Professional Documents
Culture Documents
Lovacko Oruzje I Municija
Lovacko Oruzje I Municija
Nikola Markovi
Lovako oruje je oruje kojim ovjek (lovac), ispaljujui kroz cijev projektil
potisnut gasovima sagorelog baruta, lovi (odstreljuje) divlja.
Pod pojmom lovakog oruja podrazumijevamo vatreno oruje raznih vrsta i
kalibara koje slui za odstrel lovne divljai razliitih vrsta na razliitim daljinama.
Pod osnovnim istorijskim pojmom lovakog oruja mogu se podrazumijevati loveva (ovjekova) pomagala kojima je mogao da odstrijeli (ulovi) neku
vrstu divljai koju je koristio za prehranjivanje. Prvo lovako oruje, sa aspekta
istorije, bili su najobiniji predmeti iz prirode koje je tadanji praovjek koristio
kako bi lake uspio da ulovi neku divlja koja mu je bila neophodna za osnovno
preivljavanje. U veini sluajeva bili su to neki komadi drveta (grane) ili kosti
krupnijih ivotinja, kojima je tadanji praovjek (pralovac) lovio divlja. Danas
se, u razvijenim zemljama svijeta, lovci vraaju drevnom lovu koristei luk i
strijelu, ali daleko savremeniju, kojom mogu na velikim daljinama vrlo precizno
gaati, odnosno vriti odstrel divljai, no to je samo sporadian pokret malog
broja zaljubljenika koji, u vrlo malom procentu od ukupne lovake populacije,
na taj nain upranjavaju lov.
Danas se ipak, gotovo iskljuivo koristi vatreno oruje koje je predmet naeg
razmatranja.
Lovstvo
204
Lovstvo
205
Lovstvo
206
Lovstvo
Dua cijevi
Prelazni
konus
ok
Promjenljivi okovi, okovi koji se urajuju u standardna leita usta cijevi, su takoe sa karakteristikama kao klasini okovi. U poetku su ugraivani
u jednocijevne (poluautomatske) puke a sada se rade po tom principu i na
viecijevne samarice.
Poluokovi su univerzalni okovi koji su ve ugraeni u usta cijevi i zatezanjem ili oputanjem daju eljene karakteristike. Ovi okovi se iskljuivo
ugrauju u jeftinije modele jednocijevnih samarica (pumparice repetirke i
poluautomatske samarice).
207
Lovstvo
Broj cijevi samarica moe da bude razliit tako da ih dijelimo na: JEDNOCIJEVKE, DVOCIJEVKE, TROCIJEVKE, ETVOROCIJEVKE i dr.
Neke lovake puke imaju i rezervne cijevi koje su prilagoene mehanizmu
(glavi), tako da lovac uz jednu glavu moe koristiti po nekoliko vrsta cijevi u
razliitim kalibrima same, kugle ili kombinovane.
Jednocijevne puke mogu biti sa vie metaka ako je u pitanju pumparica ili
poluautomatska puka, pa i samarica repetirka. Meutim, po naem zakonu se
za lov divljai mogu koristiti samarice koje se pune sa najvie 2 metka.
Prelamae su puke sa glatkim ili oluenim cijevima koje se otvaraju i zatvaraju prelamanjem cijevi u glavi puke. Najee su prelamae dvocijevke i
trocijevke (drilling) a neto ree jednocijevke i viecijevke.
U zavisnosti od poloaja cijevi podijeljene su na:
Poloare - kada im je meusobni poloaj cijevi horizontalno poloen (jedna
pored druge).
208
Lovstvo
209
Lovstvo
Anson Deli (Anson & Deeley) je itav smjeten, ukopan u glavu puke pa s
jedne strane slabi samu povrinu glave i vrlo je teak za odravanje.
Sistem opaljenja na unutranjim stranama bonih ploica (Seiten
Schloss) je sistem koji je ugraen na unutranjim stranama bonih ploica glave
puke, a nazvan je po pronalazaima i prvim proizvoaima uvene engleske
pukarske radionice Holand & Holand.
Ovaj sistem zahtijeva izvanrednu preciznost izrade i materijale veoma visokog kvaliteta. Koriste ga najugledniji svjetski proizvoai Engleske, Holandije,
Njemake, Francuske, Rusije, Italije, panije i dr.
10
12
16
20
28
32
36/410
Prenik u mm
23,4
20,8
19,3
18,2
16,8
15,7
13,8
12,7
10,2
210
Lovstvo
211
Lovstvo
212
Lovstvo
213
Lovstvo
t
etvorocijevke
ij k su puke
k sa 4 cijevi
ij i koje
k j mogu biti u raznim
i kkalibrima,
lib i
obino se proizvode sa cijevima 2 veeg, 1 srednjeg i 1 manjeg kalibra. Vrlo su
rijetke zbog svoje konstrukcije i broja cijevi. Jako su teke i vrlo malo se upotrebljavaju.
