u cijevi;
b) visinu brzine;
c) visinu oipora u cijevi ako se u njoj nalazi jedan zasunak i pet zakrivljenja'
d) tlak u cijevi kraj pumpe;
.'
'
e) snagu potrebnu za pogon pumpe ako je stupanj djelovanja pumpe 68'%.
:2. Pum~a tlaei u spremiste 12 m a vode u min uti kroz cijev od lijevanog zeljeza
prom]era 400 mm Razina vode u spremiStu nalazi se 37 m iznad razine u tlaenoj
zracno j. ko:nori. Manometar u komori pokazuje tlak od7,6 atp.
Treba lzracunati:
a) brzinu vode u cijevi;
b) visinu brzine;
<e) koeficijent trenja u cijevL

ventila

1,5

v'
2g .

Kolika ce biti brzina istjecanja vode, i u kojem cese vremenu napuniti spremiSte
lokomotive ako u njemu ima mjesta za 32 m 3 vode?
~;S. Ventilator tjera 1200 rna/min uzduha temperature 40C { skoro normalnog tlaka
kroz cjevovod od zeljeznog lima. Brzina uzduha 20 m/s. Koliki ce biti pad tlaka
u 260 m dugoj cijevi u em vodenog stupca?
Upute: Kinematicku viskoznost uzduhcl kod 40C odredi interpolacijom prema
podacima iz tablicekoja se nalazl na kraju knjige, a spec. tezinu uzduha uzmi iz
tablica na str. 4, ili odredi iz jednadzbe stanja.
9. Kroz glatku mesinganu cijev duzine 2 ill, promj,era 4 em protjece vOda brzinom 0,,1
m/s, 1 mfs, 4 mls. Izracuna,j:
a) koliki ce biti pad tlaka' ako je temperatura vode 20C;
b) kolika bi morala biti brzina vode da bi strujanjebilo sigurno laminarno.
:1.0. Dinamieka zilavost 'l, vrlo se malo mijenja tlakom, ali znatno temperaturom. Kinematicka zilavost plinova mijenja se kod promjene temperature, ali i tlaka, jer se
temperaturom mijenja specificna tezina i gustoca,a
'1=

I'
p

Izracunaj kolika je kinematicka zilavost uzduha tlaka 3 ata i temperature 20C.

Postupak: 1z fablice koja se nalazi na kraju knjige uzmi fl. za uzduh od 20 0 C i
normalnog tlaka. Taj ,1 vrijedi i za druge tlakove. OdredivsLp za uzduh od 20C i 3
ata (iz
S1. 127.

l!~je

kinematicke zilavosti v = 30 cst ieee srednjom brzinom od 1,2 m/s kroz eelienu
cIJev normalne trgovacke kvalitete. Promjer je cijevi 100 mm. Odredi pad tlaka
na 100 m cijevi.

:::l.

.4.. 200 m duga cementna cijev promjera 12() mm polozena je horizontalno. Protok iznosi

4000 IImm vode temperature 40C. Kolika ce biti visina otpora?

'". Za neku tvornicu postavlja se rezervoar i cjevovod sa zaobljenim ulazom kako je
~aznaceno n~ s1. 127. Razina vode lezi 24 m iznad usca cijevi. Cijev je od iijevanog
zelJeza . pr?mJera 100 JIlm i dliZine 82 m. U cjevovod su ugradena 2 zasunka i 5
z~.kn~IJenJa. K~lika. ce biti kOlicina vodekoja istjece kad je zaslli,ak na kraju
CIJeVl na poloymu IPotpuno otvoren? (Zasunak na ulazu u cijev kraj rezervoara
potpuno je otvoren.)
.

~s. ~em~~

ulje pumpa Be kroz cijev promjer8 120 111m lJ_ kolicini OQ 32 In~l/sat. Koliko.
ce bltJ potrebI?a. snaga .za tjeranje ulja kroz 100 ill cijevi zimi, a koliko ljeU?
Temperatura Zlml OOc, IJeti 30C. Kinematicka je zilavost zemnog ulja kod 00 188
cSt, kod 30 0 C 7 cSt.
'

"l'.

~premiste n~tender~ .lo~omotive puni se vodorn iz cjevovoda s promjerom

~50 mm. Duzma Je cIJevl 370 m. Voda dolazi iz spremiSta s razinom vode

cijevi od
koja lezi

jednadzbe?=-~-,

a '( iz jednadzbe stanja), izracunaj v za to stanje.

:'11. Centrifugalna pumpa ~obavlja iz nekog bU11ara 50 m" vode na sat. Sisna djev ima
promjer od 100 mm. Geodetska je visina (Hg) sisanja 4,5 m. Sisna je cijev 8.m duga
i ima ugraden i sisni ventil s kosem, 3 zakrivljenja od 90 i 1 ventiL Srednja je
hrapavost cijevi 1 mm. Atmosferski pritisak iznosi '742
s. Z.
Odredi:
L brzinu vode u sisnoj eijevi;
2. visinu brzine;
3, visinu trenja;
4. tlak na ulazu u pumpu (manometarsku visinu) .
.1.2. Dva rezervoara (s1. 128) spojena su medusobno s 20 m dugom cijevi promjera 50
nun. Razlika u razinama tekuCina u rezervoarima iznosi 3 m. U rezervoarima se
nalazi ulje speeificne tezine"(
0,92 s dinamickom viskoznoscu v
30 cSt. Koeficijent otpora fazonskih kOlnada i armature 1;. cijsvi i u.lazni otpor iznos~ ukupno
~p
4.5.
Koltko ce ulja proteCi kroz djev u 1 s7
Upute: Napis: Berncullijevl.i Jecinadzbt:. Zo. ~3.C:kE- : =- :2, TJzm: u nazi:; da je tack2- 2
pod pretlakom zbog stupea\tekucine h3. Iz Bernoullijeve jednadzbe moze se izracunati
brzina.
:13. Neka stapna pumpa tlacila je kroz cjevovod,promjera 25 mm i du.zine 32 m. 25
l/min vode. Visina otpora uzrokovana od cijevl" zakrlvljenjem .:. arlnaturom, iznosila
je 35 m v. s.

mm

J.26
127

Kolika ce biti visina otpora ako se pumpa i cjevovod upotrijebe za benzin ad 20C
0,5 cSt, Y
0,68 kp/cm 3)?

(V

- - -----

~~

-I
-I

hf

sinu tekucine djeluje atmosferski tlak po, a u dubini h' ispod razine vladat ce tlak po + h'r. U presjeku 2-2 nalazi se razmatrani kilopond tekucine u dubini h", pa ce tlak u toj dubini biU po + h").
Napisat cerna Bernoullijevu jednadzbu za presjeke 1
stavku da se u kanalu giba

Jm
1

'V

--=-h3 -=- 2

h, - hi

--

h2

S1. 128.

idealn~

2, uz pretpo-

tekucina:

2~

-11'+ vJ~ +..EY...+hi~h,,-h"+ v:l+ ,'7o._+h"

CZg

y.

2g

Y'

nakon ukidanja jednakih Clanova s desne i lijeve strane jednadzbe ostaje:

, + 2g-I.~T2g
~
/?

hI

13. PROTJECANJE TEKUCINE U OTKRIVENOM KANALU

V1

1 _Z) ..

Protjecanje tekucine u otkrivenom kanalu iIi rijeci razlikuje se bitno

od protjecanja kroz cijevi. Razlika je u tome sto tekuCina i.rna slobodnu
povrsinu, na koju djeluje atmoserski pritisaik.

BuduCi da 'se dubine h' i h" ne nalaze lJ. gornjoj jednadzbi, vazi jednadzba za kilopand tekuCine u bilo kojoj dubini iIi na povrsini tekucine,
drugim rijeCima, jednadZba vrijedi opcenito.

Pretpostavimo da je dno kanala vodoravno. Voda ce u takvu kanalu

imati vodoravnu povrsinu, na djelice te'kucine nece u horizontalnom
smjeru djelovati nika:kva sila, pa' ce citava masa vode mirovati. Ako se

Kod realne tekucine utrosit ce se dio energije koju posjeduje tekuCina u presjeku 1-1 na svlada'vanje radnje trenja na putu .izmedu presjeka 1-1 i 2-2. Ako oznacimo radnju trenja sa Rt i radnju trenja 1 kp
tekucine

ht, morat cerna pisati pasljednju jednadzbu u obliku

Sada mogu nastupiti razliciti slucajevi.

--L---------------~------

a) Voda se u kanah.!. giba jednoliko

________ a
2

S1. 129.

U tom slucaju poprimit ce posljednja jednadzba ovaj obIik:

sada dno kanala nagne, nagnut ce se s dnom i citava mas a vode, i povrsina tekuCine nece viSe biti vodoravna. Na pojedine djelice tekucine
djelovat ce komponenta sile teze, u pravcu kanala, koja ce tim djelicima
dati lzvjesnu brzinu. Taj je slucaj prikazan na sl. 129.
Razmotrit cemo tekucine m unutar samog kam!!la. U presjeku
1-1 nalazi se razmatrani kilo:pond tekuCine u dubini h' ispod povrsine
vode, dak je njegova visina, racunajuCi od pravca a-a, hl'-h". Na povr128

V 2

h,

Hi:

.9 Cerne: HldralJlika

+ -2'g =

V :!

11"

+ -,)-'~g

To znaci: polozajna energija jednog kiloponda tekucine upotrijebljena je za svladavanje radnje trenja ht.
Kod jednolikog gibanja vode u otvorenom vodotoku potreban je
izvjestan pad da bi se njime nadoknadili gubici zbog trenja.
Brzina provjecanja kad jednolikog gibanja upravo je toEka da je
gubitak na energiji poioZaja, prouzrokovan padom, jednak radnji trenja.
Visina.n zove se gubitak v.LSine, i ona predstavlja pad tekuCine kod
protjecanja u otvorenom kanalu. Taj se gubitak visine odnosi na duzinu
L. Obicno se racuna s relativnim padom, a to je pad s obzirom na jedinicu
duzine. Relativni se pad oznacuje sa 1:

I=~
L

i biljeZi' cesto u %0 (pro mile); npr. I = 4%0 iIi 0,004 znaci da je relativni
pad 4 m na 1000 m dmine vodenog taka.

