Professional Documents
Culture Documents
Zelis Li Postati Milijarder
Zelis Li Postati Milijarder
Abdullah Behd`et
@ E L I [ L I P OSTATI
MI L I J ARDE R?
Investiraj na pravo mjesto Prijevod:
Hafiz Fadil Bekta{
Bismillahir-rahmanir-rahim
Zapadna materijalisti~ka civilizacija, ~iji smo sudionici,
danas name}e svoj na~in `ivota i razmi{ljanja i poseban
`argon kojim se izra`avaju odre|ene vrijednosti. Nedvojbeno
je da smo du`ni uva`iti spomenutu ~injenicu prilikom govora i
pisanja o bilo kojoj temi, da bi nas oni kojima `elimo prenijeti
svoje ideje, lak{e razumjeli. Govoriti o ahiretu danas, kada je
ve}ina svijeta tako daleko od pomisli na njega zaista nije
lahko.
Pred nama se nalazi djelo dr. Abdullaha Behd`eta iz dva
dijela u kojem je, po mom skromnom mi{ljenju, uspio da se
obrati ~ovjeku dana{njice rije~nikom koji on razumije. U
prvom dijelu pod naslovom "Najve}a investicija" ili @eli{ li
postati milijarder dr. Abdullah nudi konkretne projekte
najuspje{nijih investicija sa najve}im procentom sigurne
dobiti.
Ako je danas povoljna investicija kojom se ostvaruje
profit od 20 posto na ulo`eni kapital Allah d`.{. nam nudi
dobit od najmanje 700 posto i pove}ava kome On ho}e daleko
vi{e od toga. Ulagati u ahiretsku banku koja garantuje veliku
dobit i ~iji ulozi ne mogu niukom slu~aju propasti jeste prava
investicija. Ovdje je interesantno spomenuti da u ovom
3
Uvod
10
11
Ovo je dio hadisa koji se prenosi od Abdulaha Ibn Amra ibn el-Asa, r.a.
On je postio stalni post (bez prekida) i cijelu no} je provodio u ibadetu, a
kada je Poslanik, s.a.v.s, saznao za to, rekao mu je: Nemoj tako vi{e
raditi. Posti i mrsi, nave~e klanjaj i spavaj jer ti ima{ obavezu i prema
svome tijelu, obavezu prema svojim o~ima, obavezu prema svojoj `eni
i obavezu prema svome gostu. Zato ti je dovoljno da posti{ tri dana od
svakog mjeseca. Za svako dobro u~injeno djelo ima{ desetorostuku
nagradu i to je kao da posti{ neprekidno (~itavo vrijeme). Prenosi
Buharija u poglavlju o postu, br. 1975.; Muslim u svojoj zbirci dodaje dio
hadisa: I ima{ obavezu prema svome djetetu, br. 1159
13
2.
3.
4.
1
2
14
15
17
18
ne daje tetu niti korist, niti daje niti uskracuje osim Allah i da
nema boanstva sem Allaha i da je samo Allah Gospodar, ali
on svoja djela i ibadete ne obavlja iskreno radi Allaha. Nekad
to radi i radi sebe, nekad radi ovosvjetskih interesa, a nekad
da bi stekao visok poloaj i ugled kod ljudi. On u svojim
djelima i svome trudu ima udio radi Allaha i udio radi sebe i
svojih interesa, udio radi ejtana i udio radi ljudi. Ovo je
primjer vecine ljudi i ovo je irk za koji je Resul, sallallahu
alejhi ve selleme, rekao: irk u ovome ummetu je skriveniji
od hoda mrava.1 :2
Ista stvar je ako se covjek zabavi sporednim stvarima, to
je suprotno od propisane skromnosti, on nece dostici stepen
onih koji su Allahu najblii. A ako se zabavi time pa zapostavi
neki vjerski propis ili ga to odvede u haram on je grjenik. 3
Zauzetost sporednim stvarima, koje su u osnovi
dozvoljene, makar to i ne odvra}alo od obavljanja obaveznih
propisa, smanjuje stepene u D`ennetu. Ko to od nas ne `eli
uzvi{ena mjesta u D`ennetu? Mi smo opsjednuti tra`enjem
ovosvjetskih polo`aja, a uzvi{ena mjesta u D`ennetu samo su
na{e puste `elje, ono {to mi samo sanjamo `ele}i da budemo
me|u robovima koji su najbli`i Allahu.
