VP Posebno Izdanje 2 SvjetskI Rat Wehrmacht

AZIN
MPI
ZA VOJNU
POVIJEST
Studeni 2013. // broj 4 // 29,90 KN
POSEBNO IZDANJE
D, A, NL, B, F, SLO 8( // CH 8,5 CHF II BH 9 KM
POVIJ
NAJVECE BITK
U DRUGO
SVJETSKOM RAT
ZAPOVJEDI
NAORUIANJ
SVIETSKI RAT
WEHR A[HT
PRV1PUT NA IIRVATSKOM JEZIKU WE 0 POVIJESTI
MUNN SNAGA 001935. DO KAPITULACIJE 1945.
0'1
tel_it7M
VI
IAAGAZIN
ZA VOJNU
POVIJEST
POSEBNO IZDANJE
INEHRMA( I
impresum
* * Yr * **
VP-MAGAZIN ZA VOJNU
POVIJEST POSEBNO IZDANJE
OreNovieva 6H/1,
10010 Zagreb
Tel, +3851 6300 824
Fax. +3851 6300 679
info@vojnapovijest.hr
www.vojnapovijest.vecernji.hr
GLAVNI UREDNIK:
Zvonimir Despot
GRAFINO OBLIKOVANJE:
RedPoint
Besplatn telefon za pretplatu
0800 300 909
Besplatnl telefon za titatelje
0800 8585
TISAK:
Radin Repro i Roto doo
Gospodarska 9, Sveta Nedjelja
www.radin.hr
IZDAVAt:
Veternji list d.d.
OreS.koviteva 6H/1
10010 Zagreb
ZA IZDAVAtA:
Mario Vrgo' (Dan uprave),
DraZen Klaric (direktor sadrtaja)
MARKETING
Jasminka Dakovit
Tel. +3851 6300 756
Fax. +3851 6300 686
PRODAJA I OGLAtAVANJE
Petra IviC'evit.-Bakuk
Tel. +3851 6300 588
Fax. +3851 6300 685
Njematka vojska
Njemafko ratno
(Das Deutsche Heer) zrakoplovstvo
Ustrojavanjem 15. oiujka 1935.
predvideno je 12 vojnih okruga
s 36 pje's'atkih divizija
Njematka ratna
mornarica
Rukovodeta mjesta preuzeli

U rujnu 1939. imala je dva bojna
veterani iz Prvog svjetskog rata krst8a, dvije te's'ke i pet lakih
ili tasnici iz vojske i mornarice
krstarica, 50 razarata i torpiljarki
VP
iTATMAT
2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
XSC:Oil&roZSCM 4ZOZSg
wwwsr.33cosivaTJx-vitecl.ivet
Idute godine nastavljamo s

ovim posebnim izdanjima
ZVONIMIR DESPOT
Glavni urednik
"b
111111101
is
vo ga, tu je, izalao je!

Da, evo, u valim je
rulcama posljednje
ovogodilnje posebno
izdanje VP-a, o njematkom Wehrmachtu, izdanje koje su mnogi dekali. I tako smo, nakon Crvene armije, Amerikanaca i Japanaca, s
njime zavrlili ovogodilnji cildus
od detiri posebna broja magazina koji su posveeeni vojskama u
Drugome svjetskom ram. Zahvaljujem svima koji ste nas i kroz ova
izdanja prepoznali te nas nastavili
pratiti, ditati. Dakako, kao i u prijalnjim brojevima, tako i u ovo-
me oWehrmachtu nije reeeno sve,

zapravo je reeeno samo malo, ali
ono osnovno Ito bi se o svakoj vojsci trebalo znati, da imate sve ()pee
informacije na jednome mjestu
na hrvatskom jeziku, da budu kao
svojevrsni prirudnici, jer takvog
nedega nedostaje na nalemu jeziku. 0 Wehrmachtu ne da ne stane
sve u ovo izdanje, za tu temu trebale bi knjige i knjige ako bi
sve obraditi. Nadam se i vjerujem
da demo jednoga dana imati i knjigu o tome.
0 Wehrmachtu pile kolega Mario
Werhas, zacijelo najbolji poznavatelj te tematike ne samo u Hrvatskoj nego i lire, koji je o tome yea
poeeo pisati i za redovni broj VP-a
u vile nastavaka, pa neke detalje
o Wehrmachtu mo.Zete nadi u tim
brojevima, dega ovdje nema, kako
se ne bi ponavljali. Temu smo podijelili na tri zasebne cjeline, od
dega na kopnenu vojsku dakako
otpada najvile prostora, a onda su
tu jol i zrakoplovstvo i mornarica.
Vjerujem da de mnogi od vas ostati iznenadeni, zatedeni, all i odugevlieni kad vidite da je cijelo ovo
izdanje u boji, da nema ni jedne
crno-bijele fotografije. To molemo zahvaliti njemaekom vojnom
easopisu Signalu" koji je izIazio kako na njematkom tako i na
mnOgim drugim jezicima dokud
je dolla Njemaeka vojska, pa tako
i na hrvatskom. U mnogim svjetskim izdanjima o Wehrmachtu ill
njegovim dijelovima jako se eesto
koriste upravo ove fotografije, a
sada de ih prvi put i sire hrvatsko
eitatelistvo imati prilike vidjeti.
Za izvanredno dobro napravljene
karte opet mo2emo zahvaliti ekipi
iz Vedernjakove infografike koji su
se itekako izvjeltili u njihovoj izradi. I za kraj, iduee godine nastavijamo s ovim posebnim izdanjima, i s Drugim svjetskim ratom. A
koje de teme biti, o tome demo vas
na vrijeme izvijestiti, samo nastavite pratiti VP.
POSEBNO IZDANJE 1 STUDENI 2013.
Zvonimir Grbaiit
U trenutku ustrojavanja Wehrmachta (15. ozujka 1935.) formalno se u orulanim snagama nalazilo neSto vise od 100.000 ljudi eija ce brojka do
1. rujna 1939. i poietka rata narasti na 3.180.000 vojnika u roku od cetiri godine svoje unutarnje mirnodopske izgradnje. Najved broj pripadnika
imati ce Wehrmacht sredinom 1943. (blizu 10.000.000 vojnika), a u trenutku kapitulacije TreZega Reicha (8. svibnja 1945.) Wehrmacht je imao
jos 7.800.000 vojnika, casnika i doZasnika u svojim redovima (ovdje su uraunati i pripadnici Waffen SS-a kojih je bilo oko milijun).
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
VP
2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT
Njemalika vojska
uod Drugog
svjetskog rata
Tekst:
Mario Werhas
ematke oru2ane snage su njematki narod pod oruZjem".