Naprotiv, ako je pad kanala premalen, tako da gubitak na potencijalnoj

energiji nije dovoljan za pokrice radnje trenja, iIi ako se kanal prosiruje,
gibanje tekucine bit ce usporeno.

14. PRORACUNAVANJE KANALA

Rod ka."'lala sa stalnim presjekom giba se voda jednoliko, i ra<dnja
trenja za svaki metar duzine kanala ima istu vrijednost. Velicina trenja
Qvisi:
1.

obliku ka."'lala,

2.

duzi...'1i kanala,

3.

brzini strujanja ,tekucine,

4.

hrapavosti stijena kanala.

b) Ubrzano gibanje vode

a) Utjecaj oblill!:a kamila

Uzet cemo cia je Vi = 0, sto znaci da tekucina u presjeku 1-1 miruje.

JednadZba ce izgledati ovako:

Ako kroz kanal teee u jedinici vrernena stanovita kolicina tekucine Q

uz neku srednju brzinu

V,

potrebno je da kanal ima odredeni presjek F:

F=i:L. rn :2
v

Kanalu se moze dati vrlo razlicit oblik a da pri tom ima traZeni presjek.
h -

2
V 2 . ..L

2g

Kanal moiZe biti pEtak i sirok, iIi, opet, dub ok ii. uzak, zatim moze bin
pravokutnog, trapeznog, k:ru.Znog ili ovalnog presjeka. S obzirom' na trenje
t

Polozajna energtja upotrijebljena je na svladavanje trenja

vecanje brzine od 0 na V2.

na po-

Ako zanemarimo trenje, u slucaju idealne tekucine,

ht=O

stijena kanala i tekuCine, najpovoljniji je onaj kanal koji uz traieni presjek

ima najmanju oplakivanu (kvaSenu) pDvrSinu. Kod manje oplakivane povrsine bit ce gubici zbog trenja manji.
Kao mjera za povoljnost kanala uzima se amjer presjeka taka tekucme
i opseg oplakivane povrsine. Taj se omjer zove hidraulicki radijus:

glasit ce posljednja jednadzba:

-=Rrn
U
Hi. opcenito:

h=
.

v".
2g

Ubrzano gibanje tekucine u kanalu nastupa ako je pad kanala veCi

nego sto je potrebno za svladavanje trenja, ill ako se kanal suzuje.
130

Sto je R

liZ

F -

presjek taka u kanalu u m 2

'- R -

cpseg
hidraulicki radijus u m

zadani F veci, to je kanal povoljniji. Gubici na trenju bit ce

obrnuto razmjerni s hidraulickim radijusom.

131

b) Utjecaj duzine kanala

1z ove jednadzbe mozemo izracunati brzinu v:

Sto je kanal duzi, to su veci gubici zbog trenja. Potpuno je razumljivo

da ce gubici ra:sti razmjerno s duzinom kanala.

v~=~~R
k

v =

c} Utjecaj brzine stmjanja

Stmjanje vode u kanalima redovito je turbulentno. Gubici na trenju
proporcionalni su kvadratu brzine, to znaci da rastu s kvadratom brzine.
Zbog trenja nije brzina jednoliko rasporel'J'ena po citavom presjeku,
nego priblirno, kako je oznaceno na s1. 130. Maksimalna brzina nije na
povrsini zbog trenja s uzduhom, neg a nesto ispod nje. Na dnu ka..'lala brzina
je jednaka nuii, ali raste polazecj od dna brzo. Maksimalna brzina nalazi se
kod simetr.i:cno gradenih kanala u sredini toka. Prema bokovima kanala
brzina se takoder smanjuje.

-=rr
I
.'

lr~.~
lr~
I
k V

Uvedemo Ii za

~=I
L

izraz za brzinu maze se napisati ovako:

v =Cj!J R

:gaJe vrijednost koeficijenta C ovisi

.relativni pad kanala.

hrapavosti stijena kanala, a I je

Za pribliZne racune maze se uzeti C ='51. Osim ovog najjednostavnijeg izraza ima mnogo drugih, empirickih, znatno kompliciranih formula.
'Od mnogih formula upotrijebit cemo tzv. novu Bazinovu* formulu{(, koja
glasi:

88

C=~~~~-

I
:

1+~

:;1VS
lI>-i

VI?

i
gdje je R hidraulicki radijus kanala, a cc koeficijent koji ovisi
,stijena kanala. On se moze odabrati prema ovoj tablici:
d) Utjecaj hrapavosti povrsine kanala

Vrsta stijena kanala

. S~o s~' stijene kanala hrapavije, to su gubici zbog trenja veci. Taj se
utJecaJ UZlma u obzir uvadenjem koeficijenata koji su dobiveni pokusima.

glatki cementni namaz i oblanjano drvo

klesani kamen, opek8\, neoblanjane daske
zide od lomljenog kamena
zemljani kanali
sljunak

U prijasnjem sma poglavlju izvcli da je kod jednolikoJg strujanja vade

u kanalu gubitak na potencijalnoj energiji jednak radnji trenja:

hrapavosti

0,06
0,16
0,46
1,30
2,00

h=ht

Prema prije recenom izlazi da je raanja trenja razmjerna koefkijentu

koji ovisi 0 hrapavosti stijena, zatim da je obrnuto razmjema hidraulickom
radijusu, da je razmjerna s duljinom kanala i, konacno, s kvadratom
brzine:

Brzina vode u kanalu ne smije biti suviSe malena jer prijeti opasnoot
od talozenja nanosa i zamuljivanja. Maksimalna je brzina, naprotiv, ogranicena OTZ1ID trosenJem stiJena i~anala.
U ovoj- tablici navedel1c su dopustene maksimalne srednje brzine kod
..raznih stijena kanala:

!z == hi ==: k . ~-::- . L . 'l\~

1(

Henry Emile Bazin (1829-1917); francuski inzenjer.

132
133

glibovita zemlja
vrlo sitan pijesak
glina
sit an pijesak
krupan pijesak
masian pijesak
sljunak do 27 mm
kamenito tIo, velicine kamena 50-70 nun .
krupnj !kamen
tvrde stijene

0,12 m/s
0,16
0,24
0,30
0,32
0,50
0,90
1,30
1,80
3,50 i vise

e) Najpovoljniji prom kanaia

Najpovoljniji profil kanala jeste onaj koji kod zadanog relativnog

pada i zadanog protoka ima najmanji presjek, iIi u kojem je brzina najveca.
1z formule:

v=CVI R
proizlazi da ce korl zadanog relativnog pada I brzina'rasti s povecanjem
hidraulickog radijusa R i s poveca.."1jem koeficijenta C. Koeficijent C raste
takoder s povecanjem R, kako se to moze vidjeti iz jednadzbe

C --:: _ _8_7__
IX

1+(~R

Prema tame je najpovoljniji onaj prom kanala koji ima ked zadanog
presjeka najmanji umoceni obod, jer ce takav profil imati maksimalni
hidrauliCki radijus.
Od svih moguCih profila jednakog presjeka najmanji opseg ima kruznica. Stoga je najpovoljniji profil kanala B kruznim iIi polukruznim presjekom. Kanali takva p:rofila upotrebljavaju se u kanalizacionoj praksi.
Katkada se E:....ru.zni profil zamijeni jajolikim (I'll. 131), koji omogucuje kod
manjeg protoka vece brzine tekuCina. 1nace se redovito grade kanali pravokutnog i trapeznog oblika.
Pravokutnise kanali izvode od drveta, betona ili kamena. Najpovoljniji je pravokutni kanal ako mu je sirina civa puta veea od dubine
(a = 2 bj; jer je u tom slucaju za zadani presjek oplakivani opseg najmanji. '
To je lako razumljivo ako pravokutni obUk kanala usporediroo s polukruznim
(s1. 132),
U mekanom terenu, gdje bi se strme bocne stijene rusile, grade Be
kanali trapeznog oblika (s1. 133). Kut pod kojim BU nagnute bocne strane
odreduje se prema vrsti gradiv2, odnosno zemljista.

S1. 131.

.
ex = 60
Ked karnenitog zemljista i s potpornim stijenama UZlrna se
(nagib 5 : 3), kod kamenitag zemljista, ali bez ucvrscenja bregova ex = 45
(nagib 1 :
u zemlja..YJ.om i pjeskovitom terenu u. = 30 (nagib3 : 5). .
Medutim, kod odredivanja profila kanala ne polazi se sarno s hidra-

ulickog stanoviSta, jer je jedan od glavnih fakwr~ cije~a. ~~ved~e. Stoga

se cesto odabiru profili koji hidraulicki nisu naJpoV01]l11Jl, all 8ll zato
jeftiniji.
,
.
U ravnom terenu i kod velikih koliCina vade odablru se danas redo't
'
.;..' profl'li ier su oni 7natno jeftiniji od dubokih. Kut se uzima
Vl 0 pl0snacl ~
, ~
..
oko 30. Da bi se smanjio otpor trenja, dobivaju kanah netonsku oplatu
debljine 150-200 mm..
U donjoj tablici navedene su najpovoljnije vrijednosti za trapezne i
pravokutne kanale u ovisnosti

90

b = 0,70 7 .

kutu nagiba x i presjeku F:

1 '~F
7

600

0,7861

450

0,74 f-P

S1. 133.

a = 1,4141'-P-

U=2,828j!7

0,8771'7

2,632V7

0,6131' F

2,706VF
3,012Y-P

Sl. 134.

135
134

PRIMJERI: 1. Kod neke tvornice nalazi se odvodni kanal za otpadnu

vodu. Kanal je betonski, pravokutnog presjeka, s mjerama koje su naznacene na s1. 134.
Pod je kanala h

2,2

m na ukupnu duzinu L

= 800 m.