214
Lovstvo
Dvocijevke su puke kod kojih je jedna cijev oluena za kuglu a druga glatka
za samu. Kod kombinovanih dvocijevnih puaka sa poloenim cijevima oluena
cijev je najee sa desne strane. Oluenu cijev okida uvijek prva obaraa koja
moe biti podeljiva.
Kod kombinovanih dvocijevnih puaka sa vertikalnim cijevima (Bok) obino
je oluena cijev sa donje strane to obezbjeuje stabilniju statiku sigurnost bravljenja puke, jer patron oluene cijevi stvara puno vei pritisak a donja cijev se
nalazi u osi centra prelomne osovine. Samim tim takav poloaj cijevi omoguava
215
Lovstvo
216
Lovstvo
samarica, kao i kod ostalih puaka, imamo zadnji i prednji nian, s tim to je
kod samarica zadnji nian u obliku ine sa gornje strane du itave cijevi. irina
ine se kree od 7 do 13 mm. ire ine se koriste za sportske takmiarske puke.
Ovaj zadnji nian iako dosta grublji, zadovoljava potrebe samarice s obzirom na
irinu samenog snopa u zoni pogotka. Pri vrhu (ustima cijevi) nalazi se muica
koja moe biti razliitog oblika i dimenzija kao i kod kuglara. Kod kuglara sa
oluenim cijevima mora postojati zadnji i prednji nian, mnogo nije izrade, sa
mogunou podeavanja jer se kuglarama gaa na veim rastojanjima gdje je
potrebna velika preciznost.
217
Lovstvo
218
Lovstvo
Kundak
To je dio puke koji povezuje djelove puke i kojim se puka oslanja o rame
lovca (strijelca). Kundak je iz jednog dijela, kao to je sluaj kod mnogih karabina, ili iz 2 dijela (kundak i potkundak), bilo da je duinom cijele cijevi puke
ili djelimian do odreene duine cijevi. Ako je kundak (potkundak) cijelom
duinom do usta cijevi (cijev je obino malo kraa) onda puku nazivamo Stu
to bi bukvalno u prevodu znailo Krate. Kundak je izraen najee od biranog orahovog drveta. Najkvalitetniji dio je iz panja, struktura takvog drveta
je najkvalitetnija, sa vrlo ukusnim arama, pa je u veini sluajeva skuplja izrada
samog kundaka od takvog drveta kod kompletne standardne puke. Kako je
tehnologija u svemu napredovala a proizvoai se utrkuju za to veim kvalitetom i povoljnijom cijenom, u zadnjih nekoliko godina poeli su se proizvoditi
od laminiranog (slojasto slijepljenog) drveta, kao i od plastike koja je veoma
otporna na vlagu i udarce. Plastini kundaci u zadnje vrijeme su mnogo popularni, proizvode se u svim bojama u zavisnosti od zahtjeva trita. Otporniji su
na vremenske nepogode i koriste se najvie za tzv. radne puke koje se najvie
upotrebljavaju za lov a izrada ovakvih kundaka je mnogo jeftinija od drvenih,
ali ipak oni spadaju u kategoriji jeftinijih . Mjere kundaka su za lovca i strijelca najvanija stvar - kako stara poslovica glasi puka gaa, kundak pogaa.
Obavezno na puci treba prilagoditi dimenzije kundaka korisniku, to znai da
mjere moraju biti usklaene sa visinom vrata lovca , irinom njegovog ramena,
visinom oka i duinom podlaktice do savijenog kaiprsta. Pored toga, kundak
mora da bude zakrivljen na dolje, u vratu kundaka kako bi visina oka dola tano
u liniju gornje ivice niana (ine) kad se gaa mehanikim nianom, ili u osu
optikog niana. Zato se u nekoliko razlikuje zakrivljenost kundaka kod puke
za gaanje mehanikim nianom u odnosu na puku sa optikim nianom, mada
to uvijek nije izvodljivo jer kod kombinovanih puaka koje imaju cijev kugla/
samu gaa se sa standardnom visinom kundaka, ukoliko je ugraen optiki
nian glavu i oko morate podesiti sa poloajem optike. Pored zakrivljenog kundaka na dolje, kundak mora da bude zakrivljen za nekoliko stepeni u desno po
vertikali (za lovce koji gau desnim okom) a u lijevo ako gau lijevim okom. Time
se postie ugodniji poloaj glave i oka pri gaanju. Ovo je posebno znaajno za
lov samaricama. Naravno, to je prije svega zato to se samaricom bre gaa,
nema dva klasina niana i ina slui kao zadnji nian. U najeoj upotrebi su
2 osnovna tipa kundaka: Engleski (sa malo zakrivljenim gotovo ispravljenim
vratom kundaka), Njemaki (sa pitoljskim rukohvatom veeg ili manjeg
219
Lovstvo
Njemaki
Monte carlo
Podeljivi (takmiarski)
Engleski
Peta kundaka samarice je najee obloena bakelitnim, plastinim ili gumenim potkovom. Na kombinovanim pukama ili kuglarama kao i sportskim
pukama se ugrauje iskljuivo gumeni mekani amortizer kako bi ublaio trzaj
puke. Gumeni amortizer je jako vaan kod puaka kuglara jaeg kalibra za precizno gaanje jer u znatnoj mjeri ublaava trzaj puke, kao i kod puaka koje se
koriste za takmienje u gaanju glinenih golubova discipline trap i sket.