Da li zna, moj cijenjeni brate, kolika je razlika izmedu
stepeni (dereda) onih koji su Allahu bliski i onih koji su ni`e
od onih sretnih? To je brzo i pojednostavljeno poredenje kako
ti se te ni`e dered`e ne bi u~inile lahkim pa da se zadovolji
njima i da kae, kao to slabici govore, oni koje je dunjaluk
obuzeo: elim samo da udem u Dennet i to mi je dovoljno.
Dragi moj brate, nemoj da ti elja za ahiretom bude mala
pa da se time zadovolji, i nemoj biti zadovoljan osim samo
velikim eljama jer Resul, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao:
1
19
20
Bliski
(El-mukarrebun)
Sretni
(Ashabul-jemin)
21
22
Ibnul Kajim: Hadi el-Ervah i Tefsir Ibn Kesirov, sure: Er-Rahman, ElInsan i El- Mutaffifin
23
24
25
Hadis bilje`i Et-Taberani u El-Mud`em el Kebiru, 20. tom str. 60. i 61. i
El-Bezar u Musnedu, broj 2.437. Hadis je vjerodostojan. Albani spominje u
Sahih el-D`amiu sli~an hadis, broj 7.300.
2
Bilje`i El-Hakim u El-Mustedreku, tom 4, strana 306, od Ibn-Abasa i veli
da je hadis vjedostojan. S tim mi{ljenjem se sla`e i Imam ez-Zehebi. Albani
ga isto tako spominje u Sahihul D`ami , broj 1.077.
3
Bilje`i ga Buhari od Ibn-Abasa, broj 6.265.
26
3. znanje, i
4. zdravlje.
Prije nego to postavimo premise (rjeenja) i damo
idealno rjeenje moramo da potpuno spoznamo ivot i da
damo ispravne ciljeve na osnovu kojih cemo donijeti
odgovarajuci zakljucak.
Kur'ani kerim prenio je sutinu ivota, to ne ostavlja
nikakva prostora za sumnju. Rekao je Uzvieni Allah: Sve to je
na Zemlji prolazno je, ostaje samo Gospodar tvoj,
Velicanstveni i Plemeniti.1 ; ivot na ovom svijetu nije nita
drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je - ivot, kada bi
samo oni znali!2 ; ivot na ovom svijetu je slican bilju
zemaljskom na koje Mi spustimo s neba kiu s kojim se ona
izmijea, kojim se onda hrane ljudi i stoka. Pa kad se Zemlja
ukrasi svojim ruhom i okiti i kad stanovnici njezini pomisle da
su oni toga gospodari, dode zapovijed Naa, nocu ili danju, i
Mi to pokosimo, kao da prije niceg nije ni bilo. Eto, tako Mi
potanko izlaemo dokaze narodu koji hoce da razmisli. 3 Kao i
mnogi drugi, i ovi ajeti jasno govore da je ovaj svijet prolazan i
da ima svoj svretak.
Postavlja se pitanje, kada je to?
ivot (svijet na koji mislimo) ivot je pojedinca.
Dunjalu~ki `ivot zavr{ava se smr}u. Koliko covjek moe da ivi
na ovom svijetu? Covjek s najduim ivotnim vijekom danas ima
120 godina, a takvih je vrlo malo. Zato cemo uzeti prosjek od 80
godina koji se danas spominje. Moramo isto tako da znamo da se
racunanje ljudskog ivota ne svodi samo na prolazno,
ovosvjetsko, ivljenje vec da se produava na drugi svijet. Dua
ne umire umiranjem tijela. Tijelo je, u odnosu na duu,
1
27
28
29
30
31
32
Stablo odlucivanja
33
naucno
analiziranje
34
Komentar skice
Tabela pojanjava podjelu ljudi iz reda ummeta, u vezi s
njihovim odnosom prema ovom svijetu, na tri grupe koje smo
prije spomenuli.