Navedena izjava bila
je vodie i inspiracija za pripadnike njemadldh orui-anih snaga jo
od vremena stvaranja Carstva u sijeenju 1871. godine te je kao iskaz
povjerenja vrijedila jednako pod
Vodom kao i pod Carem. Sa sigurnoau se mote redi daje podetkom
Drugog svjetskog rata, rujna 1939.,
Die deutsche Wehrmacht (doslovno Njematka obrambena sila")
predstavljao najefikasnije nacio- ,
nalne orulane snage na svijetu, a
posebno njegov kopneni dio. Navedena efikasnost nije se ogledala
samo u kvaliteti naoruZanja kojom
je bio opremljen Wehrmacht, koja
je bila neupitna, ved i u militaristitkoj tradiciji koja je bila duboko
usadena u njemadkoj naciji, tradiciji koja je i u mimodopsko vrijeme
uz pomod dalekovidnog Glavnog
stolera prelivjela restrikcije nametnute sporazumom o primirju
iz lipnja 1919. godine. Njemadld
patriotizam, a posebno urodena"
vojnitka disciplina te sve prisutna
nacistieka propaganda koja je bila
poseban mobilizirajudi element, u
Nj
kratkom vremenu od samo detiri

godine stvorila je Wehrmacht kao
potpunu operativnu oruZ'anu silu
koja je mogla krenuti u rat.
Imenovanje Adolfa Hitlera za kancelara (predsjednika viade) Njematke 30. sijetnja 1933., osim
dolaska nacistidke stranke (Nacionalsocijalistieka njemadka radnitka stranka - NSDAP) na vlast znadilo je i podetak kraja za Njematku
demokratsku republiku uspostavljenu nakon abdikacije cara
Wilhelma II. na samom kraju Prvog svjetskog rata. Slijedede godine, nakon smrti predsjednika Njemaeke Paula von Hindenburga,
Hitler je spojio ovlasti predsjednika i kancelara 2. kolovoza 1934.
u novu: Voda (Fiihrer) i kancelar
Njemadkog Reicha. Osim preuzimanja duZnosti predsjednika dr'lave i predsjednika viade, Hitler
je preuzeo jos jednu njemu osobito va2nu duZnost: vrhovnog zapovjednika oruZanih snaga. Njemaeld parlament (Reichstag) donio je
15. olujka 1935. novi zakon o oruZanim snagama kojime je postojedi Reichwehr (koji se sastojao od:
Reichsheera - vojske te Reichsma-
povjednik oruianih snaga (Oberster Befehlshaber derWehrmacht)

Adolf Hitler, dok je za upravljanje
orulanim snagama ustrojeno Ministarstvo rata (Reichskriegsministerium) na delu s ministrom general pukovnikom Wernerom von
Blombergom (od 20. travnja 1936.
general feldmartal, prvi nositelj
toga najvieg dina u Wehrmachtu). Reorganizacijom najviteg vojnog zapovijedanja 4. velja6e 1938.
Adolf Hitler uldda dotadanje Ministarstvo rata i ustrojava Oberkommando der Wehrmacht" (Vrhovno zapovjednatvo oruZanih
snaga - OKW) kojemu osobno staje na delo, a za nadelnika Vrhovnog zapovjednitva oruianih snaga imenuje general pukovnika (od
19. srpnja 1940. general feldmaral) Wilhelma Keitela. Istovremeno se u sklopu Vrhovnog zapovjednikva ontianih snaga (OKW)
ustrojava Rukovodedi stoner orulanih snaga (Wehrmachtfahrungsstab) na delu s general bojnikom
Alfredom Jodlom (od 30. sijednja
1944. general pukovnik). Hitlerovom oporukom za predsjednika
Njemaeke i Zapovjednika orti2a-
ONAJ TKO SE NIJE BORIO

S NIJEMCIMA, NE ZNA gTO
JE TO RAT"
(britanski vojni aforizam)
rine - momarice) otiao u povijest,

a toga dana je roden Wehrmacht.
Osim stvaranja Wehrmachta, donijeta je odluka o ponovnom uvodenju opee vojne obveze koja je
prema Versajskom sporazumu
bila ukinuta.
Od 15. olujlca 1935. slutheni naziv njemaelcih orulanih snaga glasio je Das deutsche Wehrmacht",
a na Oelu se nalazio Vrhovni za-
nih snaga imenovan je 30. travnja

1945. veliki admiral Karl Donitz,
koji je to duZnost obnaao do kapitulacije Tredeg Reicha 8. svibnja
1945. godine.
Prema zakonu od 15. olujka 1935.,
Wehrmacht se dijelio na tri dijela.
Das Deutsche Heer (Njemadkavoj ska), kojom je rukovodilo Vrhovno
zapovjednitvo vojske (Oberkommando des Heeres - OKH) na delu
kojega se nalazio Vrhovni zapovjednik vojske (Oberbefehlshaber

des Heeres). Na mjesto Vrhovnog
zapovjednika vojske imenovan
je general pukovnik Werner von
Fritsch (do 4. kolovoza 1938.), a
potom general pukovnik (general feldmargal od 19. srpnja 1940.)
Walther von Brauchitsch, koji je
navedenu didnost obavljao do
19. prosinca 1941. kada je Adolf
Hitler preuzeo osobno zapovjednifty nad vojskom. Prema navedenoj Hitlerovoj oporuci, za Zapovjednika kopnene vojske od 30.
travnja 1945. imenovan je general
feldmaral Ferdinand Schomer.
U sklopu Vrhovnog zapovjednitva vojske ustrojen je Glavni stoker
vojske (Generalstab des Heeres)
kao glavno tijelo za operativno zapovijedanje i upravljanje vojskom.
Tijekom postojanja Glavnog stoZera vojske (od 15. olujka 1935. do
8. svibnja 1945.) na njegovom 6elu
kao nadelnici (Chef Gen.St.d.H.)
Glavnog stolera vojske nalazili su
se: general pukovnik Ludwig Beck
(do 4. veljade 1938.), a potom general topnitva, od 19. srpnja 1940.
General pukovnik Franz Halder
(do 24. rujna 1942.), potom general pukovnik Kurt Zeitzler (do 10.
Glazba 1. konjanieke divizije

lipnja 1944.). Od 10.1ipnja 1944. do
21. srpnja 1944. general poruenik
Adolf Heusinger obnagao je dtdnost naeelnika Glavnoga staera,
koju od 21. srpnja 1944. preuzima
general pukovnik Heinz Guderian
(do 1. travnja 1945.) te kao posljednji natelnik Glavnog sti:dera vojske general pjegagtva Hans Krebs
(do 30. travnja 1945.).
Drugi dio Wehrmachta einila je
Die Deutsche Luftwaffe" (Njemaeko ratno zrakoplovstvo) za
zapovjednika kojega je imenovan lovaeld as iz Prvog svjetskog
rata Hermann Goring (22 priznate zraene pobjede), posljednji zapovjednik legendarnog letedeg
cirkusa" Manfreda von Richthofena (Crveni barun") i jedan od
utemeljitelja nacistiekog pokreta.
On je od 1932. bio predsjednik nj emaekog parlamenta, a po dolasku
nacista na vlast u sijeenju 1933.
imenovan je prvo na eel() Dr2avnog povjerenstva za zraeni promet
(2. veljaee 1933.), a od 27. travnja
1934. za ministra zraenog prometa
(uz navedeno obavljao je i dtdnosti ministra gumarstva od srpnja
1934. te ministra gospodarstva od
studenog 1937. do sijeenja 1938.).
Herman Goring je prvo dobio ein