Umetak za oluene ili glatke cijevi manjih kalibara
Odavno je poelo da se u samene cijevi standardnih puaka umeu posebno prilagoene oluene cijevi manjih kalibara iz kojih je mogue ispaljivati municiju sa zavidnom preciznou.
Posljednjih godina, s obzirom na pojaano bravljenje novih tipova puaka
omogueno je umetanje oluenih cijevi veih kalibara pa je njima omoguen
lov krupnijih vrsta evropske lovne divljai. Tako su napravljene oluene umetak
cijevi kalibrima od 5,6 mm pa sve do standardnih srednjih kalibara sa manjim
pritiscima barutnih gasova od 7 i 8 mm to zadovoljava nune potrebe za lov
najkrupnijih vrsta evropske lovne divljai. Danas svaka bolja samarica sa dobrim bravljenjem, sa takvim umetkom moe da poslui ne samo za odstrel srednje krupne divljai nego i one krupne divljai sa najveom tjelesnom teinom.
Napravljene su i oluene umetak cjevice manjih kalibara (22 Hornet) i za puku
220
Lovstvo
sa oluenim cijevima veih kalibara kao npr. 9,3 x 74 R kojom se omoguava lov
sitnije divljai. Ove se cijevi (umeci) relativno jednostavno postavljaju u cijev
puke i isto tako jednostavno podese po visini i po pravcu tako da mogu veoma
precizno da se upucaju. Poslije kvalitetnog upucavanja mogue ih je vie puta
vaditi i vraati u cijev bez ikakvih posljedica na preciznost pogotka iz njih.
Naroito su se pogodne za umetanje pokazale cijevi raznih kalibara manjeg
pritiska pa je posljednjih godina napravljen novi posebni kalibar metka malog pritiska, ba namijenjen za umetak cijevi. Kalibar 6 x 70 R se smatra gotovo idealnim za odstrel krupne divljai kao to su srnda, divokoza i dr., a da
se pri tome, s obzirom na pritiske koje razvija, moe ugraditi u gotovo svaku
samaricu a naroito kombinovanu puku bez obzira na kalibar. Od bezbroj
primjera izdvojiemo samo jedan, od kalibra 22 LR, do kalibra (8 x 57 IRS) gdje
sami moete prosuditi to se sve ovim kalibrima moe loviti. Kao i kod kombinovanog oruja za ove metke (male kratke cijevi) poeljno je koristiti optiki
nian radi bolje preciznosti pogotka.
Ublaiva trzaja
Ublaiva trzaja puke je ureaj koji kod skupljih modela proizvoai
ugrauju po elji kupca a moe se i posebno ugraditi i njegovo dejstvo je da
unekoliko smanji trzaj puke prilikom opaljenja. Trzaj puke je povratni udar
puke u rame lovca ili strijelca, kao reakcija na izlazak same ili zrna iz cijevi.
Dugogodinja praksa je pokazala da sameno punjenje metka treba da bude
maksimalno jedan procenat ukupne teine puke, da bi taj trzaj bio normalan
odnosno podnoljiv za strijelca te da cijev ne skae na gore. Kako je npr. punjenje samenog metka za puku kalibra 12 do 36 grama to puka tog kalibra
teorijski treba da bude teka od 3 do 3,6 kg da bi absorbovala prekomjerni trzaj.
Trzaj tog kuglara umnogome zavisi i od koliine barutnog punjenja pa je trzaj
puke sa magnum mecima znatno povean iako je teina zrna nepromijenjena
za taj kalibar cijevi. Trzaj kuglare kalibra 300win/mag daleko je vei od trzaja pri
opaljenju metka iz istog kalibra i iste teine zrna 30 06 Springeld. Ublaiva
trzaja, Mag-na-Port, se poslednjih godina ugrauje prilikom izrade puane ci-
221
Lovstvo
jevi. To su u stvari krai uzduni prorezi cijevi pri ustima, koji slue kao gasna
konica i mogu da ublae trzaj puke i do 20%. Postoje drugaiji, mada sve u
svemu slini kompezatori trzaja koji se narafe na usta cijevi i koji takoe mogu
kao gasne konice da ublae trzaj.
Mag - na - Port
Pored toga, postoje i kompezatori drugih tipova koji se ugrauju u kundak puke, i tek tako mogu da smanje kick stop trzaj i do 20 %. Tu bi mogli da
spomenemo ureaj nazvan takoe Kick stop, koji je obina metalna cjevica
punjena granulatom Volframa koji pri opaljenju metka absorbuje do 20% trzaja,
eliminisanje nesvjesnog straha a time i poboljanje preciznosti pogotka.