Koliko ce kanal moCi odvoditi vode u m /s?

S obzirom na teren i vrstu gradnje kana1a, odabrat ce~o tra~~zn~

om x = 600. 1z tablice na str. 135 mozemo oCltah
.profil s nagibnim kut
vrijednost:
U=2,632V7
a=0,877V7 ,
Racunanjem dobivamo:
-

R j e sen j e; Presjek kanala

0,80 m . 0,40 m

0,32 m

0,786 V15 =

3,04 m

V15 =

3,4 m

a = 0,877

.U = 2,632 V15-= 10,2 m

Relativni pad kanala

/=

.~~~ =

0,00276

2,76joo

:Ridraulicki radijus
F

Oplakivarni opseg

R=[J
U = 0,80m

-+-

2 O,40m

1,60m

IS rn~

- - - - = J,.7 m
R\ 10,2 m

Hidraulicki radijus
.
F
0,32 m"
R=-U =~60
-=O,2m
"., rn

Iz jednadzbe v = C VIR mozemo izracunati brzinu. Kako je za glatki

cementni namaz IX = 0,06, izlazi da je

87

v=C!l R
mozemo odrediti relativni pad I, ali 'prethodno moramo izracunati koeficijent C:

87
c=----. -+-

87
=77
1 -\- 0,06

c=---IX
1

]z jednaazbe

+:-;:=
!,R

Za v se dobiva:

rR
(J.

]iQ,2~

'(0: je za zide od lomljenog kamena 0,46)

Q =F' v

Q = 0,32 m 2

87
=63
0,46

c=

KoliCina vode koja moze protjecati kroz kanal

1:1 47
! 1,

1,8 m/s = 0,575 m 3 /s

2. Kanal duzine 1,4 km, kojim se dovodi voda do turbine, graden je

u kamenitom terenu. Kanal je zidan ad lomljenog kamena. Kroza nj pro-
tjece u sekundi 15 m 3 vode. Treba odrediti relativan i ukupa.'1 pad kanaJ.a.
S obzil'om na to da }e kanal zidan, mogii bismo dozvoliti znatnu brzinu
vade: 1 m/s.
R j e sen j e: 1z jednadzbe Q

1=

iIi izrazeno u %0:

1000 _ (' 72";'eo
5830

1
j=~~-U'A'

F v proizlazi potreban presjek kanala

IS

F= v =-)-=

<_"

10m-

63".1,47 =5830

Pad je

h = L I = 1,4 .

m
137

136

Kolicina tekucine koja istjece kroz otvor odreduje se kod realnih.

ZADACI

tekucina iz formule

1. Koliki je hidraulicki radijus kruznog voda?

2. Presjek je kanala 1 m 2 Izracunajhidraulicki radijus za kanale kojima je profil::
kruzni, polukrliZni, kvadratican s omjerom stranice
trapezni s nagibom

DC

= 45.

Q= Fv

b = 1,2 : 1,1 : 2 i najpovoljniji'

Poredaj profile prema povoljnosti.

3. U kamenu je izgraden kanal s padom h = 3,5 m na duzini L = 250 m. Presjek je

kanala pravokutan, sirine a = 0,60 m, dubine b'= 1 m. Koliko ce vode protjecati kroz.
kanal u jednoj sekundi?
4.. Koje mjere mora imatipolukruzni betonski kanal i koliki mora biti relativan pad de;
bi mogao provoditi 1 m 3 /s?

Q = :pF!2gh
Mectutim, to vrijedi samo kod otvora koji imaju dobra zaobljeno usce,
ta!k:o da sve strujnice teku paralelno (31. 136.a).
Kod otvora cije usee nije dobra zaobljeno, ill koje ima ostre rubove,
suzuje se mlaz nakon napuStanja otvora. Za odredenje kolicine tekucine
koja je istekla dolazi u'tom sluc'l-ju u' obzi1' suzeni presjek Fl (31. 136.b).

Q=cpFJ2gh
Suzenje mlaza ovisi

obliku otvora. Uvodenjem koeficijenta suzenja

mlaza a moze se pisati:

i otuda:
S1. 135.
-5. Kanal trapeznog presjeka (s1. 135), izraden od lornljenog kamena, pada 1,5 m na 1200
. m duzine. Dno kanala siroko je 2,3 m, bocne su strane pod kutom od 45, dubina je
vode 1,6 m. Odredi brzinu protjecanja vode iprotok.

15. ISTJECAN,]'E REALNE TEKUCINE IZ OTKRIVENE POSUDE

a) Istjecanje iz otvora na dnu poude
a

Na str. 82. bie je razmatren slucaj istjecanja idealne tekucine kroz

otvor na dnu posude. Brzina istjecanja bila je

S1. 137.

S1. 136.

j'2glJ

Brzina je realne tekucine zbog trenja unutar tekucine, izmedu tekucine i stijena posude i narocito u Sfu"llOm otvoru - manja nego brzina
idealne tekuCine. Brzina realne tekucine odredena je formulom

Dok se koeficijent brzine :p malo 1'azlikovao od jedinice, doile se

koeficijent suzenja ex krece, prema ,obliku otvo1'a, ad 1 (za dobro zaobljena
uSb) do 0,64 (lwd otvora ostrih :!"u.hova). Oba Sf' Koeficijenta, C( 1 ce. odreduju pokusima.

v=rpl'2g'i/
Faktor ? zove SEc
DTZtne, i
se UZllIl8. U obzir smanjenje brzine kod realnih tekucinG. prema brzirJ. ideaIne tekucine. Vrijednost koeficijenta OVi3i 0 obliku otvora. Aka je otvor izraden u tankoj
stijeni. onda je cp = O,87} dok je kod zaoblj2nih rubcTva otvora do 0,99.
138

""""

~, 1....Koe:t1C:.}en2\J8.
"...
+ cp ". J'"

.':.JTOQ.UkI:~.

<7 .....

m~""-nl,1~o ~n___
c.:p -,",pOn
--- .. '.:n-<.,.,.

L.oa_-'-_,!e.u., '-A,l~

1.,p.dlnim.
koefjcl,ien-

tom (faktorom) p, koji se zove faktor istjecanja:

Q = ItF[2gh
Za dobro zaobljeno usee Il

, kod otvora ostrih rU.'iJova t-L

0,62.
139'

Otvori s nastavcima

b) Istjecanje iz bocnih otvora

Kratak nastavak no. otvoru u obliku cijevi poveco.va faktor istjecanja.

:Rub R ostar (s1. 137):
1,

2-3,

12,

24,

36

0,88,

0,82,

0,77,

0,73,

0,68

""..
nub R malo zaobljen:

7 =

3,

Rub R vrLo zaobljen:

[1

r,

7=0,

Kod istjeca'l1ja iz bocnih otvora razlikujemo dva slucaja: otvor je po,

visini relativno malen prema visini stupca vode rio otvor je prema vi-sini
stupca vode relativno velik.
1. Otvor je po visini malen. U tom slueaju (s1. 139) moze se uzeti da
je brzina istjecanja u cijelom otvom jednaka i daiznosi
v=

= 0,90

':1';'07

pa je kolicina tekucine koja istjece

Q = f1FV~~7i
Faktori istjecanja fL Sli on"i isti kao i za otvore na dnu posude.

1.1,=0,97

Konieni nastavak (s1. 138).

I
d

-=3

S1. 138.

S1. 139.

0 ,

cc
[1:

530
L

22~0

4: '

2 '

0,97,

0,95,
:Rub R ostar (na slici desni ulazni rub):
a:

0 ,

[1:

0,83,

0,88,
5~O

45,
0,75,

90
0,63

",,10

"".4. 2

4 '

0,84,
0,85
PRIMJER: Na dnu vodenog spremista nalazi se otvor promjera cl =
= 0,1 m, duzine 0,2 m sa zaobljenim ulo.zom (V = 0,82); vodeni stupo.c
izno.d dna .ie h = 6 m. KoIiko ce vode istjecati c, sekuncP .
Rjesenje: Q=[1Fi C2giz
Ti:

0,1"

c-.---__

Q = 0,82 ~rI2. 9,816

.Rub K vrlo zaobljen (na slici lijevi ulazni rub):

rna
0,82 0,00785, ]0,85 ~_ =

2
S1. 14(}.

2. Otvor je po visini velik i siZe do razine tekucine.

Na 81. 140. prikazan je vis'Ok otvor sirine b koji size do razine tekucine. Zamislimo cia je otvor sastavljen ad n uslr.ih vodoravnih pruga
. ,

VlSlne

-,

Pbvrsina je svake pruge f

= b

h
n

kroz svaku pmgu bit ce:

za pnm prugu
za drugu prugu

Q1 =

Q2 =

f . Vi
f . t'2

m:J/s =

70 lis
14l

Za otvOI' kr-oji ne SIze d 0 I'aZl'ne tekuc'I'ne (s1. 141), a visine ]' e h2 _. hI,
:istjecat ce kolicina tekucine
ov

Pri tome su VI, V2, ... , VII srednje brzine za pojedine pruge,
.slucaju idealne tekucine:
,v 1 =J!2gh"

v 2 =V2gh2 ,

one su u

Vn = t2ghn
.Ako veli-cine ovih brzina nanesemo na odgovarajuca mjesta, te vrhove
spojimo krivuljom, dobit cemo lik 1-2-3, gdje je Iuk 1-3 Iuk parabole
is vrhom na povrsini tekucine.
.. ,

Q =

Q2-Q1

~ bV2 gh } - ~ bY2g 17

bj'2g,(W-f h13 )

Q= ;

Ukupan ce protok biti

iIi :

+ Q2 + Qs + ... + Qn
jV1 + jV2 -+- fvs + ... + jv"

Q = Q1

Q=b
Q=b

-~

1--- - - - 1--_~_I"f__--fhs'-

Izraz unutar zagra:de jed..."1ak je srafiranom dijelu povrsine parabole,

___ - - -

ak 32 v.h , pa izraz za Q prelazi u 32 bvh.