generala zrakoplovstva (oaijka
1935.), a potom je 20. travnja 1936.
unaprijeden u general pukovnika zrakoplovstva i potom od 1938.
u ein general feldmargala ratnog
zrakoplovstva te od 19. srpnja
1940. reichs margala, kao jedina
osoba koja de nositi navedeni ein
u Drugom svjetskom ratu, sa sltdbenom titulom ministra zraenog
prometa i vrhovnog zapovjednika ratnog zrakoplovstva (Minister
in der Reichsluftfahrtministerium
and Oberbefehlshaber der Luftwaffe). Ministarstvo zraenog prometa imalo je civilni dio (zraeni
prijevoz, civilni zraeni nadzor...)
na eelu kojega je bio dr2avni tajnik
za zraeni promet i vojni dio uoblieen kao Vrhovno zapovjednigtvo
zrakoplovstva (Oberkommando
der Luftwaffe - OKL) eiji je glavni
dio bio Glavni stoner ratnog zrakoplovstva (Generalstab der Luftwaffe - Gen.St.d.Lw.) na eelu kojega su
se nalazili: general poruenik zrakoplovstva Walter Wever (do 3. lipnja
1936), general poruenikzrakoplovstva Albert Kesselring (do 31. svibnja 1937.), general zrakoplovstva
Hans-Jurgen Stumpff (do 1. velja-
ee 1939.), general pukovnik zrakoplovstva Hans Jeschonneck (do 19.

kolovoza 1943.), general pukovnik
zrakoplovstva Gunther Korten (do
20. srpnja 1944.), general zrakoplovstva Karl Koller (do 1. kolovoza
1944.), general zrakoplovstva Werner Kreipe (do 28.1istopada 1944.),
obnagatelj dtdnosti natelnika general bojnik zrakoplovstva Christian Eckard (do 12. prosinca 1944.)
i general zrakoplovstva Karl Koller
(do 8. svibnja 1945.).
Tredi dio Wehrmachta cinila je
Die Deutsche Kriegsmarine"
(Njemaeka ratna mornarica) na
delo koje je imenovan admiral, od
20. travnja 1936. General admiral
te od 1. travnja 1939. veliki admiral Erich Raeder s titulom vrhovnog zapovjednika ratne mornarice
(Oberbefehlshaber der Kriegsmarine) na eelu Vrhovnog zapovjednigtva ratne mornarice (Oberkommando der Kriegsmarine - OKM).
Raeder je na navedenoj dtdnosti
ostao do 30. sijeenja 1943. kada ga
je zamijenio general admiral Karl
Donitz, koji je istoga dana unaprijeden u ein velikog admirala i ostaje na dtdnosti do imenovanja za
Hitlerova nasljednika (30. travnja
1945.) kada zapovijedanje nad ratnom mornaricom preuzima general admiral Hans-Georg von Friedeburg. Najvalniji dio Vrhovnog
zapovjednigtva ratne mornarice
bio je Seekriegsleitung" (Uprava
pomorskog ratovanja) na eelu koje
su bili: admiral Otto Schniewind
(do 2. lipnja 1941.), admiral Kurt
Fricke (do 20. veljaee 1943.) i admiral Wilhelm Meisel (do 8. svibnja 1945.).
U trenutku ustrojavanja Wehrmachta (15. cdujka 1935.) formalno
se u orubnim snagama nalazilo
negto vise od 100.000 ljudi eija de
brojka do 1. rujna 1939. i podetka
rata narasti na 3.180.000 vojnika
u roku od eetiri godine svoje unutarnje mirnodopske izgradnje.
Najvedi broj pripadnika imati de
Wehrmacht sredinom 1943. (blizu 10.000.000 vojnika), a u trenutku kapitulacije Tredega Reicha (8.
svibnja 1945.) Wehrmacht je imao
jog 7.800.000 vojnika, easnika i doeasnika u svojim redovima (ovdje
su uraeunati i pripadnici Waffen
SS-a kojih je bilo oko milijun).
Wehrmacht nije imao svoju jedinstvenu doktrinu i dugoroenu strategiju djelovanja. Ovo nije
bio propust najvigih easnika nego
usadena" mana svih do tada
ustrojenih njemaelcih vojnih sustava. Naime, niti na jednoj od
akademija (vojske, zrakoplovstva
i ratne mornarice) nije postojao
predmet koji bi sustavno obradivao strategiju. Strategijaje ostavijena kao podrueje djelovanja vrhovnog zapovjednika (bio on Kaiser ili
Ftihrer) koji je odredivao njezine
glavne smjemice. Djelomieno zahvaljujudi navedenom, njemaelci
easnici (osobito vojske), a posebno glavnostcderni easnici i generali, pokazali su odlieno poznavanje
taktike i u tom smisli su im i njihovi
protivnici nakon Drugog svjetskog
rata iskazali svoje pogtovanje (radna skupina od 18 njemaeldh generala na eelu s general pukovnikom
Franzom Halderom izradila je za
amerielcu kopnenu vojsku Pollski priruenik br. 1" - Field Manual
Nr. 1., kojime je njemadla taktika
dairanj a misija" i borbenih skupina sltdbeno postala dio amerieke
vojne talctike). Nadalje, general feldmargal Erich von Manstein slovi
i danas kao najbolji taktitar Drugog svjetskog rata, dokje plutajuee okrtdenje" 1. oldopne vojske na
Istoenom ratigtu 1944., pod zapovjednigtvom generala oldopnigtva
Hansa-Valentina Hubea, i danas
predmet proueavanja na vojnim
akademijama.
7
Zakonom o ustrojavanju
Wehrmachta od 15. olujka 1935.
predvideno je ustrojavanje 12 vojnih
okruga s 36 pjeatkih divizija
POSEBNO IZDANJE
2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT
zel_deZM
Doktrina
(Skup sustavno uredenih na6ela
ratovanja kojemu odreduje smjer
djelovanja)
Kao i svaka druga vojska koja je
pretrpjela ponaavajuei poraz,
tako se 6elnigtvo Njemgke vojske
prvih godina poslije poraza u Prvome svjetskom ratu poeelo intenzivno baviti njegovim uzrocima te
isto tako intenzivno razmigljati o
usvajanju nove doktrine. Temeljne odrednice te nove doktrine
oblikovao je jog general Hans von
Seeckt tijekom obavljanja dunosti. natelnika Ustrojbenog ureda
Reichsheera (od 1920. do 1926.).
Prihvgena doktrina nazvana je
polcretni rat" (Bewegungslcrieg"). Tijekom vojnog pohoda na
Zapadu (svibanj-lipanj 1940.) jedan ce talijanski novinar upotrijebiti naziv munjeviti rat" (Blitzkrieg") koji se potom uvrijtho
za opis njema6ke vojne doktrine
u Drugom svjetskom ram (najvige zahvaljujua Josefu Goebbelsu,
ministru promidThe Tre6eg Reicha, koji je odmah shvatio potencijar takvog naziva u promidtbene
svrhe). Temelj doktrine pokretnog rata" je u bliskoj suradnji izmedu kopnenih i zrakoplovnih, a
prema potrebi i momarieldh snaga, gdje su kopnene snage glavni
nositelji izvodenja pothvata, a zrakoplovstvo (i momarica) podrgka izvodenju pothvata. Izvodenje
pothvata, prema doktrini pokretnog rata", odvija se u 6etiri kora,
Ica". Prvi korak" po6inje bombardiranjem protivnikove pozadine s
ciljem prekida veza izmedu prve
protivnikove crte i njegove pozadine te onemogueavanje dopreme
prieuva, uz istovremenu topnielcu
vatru po prednjem protivni6kom
kraju radi izoliranja borbenog podrueja. Prema potrebi izvode se
padobranski desanti u protivnikovu pozadinu, a radi osiguranja
strateglcih objekata i sprje6avanja
njihovog rugenja (mostova, tunela...). U drugom koralcu" po6inje
glavni napad oklopnim snagama
koje se uldinjavaju u protivnieId raspored i probijaju ga. Boko10
Esencija" pjdatva jest hodnja - pripadnici Francuske dragovoljatke legije u hodrni na Istoenoni ratiku
irmrmrCrbcIllraxibez.czibg
Doeasnik postrojbi jurgrog (samokretnog)