Kick Stop
Ureaji za nianjenje
Niani su ureaji za lake pogaanje cilja. Niani se postavljaju na gornji
dio cijevi puke i njihova osa mora da bude strogo sinhronizovana sa osom due
cijevi puke. Niani mogu da budu raliiti, od najprimitivnije ine i muice na
njoj kod samarica, pa sve od najkompletnijih varijabilnijih optikih niana za
najdalja gaanja.
Mehaniki, otvoreni nian za puku sa glatkim cijevima samaricu
Na samaricama je nian najednostavniji i ini ga ina poloena na gornjoj spoljnoj povrini cijevi kod Bok puaka jednocijevki, a kod dvocijevki sa
222
Lovstvo
223
Lovstvo
224
Lovstvo
jetljavaju klasinu konanicu optikog niana ili daju u samom centru vidnog
polja svjetleu taku. Dakle, sa takvim optikim nianima je dovoljno dovesti
svjetleu taku na cilj i opaliti. Ovakvi ureaji su naroito pogodni za nona
gaanja. Kod skupljih optikih niana svjetlea taka se moe podeavati prema
spoljnim uslovima svijetla tako da lovcu prejaka svjetlost ne bi smetala prilikom
nianjenja i odstrela divljai.
225
Lovstvo
Svenk montaa EAW je veoma dobra tronona montaa koja je fabriki tako
dobro pripremljena da je svaki iole vjestiji lovac moe uspjeno utvrditi na svoju
puku bez naknadnih dorada. To je razlog zbog kojeg je moe se rei i postala univerzalna montaa. Posljednjih godina konstruktori su uradili veoma pouzdane montae,
kao to je tzv.
226
Lovstvo
Pouzdana je i eka montaa od proizvoaa Zbrojovka (Brno), koja se postavlja ili na rafovima uvrenu inu sa usjeenim lastinim repom ili na lastin rep
direktno usjeenu gornju cijev puke.
227
Lovstvo
Dogledi
228
Lovstvo
Municija
Od pronalaska kompaktnog autonomnog metka za vatreno oruje, meci municija su ravnopravni djelovi lovakog pribora, zajedno sa pukama. Naravno
da se ne moe zamisliti upotreba oruja bez odgovarajue municije.
Savremena municija, odnosno njeni pojedinani predstavnici meci se sastoje uglavnom od: aure, inicijalnog paljenja (kapisle) barutnog punjenja i projektila.
Postoji razlika izmeu municije za puke glatkih cijevi samarice i municije za puke sa oluenim cijevima kuglare.
Lovaka municija za oruje sa glatkim cijevima
Savremeni lovaki metak za puku glatkih cijevi samarica sastoji se od
sljedeih djelova:
229
Lovstvo
Sama
Cep
Barut
Kapisla
Mesingano ojaanje
aura
aure za lovaki samarski metak se uglavnom izrauju od kartona, u novije vrijeme od plastike, da bi u poslednjih nekoliko godina karton ponovo dobio
prednost iz ekolokih razloga (lake se raspada i tako titi ivotnu sredinu od
trajnih otpadaka). I plastine i kartonske aure u svom donjem dijelu, u kome se
nalazi barut, imaju iznutra plastina ili kartonska ojaanja. esto takva ojaanja
postoje i sa spoljne strane u vidu metalnih izmica razliitih visina koje integralno pokrivaju i dno metka.
Mesingane aure su se nekad koristile (a i sada se koriste) u sibirskim djelovima Rusije, gdje to diktiraju ogromni nenaseljeni prostori koji lovca primoravaju
da se sam stara o punjenju municije, pa se iz tog razloga koriste mesingane aure
koje se mogu mnogo vie puta pripunjavati nego aure od bilo kog drugog materijala.
230
Lovstvo
Kapisla
Za inicijalno paljenje baruta u lovakom metku se prave od metalnog
tijela u koje je integrisan nakovanj i u koje je izmeu dna kapisle i nakovanja
smjeten inicijalni eksploziv. Inicijalni eksploziv je 70-tih godina 18. vijeka, kada
je pronaen, pa gotovo do dananjih dana inio ivin fulminat. Ovo sredstvo
je davalo veoma sigurnu i jaku varnicu koja je besprekorno palila barutno punjenje. Meutim, mana ovog sredstva je to je pri sagorijevanju hemijski veoma
agresivno pa izaziva estoku koroziju i samog oruja.
Zato je kasnije otkriven novi inicijalni eksploziv za Sinoksid kapisle sa
maksimalnim karakteristikama paljenja koji se radi na bazi smjese olovnog
aida koji ne djeluje korozivno na oruje iz koga se ispaljuje niti pri sagorijevanju oslobaa otrovne gasove.