:a t aJ..Je d'10 povrsme Je d n'
V>'

Rako je v

11 2 9 h, proizlazi da je

iii:

81. 141.

_Ako se uzme
Ako se uzme
protok

obzir trenje i suzenje mlaza

obzir za realne tekucine trenje i kontrakcija, dobiva se za

2

Q =3

f.l.

11"",0,61

Q=

/'2gh 3

;gdje je

!1bY2g(h2~-h})m3/S

.Ako je visina h manja od STednje visine hs

f.1 "" 0,61

3. Otvor ne size do raztne tekucine.

Kad bi OtVOT sizao do razine vode, istjecala bi kolicina tekucine

primijeniti formula Q

= f.l.

h,
=

+ h2

--2- (51. 141), moze se

F 1"2 g hs' jer ana vrijedi za otvor koji je po

visini malen.
Ova formula daje nesto ve~e vrijednosti, ali pogreska je malena.
Npr. kod omjera h : hs = 1 : 2 pogreska je mania od~Ofo. Ako je h : h. <

<
Kad hi, pak, otvor hio visok sarno h2, istjeeala bi koliCina tekucine

1 : Z, maze se lli1:O primi]eniri formula Q = f'- F 2 g h".

PRIMJER: U boku spremnika nalazi se pravokutan O'tvor sirine 30 em
i visine 20 em. Gornji je rub otvora 2,4 m ispod razine vode. Kolika je

::KoliCina vade koja istjece?

143

Rjesenje:
i brzina istjecanja

Q = ; 11 bV2g0'/zlB-rh2a)

v=cpV2gH m/s
2
"-)
Q =:3.0,61
0,3 lr--(~
Ii 2 9,81 ~'2,63 -11 2,4:)
Aka racunamo s pribliznom formulom, jer h :hs
daje

Q = fJ. F 1'2 g hs

= 0,248
0,2 : 2,5

m 3 /s
=

i kolicina istjecanja

0,08, izlazL

= 0,61 0,06 V2. 9,81 2,;J- 0,259 m~/s

Ako je tlak unutar posude manji od atmosferskog, glasit ce jednadzba za

brzinu istjecanja:

c) Istjecanje ispod povrsme tekucine

Tekucina istjece u drugu pasudu (sl. 142), a otvor se nalazi ispod

razine druge tekucine. Aka tekucina tako dotjece j otjece da su razinestalne, onda je za takav slucaj visina brzine
h

hl-h2

KoliCina je tekucine koja prelazi iz jedne posude u drugu

Q

f1 F I2g(h, -hJm 3 !s

Izraz u zagradi mora biti Ipozitivan, sto znaci da ce tekuCina istjecati samo
ako je tlak na uscu otvora veci od atmosferskog tlaka.
PRIMJER: U zracnoj komori vlada .pretlak od 4 atp. Razina vade stoji
1 m iznad izlaznog otvora. Kolika je brzina istjecanja?
R j e sen j e: Brzina istjecanja bit ce korl otvora sa zaobljenim uscem
(Cf = 0,99)

V=~V2g(h+ ~)
v=o,Q9V 29,81 (1+ 41000-) =8,96 m/s
17. ISPRAZNJIVANJE POSUDA S VERTIKALNIM STIJENAMA

81. 142.

U pOiSudu (sl. 143) ne nadolijeva se tekuCina, tako da se razina stalno

spusta dok se posuda ne isprazni.

Hi. ISTJECANJE REALNE TEKUCINE IZ POSUDE POD PRETLP,JKOM

Na pacetku, dok je visina vodenog stupca hi, idealna je brzina istjecanja

Na povrsini tekucine koja se nalazi u zatvorenoj posudi pritisak je

veci nego na izlazu. Neka bude pretlak p atp. Taj pretlak jednak je visini.
stupca tekucine:

v,

V 2

{I

V:l g h,

Neka nakon izvjesnog vremenskog razmaka t visina stupca tekucine

bude h 2) tada ce biti brzina istjecanja

pa je visina brzine
~

= V2gh 2

Srednja je brzina istjecanja

H=;l-j-- --

144
10 Cerne: HidrauIika

145

Kolieina realne tekucine koja je istekla za vrijeme t odredena je jednadzbom

Q

IJ, F

Vs

tJ, F t ]f2
'

t=

Ako se posuda ispraznila do dna, bit ce h2

oblik

g h 1,--00--'-_"'----"'
]/2 g h2

0, i jednadzba poprima ovaj

" r2 g hi
-=p,
O
F 1 - -- 2

pa je vrijeme potrebno za ispraznjivanje posude

2Q

t=---====
IL F ]12 g h1

r--~--------

ZADACI
1. Bazen za plivanje dmine 20 m, sirine 17 m i dubine vode 4 m ima se isprazniti kroz
okrugli otvor na dnu u vremenu od 2 sata. Koliki mora biti promjer otvora ako je
rub otvora ostar, a koliki ako je zaobljen?
2. Na bocnoj stijeni rezervoara nalazi se otvor 15 em promjera. Razina vode lezi 2,3 m
ispod sredine otvora. Kolika ce biti btzina vode u pbcetku?
3. Vodeni rezervoar cilindricnog oblika ima promjer 4,5 m i u piemu je voda do visine
2,3 m. Ako se u dnu oivori otvor od 20 em promjera, za koliko ce se vremena razina
vode spustiti za 1 m?
4. U zracnom spremistu proizvodi ventilat0r tlak od 10 mm V. s. Kolikom ce brzinom
strujati zrak kroz oivor tt slobodnu atmosferu ('? = I)?
5. Vatrogasna motorna sisaljka proizvodi tlak vode, mjeren neJ?Osredno ispred mlaznice,
od 12 atp. Kojom ce brzinom strcati voda iz mlaznice uz pretpostavku da je tekuCina
idealna?
6. Na posudi se nalazi otvot' ostrih bridova promjera d. Fostavljanjem zgodnog nastavka
(usb) treba povecati brzinu i prot ok. Odaberi nastavak i odredi za kolLlw ce se
postotaka povecati v i Q.
7. Fipac za pr-aznjenje cilindra lokomotive ima promjer d = 12 mm, tlak je u cilindru
14 atp. Kolika ce biti idealna brzina kondenzirane pare i protok uz [.!. = 0,62?

_______

18. PREL][VI

Prelivi s ostrim prelivnim rubom (s1. 144) sluze za odredivanje protoka,

dok se brane sa zaobljenim prelivnim zidom (s1. 145) upotrebljavaju za
zaustavljanje vode u otvarenim tokavima ..

a) Preliv sirok kao kanal

S1. 143.

PRIMJER: Koliko ce VTemena biti potrebno da se isprazni cilindri.ena posuda pramjera D = 1 m ako je visina stupca vode 1,4 m i aka
se lspra:fujuje kroz cijev pramjera d = 25 mm i duzine 250 mm (fi = 0,77)?

Pratok se moze odrediti pomocu jednadzbe koja ,:,rijedi za istjecanje

iz bocnog otvora sto size do razine vode:

Rjesenje:
KolJieina vade u posudi
D2

7t

7t

3 = 11 rna
Q = ---h=-14m
4
4'
, .

Otvor usca
,~

d2 7t
4

=---=

0,025 2 TC
4

:=~~:=~~~~=~>Yr~

------------------

m~=

,,/

... _____________________ -//

Vrijeme potrebno da se isprazmi posuda

'70

t=

!-L

FV -;g h

\.

.'--------

-///

2.},1

- 0,77 . 0,00049 V:-;C'=2=.=9=,S=I='=1,=4 s

i L/

;i

1110 s = 18 min 308

-------------------------/ ' / / / / / ///// ./~ ////~//'-~/// /

....

//...

.,

/ / / /?/ / / / ) / /' /) / / ? / /./...r7.

/ / / // / /
////////////////////.

S1. 144.

146
147

b) Preliv s bocnim suzenjem

Visina h mora se' mjeriti od gornjeg ruba preliva dO' gornJe razine
vode, kalko je oznaceno na sl. 146. Prostor ispod mlaza mora biti spojen
s vanjskom atmosferom, inace u tom prostoru nastane potlak, jer voda
odnosi sa sobom zra..~.

Na s1. 148. prikazan je preliv s bocnim suzenjem.

Jednadzba za protok jednaka je

jednad~bi

jedino s tom razlikom sto se b i odnosi na sirinu

za nesuzeni preliv:

preliva~

Kod ovog preliva moze se ra'cunati s pribliznim faktorom istjecanja

:[-1 =

0,63.

b,

S1. 145.
-=--j---=--'

~.

Faktor istjecanja nije stalna vrijednost, on ovisi

h i h o Kod pribliJZnih racuna moze se uzeti !-L = 0,65.

-:-

visinama preliv8L

~--b

S1. 148.

S1. 147.

c) Prelivna brana

Kolicina je protoka i ovdje

2

.. -

Q=3ftbhjl2gh
S1. 146.

Vrijednost faktora istjecanja ovisi najvise

brane, ali i

Na s1. 147. prikazan je preliv bez zracenja prostora ispod mlaza. U

tom prostoru nastaje vakuum, pa je' stoga prostor djelomicno ispunjen
vodenim virovima. Zbog sisnog djelovanja vakuuma mijenja se oblik
mlaza i povecava se protok. Faktor istjecanja zna nal'asii kod takva
preliva do 0,80.
148

zaobljen,iu gornjeg dijela

drugim faktorima.

Kod ovog
s ostrim ru:bom.
Faktor istjecanja krece se od 0,60 do 0,82. Za,dnja vrijednost odnosi
3e na branu sa zl1&.tnin'l zaohljenjem tjenlen8..