topngtva (nositelj Vitdkog kriia)
Mladahni vojni trubae
ve klinova Stiti motorizirano pjeSaStvo uz podrSku motoriziranog

topnigtva. Bombarderi nastavljaju s napadima na srediSta dojavnitva, skladigta i glavne cestovne
i 2eljeznitke (pomorske) komunikacije u cilju sprjeeavanja dovodenja pojatanja. U meduvremenu,
pjagaeke snage uniStavaju izolirane &epove" protivnielcih snaga na prvoj crti i otvaraju" bojignicu po njezinoj ukupnoj duNni.
Tijekom treeeg koraka" oklopne
i motorizirane snage brzo prodiru u slobodni prostor te vfge obilaske i obuhvate u cilju okru2enja
protivnielcih snaga. Povezuju se s
ranije ubatenim padobranskim
postrojbama, koje su im osigurale
vitalne objekte na pojedinim komunikacijama, tako da ne dolazi do zastoja u tempu napredovanja. Zrakoplovstvo i dalje djeluje
u pozadini protivnika i na prednjim krajevima oklopnih klinova
poma2u6i im u svladavanju otpora. Glavnina snaga napreduje, ne
obraeaju6i pa'nju na ostatke protivnieldh uporiSta i otporne totke.
Zavitni, eetvrti" korak predstavPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2011
lja prodor oklopnih i motoriziranih postrojbi, uz blisku podrSku

zrakoplovstva, u dubinu protivnikovog podrueja, olcruenje protivnieldh snaga i njihovo unigtavanje
te zauzimanje vitalnih gradova. Za
to vrijeme pjegaele snage uniStavaju preostale protivnitke snage u
izoliranim uporigtima i otpornim
totkama te organiziraju i osiguravaju nesmetanu opskrbu.
Opisani novi stir ratovanja predstavlja ipak evolucijski razvoj koji
je trajao punih 15 godina, zapotevAi u vrijeme von Seeckta, da bi
svoj konatni oblik dobio u vrijeme
Becka. Natin obuke i izvodenje zapovijedno-stoernih igara zapoeetih tijekom postojanja Reichswehra nadopunjen je izvodenjem
manevara po ustrojavanju Wehrmachta, a sve u cilju prihvaeanja i terenske provjere" funkcioniranja nove doktrine pokretnog
rata", nastale u vrijeme Reichwehra kada je Njematka slui'beno
bila razoru2ana, ali misaono i doktrinarno daleko ispred svojih buduah protivnika.
Uz opisanu doktrinu polcretnog
rata", u Njematkoj vojsci je i dalje

primjenjivana i stara doktrina odlueujueeg manevra" (koju je oblikovao joS pruski general Hellmuth von Moltke 1850-tih godina).
Doktrina odlue'ujuaeg manevra"
sastojala se u napadu pjegaStva
na krila protivniekog rasporeda,
njihov proboj i odbacivanje protivnika u njegovu pozadinu 'AM bi
glavninu protivnitldh snaga automatskr dovodilo u okrilienje.
Potiskivanjem protivnieldh krila
stvorio" bi se efekt klijeSta time bi
se protivniku nametnula odlueujuea, njemaeldm generalima toliko draga, bitka u okru1enju" (Kesselschlacht) koja je gotovo uvijek
zavfgavala potpunim uniStenjem
protivnitkih snaga.
Zapovijedanje
(Funkcija rukovodenja postrojborn u mirnodopsko i ratno vrijeme, koja se sastoji u pravu zapovjednika postrojbe da odlutuje o
uporabi postrojbe te u-smislu navedenog izdaje zapovjedi i nadzire njihovu provedbu)
U Njematkoj vojsci postajala su

dva temeljna naeela provedbe
funkcije zapovijedanja. Prvo od
njih je naeelo dvojnog zapovijedanja" (Dual-Befehlsprinzip)
koje se deituje u bliskoj i izravnoj suradnji izmedu zapovjednika i natelnika sto2era postrojbe. Temeljna karakteristika ovoga
odnosa je ravnopravnost, a ne
podeinjenost natelnika sto2era
zapovjedniku, iako on to formalno svakako jest. Natelo dvojnog
zapovijedanja znaei zajednitko
zapovijedanje zapovjednika i naeelnika sto2era. Ovaj model" zapovijedanja potpuno je razlieit od
svih zapovjednih odnosa koji postoje u bilo kojemu drugom vojnom sustavu. Naeelnik sto2era
predstavlja vise od podredenog
easnika iii osobe koja samo" koordinira rad sto2era, on je opisan kao mladi partner" zapovjednika. lako je konaena odluka
pripadala zapovjedniku, naeelnik sto2era je sa zapovjednikom
odgovoran za konaeni rezultat.
Ukoliko je nastala situacija u kojoj zapovjednik nije uzeo u ob-
2. SVJETSKI RATAIKWW I3C) M3MMiTX.lit
ea.X1et
Dio naslovnica vojnog easopisa Signal" koji je izlazio na gotovo svim europskim jezicima, pa i na hrvatskom (iz ovog easopisa potjeeu fotografije za ovo izdau e)
zir prijedloge natelnika stolera,