Po konstrukciji imamo 2 osnovne grupe kapisla i to tipa Gevelot i tipa
Winchester 209.
Razlika izmeu ova 2 tipa kapisla je u tome to je kod kapisle tipa Gevelot
itavo tijelo jedinstveno i u njemu je sve sadrano. Kod kapisle tipa Winchester
tijelo kapisle je raeno (zbog lake proizvodnje) iz 2 dijela od kojih je jedan tijelo
kapisle sa ugraenim nakovanjem a u njega je utisnuta kapica kapisle sa inicijalnim, eksplozivnim punjenjem.
Barut
Od samog nastanka vatrenog oruja je kao pogonsko sredstvo korien
dimni barut, da bi tek krajem 19. vijeka poeli da se koriste i bezdimni baruti .
Ovaj tip baruta ne samo da je neznatno razvijao dim pri opaljenju (iz tog razloga
ga i nazivaju bezdimni) nego je razvijao mnogo jae pritiske od starog dimnog
(crnog) baruta.
Bezdimnog baruta imamo 2 tipa: Nitrocelulozni i Nitroglicerinski barut.
Nitrocelulozni bezdimni barut je najei tip bezdimnog baruta koji se
koristi u lovakoj municiji sa oluenim i neoluenim cijevima. Ovaj barut je
neto voluminozniji od Nitroglicerinskog i lake ga je kontrolisati.
Nitroglicerinski bezdimni barut je jaih eksplozivnih dejstava pa se koristi u manjim (vrlo precizno odreenim) koliinama prilikom punjenja municije, pogotovo to mu je specina teina vea. Osim toga, on je brizantniji
(eksplozivniji) pa se njime mora mnogo paljivije rukovati i nije preporuljiv za
individualno korienje.
231
Lovstvo
232
Lovstvo
dovoljno vrst ali i dovoljno elastian, da daje najbolje potiske od svih ostalih
epova. Do skoro se, bez obzira na kvalitet ovih epova, na barut ispred epa
obavezno stavljao kartonski (plastini) poklopac, zatim se na ep ispod same
stavljao drugi poklopac, da bi se, ako se formira metak kruno zatvarao poklopac se stavljao i na vrh metka preko same gdje se i upisivala oznaka same.
Naknadna istraivanja su pokazala da na barutno punjenje ispred novijih tipova
lcanih epova ne treba stavljati poklopi iz razloga to je lcani ep poboljan
i u potpunosti zadovoljava zahtjeve metka. Posljednjih decenija i godina primat
u proizvodnji municije za samaru su preuzeli plastini epovi koji su tako oblikovani da daju odlino zaptivanje ali i dobru elastinost, samim tim i kvalitetniji
posip. Plastini ep je dovoljno kompaktan pa mu nijesu potrebni nikakvi kartonski poklopii ni ispred ni iza epa.
Razvojem tehnologije plastinog epa zajedno sa njim integralno je izlivena
korpica za samu. Metak sa ovom vrstom plastinog epa prvih nekoliko metara
nakon izlaska iz cijevi nosi samu u korpici da bi se tek poslije toga poela postepeno rasprivati. Osim toga prednost metka sa korpicom za samu je u tome to
se periferna zrna same ne taru o zidovima cijevi pa samim tim i ne deformiu
u tom smislu. Tako je dobijen metak sa guim posipom same i ekasnijim
dometom, a samim tim i boljim uinkom na cilju.
Sameno punjenje
Iznad epa se u lovaki metak stavlja sameno punjenje. Samu predstavlja
odreena koliina olovnih kuglica u zavisnosti od potrebe i vrste divljai za
koju je namijenjena. Krupnoa same mora da bude usklaena sa krupnoom
divljai koja se lovi kao i sa otpornou lovljene divljai. Shodno tome, sama
se pravi u raznim dimenzijama poev od prenika 1,5 pa uglavnom do prenika
6,2 mm, mada postoji i krupnija sama od preko 7 i 8 mm, ali to su ve skupovi
pojedinanih projektila koji, svaki za sebe, ima dovoljan prenik i masu da moe
da djeluje zasebno na cilj.
Krupnoa same se u raznim zemljama razliito obiljeava. Sama se pravi
najee od istog olova - meka sama i od olova sa primjesama antimona oko
2% i arsena oko 0,3% - tvrda sama. Ova tvrda sama je povoljnija jer se prilikom opaljenja manje deformie a samim tim pravilnije prostire kroz vazduh
to daje bolji pogodak. Neki proizvoai olovne same istu povrinski presvlae
slojem hroma ili bakra to je ini tvrom i manje podlonom deformisanju - sve
sa eljom za to veom ekasnou na cilju.