ZADACI

, 1
rl'J'edno-st v UdalJ'enost x ie debljina granicnog sloja na
postlg a punu v
o'

, t
Izvan o'ranicnog sloja brzina se praikhrckl ne ml]en]a,
promatranom m]es u,
b
'
.
b" 1 '
'e Op+J'ecanJ<e u granicnom sloJu mOlze Itl ammarno
.. t
kao da ne pos t OJI ren] ,

iIi turbulentno,
F, ko]'a JOe p3ralelna sa smjerom struOtpor ploce, ukupne povrsme
ov

I, Kod preliva sa sliZenjem izmjerena je visina h

300 mm i sirina preliva b = 200 mm ..
Koliki je protok?
2, Kod prelivne brane treba odrediti priblizno protok, Sirina je brane 3,4 m, visina
preliva 220 mm, zaobljenje je tjemena srednje,
3, Sirina je brane b = 80' em; ostale mjere naznacene su na s1. 149. Kolika je idealna
brzina i protok u minuti ako je 11 = 0,62?

60c:m

'

'

v'

janja iznosi

"(

_~v2F

2g

gdje 'e c koeficijent otpora (on o\tisi, kod gIatke po,:sine, 0 Reyn,oldsovu
, J , P t mn d'a F J'e stru]'anje l'aminarno ili tUTbulentno). Y Je spec.
,
-.
,
,
'b '
b rOJu 1 0 0 ~
tezina tekuCine, odnosno plina, a v brzina struJanJa, odnosno gl an]a
ploce.
Kod optjecanja nekog tijela otpor ovisi samo 0 ipona~anju ,gramcno~
sloja, Ako struja prilezi uz tijelo, nastaje o~~or ~~mo ,od slle, ~oJu ?ren~s~
l'
TVIedu"im ako se struJa rekucme III pIma od\ ala od povr
granlcnl S,Oj' 1 "-,
,
< ti' In
SD:1e (s1. 152), tada na mjestu odvajanja nastaJe,?otl~k, a u SL=UJ~ lza -Je 0vrtlozi. To prouzrokuje dodatni otpor, Takvo tIJeIo mla HZ OLipO_ povrsine
'v

-1----25cm
I

'v'

..

i otpor oblika,
S1. 149,

19. OTPOR KOD OPTJECAJNIH TIJELA

Prilikom gibanja tijela kroz tekucinu Hi pIm pojavljuje se otpor
tekucine ili pIma, koji je protivan sm}eru gibanja tijela, Za odrzav<L'I1.je
jednolikog gibanja tijela potrebno je trositi (za svladavanje radnje otpora)
mehanicku energiju, Utrosena energija predaje se tekucini iIi pIinu i
konacno 'Se pretvara u toplinsku energiju.
Analogne pojave pokazuju se i onda ako je tijelo nepomicno, a tekucina
ga optjece, U tom slucaju pruza tijelo otpor protjecanju tekucine, na sto
se trosi dio energije koju posjeduje tekucina,
Tijelo moze biti potpuno uronjeno ili djelomicno uronjeno, Razmotrit
cemo najprije slucaj ako je tijel0 potpuno uronjeno,
Otpor, S obzirom na uzrok, dijeIi se na otpOT povTsine i OtPOT oblika.
Ravna ploea (s1. 150), uz koju prilezi struja, pruza samo otpor povrsine.
Uz~ok je tome otporu trenje. Na povrsini tijela nema gibanja tekucine,
jer se zbog adhezionih si1a tekuCina, odnosno phn zadri uz povrsinu.
Prijelaz od. bI'zine nul a U
sasvim uz tiJelo do brzine pune vrijednosti.
nastaje u razmjerno tankom sloju, tzv, granicnom sloju, Na s1. 151. iprikazana
je u povecanom mjerilu promjena brzine na jednom mjestu granienog sloja.
Brzina ad tacke na tijelu prema VE:TI:i Taste, da bi u izvjesnoj udaljenosH

S1. 151.

S1. 150,

Otpor oblika odreden je izrazom

O=c lV2P
2g

--

0
CJ

>0

81. 153,

gdje je c koeicijent otpora (on ~:, ~dreauJ,e po~~o:n' a o~isi 0 obl~~U" ti~ela
i 0 Re noldsovu broju), Y SpeCII1Cna tezllla Lekucme, oan~sTl~ p~n",) 0. F
y
,
J'el "+r"~nJ-~
povrsina projekcije tijela na ravnmu OKOlYllLU na sm ';"c_ U.Jd ct.
, ' L

151
150 _

Oblik tijela ima veliki utjecaj na velieinu otpora. Ostri bridovi kod
tijela prouzrokuju odvajanje struje i time povecavaju otpor. Zaobljeni
prednji dio, a naroeito vitki straznji dio smanjuje mogucnost odvajanja
i vrIo povoljno djeluje na smanjenje otpora. Time sto je cilindru dodan
zaobljeni prednji diD i vitki strainji diD smanjen je otpor za 96% (s1. 153).
Oblik na slici pod b poznat je pod imenom aerodinamican. Kap tekucine
kod pada kroz uzduh poprima takoder aerodinamican oblik; tom obliku
kapi pruza uzduh najmanji otpor. Kod veCih brzina vozila i letala (iznad
100 km/sat) pretezni dio otpora otpada na otpor oblika, pa se stoga njima
dajeiaerodinamiean ili njemu sliean oblik.
Otpori oblika ispituju se u tzv. zracnim itunelima. Model aviona,
automobila i drugih tijela postavlja se u struju uzduha proizvedenu snainim ventilatorom, pa se mjere otpori. 1z podataka dobivenih na modelima
zakljucuje se, na temelju zakona slicnosti, koliki ce biti otpor objekta
normalne veliCine.
Kod tijeia koja su djelomieno uronjena, npr. kod brodova, pojavljuje
se uz otpor povrsine i oblika i otpor valova. Brod kod gibanja pravi valove
i u to se trosi izvjestan iznos energije. Obicno taj otpor prevladava. Otpori
kod brodova ispituju se takoder na modelima u bazenima, u kojima se modeli
vuku i pri tome mjere otpori. Promjenama na modelu i mjerenjem otpora
pronalazi se najpovoljniji oblik buduceg broda.

bit ce
R = Fv~ l

~ 2 h 'Y F kp

Hidrostatska sHa kojom bi tekucina djelovala na zatvoreni otvor jeste

p=h yFkp
"eca od hidrostaiske sile na zatvoreni
Hidrodinamicka je sila dva puta v .
izlazni otvor.
.
d ' ra br~ine
Neka se posuda giba brzinom u :-r smjeru ~rot~v~om ~ smJe Hi~rov (s1. 155). U tom slucaju bila bi apsolutna brzma lstJeeanJa v - u.
dinamicka jesila sada
R

Q.l (V
g

u) kp

Snaga (ucin) sile je

kpm/s
N =R.u=Q R (v-u)
\

t:=----=---:::::-

----~
-'

-.----

~-

~---=--

--:~
R--

~-~

20. HIDRODINAMICKI PRITISAK

a) Reakciona sUa

1z posude s bocnim otvorom (s1. 154) povI'sine F istjeee tekucina. Povrsina je otvora F prema povrSini razine Fo vrlo malena. Pretpostavit
cemo da je visina stupea h stalna zbog pritjecanja tekucine. U slucaju
idealne tekucine bit ce brzina istjecanja

S1. 155.

S1. 154.

Maksimal~a snaga nastaje kada je brzina posude u

Nmax =

v= l'2gh

Na stijeni posude nasuprot otvoru pojavit ce se reakciona sila R, koja

djeluje u suprotnom smjeru od brzine istjecanja v.
Velic'ina reakcione iIi hidrodinamicke siZe R jeste

Q-

=:2

'Y v"
- kpm/s
g 4

1
t
PRIMJER: 1z posude istjece voda 'Kroz
oovor
prom J' era 50 mm. Visina

stupca vode iznosi 2,6 m.

d
'b
. a) Kolika je reakciona sila ako posuda miruje: b) ~ko se pos~ a gl a
sila, i kOlik,a.]e . n om. snaga, c) Kod

, 4 m IIS , k,o'lik'a]'. e reakciona

b rzmom Go.
kolike brzine poswcie postaj e snaga makslmalna 1 KohKa Je;
R j e sen j e: a) Posuda miruje
Brzina istjecanja
08' 2,6 :n!s = 7.1 mls
v = i'~
r .:;. , sr U. ==:: Ilie) "~f~
P,

t,

0-'- g v kD.

a jer je
7J=V2gh

.\.

153

152

Reakciona sila
R = 2 h y F = 2 . 2,6 1000. 0,05
4
b) Posuda se giba

PRIMJER: Vodeni mlaz koji izlazi iz mlaznice od 40 mm promjera,

kp = 10,2 kp

7':

7,1 mls -

4 mls

3,1 mls

R j e sen j e: Akciona sila

sUa

R = Q l g (v - u) = 0,001967
1. 100.
- ,
44 kp
,
, " 9,81 31
' kp Snaga
=

U =

4,4' 4kpm/s

-" = .1000
- y v = - y rv-- -- . 000'26
1
. 2~"'k
0- -P
P= 0
~ g
g
9,81'
'.

7,1

u=T=2

17,6kpm/s
_"

80'Kp

Brzina ploce za maksimalnu snagu

v
u=T= 12,5m/s

c) Brzina posude za maksimalnu snagu

Maksimalna snaga

m/s=3,5b m/s

Maksimalna snaga
Nmax - :

okomitu plocu. Kolika je akciona sila kad.

malna?

v- u

ploca miruje, kolika bi morala biti brzina ploce da bi snaga bila maksi-

Relativna brzina
Reakciona

brzinom od 25 mls udara

Nmax

y v2

1000

'Y v 2
1000 625
~
= Q g4 = 0,0012625 9,81 . -4- kpm/s = 000 kpm/s

7,12

Q g4- = 0,001967,1 9,81 . - 4 - kpm/s = 18 kpm/s'

b) Akciona sila
Slobodan. mlaz tekucine koji udara na neku plocu proizvodi hidrodinam1cku silu koja se naziva akciona sHa.