potonji je mogao nastojati da se
njegovo miljenje unese zasebno u ratni dnevnik. Ova distribucija funkcija i ovlasti kojaje dobro
primijenjena jam6i izvrsno funkcioniranje svih dijelova sto'iera, a
ornogu6ava zapovjedniku fleksibilnost i slobodu od previk detaljiziranog posla to gubljenje"
vremena i energije na rjegavanje "sitnih" operativnih poslova,
Gime se mogla dovesti u pita12
nje usredoto6enost na izvfgavanje temeljne zadaae. S druge pak

strane, odgovornost za izyfgenje
zadaae u potpunosti po6iva na
zapovjedniku i naeelniku stolera. Niti jednom dijelu sto2era nije
doputeno djelovati nezavisno,
uz iznimku, na temelju odluke
samog zapovjednika.. Centralizacija odgovornosti zapovjednika je
razlog zbog kojeg sve mjere temeljene ne osobnom autoritetu zapovjednika (stegovne, sudske...)
mogu biti implementirane jedino

od njega. S druge strane, natelnik
stolera odgovoran je da say posao u sto'Zeru tee glatko" u suglasju s odlukama zapovjednika.
Drugo na6elo zapovijedanja primjenjivalo se pri zapovijedanju
postrojbama na bojIgnici i zvalo se
vodenje od naprijed" (Fiihrung
von Vorn"). To je znatilo da se zapovjednik postrojbe s dijelom
stolera koji se nazivao vode6i
odred" (Fiihrungsstaffel - koji su
sginjavali zapovjednik postrojbe, osobni poboenik, pomo6nik

pothvatnog easnika, zapovjednik
topratva, 6asnik za vezu sa zrakoplovstvom, vozilo veze, teldid
i osiguranje) nalazi to bliZe prvoj crti bojignice, a gotovo uvijek,
to je posebno karakteristieno za
djelovanje oklopne postrojbe, doslovno u picu" napada iii na prvoj crti obrane. Na opisani naein
zapovjednik postrojbe ima pregled situacije u realnom vremePOSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
nu, a potom putem bditne veze

prenosi svoje zapovijedi nadelniku stdera koji iz stdera koordinira sve daljnje korake za potpuno
oblikovanje i provedbu zapovijedi.
To je u praksi znatilo da je osobni
utjecaj zapovjednika na njegovu
postrojbu od najvedeg zngenja.
Zapovjednik je morao biti lociran
na mjestu s kojega mote efektivno rukovoditi. Pri kretanju, zapovjednik je morao biti to vise
naprijed, koliko to sigurnost doputa, an uvijek u dosegu svojih
stdernih dasnika, tako da sva izvjeda mogu do njega stidi pravovremeno. U napredovanju, zapovjednikovo je mjesto moralo biti
Ito vide naprijed, zatideno od neprijateljske vatre, na najva2nijem
dijelu bojita. Pri povladenju zapovjednik je ostajao na svom mjestu dok se osobno uvjerio da je
njegova naredba za povladenje u
potpunosti provedena, zatim je sa
svojim topniddm zapovjednikom
prelazio na novi poldaj. U veoma
teikim i opasnim situacijama prisutnim kod povladenja, zapovjednikje ostajao do kraja sa zalaznim
postrojbama.
U Njemadkoj vojci bio je standard

da satnijom zapovijeda natporudnik, dok je prvim vodom u satniji zapovijedao poruenik, a drugim
vodovima u satniji su zapovijedali nadnarednici ili eak narednici
(u usporedbi s drugim europskim
vojskama, gdje su svim vodovima
u satniji zapovijedali easnici). Temeljni cilj navedenog jest priprema doeasnika koji su zapovijedali
vodovima u satnijama za easnike.
S druge strane, postrojavanje novih satnija, a potom ivecih postrojbi, moglo je bitiprovedeno iuz manji broj angdiranih dasnika.
Struktura
Okosnicu Reichsheera dinilo je
sedam pjeaelcih divizija koju su
uz operativno zapovijedanje nad
postrojbama unutar divizije imale i vojno-teritorijalne zadade (uz
jos tri konjanieke divizije koje nisu
imale vojno-teritorijalnu komponentu). Zakonom o ustrojavanju
Wehrmachta od 15. dujka 1935.
predvideno je ustrojavanje 12
vojnih okruga s 36 pjeaddh divizija. Od postojedh sedam di-
vizija postrojeni su vojni okruzi

(proirivanjem postojedih) te je
ustrojeno pet novih zapovjednitava vojnih okruga. Nadelno je
svaki vojni okrug imao pod svojim zapovjednitvom tri pjeadke divizije. Do 1937. postrojeno je 13 vojnih okruga (I. XIII.)
koja su imala vojno-teritorijalne
zadade (vodenje mobilizacijskih
popisa ljudi i sredstava, vodenje
i obuka prieuvnika...) te tri vojna
okruga (XIV. XVI.) za zapovijedanje oklopnim i motoriziranim
postrojbama, bez vojno-teritorijalnih funkcija. Pripojenjem Austrije u dujku 1938. postrojena su jo dva nova vojna okruga
i XVIII.), a austrijska vojska
je kompletno uldopljena u Njemaelcu vojsku pri d'emu je doslo do povedanja specijaliziranih
gorskih postrojbi od jedna na tri
gorske divizije. Poslije pripojenja
Ceske u dujku 1939. pri Delaynom protektoratu za Ceku i Moraysku uspostavljeno je vojno zapovjednitvo koje je imalo zadade
vojnog okruga. Zatim je uspostavljeno jos jedno zapovjednitvo vojnog okruga
koje nije
imalo vojno-teritorijalne zadade

nego je zapovijedalo oklopnim i
motoriziranim postrojbama. Nakon okontanja vojne kampanje
u Poljskoj, njezini zapadni dijelovi, a koji su nekada bili u sastavu
Njemadkog carstva, ponovno su
pripojeni Njemad"koj te su na navedenom podrudju ustrojen dva
nova vojna okruga (XX. i XXI.). Na
ostatku podrudja okupirane Poljske ustrojen je Generalni guvernerat pri kojemu je ustrojeno vojno zapovjednitvo razine i zadada
vojnog okruga.
U trenutku proglaknja mobilizacije 26. kolovoza 1939. za Njema:61w vojsku je nastupila nova
ustrojbena shema. Citava vojska
je podijeijena na djelatnu (poljsku) vojsku (Feldheer) i dopunsku vojsku (Ersatzheer). Ustrojava se Zapovjednitvo dopunske
vojske koje preuzima zapovjednitvo nad vojnim okruzima. Zapovjednitvo vojnog okruga (koji
je imao vojno-teritorijalne zadade) dijeli se na dva dijela: od pryoga dijela postrojava se zapovjednitvo zbora djelatne vojske,
a drugi dio nastavlja sa svojom
Pjeatvo tijekom vjezbe forsiranja rijeke