233
Lovstvo
234
Lovstvo
PRENIK u
mm
AUSTRIJA
NJEMAKA
BELGIJA
ITALIJA
VELIKA
BRITANIJA
VAJCARSKA
FRANCUSKA
PANIJA
RUSIJA
POLJSKA
EKA
SAD
EX
JUGOSLAVIJA
1,75
2,00
2,25
14
10
9
8
10
9
8
11
9
8
10
9
8
10
9
-
10
9
8
9
8
7
10
9
8
14
10
9
8
10
9
8
15
14
2,50
12
6
1/2
12
12
2,75
3,00
3,25
3,50
3,75
4,00
4,25
4,50
10
8
6
4
6
5
4
3
2
1
0
2/0
6
4
3
OV1
OV2
OV1
6
4
3
2
1
0
4/0
4
3
BB
-
7
6
5
4
3
-
6
5
4
3
2
1
0
2/0
4
2
1
2/0
3/0
4/0
6
5
4
3
2
1
0
2/0
10
8
6
4
6
5
4
3
2
1
2/0
5
4
3
2
1
B
B
11
10
9
8
7
6
5
4
4,75
5,00
5.25
5,50
OV9
5/0
3/0
4/0
3/0
4/0
2
-
3
1
B1
AA
5/0
6/0
5/0
TT
00
6/0
B2
6/0
7/0
6/0
2/0
5
1/4
5
1/2
B
3B
T
3/0
4/0
5/0
00
235
Lovstvo
236
Lovstvo
vrste divljai.
Tako je za odstrel srnee divljai, vuka, akala, lisice, odreen najmanji lovni
kalibar od 5,6 mm odnosno kalibar 222 Remington.
Za odstrel jelena lopatara, muona, divokoze, je minimalan kalibar 6,5 x 57
ispod 243 odnosno 243 Winchester.
Za odstrel jelena i divljih svinja je odreen kao minimalan kalibar 7 x 57 na gore.
Za municiju ispaljenu iz puke sa oluenom cijevi, pored kalibra jako je
znaajna i teina zrna koja mora biti prilagoena teini divljai koja se njime
lovi. Stoga je za sitnije primjerke krupne divljai dovoljno zrno manje teine.
Npr. za odstrel srnee divljai, vuka, akala, dovoljna teina zrna je od svega 3 do
4 grama dok je npr. za odstrel divljih svinja i jelena potrebna teina zrna od 10
grama i vie. Pored kalibra i teine zrna za odstrel krupne divljai je znaajna i
konstrukcija samog zrna. Konstrukcija mora biti takva da se zrno pravilno rasprskava (u obliku peurke), uveavajui svoj prvobitni prenik i do 2,5 puta i da
na kraju ostane to vei procenat mase zrna u jednom komadu. Takva je veina
savremenih zrna za kuglare, gotovo u svim kalibrima i svim teinama zrna.
Presjek metka
237
Lovstvo
Balistika
238
Lovstvo
+ 4 cm
100 m
180
- 2.5 cm
200 m
Balistika kriva - prikaz ponaanja zrna kalibra 30-06 od 9.7 gr. Kegelspitz
239
Lovstvo
240
Lovstvo
PRENIK SAME U mm
2,5
375 m/sek
306 m/sek
251 m/sek
210 m/sek
178 m/sek
3,0
375 m/sek
315 m/sek
266 m/sek
230 m/sek
199 m/sek
3,5
375 m/sek
321 m/sek
277 m/sek
245 m/sek
215 m/sek
4,0
375 m/sek
326 m/sek
285 m/sek
256 m/sek
228 m/sek
Dakle, i padom brzine projektil znaajno gubi energiju, tako npr. sitna sama od 2,5
mm prenika ve na 40 m daljine gubi vie od polovine svoje poetne energije .
Zato se pored poetne brzine stalno mora voditi rauna i o energiji projektila jer je u stvari ona odluujui faktor za uspjean odstrel divljai.
Oblik, irina i duina samenog snopa
Sameni snop po izlasku iz cijevi gubi svoju kompaktnost i iri se, to dalje
to vie, kako u irinu tako i u duinu. Zrna same iz centralnog dijela samenog
snopa sauvae svoj okrugli oblik, pa e letei kroz vazduh trpjeti manji otpor
i imati pravilniju putanju. Periferna zrna koja su u dodiru sa cijevi manje ili
vie deformisana, zbog svog nepravilnog oblika a samim tim i otpora vazduha
letjee sporije pa e se rasipati na sve strane stvarajui tako snop u obliku lijevka
popriline duine. Periferna zrna same nemaju pozitivan uticaj na pogotke, ve
naprotiv, predstavljaju opasnost po okolinu zbog nepravilne putanje. Osnovni
dio samenog snopa se izduuje u obliku izduenog jajeta sa iljastim dijelom
naprijed i nazad. Prednji dio snopa kod puaka normalnih kalibara ima domet
od 45 do 50 m. Proireni snop se nakon te daljine lijevkasto iri sve dok samena
zrna zbog svog potpunog gubitka energije ne padnu na zemlji. Treba naglasiti
da je raspored same i zrna manje vie pravilan samo u osnovnom snopu i
to idui ka sreditu snopa pravilnije. iri lijevkasti dio snopa je veoma irok i
na daljini od 50 m sa samom prenika 3,5 mm u zavisnosti od oka dostie
gotovo 4 m irine, dok je za sitniju samu od 2,5 mm irina snopa na toj daljini
preko 5 m .Ovo je veoma vano za lovce jer ih upozorava da se ne smije pucati
Uporedjenje funkcionalnosti (A) plastinog epa sa koncetratorom u odnosu na (B) klasini lcani ep
241
Lovstvo
242
Lovstvo
domet zrna ispaljenih iz kuglara dostie od 3000 do 5000 pa i vie metara (pri
povoljnom uglu elevacije kosom hicu). Meutim, ekasni domet za normalan
lov krupne divljai je i za kuglare daleko manji i kree se na oko 150 m kada se
gaa mehanikim nianom, pa za rezantne kalibre i do preko 250 do 300 m sa
dobrim ili dobro upucanim optikim nianom.
