Konvekcija

Opis

Grafikon topline

Izvor

[1]

Datum

14. listopad 2009.

Autor

Frank P. Incropera

Objanjenje

Ovaj grafikon prikazuje

toplinsku
konvekciju. Crvenaboja
i boje blie crvenoj
pokazuju toplije
dijelove, aplava boja
pokazuje hladne
dijelove. Ovajgraf je iz
modela to
prikazuje zemljin
omota.

Konvekcija je usmjereno gibanje odnosno strujanje fluida (kapljevina i plinova), topliji fluid
se giba prema hladnijem i predajetoplinu okolini. Konvekcija je jedan od glavnih naina
prijenosa topline. U fluidima se promjena topline odvija kroz difuziju ikoherentno
gibanje zraka. Difuzija je nasumino Brownovo gibanje pojedinanih estica u fluidu, dok je
koherentno gibanje zraka prijenos topline u kojem se fluid ili toplina prenosi u
veim strujama.
Sadraj
[sakrij]

1 Konvekcijski prijenos topline

2 Prirodna konvekcija
3 Prisilna konvekcija
4 Plamen i konvekcija

Konvekcijski prijenos topline[uredi VE | uredi]

Opi izraz rijei konvekcija esto izostavlja rije toplina, ali ipak se misli na konvekciju
topline: to je sluaj u kojem je interes da se toplina odvede i raspri. Postoje dvije glavne
vrste konvekcije:
1. Toplina se prenosi pasivno, gibanjem fluida koje bi se dogodilo i bez procesa grijanja.
Ovaj sluaj konvekcije se najee naziva prisilna konvekcija.
2. Toplina sama izaziva kretanje fluida (putem irenja i sile uzgona), dok se u isto
vrijeme izaziva prijenos topline ovakvim skupnim gibanjem fluida. Ovaj proces se
naziva prirodna konvekcija.

Oba tipa, prisilna konvekcija i prirodna konvekcija, mogu se odvijati zajedno. U tom
sluaju nazivaju se mjeovita konvekcija. Konvekcijski prijenos topline je mehanizam
prijenosa topline koji nastaje zbog masovnog kretanja fluida. To moe biti prikazano sa
vodljivim prijenosom topline koje je prijenos energije vibracijama na molekularnoj razini kroz
fluide i vrsta tijela, i prijenos energije elektromagnetskim valovima. Poto je konvekcija
ovisna o masovnom gibanju, moe se javljati samo u tekuinama, plinovima i
viefaznim smjesama.

Prirodna konvekcija[uredi VE | uredi]

Prirodna je konvekcija posljedica razlike u temperaturi izmeu dva mjesta u
fluidu. Brzina strujanja je relativno mala. Kada se toplina prenosi opticajem fluida koji
protjee zbog uzgona, kojem je uzrok zagrijavanja medija i promjena gustoe uslijed
zagrijavanja, tada takav proces nazivamo prirodna konvekcija. Najpoznatiji primjeri
su kotlovi za toplu vodu. Takvi kotlovi najee imaju dovod hladne vode koju moraju zagrijati
odozdo, i zagrijavanjem vode na eljenu temperaturu ona se kree prema gornjoj stjenci
kotla.
Tok topline kod prirodne konvekcije definiran je kao:

gdje je h koeficijent prijenosa topline koji ovisi o temperaturi, brzini strujanja

fluida, agregatnom stanju, specifinom toplinskom kapacitetu, tlaku,...

Prisilna konvekcija[uredi VE | uredi]

Prisilna konvekcija je vrsta prijenosa topline u kojem se gibanje medija generira nekim
vanjskim sredstvom (npr. pumpe, lopatice turbina, kompresori itd.). S prisilnom
konvekcijom se najee susreu inenjeri koji projektiraju ili analiziraju izmjenjivae
topline, cijevni protok i jo neke sline ureaje ili procese. Meutim, u bilo kojoj situaciji
gdje imamo prisilnu konvekciju u malim mjerama, pojavi se i prirodna konvekcija.
Koliina prirodne konvekcije u nekim sluajevima nije velika pa ju moemo zanemariti, a
u drugim sluajevima ju ne zanemarujemo nego se takav proces naziva mjeovita
konvekcija.
Tok topline kod prisilne konvekcije definiran je kao:

Kada analiziramo mjeovitu konvekciju parametar zvan Arhimedov

broj parametrizira relativnu snagu prirodne i prisilne konvekcije. Arhimedov broj je
omjerGrashof-ovog broja i kvadrata Reynolds-ovog broja, koji predstavlja omjer
uzgona sile i silu inercije.

Kada prirodna konvekcija nije znaajan imbenik, matematika analiza prisilne

konvekcije obino daje toan rezultat. Za prisilnu konvekciju znaajni parametar
jePeclet-ov broj. Taj broj je omjer koherentnog gibanja struje i difuzije (kretanje
od vieg prema niem tlaku) topline.

Plamen i konvekcija[uredi VE | uredi]

U besteinskom stanju ne moe doi do sile uzgona pa ni do prirodne
konvekcije. Pod tim uvjetima plamen ne moe gorjeti jer se ugui u vlastitim
plinovima. Meutim, plamen se moe odrati s bilo kojim oblikom prisilne
konvekcije gdje se plinovi dobiveni izgaranjem odvode i hlade, a njihovo
mjesto zauzima kisik koji zauzima mjesta niskog tlaka i podrava gorenje.