Jednostavan slucaj prikazan je na 51. 15,6. Mlaz tekuCine udara brzinom vna plocu koja je okqmita na smjer mlaza. Akciona je sila
P

Qlg v = lg

FV2

kD
.

Ako se ploca g~ba brzinom u u smjeru sile P, udarat ce tekucina na plocu

apsolutnom brzmom v - u, pa ce akciona sila biti
y

P = Q --;- (V

U slucaju da je ploca nagnuta pod kutom x (s1. 157), +TIozemo brzinu

v rastaviti u dvije komponente

-

a)

kp

co

a snaga joj je

Pa = Q -

normalnu na plocu i

Vn

Vt

tangencija-lnu.

na plocu:
Vf=

S1. 157.

S1. 156.

'Z) ~

cos

vn =

(X,

v sin a

)'

(v - a) kpm/s

Tekucina se giba uz stijenu brzinom

Vi,

i, ako je stijena glatka, ona

nece d,ielovati nikakvom sHorn na plOCH. Normalnom

tekuCina na: stijenu.Akciona sila P bit

lVmax ==

p = 0 -

y
[!

brzinom~'

udara

ce
v .

Sin rx

kp

c>

154
155,

Mlaz udara u zakrivljenu ploen (131. 158) i nakon udara napusta je pod
kutom ex. U ovom slucaju akciona je sila

P=Qlv.(l
g

za ex

+ cos ex) kp

0 mijenja se jednadzba:

PRIMJER: Kod turbine' tipa Pelton lopatice imaju obUk kakav je

nacrtan na 131. 159, a nalaze se pricvrscene na obodu kola. Srednji je promjer lopatice 0,8 m. Kroz mlaznicu struji 0,15 m 3 /s vode brzinom v = 47/s.
a) Kolika mora' biti obodna brzina da bi turbina razvijala maksimalnu snagu?

y
g

P=2Q-.v kp

b) KoIika je maksimalna snag a?

c) Koliki je broj okretaja kola?

S1. 158.

)a.--

Akciona sila kod potpuno okrenutog mlaza dva puta je veca nego kod ravne
ploce sa zaokretom od 900,
Snagu koju razvija mlaz udarajuci na plocu mozemo izracunati ako
akcionu sUu P pomnozimo brzinom u kojom se giba ploca.
S1. 159.

Maksimalna snaga dobije se i ovdje aka se ploca giba brzinom

R j e sen j e: Obodna brzina za maksimalnu snagu

Akci:ona sila je

2 Ql

P =

u) kp,

(v -

v
a za u=T'

Nmax

"

p. u

,~~,

\d

N m x =

\J

~ g

1 000 . 0, J 5 . 47

2g 75

29,81 75

KS = 225 KS

Broj okretaja

D"n
60

U=--~2

60 11
D"

kpm/"

n = --- =

iIi:

Q v 2 KS

23,5 mlS

yQ'lJ2

Nmax =~-~=-

pv
-2- kpmls

Ii T =

~.,

Vmax =

Teoretska snag a turbine

v)

y ( v - - =Q-vkp
y
P=2Qg
2
g
:pa je maksimalna snaga

156

47

u=T=Tm/s

60 ,23.5,
.
_ ~, '. '
OKr/n11Cl = 00,D OKI/miG
0,8"

Akciona sUa

2g75

Qp;

P=

------g =

O,1510()()47
O,81

kp

720 kp

157

2. ODREDIVANJE RAZINE TEKUCINE

Za odredivanje visine razine tekucine upotrebljava se obicno pijezo-.
metarska eijev. Na s1. 161. N - N jeste vis ina razine, koja je u eijevi u
istoj virsini kao u spremistu. S pomocu pomicnog mjerila maze se na skali
odrediti taCna visina razine. S obzirom na kapilarno podizanje razine.
tekuCine u cijevi, mora promjer cijevi biti veCi od 10 mm. Vrlo tacno.
odredivanje visine razine moze se postici siljkom (s1. 162). Prakticno je
odredivanje razine plovkom.Suplji plovak od bakrenog ili mjedenog lima.
vezan je gibljivom zieom preko koloture na uteg. Kazaljka na iiei poka-zuje visinu razine (s1. 163).

razina se tekucine u cijevima podigne, odnosno spusti, vee prema tome

da Ii ta tekucina kvasi ili ne kvasi stijene (vidi str. 2). To se u mnogo
slucajeva mora uzeti u obzir jer je visina stupea zbog pojave kapilarnosti razliCita od visine stupea koji je prouzrokovan tlakom. Kod pro-mjera cijevi od 10 mm povisenje stupca vode iznm'3i 2,94 mm, a snizenje
kod zive -1,50 mm. Ako U-eijev ima oba kraja istogpromjera i ako je
napunjena sarno jednom tekuCinoin, onda se razlike zbog kapilarnosti u
oba kraka medusobno ponistavaju. U protivnom slucaju potrebno je da
promjer cijevi ne bude sUViise malen. Kod promjera od 20 mm za voau i
15 mm za zivu, moze se pomicanj,e, razine zbog kapilarnosti prakticki
zanemariti.

Sl. 164.

Sl. 165.

4. ODREmVANJE PROTOKA
Odredhranje protoka u otvorenim tokovima i u cijevima pomocu
mjerenja jedno je od najva.znijih hidraulickih problema. Postoji izravan
naCin, pri kome se odmah odreduje protok, i posredan, pri kome se odreduje srednja brzina, a iz nje se i presjeka tek izracuna prot ok.
Sl. 161.

Sl. 162.

Sl. 163.

a) Mjerenje protoka posudama

3. MJERENJE VISINE STUPCA TEKUCINE

~,J:ri mjerenju visine stupea tekueine u staklenim eijevima ocitava se

vislna na mjerilu koje je prislonjeno uz cijev. Nul tacka p05tavlja se na

danju razinu, dok se na gornjoj povrsini ocita vis ina stupca. Oko se mora
pri tom postaviti u visinu razine, i mora se zamisliti da je razina produzena do skale. Zbog podizanja, odnosno spustanja razine uz stijene cijevi,
mjerodavan je sarno srednji dio razine. Tacnije se moze 'ocitati ako se
na skali nalazi jahac sa siljkom. Jahac ima, osim toga, vijak koji se moze
fiksirati (51. 164).
Kod vrlo tacnih laboratorijskih mjerenja ocitava se vis ina stupca
nonijem, koji se pomice po glavnoj skali. Nul tacka podesava se siljkom
uronjenim ispod donje razine tekucme (s1. 165). Zbog pojave kapilarnostl;

Manje koliCine tekueine mogu se odrediti tako da se pustaju u posude. Vaganjem prazne i pune posude moze se vrl0 tacno odrediti tezina
tekucine. Ako je potrebno mjeriti veru kolicinu tekucine, moraju se upotrijebiti dvije posude na dvije vage. Posude sepune naizmjenicno, i u
vremenu dok se jedna puni druga se prazni kroz odvodni pipac, koji se
nalazi na dnu posude.
Drugi naCin bio bi da se iekueina pusta u baidarenu posudu iIi bazdareni spremnik. 1z povisenja razine u posudi moze se odrediti kolicina
tekuCine koja je ulivena u posudu. Ovaj naNn nije tako tacan kao onaj
prvi, narocito ako su dimenzije presjeka veIike prema visini stupea
tekuCine.
11 Cerne: Hidmulika

160

161

bJI Vodomjeri

~a s1. 166. prikazan j~ vo~omjer s posudama. On se sastoji od dvije

~rougl~ste pos.ude. Kad se Jedna posuda napuni tekucinom, ona prevagne,

~ na nJ.eno m]esto dode druga, prazna posuda, dok se prva posuda sam~

lsprazm. Posebno brojilo biljezi broj punjenja.

Sl. 166,

"tekuCine od a prema d ploca se kruzno nJlse, a osovina opisuje plast cunja. Osovina pokrece brojilo koje Se nalazi u Igornjem dijeJu vodomjera.
Na s1. 168. prikazan je vodomjer s bubnjem. U okruglom obocju nalazi B'e bubanj s cetiri mjerne komore. Tekucina se dovodi kroz suplju
osovinu i odavde se postepeno pune pojedine komore. Kako se time pomice teziste, nastaje rotacija komora, pa' Be pune komore postepeno
prazne. Okretanje osovine prenosi se na brojcanik-koji pokazuje ukupnu
proteklu kolicinu tekucine. Takve sprave grade se i za druge tekucine,
kao sto su mineralna ulja, kiselin,e i luzine. Naravno da su gradeni od
materijala koji je otporan protiv djelovanja till tekucina.
Vodomjer s krilnim kolom vidi se na 131. 169. Voda, iIi neka druga
tekucina, prolazi najprije kroz sito a, koje sadrZi grube necistoce. Zatim
voda prolazi kroz otvore b koji su koso postavljeni prema' krilnom kolu

Sl. 167.

Drugi tip vodomjera izraden je poput stapne pumpe. U cilindru se

nalazi
. . ..i SI
' .dvoradni. stap. Voda ulazi u cilindar pod stap i p~dize ga'u na]v
po1oza]. U naJVIsem poloza]u zaokrene stapajica dovodni pipac tako da
vo~aov sada u1a:i . u prosto.r iznad stapa, dok voda ispod stapa otjece. U
naJmzem polozaJu stapa Igra se ponovi, i tako dalje. Stapaji. se prenose
na brojilo koje biljezi m 3 vode.
.
V

'V

'

Sl. 169.

Sl. 168.

PostoJie vocivfl;Y;J'ori
lTO.~I'; ~adE:
,," - ' . n. _' 'ventila.