13
VP
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
funkcijom vojnog okruga. Time je

u Njematka vojska u samo nekoliko dana dobila 19 potpuno operativnih zapovjednitava zborova koji su odmah mogli preuzeti
zapovjednitvo nad podredenim
postrojbama (u ovaj broj uraeunati su i zborovi koji nisu imali
vojno-teritorijalne funkcije, XIV.
- XVI. i XIX.) .
Djelatna (poljska) vojska sastojala se od tri vrste postrojbi:
borbenih postrojbi (Fechtende
Truppen) u koje su ulazili zapovjednigtva i stokeri (Vrhovno zapovjednigtvo orukanih snaga,
Vrhovno zapovjednitvo vojske,
Glavni stoker vojske, stoked vojnih skupina, stoked vojski i sto2eri zborova), pjegatvo (poslije dio postrojbi preimenovan u
grenadirske), motorizirane i lake
postrojbe (poslije preimenovane
u oklopno-grenadirske postrojbe), gorske postrojbe, postrojbe

za posebnu namjenu, kaznene
postrojbe, konjanigtvo, oklopnitvo, izvidnieke postrojbe, protuoklopne postrojbe, topnitvo,
opkoparstvo, dojavnitvo i vojno oruknigtvo. Drugu skupinu
postrojbi cinile su opskrbne postrojbe (Versorgungstruppen),
odnosno: opskrbne i postrojbe
za dotur, transportne, sanitetske
i veterinarske postrojbe, strakarske postrojbe te vojna policija i
vojno-pdgtanska slukba. Treai dio
postrojbi obuhvatao je postrojbe
za osiguranje (Sicherungstruppen) u koje su svrstane: zapovjednigtva i stoked za vfgenje okupacijske slukbe na zaposjednutom
podrueju, postrojbe zemaljskih
strijelaca" (Landesschtitzen) za
osiguranje objekata i prometnica
na okupiranim podruejima te zapovjednikva i postrojbe za euvanje logora za ratne zarobljenike.

posebnu skupinu su svrstani
vojni slukbenici (upravni, sudski,
vojno.okupacijski...), vojni sveeenici, vojni glazbenici i specijalisti (Sonderfiihrer) koji su zbog
svojih specifienih znanja uvrgteni u vojnu slukbu.
Najveea vojna postrojba je bila
vojna skupina (Heeresgruppe)
koja se natelno sastojala od nekoliko vojski i pro sjetno je brojala
oko pola milijuna vojnika. Buduai
da nije postojao stalni ustroj vojnih skupina nego su one ustrojavane prema zahtjevima, potrebama i moguanostima, time je
bio i odreden broj vojnika u njima te se on mogao kretati od spomenutog prosjeka prema dolje"
(od 200.000 do 300.000 vojnika)
ili prema gore" (do eak milijun

vojnika u jednoj vojnoj skupini).
Slijedeea nika postrojba od vojne skupine bila je vojska (Armee)
koju se natelno sastojala od nekoliko zborova. Isto pravilo koje
je vrijedilo za vojne skupine vrijedilo je i za vojske, odnosno, nije
bilo stalnog (propisanog) sastava
vojske, nego su pod zapovjednigtvo pojedinog stokera vojske podeinjavane postrojbe prema konlcretnoj potrebi. Tako se i sama
brojnost pojedine vojske kretala
od 100.000, pa do pola milijuna
vojnika. Za stokere vojski predvideno je da mogu biti postrojavani
i kao oklopni (oklopna vojska) i u
samo jednom slueaju kao gorski
(20. gorska vojska).
Postrojba nila od vojske bila je
zbor, a satinjavalo ga je nekoliko
divizija. Za razliku od vojnih sku-
Itustracija: Velimir
14
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013
pina i vojski koje su predstavljale strateke postrojbe, zbor je bio

najvia takti6ka postrojba. Zborovi takoder nisu imali propisani
stalne postrojbe pod svojim zapovjednigtvom, ali njihovi
imali su svoju specijalizaciju".
Tako su ustrojeni opei, odnosno
armijski zborovi (Armeekorps),
motorizirani, odnosno od lipnja 1942. oklopni (Armeekorps
(mot.), odnosno Panzerkorps),
gorski (Gebirgskorps), konjanitki
(Kavalleriekorps) i prituvni zborovi (Reservekorps) te krajem rata
specijalizirani narodni" topnitzborovi (Volks-Artilleriekorps).
Broj vojnika u zboru kretao se od
oko 50.000 pa do oko 150.000 vojnika.
Divizij a je predstavljala postrojbu
koja je imala stalni ustroj, a same
divizije su postrojavane kao: pje-
a*tke, motorizirane (oklopnogrenadirske), oklopne, gorske,

konjanfece, lovatke, tvrdayske,
topniece i za osiguranje. Same
pjeatke divizije dijelile su se po
svom ustroju, zadati, broju vojnika i naortdanju te opremi na
pjegatke divizije ustrojene unutar valova mobilizacije (val mobilizacije pojedine pjeggke divizije odredivao je njezin ustroj,
popunjenost odredenim goditima vojnih obveznika, brojeano
stanje divizije te kvalitetu naoru2anja i opreme). Navedeni valovi mobilizacije kretali su se od I.
mobilizacijskog vala iz kolovoza
1939. (vojnici na odshdenju vojne obveze) do XXXV. mobilizacijskog vala iz cdujka 1945. godine.
Unutar samih valova pojedine
pjeatke divizije bile su oznatene
kao posadne (divizije XV mobi-
. PANZER I B
(kraee od Panzerkampfwagen I Ausfiihrung B iii kraee Pz.Kpfw.

I Ausf B; prevedeno - oklopno borbeno vozilo I, inaeica B)
Prvi borbeni tenk Panzer I A Nijemci su proizveli 1934. u 585
primjeraka. Zbog slabog motora koji se pregrzjavao inaeici A prodtdeno je tijelo tenka dodavanjem jos jednog reda kotata. Tako
izmijenjen postao je Panzer I B koji se proizvodi od 1935. do
1940. godine kao skolsko vozilo za obuku oklopnih postrojbi. Me
dutim, zbog nedovoljnog broja tenkova u test oklopnih divizija
i on postaje borbenim tenkom. Posljednjih 74 u naortdanju su
njemackih oklopnih divizija 1941. u vrijeme napada na Sovjetski
Savez. Preostali tenkovi povuceni su iz sltdbe do kraja iste godine. Sveukupno je proizvedeno 1.493 tenkova Panzer I.
- te 'Zino: 4,0 t
- posada: 2
-naortdanje: 2 strojnice 7,92 mm
-streljivo: 2.250 metaka.,
- oklop kupola: eelo: 13mm/80, bok: l3mm/68, straga:
13mm/68, krov: 8mm
- oklop tijela: eelo: l3mm/68, bok: 13mm/68, straga:
13mm/90, krov 6mm
-motor: benzinski Maybach NL38TR
- snaga motora: 100 KS
- najveea brzina po testi: 40 km/h
- doseg: 170 km
- dimenzije: d-4,42m, s-2,06m, v-1,35m
15
Et
lizacijskog vala), prieuvne ili dopunske (divizije X. mobilizacijskog vala).