U nekim, lovno veoma naprednim, zemljama zabranjeno je gaanje na daljine vee od 200 m. Velike daljine gaanja treba izbjegavati jer je veoma velika
vjerovatnoa da e doi do neeljenog ranjavanja divljai. S obzirom na kalibre
kuglara izbor divljai za lov, preporuka je da se lovci dre sljedeih savjeta pri
izboru oruja.
VRSTA
DIVLJAI
MEDVJED
VEPAR
LOS
JELEN
DIVLJE SVINJE
MUFLONI
DIVOKOZE
SRNDAI
DIVOKOZE
SRNEA DIVLJA
VUK
VUK I DIVLJA MAKA
AKAL I LISICA
VELIKI TETREB
GRABLJIVICE
KALIBAR
ZA KARABIN
9,3x64; ili 9,3x62
8x68S; .338Win. Mag.
.300 Win. Magnum
.300 H&H Magnum
7x66SE VH
7 mm Pem. Magnum
ZA KUGLARU
PRELAMAU
9,3x74 R; 8x75 RS
6,5x57 R; 6,5x 65 R
7x57 R; 5,6x 57 R;
5,6x52 R; 5,6 x 50 R Mag.;
6x70 R
243
Lovstvo
15
20
25
30
35
40
45
50
135
99
70
48
34
24
17
13
10
1.872
1.049
706
412
255
157
98
64
39
244
Lovstvo
Vrsta divljai
Uslovi pri pogotku
___________________________________________________________________
_
Zec
pogoen sa najmanje 5 zrna same od 3,5 mm i
minimalnom brzinom same pri pogodku 190 m/s
___________________________________________________________________
_
Jarebica
Pogoeni sa najmanje 4 zrna same od 3 mm i
Patka
minimalnom brzinom pri pogodku 180 m/s
m/s
___________________________________________________________________
_
Pri ovakvim uslovima kinetika energija samenih zrna koja pogaaju siluetu gaane divljai bie dovoljna da momentalno usmrti divlja. Daljina na
kojima e ovi uslovi biti ispunjeni zavisi, izmeu ostalog, od vrste okova, od
kalibara puke, od koliine same u metku i od poloaja tijela divljai u trenutku
pogotka (odnosno od veliine gaane siluete divljai).
Ekasni domet samarica je daleko ispod maksimalnog dometa i zavisi od:
1. kalibra oruja (vei kalibar ima vei domet )
2. koliine same ( metak sa veom koliinom same ima gui posip i vei
domet)
3. jaine oka puke (jai ok ima gui posip i vei domet)
4. veliine siluete tijela gaane divljai (ekasniji je pogodak ako je silueta
vea) .
Naravno da e silueta divljai biti manja kada divlja dolazi ili odlazi od lovca
pa e i pogodci biti tei. Za samaricu kalibra 12 i metkom punjenim samom
245
Lovstvo
246
Lovstvo
247
Lovstvo
248
Lovstvo
Pored toga optiki nian treba uvijek podesiti na eljenu otrinu prema svom
oku. Doglede treba, prije i poslije lova, nositi u futrolama a na samom terenu ih
tititi od pada, udara, vlage i sl. To je osnov da biste ih mogli koristiti dugi niz
godina i sa njima uspjeno vrili lov i osmatranje divljai.
249
Lovstvo
zgib ramena, postie pravilan poloaj cijevi tano prema cilju. Ove vjebe treba
upranjavati stalno a posebno pred poetak lovake sezone. Pri vjebi iz stajaeg
poloaja ili pri hodu uvijek treba nastojati da je, kod lovca koji gaa sa desnog
ramena, lijeva noga u blagom iskoraku, a kod ljevaka obrnuto.
250
Lovstvo
Lisica
12
Zec
13
Prepelica
14
D. golub, Grlica i D. guska
20
Jarebica
23
Divlja patka gluvara
28
Divlja patka krda
50
Vrijeme leta same zavisi od brojnih faktora:
1. poetne brzine samenog snopa
2. otpora vazduha
3. sile privlaenja zemljine tee.