'"

o"ret
.
"nlm
staporn. K
'od- njih nema

Daljnja ,vrsta v~domjera prikazana je na 51. 167. U obocju nalazi se

metalna ploca b ko]a se okrece oko kuglastog zgloba c, P::-i prolazenju

d. Vodeni mlaz dobije zbog toga kruzno gibanje, i ovo pokrece krilno
kolo. Pomocu kola e vrsi se regulacija vodomjera. Zupcanici brojila rade
:kod ciste vode u tekuctni (tzv. mokri vodomjeri), dok su kod neciste
vode i tekucine koje djeluju korozivno - u suhu, i odijeljeni brtvenicom od donjeg dijela (suhi vodomjer).
Za velike promjere cijevi i velike protoke upotrebljava se Woltmannov vodomjer (s1. 170). Aksijalni rotor nalazi BE: u cilinciricnom obocju.
On je izraden od laganog materijala (npr. celuloida), tako da pliva u
vodi. Strujanje vode zaokrece roto!'; i on zap:ravo mje:,~ b:::'zin-u. vode.; ille-

,dutim, brojcanik oznacuje proteklu kolicinu tekucine,

Na sasvim drugom principu djeluje rotametar (s1. 171),
U Blabo konicnoj staklenoj cijevi nalazi se lagano rotaciono tijelo.
Ono lebdi u struji koja se giba prema gore. Kosi zarezi na gornjem dijelu

162
163

prouzrokuju rotaciju rotacionog tijela i time ga stabiliziraju. Na samom

staklu urezana podjela pokazuje izravno protok. Rotametar se upotrebljava za: mjerenje malenih kolicina iekucina ili ;plinova.

Razlika tlaka (pl- P2) mjeri se stupe em zive u U-cijevi ili kojim
:Blicnim difereneijalnim manometrom. Venturijeva cijev sluzi za: mjerenje
protoka vode, ali i za mjerenje protoka plinova i para.
Za neku su odreaenu Venturijevu cijev vrijednosti za

S iV

1_ m

konstantne. tako da se te vrijednosti zarnjenjuju konstantom aparata 0:,

.koja se na~iva faktor istjecanja. On se odreauJe eksperimentalno U ovisno-

+
S1. 170.

S1. 171.

c) Venturijev vodomjer

Teorija Ventu:djeva vodomjera izlozena je na str. 88. Idealni protok

odreden je formulom

Q=

F21Y2

g(

(Pl

Y 1-

F:

F;

.
. k Fo
Fo
Ak o se omJer
presJe a
oznaci sa m, tj.

F~2~
F:2)
=

S1. 172.

:Bti omjera m iReynoldsova broja s obzirom na promjer cijevi D. Konaena:

jednadZba za Venturijevu cijev glasi:

'V -"'2-g-.- - - , -

Q =exFo-

formula za protok poprirna ovaj oblik:

ilL ako oznaCirno razliku tlakov2 P1 m2

(Pi -

P2)

Stvarni je protok zbog trenja manji, pa se uzima u obzir posebnim

koeficijentom S, koji je malo manji od jedinice.
164

(Pi -

p~ =

P2)

d p:

F,l(2g. - - ,

0= .

VI -

Q . exF21r2yg lip

Na 81. 172. prikazana je tehnrcka izvedba Venturijeve cijevi.

165

d) Mjerna sapnica i zaslon

Mnago cesce od Venturijeve cijevi upotrebljavaju se danas za mjerenje'

protoka u cijevi standardizirana sapnica i standardizirani zaslon. N a s1. 173.
i 174. prikazane su sapnica i zaslon. D oznacuje slobodan promjer cijevi,
dok je d promjer mlaznice, odnosno zaslona. Na slikama su nazna;cene dvije.
razlicite izvedbe, s lijeve strane srediSnjice izvedba s provrtima za mjerenje
tlakova, a s desne strane s kruznim kanalom.

.
. .1 zaslon
mogu se upotrijebiti za ..Bve promjere
MJerna
sapmca
.
b't. cijevi
od 50 rom naVlSe. Ispred mJernog mJ'esta i iza njega cIJev mora 11 ravna
u duzini od 10 do 20 D.
'V

uzduha na sat pod pretlakom

PRIMJER: Ventl'1 ator t1 aCl 2500 m
3 .
.. . od
..
.
80 rom s. v. kroz cIJev
promJera
0 d. 300 mm. U cijev treba pos:taVlh mJernu
sapnicu
v.

:/0
.18

0,78

~16

0,76

0.74

1./4

i:l

'd

-;:;

"b

"""'"....
;;:
'"
"'"

Co

"""'"

f.f2

0,72

S1. 174.

IX

je faktor istjecanja mjerne sapnice iIi zaslona. Taj koeficijent ovisi

omJ'eru presjeka m

d2 n
Po
-4d2
-PI- - ' "De
- =7C- - =
D2-

0::

I,

Irr W

'111 m=d.6

II~ II

I I'II

IN-,

I
I~

I.t.... f I!III m=O.5I

J:'I II , J

Ii

'I

11111

H-Ul !II IIII

Im=O,4

58

(04

I 'Ililll

2 3":;

to

II

2;; 4 5

m,1:
to

Reynoldsav broi Rg

S1. 176.

S1. 175.
0-

Reynoldsovu broju R,. Iznad

Rjesenje: B rzina uzduha u cijevi

-4-

nekog odreaenog Rc

II

.....-- Reynofdsov broi RD

m1d

6~1 III I Ii I '1\, I

l~m=ruJ
II
f...
! I JIll"
II
"Im=~
62
:
i
I
11'
1
11
I
'I m=O.1I
60

Oi

V=IX

if'

Brzina je u najuzem presjeku

2gLlp I
---mIS
y

,,

0.6
0.

S1. 173.

II'{J

,I

oK

'"

t
I

.1,{0

III 111II

0,1'2

je, meautim, prakticki konstaman.

U dijagramu na s1. 175. prikazana je ovisnost koeiicijenta IX za mjernu

sapnicu 0 Reynoldsovu broju oznacenu so. RD za razlicite m (od 0,1 do
0,60). Isto tako imamo u dijagramu na s1. 176. naznacenu ovisnost koeficijenta IX za mjerni zaslon.

Vj

Q
De "

3600 -4~

2500" m/s = 9,8 mls

0,0- y;
3600 --4-

. od 200 m mace
omjer presjeka biti
Odabrat cema promjer sapmce
,p
P

m = F~ =

D2 =

200
300 2

._
-

4000 2. =0,4'15
90 000

Hi6

167

postici izvjesna tacnost, ne smije h biti suvise malen. Kod otvora ad 3(}
do 50 mm s osirim bridovima moze se racunati za vodu sa fl. = 0,605 do
,p. = 0,61 a za uzduh sa fJ. = 0,60. Bolje je aka se Dtvor napravi u obliku

Reynoldsov broj za uzduh u cijevi promjera D

R =
D

1z dijagrama proizlazi

= 8800,:30

v1 D

GG

182069

0,00145

, v

mlazllice sa zaobljenjem. U tom je slucaju

i uzduh, a

= 1,065.

IX =

GG

0,98 do

GG

= 1,0 za vodu

0,93 za paru.

Brzina uzduha u najuzem presjeku sapnice bit ce

2500
2 ~ = 22,2 m/s
O2
3600-'-'"
4

V 2 = - - = -2- -

3600 d

')1:

f) Preliv

Vece kolicine vode .(npr. u kanalima, u turbinskim kanalima) mjere

1z jednadZbe

'se prelivom.
Sekundni je protok kod preliva (v-idi str. 147)

Vl=GGV2gy~P
mozemo izraeunati koliki ce bib
po k azivati cijevni manometar:
~p =

-L
2g

V2

0:2

_
-

1,20
29,81

~'p, t].

22,2 2

1,065 2 kp/m2

koll'k'u c'e razliku u tJakovima

26,3 kp/m 2

26,3 mm s. v.

Q=

fJ.hbV2ghm3fs

Tacna vrijednost koeficijenta fl. ovisi 0 obliku ostrice preliva, 0 visini

brane i 0 obliku dovodnog kanala. Vazno je takoaer da prostor ispod
vodenog preliva bude spojen s vanjskim uzduhom ..

e) Mjerenje 'koIicme tekucine isijecanjem iz posude

Voda koju treba mjeriti ulazi u mjernu pasud k
"
Razd]'e1ne f'
u roz Cl]eV a (s1. 177).
.
.~,
s I]ene c::niruju razinu vode. Voda istjece kroz jedan iIi vise
m]ermh
cVepom c K 0 I'lcma vod e
k'
. t' otvora, kO]l se mogu otvord.ti i zatvoritl'
~.
oJa IS ]ece, a uJedno i koja ulazi, jeste
v

G=pJ r2gh

Ako nadolazi veca k:olicina vode, povecat ce se h dok se ne uspostavi

ravnoteza izmedu vode koja nadolazi i vode koja istj ece. Aka se zeli

S1. 178.

U slucaju da je sirina dovodnog kanala jednaka sirini brane, krece se

vrijednost

~ 1.1. od 0,41 do 0,45

;)

Ako je, pak, sirina b preliva manja od sirkl1e kanala, krece se

')

~"-'

t.1. Gel
3 '

do

Ova posljednja izvedba upotrebljava se kod manjih protoka. Za malene

protoke de 0,5 :m3/s povoljD.~ji je trokutni preli'! s kutoI!l od gOG (sL 178).
SL 177.
168

169

jene. Mjeri se vrijeme koje je potrebno da kapak prijede stanovitu mjernu:

duZinu. Brzina se odreduj e pomocu formule

Kod njega je protok u sekundi

c -

Q=T5 h2 1 2 g h
znl-'-

0,5926 koji je stalan. Aka se uvrsti vrijednast za fl, dobiva se

V=-

a protok pomocu formule

Q = 1,58 h2 (2gh
~u~ovi

preliva moraju biti ostri, debljine ako 2 mm, najbolje od ostrog:

zelJeznog profila, jer se inace dobivaju netacne v;rijednosti. Visina h mora
se ~jeriti.. bar 1 ~ izn~d. brane, jer se povrsina v?de prema brani spusta..
Tav~ne .. :nJed~oSvtl. ~oeflclJenta I-'- mogu se naci za pojedine slucajeve u
opslrmJlIU pnrucnlClma.
g) Mjerenje kemijskim putem

Q =Fv

Ovaj nacin mjerenja daje vrlo tacan rezultat.

c) Hidrometrijsko krilo
Hidrometrijsko krilo (s1. 179) sastoji se od malenog propelera koji seu vodenom toku okrece. B~oj okretaja toga propelera proporeionalan je,
brzini vode. Nakon odredenog broja okretaja propelera (10, 20 ili 40) na--

.. Ov~ se mjerenje upotrebljava kod manjih protoka, narocito gorskih.

bUJlca, 1 katkada kod izvedenih turbinskih cijevnih dovoda. Na nekom
~jest~ go::njeg .to~a, po mogucnosti gdje je koriio suzeno, dodaje se vodl
]ednoh~o Kro~. IzvJesno vrijeme (10 min) zasicena otopina kuhin,iske soli.,
Na d~nJem dlJ~lu toka, 100 do 200 m ispod mjesta dodavanja, uzme se
nek?hko vO.demh. uzor~a. ~z kemijske analize uzoraka moze se proracu-,
natl stupanJ razTJeaenJa, a 1Z toga odrediti koli!cina vode. Tacnost ovakva
mjerenja ovisi 0 tome da Ii se otopina jednoliko dodavala vodi i 0 tacnosti
analiza.