Grupu nevjernika namjerno smo iskljucili zbog njihove
ocite propasti i njihovog skretanja od pravog cilja. Neki iz ovih
grupa su izotrili svoje vizije (ideje) i uposlili svoju pamet radi
pravog cilja. Drugi su se na dunjaluku okrenuli ka slijedenju
svojih strasti. Neki se nekada pokoravaju svome razumu, a
nekada slijede svoje strasti. Svaki od njih izabrao je to na osnovu
vlastitog htijenja, vidjevi i misleci da mu to najvie odgovora.
Neki od njih su se prema sebi ogrijeili, neki su izjednacili svoja
dobra i loa djela, neki su, opet, prestigli druge svojim dobrim
djelima. Na vrhu skice su cetiri ivotne stanice kroz koje covjek
prolazi na ivotnom putu do vjecnosti.
Prva od tih stanica je ivot na ovome svijetu. Pojasnili
smo prije da prosjecan ljudski ivot traje izmedu 70 i 100
godina. Nakon ove stanice dolazi Berzah (zagrobni ivot).
Ovaj period traje veoma dugo a ta duina se razlikuje od osobe
do osobe i niko ne zna tacno trajanje ovog perioda, osim Allah
Uzvieni. Ova ivotna stanica pocinje razdvajanjem due od
tijela tj. sa smrcu. Poslije nje dolazi Sudnji dan, kao stanica na
kojoj ce se razdvojiti ljudi. Taj strani dan ce trajati pedeset
hiljada godina i to se potvrduje u Kuranu i sunnetu. Nakon
toga nastupa period ahireta (vjecnog svijeta) koji ce biti ili u
dennetskim perivojima ili u dehennemskoj vatri, da nas
Allah Uzvieni sacuva od nje.
Vidimo da je covjek koji je sam sebi nepravdu ucinio
pogrijeio u procjeni, jer je gledao trenutnim i kratkovidnim
pogledom na svoj ovosvjetski ivot koji mu se ucinio veliki i
on mu je dao prednost nad onim koji ga slijedi. Njemu se
umanjila vrijednost onoga svijeta pa mu nije posvetio dovoljno
panje. Zato je nastojao da na ovome svijetu stekne to vie
35
36
37
38
Prvi aspekt:
Opcenito gledajuci na najniu granicu kojom je covjek
zaduen od propisa (ibadeta), kao i na prijetnju kaznom iz Kurana
i sunneta, vidjet cemo da mu je, ukoliko je potpuno obavljao svoje
ibadete, Kuran zagarantovao spas. Medutim, onome koji nije
obavljao te ibadete (propise) kako treba, Kuran prijeti kaznom.
Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme: Ima ljudi koji
klanjaju 60 godina, ali njihov namaz nije primljen. Moda je
upotpunjavao ruku (pregibanje preko polovine tijela), ali nije
upotpunjavao seddu (sputanje lica na tlo), ili je
upotpunjavao seddu, ali nije upotpunjavao ruku.
Prenosi Amar, r.a, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
selleme, rekao: Ima ljudi koji obavljaju namaz a pie im se
samo jedna desetina namaza, ili devetina, ili osmina, ili
sedmina, i tako je nabrajao do cijelog namaza.1
Hasan Ibn Atija rekao je : Dva covjeka stoje u istom
namazu a izmedu njihovih nagrada razlika je kao izmedu
nebesa i Zemlje. Zato to je jedan svjestan da stoji pred
Allahom a drugi je odsutan, u svojim mislima.2
ta da kaemo za onog koji je protra}io ivot dopustivi
svojim strastima da ga nose poput valova, udeci samo za
materijalnom stranom ovoga svijeta i sticanjem imetka,
upotrijebivi sve svoje potencijale i pamet kako bi napravio to
vie transakcija, zakljucio {to vi{e ugovora i sagradio to vie
nekretnina. Kako ce takav ~ovjek biti skruen u namazu? Mi, u
ovom vremenu, ne opravdavamo ni siromane, zbog priznanja
mnogih ljudi u vezi s pitanjem povecanja skruenosti u namazu,
osim one kojima se Allah Uzvieni smilovao pa kako da
opravdamo bogate?