Tako su pjegaeke divizije I. mobilizacijskog vala imale 16.977
vojnika, doeasnika i Casnika svrstanih u tri pjegatke pukovnije,
topniekoj pukovniji (od eetiri divizijuna), izvidnitkoj bojni, protuoklopnom divizijunu, opkoparskoj bojni, bojni dojavnigtva
te divizij skim postrojbama za podrglcu (transportnim kolonama,
sanitetskoj satniji, motoriziranoj
vojnoj bolnici, veterinarskoj satniji, motoriziranom vodu vojnog
orldnikva i vojnoj pogti divizije).
Pjegatka pukovnija (Infanterieregiment, od 1942. Grenadierregiment) s 3.049 vojnika, natelno
se sastojala od tri bojne, topniCke satnije (180 vojnika), protuoklopne satnije (170 vojnika) i sto2erne satniju. Bojna (Bataillon)
pjegaCke pukovnije imala je 860
vojnika rasporedenih u tri streljatke satnije i prateCu (tegku)
satniju s tegldm pugkostrojnicama i srednjim bacaelma. Streljatka satnija (Schtitzenkompanie) sastojala se od tri streljaela
voda. Tijekom trajanja rata streljatki vod je bio izlcden promjenama u svom unutarnjem ustroju. Na paetku rata svaki pjegaeld
vod sastojao se od tetiri streljatke
desetine i bacaeke skupine od tri
vojnika s jednim bacatem 50 mm
te maloga sto2era (zapovjednik,
vodni narednik, bolniear s dva nosioca ranjenika i dva vojnika dojavnigtva s jednim krugovalom),
ukupno 50 vojnika. Ovakav ustroj
vrijedio je do lipnja 1944., a tada
Vojnici Njemaekog afriekog zbora u njetkim trenucima odmora
je pjegatki vod smanjen na tri desetine te je njegova snaga iznosila

33 vojnika (jedan easnik, tri doCasnika i 29 vojnika). Unato6 navedenom smanjenju vatrena mo6
voda i dalje je ostala snaina: cetiri
pugkostrojnice, sedam strojnica i
29 pugaka. Oklopno-grenadirski
vodovi kod oklopnih divizija ima-
li su jog jatu vatrenu mo6 koju je

Cinilo devet pugkostrojnica. Streljatka desetina dijelila se na pugkostrojnieku skupnu (pugkostrojniCar i dva nosata streljiva od koji
je jedan nosio i dvije prituvne cijevi za pugkostrojnicu) i strelja6ku skupinu. Na temelju zapovjedi
Glavnog stcdera vojske od 2.1isto-
Zraeni pogled" na tiplL i; jesto uz obalu Sredozemnog more u sjevernoj Africi kroz
koje su prolazile postrojbe Njemaekog afriekog zbora
16
pada 1943. pristupilo se ujedna6avanju" postojeCih pjegaCkih divizija, koje su bile ili dvojnog"
ustroja (Istano ratite, dvije pukovnije sa po tri bojne) iii trojnog" ustroja (ostala ratigta, tri pukovnije sa po dvije bojne). Prema
navedenoj zapovijedi sve divizije
trebalo je prilagoditi dvojnom"
ustroju, zaldjutho sa 20. oaljkom
1944. godine. Novi tip divizija nazvan je PjegaCka divizija novoga
tipa 1944."
Motorizirane divizije su do 1940.
imale po tri motorizirane pukovnije, a zatim su smanjene na dvije
motorizirane pukovnije (tako dobiveni vigalc" pukovnija iskorigtenje za postrojavanje novih motoriziranih divizija). Motorizirane
divizije od dvije pukovnije imale
su ukupno 14.319 vojnika. Brojeana snaga gorskih divizija iznosila je 14.131 vojnik, a sastojale su
se svaka od dvije gorske pukovnije s po tri gorske bojne. PoCetkorn lipnja 1942. zapovjedeno je
od strane Glavnog sto2era vojske
preustrojavanje sedam pjegatkih divizija u lake pjegaCke divizije. Od 28. lipnja 1942. naziv lake
pjegaeke divizije promijenjen je u
lovaelce divizije. One su se sastojale od dvije lovatke pukovnije sa
NJEMAEKI NAPAD NA POUSKU

LITVA
INVAZIJA NA POLJSKU
1.-28. rujna 1939.
-4
njemadd napadi
ruski napadi
Lablau
BOCH
KOnigsberg
poljska povlatenja
.... podraje okupljanja
njematkih snaga
/IS" poljske obrambene crte
poljske crte boj&a
1.1.0101.101.1
........ .....
XX
xxxx
XXI
1 SSSR
xxxx
KA
omza
Mo
.11
......................
....
....
Inowro & w.
Wloclavvek
Landsberg
/.....
4,,,"
..
1
,4'4: ...
RE PoArze '
xxxx
'
4:
--.
Siedice
....e
:.,
ii,,
4.,...xock
,Av
...
i xxxx
NIELodz
E
tpdz
, Kalisz
..?:.
S.
.1
xxxx
''s.. ..... xxx
III Modlin*-4 on GUDERloW'
..
Narew"..
.
..,::.'
A'
VARAVA
.....
Poznan
Guben
Rozan
ii .1\
,- iiiA;Flack
xxxx
Poznan
...............
............
..........
MN Narw" .
........
.....
............
xxxx
RIG
xxxx
sOs
Kalvarya
KUECHLER
...........................
Allenstein
xxxx
....... ........................
XIX
GLIDER AN xxxx
Min klitioyze
...
Insterburg
xxxx
Elbing
njemaao-ruska
linija razgranitayanja
Tomoszon ...
...
xxxx
MIN Lodz
XX
scow
xxx
Breslau um
sem XII
xxxx
111.
BLASKOWITZ
xxx
Kielce..... .....
.. ....
Sge edit/1r
Oppel
.... .
't
......
.........
........
xxx
HOEPPNER
xxx
-Iv
PRAG
..... .......
Kutna Mora
.........................................
.......
................ ............
.. .........................
..............
Katowice
..).<*xxx
Cracow
T,..` Cracow ....
.........
.....
.....
............
XX
.... 4r.. ..........
.......... ......... .....
... .... .......
....
Nowy Sacz
...........................
..
............
xxx
!Ellyn
XVII
RUNDSTEDT
Tregin
xxxx
AUSTRIJA
Trnava
BEe
Br slava
LIST
Stanisldwpw
SLOVACKA
xxx
Presov
XXX
-XXII
Uzingorod
Zvolen
MDskolc
MADARSKA
Budimpegta
`[.
54
17
ET
po tri lovatke bojne. Jedina ustrojena 1. konjanitka divizija 1939.