-'-w===r1I:

5. M.JERENJE BRZINE
a) Mjerenje plovkom
81. 179.

] v. Mje~~ l~ se na rije~i vrijeme koje je potrebno da plovak prijeae izvjesnu

auzmu rlJecnog toka, IZ toga se moze priblizno odrediti brzina vode. Uzima
se da je srednja brzina rij,ecnog toka 75% brzine povrsine vode. Takvo
mjerenje nije narocito tacno, po.gotovu ako uz to i vjetar puse, Mjerna
duzina mora biti bar 20 m.
b J Mjerenje kapkom

Mjerenje kapkom upotrebljava se samo kor1 vee izgradenih turbinskih kanala i u laboratorijima. Potreban je ravan kanal s; stalnim presjekom, najbolje pravakutnim. 'Kapak koji se moze preklopiti montiran je
na lagana kolica, kojih se kotaCi krecu po tracnicama postavljenim s obje
strane kanala. Kapak zatvara potpunQ presjek kanala, ali ne struze 0 sti-

staje elektricnim kontaktom akusticki signal. Mjerenjem vremena izmedu

signala zapornom urom, moze se odrediti brzina vode na mjestu na kojem
se nalazi hidrometrijsko krilo. Kod mjel'enja protoka u rijekama, potoeima i kanalima razdijeli se profil korita po sirini i dubini na vise polja.
(s1. 130). Zatim se 11 svakorn polju odredi brzina vode. 1z u;:;;'iloska brzine
i povrsine izracuna se kolicina vode za doUcno polje. Zbrajanjem kolicine
za sya polja dobije S9 ukupan prorok
Ako se koliCina vode vremenom mijenja, a zeli 5e tacan rezultat,
mjeri se istovremeno s veCim brojem hidrometrijskih krila, Elektricni
signa:li biljeze se na papirnatoj traci koju satni mehanizam pomice jednolikom brzinom.
17l.

170

Kad se mjeri protok u turbinskim dovodnim cijevima, postavlja se

'VeCi broj krila na kriz zavaren u cijevi. Postupak registriranja signal a isti
je kao prije.

Kod mjerenja brzine uzduha moze se postaviti da je

lg -

=~

1,20

9,81

za uzduh od 20C

tako da se jednadzba za dinamicki tlak moze

pojednostavniti :
Sl. 180.

Za mjerenje brzine struje uzduha upotrebljavaju se sliene sprave,

nazvane anemometri. Okretna krila izradena su u obliku ploea (za manje
brZJine) Hi supljihpolukugala. Na s1. 181. nacrtana je takva sprava. Kod
nekih sprava 'Odreduje se brzina opet s pomocu akustiekih signala, koji
se daju elektrienim putem kao kod hidrometrijskih krila, kod drugih se,
opet, broj okretaja moze oeitati na brojeaniku.

i brzina odrediti iz jednostavne jednadzbe:

= V16 p" =

VP;

Sl. 182.

Za adredivanje brzine uzduha moze posluziti ova tablica:

pdmm

v. s.

v mls

1 \ 4 \
4

9 \ 10

8,951 12

J2,60

i 16[

20

\ 251

16

17,9

21

I:

30

I I

\ 36 \. 40
49
50
2\3 1 28 I 28,3.

21,9 124

Pri odredivanju brzine vode mora se za y uzeti vrij'ednost 1000 kp/m3:

P
Sl. 181.

d) Prandtlova cijev

yv2
1000 . v Kpm
/
2
= __
= ____

2g

/I

2g

Aka mjerimo p" stupcem vade, onda tlaku od 1 kp/m2 odgovara stupaC'
vode od 1 mm, pa se gornja jednadZba moze pisati ovako:

Prandtlovom cijevi* odreduje se visina brzine pomocu jednaclzbe

Pa

v2

= '.2g (vidi

str. 87). Na s1. 182. pokazana je tehnicka izvedba Prandt-

love cijevi. Diferencijalni tlak mjeri se stupcem tekucine u U-cijevi,

'obieno vodom, ali umjesto vode moze biti i koja druga tekucina. Najcesce
se Prandtlova cijev upotrebl.iava za mjerenje brzine uzduha i drugih plinova; ali moze sluziti i za mjerenje brzine tekuCina. Prednost je cijevi
u tome sto nije osjetljiva ako se tacno ne usmjeri. Ako se sprava skrene
do 10 0 od smjera strujanja tekuCine, vrijednost dinamickog tlaka jedva
se promijeni. Buduci da se Prandtlova cijev moze izraditi i sasvim malih
dimenzija, moze se mjerit'i brzina i uz samu stijenu, sto je daljnja prednost
'ove sprave, narocito za laboratorijska mjerenja.
Neki je nazivaju Pitot-cijev.
H2

h,,= Pd=

1000 v 2

2g

mm s. v.

Odavde je brzina

-1(2h"g
_Vhdg
m/s
1000 500

= 0,14

v -.

Fha mis

Hi hd mm s. v.

Za odredivanje brzine vode vrijedi ova tablica:

h.dmm s. v.

v mls

10

0,14

0,28

0,443

'I

I 20 I 40 I 50
0,626 I 0,766 I 0,885 I 0,99
20

100

400

1000'

1,4

2,8

4,43

o.

KINEMATICKA ZILAVOST MASINSKOG ULJA

(u o.st) ,.

10
20

TABLICE

73

30

38
22

60
100

4
1

cSt = 10-6 m 2 /s; prema tome je, npr., zilavost

masinskog ulja kod 20 C v = 38 cst iIi 38 . 10-"
m2/s.

1. DINAMICKA I KINEMATICKA ZIL,AVOST VODE I UZDUHA

0 d a
Temperatura _ _ _ _~_

u DC

Y)

Iiff

o
10
20
50
80
100
200
500

1 cst

10'

36
28,9

-v-:- m /s I
2

1}81O-6
1,31
1,01
0,56
0,<35
0,30

f.L u kp s/m 2

v U m 2fs

13,3.10-6
13,9
14,9
18,2
22,0
24,5
35,0
96,7

4. UOBICAJENE BRZINE U CIJEVIMA u m!s

II

1.71 . 10-6
1,77

;:~~

2,20

II ;:!~
3,87

u kp Slm 2

U z d ,u h (kod 760 mm)

I'

I
I

'i

.I

,I

'I

I Parni
I

2. TABLICA ZA PRERACuNAVAN.JE ZILAVOSTI

1,0
2,0
3,0
4,0
5;0
6,0
7,0
8,0
9,0
10,0

I
I
I
1

1,0
1,12
1,22
1,30
1,40
1,48
},56
1,65
1,75
1,83

R L

I
28,5
31
33
35,5
38
41
43,5
46
49
52

II
1

I
!

I
stupnjevj Englera

II

II

DE

s. u.

R, 1. -

I
32,6
36,0
39,1
42,3
45,5
48,7
52,0
55,4
58,8

II

II

II

II

I,

'I
Ir'I
iII'

cSt

15
20
25
30
40
50
60
80
100
151,6
227,4

oE

II

:1

R I.

Zracni cjevovodi

,I

cSt

sisna cijev za centrifugalnu purnpu . .

tlaena 'cijev za niskotlacne centrifugalne pumpe
tlacna cijev za visokotlacne centrifugalne pumpe
sisna cijev za stapne pumpe . .
. tlaena cijev za stapne pumpe
tlaena cijev za vodene turbine

2,0-2,5
2,5-3,5
3,0-4,0
1,2-0,5
1,0-2,0
~3

"

10- m /s. Prema tome je, npr., kinematicka zilavost vode

kod 20. c = 1,01 . 10-6 m 2/s iIi I,OIeSt.

I DE

Cijevi za vodu

vodovi

PHnovodi

niski t1ak .
visoki tlak

12-15
20-25

suho zasicena para

pregrijana para. .

20-;30
30-45

sisna cijev motora

ispusna cijev dvotaktnih motora
ispusna cijev cetverotaktnih motora

10-15
10-15
15-20

S. U.
s

2,32
2,9
3,45
4,1
5,35
6,65
7,9
10,56
13.2
20
30

68
86
105
125
164
205
245
324
405
614
921

77,2
97,5
118,9
140,9
185,7
23J,4
277,4
369,6
46:r
702,2
1013,3

Redwood sekunde
S. D. -

Saybolt Universa'i sekunde

174
175

Izdavacko pOduzece
Skolska knjiga. Zagreb, Masarykova 28
Za izdavaca
BRANKO ZUTIC

Tehnieki urednik
TOMlSLA V ;rUKIC

Lektor
DANIJEL ALERIC

KorektoT
BRANIMlR SOKOL

stampanje zavrseno

11

kolovozu 1965.