Ako se osvrnemo na nau najee korienu samu od 3,0 do 3,5 mm prenika
brzina kretanja iznosi:
Do daljine gaanja u metrima
Do 20 metara daljine
Do 30 metara daljine
Do 40 metara daljine
0,016/sek.
0,10 / sek.
0,15 / sek.
251
Lovstvo
252
Lovstvo
Meta srnda
253
Lovstvo
254
Lovstvo
Jer, ovi lovci su u svakom pogledu vjetiji strijelci, koji uz to nemaju vie onaj
poetniki imperativ da moraju da ulove divlja po svaku cijenu. Takvi lovci su
kroz praksu ve imali puke sa veim kalibrima ali su kao pravi sladokusci vie
orijentisani na lake i ljepe puke a za njih ipak dovoljno ekasne. Dakle, i tu se
svodi na staru latinsku izreku O ukusima se ne raspravlja.
to se tie izbora granulaicije same za lov pojedinih vrsta treba se drati
sledeih preporuka:
GRANULACIJA SAME
OZNAKA SAME
PRENIK ZRNA U mm
4
4,5
6
4,0
8
3,5
10
3,0
12
2,5
14
2,2
Za neke druge vrste divljai treba nai analogiju u odnosu na navedene vrste
i tako se odluiti za granulaciju.
Pored toga, Zakonom o lovstvu je propisano da se ne smije loviti sa pukama
koje sadre vie od 2 samarska metka.
MINIMALNO DOZVOLJENO
KALIBAR
MEDVJED
7, 64
7, 65 R
11,0 minimalno
7 x 57
7 x 57 R
11,0
9,0 minimalno
6,2 x 41
(243 win)
6,0 minimalno
SRNEA DIVLJA
5,6 x 41
(222 Rem)
3,5 minimalno
255
Lovstvo
Ova vrsta kuglara prelamaa je, pored elegancije, i lagana pa ih mnogi lovci
rado koriste bez obzira na njihovu visoku cijenu.
256
Lovstvo
Streljaka takmienja
Da bismo u ovoj vrsti sporta bili uspjeni kao i u drugim, do uspjeha moemo
doi stalnim treninzima koji iziskuju velike psiho-zike sposobnosti, koncentraciju, brzinu, te ostale elemente koji su potrebni da bismo postigli vrhunske rezultate. Upucanom strijelcu lov divljai predstavlja pravo zadovoljstvo i sa
lakoom vri uspjean odstrel i ne ranjava divlja.
Lovaka strelita
Razlikujemo sljedee vrste strelita:
1. Nepokretne - pokretne mete (siluete ivotinja) za gaanje kuglarama
2.Strelita za glinene golubove (disciplina Sket i trap)
Za bilo koju vrstu strelita morate imati ravnu povrinu sa siguronosnim
nasipom a strelite mora odgovarati standardima i zahtjevima Zakona o oruju
i lovu. Mora biti udaljeno od naseljenih mjesta i na svojim krajnjim takama
vidno oznaeno kao zona opasna za etnju ili rekreaciju.
Strelita sa nepokretnim i pokretnim metama se rade za takmienja sa karabinom. U gaanju meta (silueta visoke divljai) vepra, srndaa i dr. na 50 ili 100
m mehanikim nianom, a na 150 i 200 m optikim nianom. Pokretne mete
preteno vepra se gaaju do 5m daljine a ksne siluete na veim daljinama.
257
Lovstvo
sti od eme svaka mora biti razliito podeena. Pista za strijelce se radi sa 5 pozicija
tako da svaki strijelac ispred sebe ima po 3 maine odnosno 3 goluba, od kojih nikad
nezna koji e na njegovu komandu jedna od maina izbaciti. Obzirom da strijelac
nakon svakog pucanja mijenja mjesto, tako mu u toku serije od 25 golubova rijetko
moe izai sa istim pravcem, uglom i visinom. Mjesta gdje se nalaze strijelci udaljena
su od rova u koji su smjetene maine 15 m a veza maine sa strijelcem je elektronika
povezana mikrofonom tako da strijelac svojim glasom aktivira mainu, odnosno ona
izbacuje glinenog goluba u prostor. Da bi strijelac bio uspjean, mora od momenta
pozivanja goluba opaliti prvi patron za oko 0,35 s jer je brzina goluba pri izlazu oko
120 km/h. Obzirom da ste udaljeni od maina 15 m ako ne opalite metak za toliki
vremenski period golub e biti suvie daleko tako da ga neete pogoditi.
258
Lovstvo
Disciplina skeet je takoe olimpijska disciplina koja se znaajno razlikuje u odnosu na trap. Maine se nalaze u dvije nadzemne kuice. U kojima je
259
Lovstvo
nijasnu lakom od trapa. Gaa se istom pukom kao na klasinom trapu, samo sa manjim
okovima i oka zbog manjeg doleta goluba i vee irine samenog snopa.
260