1
En-Nesai: Sunen, 1/201, broj hadisa 613. Albani spominje ovaj hadis u
svome djelu Sahihul D`ami i ka`e da je vjerodostojan hadis
2
Ibnul Kajim el D`evzije: El-Vajil es-Sajib Minel Kelimi et-Taib, strana 36
39
Drugi aspekt:
Nema sumnje da ljudsko vjerovanje uljepava i ojacava
lijepo djelo, pa ako se smanje djela, smanji se iman, kao to se
smanji i spoznaja o Allahovim Uzvienim imenima i atributima,
na osnovu cega se povecavaju mali grijesi. Takav covjek vie se
oslanja na Allahov oprost i milost, potiskujuci i zaboravljuci
Allahovu srdbu i kaznu zbog svog nedostatka ibadeta i
spoznaje o svome Gospodaru. Za to je Resul, sallallahu alejhi ve
selleme, naveo primjer: Pazite se i cuvajte se neznatnih
grijeha jer toliko ih se moe sabrati kod covjeka da ga mogu
upropastiti. To je kao primjer covjeka koji je doao na neko
mjesto gdje su ljudi spremali hranu. Jedan covjek donio je
1
40
jednu granu, drugi jedno drvo i tako su svi donosili dok nisu
sabrali gomilu drva. Tada su naloili vatru na kojoj su
ispekli ono to je bilo na njoj.1
Ukoliko covjek umre s malim grijesima ne pokajav{i se
za njih, on ce propasti, osim ako mu Allah ne oprosti. Njegov
primjer je kao primjer dva umrla covjeka u mezarima pored
kojih je proao Resul, sallallahu alejhi ve selleme, rekavi: Oni
su u kaburskom azabu i to ne zbog velikih grijeha.2 ta
cemo ako se povecaju nai grijesi? ta cemo ako ne bude
dovoljno dobrih djela da pokriju nae grijehe i nedostatke?
Teko nama ako budemo imali vie loih djela od dobrih!
Doista je to propast i najveca nesreca jer smo time sebe izloili
polaganju racuna i dehennemskoj kazni. Nema normalnog
insana da se ne plai Vatre i prenja u njoj a da se zatim
zadovolji minimumom u ibadetu jer on ne zna da li je od
dobrocinitelja ili od grenika, makar te ibadete obavljao
iskreno i redovno.
Prve generacije ashaba i tabiina obavljale su svoje obaveze,
ali su se u isto vrijeme bojale, da li ce te obaveze biti primljene.
Zato je pre~e i bolje za covjeka da se udalji od ruba
dehennemske provalije kako ne bi izgubio ravnoteu kad mu je
najpotrebnija i pao u vatru. Rekao je Resul, sallallahu alejhi ve
selleme: Kao pastir koji napasa svoje stado blizu tudih
meda gdje je veoma lahko da upadne u haram.3
Ozbiljan ucenik koji se trudi da prode s odlicnim
uspjehom moe i da ne postigne takav uspjeh, ali ako i ne prode
s odlicnim uspjehom nakon uloenog truda i napora proci ce s
vrlo dobrim, u najmanju ruku. To znaci da se spasio od
propadanja. Ali onaj koji nastoji samo da prode pa i s
1
41
Gubitak
Dobitak od 100 godina
=
=
Gubitak od 100 godina
dobitak od 100 godina na dunjaluku + dobitak na ahiretu
+
gubitak od 100 godina na dunjaluku
dobitak na dunjaluku + 0 (nula)
+ 50 %
=?
gubitak 100 godina na dunjaluku + (nepoznat vrem.period)
42
2.
