Mjerenje i kontrola

Metrologija (engleski: metrology) je znanstvena disciplina koja se bavi mjerenji

ma [5]. Naziv je nastao spajanjem starogrkih rijei metron
mjera i logos
zanost. Z
a metrologiju se koristi i naziv mjeriteljstvo. U starogrkom jeziku pojam metrolo
gia je imao znaenje teorija odnosa . Smatra se da je savremena metrologija utemelje
na krajem 18. stoljea tokom Francuske Revolucije kada je definisana jedinica za m
jerenje du ine metar kao desetmilionski dio du ine dijela meridijana izmeu pola i ekv
atora te je na taj nain kreiran decimalni metarski sistem. Pogre no je metarski si
stem nazivati metriki premda se taj izraz sree u literaturi. Prije nego je definis
an metar ljudi su koristili razne druge jedinice za mjerenje du ine, od kojih se n
eke i danas koriste kao to su npr. stopa, milja i druge.
Meutim, ljudi su se mjerenjima bavili oduvijek te historija mjerenja praktino poinj
e od kada poinje historija ljudskog roda. Jo prije 5000 godina u tada njem Egiptu gr
aditelji faraonskih hramova i piramida su ka njavani smrtnom kaznom, ako bi zabora
vili ili zanemarili svoju du nost kalibrisanja (umjeravanja) etalonske jedinice du i
ne za svakoga punog mjeseca [6]. Uslijed ovako strogog nadzora faraonske piramid
e su graene izuzetno tano. Potrebno je navesti citate dvojice uglednih znanstvenik
a koji govore o znaaju mjerenja. Npr. Francis Bacon (Fransis Bekon), je izjavio Be
z mjerenja nema znanosti , a William Thomson Kelvin (Viljem Tomson Kelvin) je izja
vio Ono to se ne mo e mjeriti, ne mo e se ni pobolj ati .
Zadaci metrologije su:
1.
definisanje meunarodno prihvaenih mjernih jedinica,
2.
ostvarenje mjernih jedinica znanstvenim (naunim) metodama i
3.
utvrivanje lanca sljedivosti pri odreivanju i dokumentovanju tanosti mjerenj
a [6].
Primjer meunarodno prihvaene jedinice je jedinica za du inu metar koja je ostvarena
kori tenjem lasera. Metar se danas ostvaruje kao du ina puta to ga svjetlost pree u va
kuumu tokom vremenskog perioda od (1/299 792 458) sekunda. Dakako da je za ovakv
o ostvarenje metra potreban poseban ureaj.
Postoje tri kategorije metrologije sa razliitim nivoima slo enosti i tanosti:
znanstvena (teorijska) metrologija,
industrijska (praktina) metrologija i
zakonska metrologija [6].
Znanstvena (teorijska) metrologija bavi se organizacijom i razvojem mjernih etal
ona i njihovim odr avanjem [6]. Znanstvena metrologija se dijeli dijeli u sljedee o
blasti: masa, elektricitet, du ina, vrijeme i frekvencija, termometrija, jonizacij
sko zraenje i radioaktivnost, fotometrija i radiometrija, protok, akustika i kolii
na supstance (tvari). Industrijska (praktina) metrologija osigurava prikladno fun
kcionisanje mjerila koja se upotrebljavaju u industriji i u procesima proizvodnj
e i ispitivanja, jer ova mjerila osiguravaju kvalitet industrijskih i zanatskih
proizvoda [6]. Medicinska metrologija takoer spada u kategoriju praktine metrologi
je. Zakonska metrologija obuhvata mjerenja u javnom prometu dobara, usluga i inf
ormacija, a odreena je dr avnim zakonima na temelju meunarodnih dogovora kao to je np
r. vaganje robe pri prodaji iste [6].

Mjerenje (engleski: measurement) je proces kojim se dobiva brojana vrijednost mje

rne veliine [2,3]. Mjerna veliina (engleski: measurand, measured variable) je velii

na kojoj mjerenjem odreujemo brojanu vrijednost [1]. Stariji naziv za mjernu veliin
u je fizikalna veliina. Samo mjerenje se obavlja pomou mjernih sredstava (engleski
: measurement equipment). Umjesto naziva mjerna sredstva esto se koristi i naziv
mjerna oprema te naziv mjerni pribor. U mjerna sredstva spadaju: mjerila, mjere
i pomona sredstva. Mjerilo (engleski: gauge) je ureaj ili mjerni instrument pomou k
oga se obavlja mjerenje, a mjera (engleski: weight) je element koji ostvaruje ne
ku mjernu jedinicu [6].
U pomona sredstva (engleski: auxiliary devices) spadaju: stalci, podloge, dr ai i sl
ino. Npr. kada se obavlja vaganje tada je vaga mjerilo, a tegovi (utezi) su mjer
e to je ilustrovano na slici 1.2.1. Stalak na koji je vaga postavljena je pomono s
redstvo. Mjerni ureaj (engleski: measurement device) je ureaj kojim se vr i mjerenje
. Primjer ureaja za mjerenje je analizator dimnih gasova (plinova). Zakonita mjer
ila (engleski: legal instruments) su mjerila koja se primjenjuju u oblastima: za t
ite zdravlja ljudi i ivotinja, za tite okoline i tehnike sigurnosti, prometa dobara
i usluga i za tite potro aa te postupka pred upravnim i pravosudnim organima [6].
LITERATURA
[1]
[2]
[3]
[4]

dr. Zvonimir Jakobovi LEKSIKON MJERNIH VELIINA kolska knjiga, Zagreb, 2009.
dr. Zvonimir Jakobovi LEKSIKON MJERNIH JEDINICA kolska knjiga, Zagreb, 2008.
dr. Nermina Zaimovi-Uzunovi MJERNA TEHNIKA Ma inski fakultet, Zenica, 2006.
dr. Nermina Zaimovi-Uzunovi MJERITELJSKA INFRASTRUKTURA Ma inski fakultet,
Zenica, 2003.
[5] grupa autora TEHNIKI LEKSIKON Leksikografski zavod Miroslav Krle a, Zagreb, 200
8.
[6] Preben Howarth, Fiona Redgrave METROLOGY IN SHORT Euromet, Braunschweig, 200
8.
[7] Peter Sydenham, Richard Thorn HANDBOOK OF MEASUREMENT SCIENCE John Wiley
& Son's, New York, 1982.
[8] G.M.S. de Silva BASIC METROLOGY FOR ISO9000 CERTIFICATION ButterworthHeinemann, Oxford, 2002.
[9] dr. Vojislav Bego MJERENJA U ELEKTROTEHNICI Tehnika knjiga, Zagreb, 1979.
[10] dr. Peter Klassen MEASUREMENT PROCESSES Documenting Excellence, Naperville,
2015.
[11] dr. Mladen Popovi SENZORI I MJERENJA Zavod za ud benike i nastavna sredstva,
Istono Sarajevo, 2004.
[12] Vlastimir Vui OSNOVNA MERENJA U FIZICI Nauna knjiga, Beograd, 1984.
[13] Semyon Rabinovich MEASUREMENT ERRORS AND UNCERTAINTIES: THEORY AND
PRACTICE Springer Inc., New York, 2005.
[14] grupa autora MEASURING TECHNOLOGY Siemens, Zug, 2013.
[15] Bo o Bendelja PROIZVODNA MJERNA TEHNIKA Ma inski fakultet, Sarajevo, 1974.