Zarada=dobitak
- gubitak
P=B-C
1.
0 (nula)3
(-8 )4
2.
?5
?6
3.
(8 )7
(+8 )8
45
46
47
49
50
51
Ibn Mad`e: Sunen: 2/1.376, broj 4.108, Albani ka`e da je hadis vjerodostojan.
Sura Ez-Zuhruf, ajeti 33, 34, 35
3
Ovo je dio hadisa koji bilje`i Et-Taberani u El-Evsetu od Enesa, r.a, a
Albani ka`e da je hadis vjerodostojan u djelu Sahihul D`ami, broj 3.039.
2
52
53
54
1
2
55
56
PISMO INTELEKTUALCIMA
57
58
59
61
62
UZROCI NESRECE
63
64
65
NA ODNOS PREMA
OVOM I ONOM SVIJETU
66
Vidi: Abdul Gani ed-Dakr: Ahmed ibn Hanbel - Imam suneta, strana 255, 259
67
68
69
Hadis bilje`e Et-Tirmizi, Ibnul Mad`e i Ibnul Hiban u Sahihu, 2/108, broj
hadisa 385 i Ebu Davud u Sunenu. Albani ka`e da je hadis daif, s tim {to je
dio koji se odnosi na period, dane strpljivosti, vjerodostojan. On dodaje za
Tirmizijevu predaju da je jedan dio hadisa daif a drugi sahih.
2
Ovim se ne negira da je vrijednost ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve selleme, ve}a od drugih. To zna~i da drugi imaju ve}u nagradu, a ne
i da su vredniji i bolji od njih. Poslanik, sallallahu alejhi ve selleme, je rekao:
Najbolji ljudi su u mom stolje}u, zatim oni koji }e do}i poslije njih, pa
oni poslije njih. Hadis bilje`i Tirmizi. Tako da nijedan od posljednjih ne}e
dosti}i vrijednost nekog od ashaba, ~ak ni polovinu te vrijednosti.
70
72
1
2
73
74
75
76
77
78
79
NAJBOLJA INVESTICIJA
Pogled na milijardere u naem vremenu
82
83
85
86
87
88
89
1.
90
Usporedivanje u nagradi.
91
Spominjanjem primjera
92
93
94
95
96
97
99
100
102
104
Jeftina roba
Koristi
Trokovi
1. Jeftina prilikom
kupovine
2. Dobra prilikom
upotrebe na
pocetku
Skupa roba
Koristi
Trokovi
1. Kratak vijek
trajanja
1. Dugo traje
2. Cesto se kvari
2. Dobra je
prilikom upotrebe
i nije zahtjevna u
odravanju
3. Cesto se nosi na
opravak
3. Uteda truda i
novca
4. Iziskuje stalne
trokove i napor i
ponovno
popravljanje
4. Duevni mir
1. Skupa prilikom
kupovine
5. Iziskuje ljutnju
i duevni zamor
6. I, na kraju,
covjek biva
prisiljen da kupi
drugu stvar
Ovo je samo primjer i ne mora zna~iti da je uvijek skuplja roba bolja od jeftinije.
105
Nepuenje
Koristi
Trokovi
Koristi
1.Ugodnost i
raspoloenje za
odredeni
vremenski period
1.Problemi nakon
kratkotrajne ugodnosti
1.Cuvanje
zdravlja
2. Materijalni trokovi
otprilike 1,5 KM
dnevno x 365 dana
godinje x 40 godina
prosjec~og ivota1 =
22000 KM (otprilike)
2. Cuvanje
imetka i
njegova
upotreba za
ugodnije stvari
3. Odlasci u bolnicu
3. Spas od
ahiretske kazne
Trokovi
1.Ne
postoje
4. Dodatni trokovi za
lijecenje
5. Mogucnost plu}nih i
sr~anih oboljenja
6. Izlaganje samog
sebe smrti
7. Izlaganje kazni na
onom svijetu
Prosje~an `ivot
106
107
ZAKLJUCAK
q
108
SADR@AJ
strana
110
ISBN 995896336 -1