imala je tetiri jahatke pukovnije
(svaka pukovnija je imala dva jahatka divizijuna, odnosno ukupno 1.440 vojnika u pukovniji) i
jednu konjanitku pukovniju (od
dvije bojne) te postrojbe podegke.
Konjanitka divizija imala je ukupno 16.000 vojnika.
Mo6 oklopne divizije proizlazila je
iz mogutnosti da se u njoj u mobilnoj formi okupe tenkovi, motorizirano pjegagtvo i motorizirano topnigtvo te da se svi zajedno
iskoriste za postizanje zadanog cilia. Jedna od prednosti njematicih
oklopnih divizija bila je masivna
uporaba krugovalnih (radio) uredaja. Buduai da je sam Guderian
(kao jedan od tvoraca njematkog
oldopnitva) originalno" bio easnik dojavnitva, odmah je shvatio
kolika je moguanost uporabe krugovala u tenkovima. Ova uporaba
se prije svega odnosila na koordinaciju brzo pokretnih oklopnih
postrojbi medusobno te s drugim
postrojbama i posebno bitno s
ratnim zrakoplovstvom. Niti jedna
europska vojska nije toliko uspj eno integrirala bo2itne veze u svoju zapovjednu stratum. Oklopna
divizija raspolagala je s oklopnim
zdrugom od dvije oklopne pukovnije, a svaka pukovnija imala je
dvije oklopne bojne. Oklopna bojna sastojala se od tri oklopne satnije (dvije lakih i jednu srednjih
tenkova - 35 lakih tenkova tipa II s
topom 20 mm, pet tenkova tipa III
s topom 37 mm i est tenkova tipa
IV s topom 75 mm). Osim oklopnog zdruga u diviziji se nalazio
i streljatld zdrug s dvije streljatke
(motorizirane) pukovnije od po
dvije streljatke bojne. Ukupno je
u diviziji bilo 14.373 vojnika. Krajem 1940. u divizijama su ugaeni oklopni zdrugovi (s dvije oklopne pukovnije) te svakoj oklopnoj
diviziji ostaje" po jedna oklopna
pukovnija, a druga oklopna pukovnija je iskorigtena" kao osnova za ustrojavanje nove oklopne
divizije. Postojeai streljatki zdrugovi oklopnih divizija ostaju i dalje
u nepromijenjenom sastavu. Od
srpnja 1942. postoje6i streljatki
zdrugovi u oklopnim divizijama se
gase, a dvije streljatke pukovnije
oklopnih divizija mijenjaju naziv
u oklopno-grenadirske pukovnije. Glavni stoner vojske donosi odluku, u rujnu 1943., o postrojavanju Oklopne divizije 43". Prema
ovom ustroju oklopna pukovnija ima dvije oklopne bojne, a svaka oklopna bojna ima eetiri oklo18
pne satnije s po 22 tenka (ukupno

u bojni 88 tenkova, odnosno u pukovniji 176 tenkova). Natelno je
prva bojna u oklopnim pukovnijama opremljena tenkovima tipa
s topom 75 mm, dok je druga bojna pukovnija opremljena tenkovima Pantera" (tenk tipaV). Od kolovoza 1944. uveden je novi ustroj
oklopnih divizija - Oklopna divizija 44", koja je u odnosu na pret-
hodni ustroj smanjila broj tenkova

u oklopnoj satniji s 22 na 17 (razlozi za ovo smanjenje tenkova u satniji su prije svega zbog pove6anja
gubitaka tenkova i objektivne nemogutnosti da njematka vojna
proizvodnja nadoknadi iste). Prema novom ustroju oklopna bojna
ima 68 tenkova, a pukovnija 136
tenkova tipa IV i Pantera". Krajem ciujka 1945. odredeno je pre-
ustrojavanje svih oldopnih divizija

po ustroju Oklopna divizija 45".
Prema posljednjem ustroju oklopnih divizija one su u svoj biti svedene na ojatane oklopne borbene
skupine. Oklopna pukovnija divizije, prema posljednjem ustroju, ima samo jednu oklopnu bojnu (druga bojnu su cinili oklopni
transporter!) od t etiri satnije s po
10 tenkova u satniji (dvije satnije
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
Stvarnost" Pokretnog rata (Blitzkriega) - kolona pobjednika (desno) i poraienth (lijevo)
tenkova IV i dvije satnije Pantera"), odnosno, ukupno 40 tenkova

po diviziji.
Obuka
Nova, mnogostruko uve6ana
Njemadca vojska trebala je ogroman broj novaka za popunu novoustrojenih postrojbi. Buduai
da se Reichsheer popunjavao isPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
kljudvo dragovoljcima, eitav mobilizacijsld sustav koji je postojao do 1918. tijekom 1920-tih vfge
nije al'uriran tako da s ponovnom
uspostavom op6e vojne obveze
1935. novoustrojeni vojni uredi
pri jedinicama lokalne samouprave dobivaju temeljnu zada6u
izrade of evidnika vojnih obveznika na svom podru6ju djelovanja. Po naredbi ministra unu-
tarnjih poslova Reicha Wilhelma

Fricka obvezana su sva policijska
tijela da stave vojnim okruzima,
odnosno lokalnim vojnim uredima popise njemaddh gradana s
njihovim adresama i goditima s
naznakom tko je 2idov ill stranac.
Po dobivanju navedenih popisa
te njihovoj prilageKlbi" za vojnu
uporabu kroz stvaranje oeevidnika vojnih obveznika ve6 1935.
poeela su prva pozivanja dvadesetogodgnjaka na slt.denje vojne

obveze. Zajedniddm djelovanjem
civilnih i vojnih struktura stanovnlgtvo, pogotovo vojni obveznici i oni koji 6e to uskoro postati,
stalno je podsje6ano" da je vojnieki poziv jedan od najeasnijih.
SluZ'bena promicliba na svakom
je koraku velitala zivot vojnika, a
vedna djece usmjeravana je prema vojnom putu".
Svepro2imajud efekt dolaska nacista na vlast osobito se osjetio
kroz djelovanje Hitlerove mladezi
- H)) i Dr2avne
radne sluThe (Reichsarbeitdienst
- RAD). Svaki mladi6 i djevojka u
Tre6em Reichu bili su obvezni biti
djelom obje organizacije koje su u
svojoj biti bile poluvojne organizacije. U sidopu Hitlerove mladekonstantno su provodena tjelesna obuka (treninzi izdriljivosti),
u6enje eitanja" zemljovida i orijentacije te obuka u rukovanju
lakim pjeaelcim naortdanjem.
Slutha u Dr2avnoj radnoj
bila je obvezna za sve mladiee i djevojke u trajanju od godinu
dana i provodila se uglavnom u
ruralnim podru6jima Tre6eg Reicha. Za vojne obveznike podnjala je zavretkom srednjokolskog
obrazovanja te prije pozivanja na
odsltaenje vojne obveze. Sve navedeno pripremilo je vojne obveznike (novake) mentalno i fizi6ki
za tegku i zahtjevnu vojnu obuku
koja je slijedila. Svaki vojni obveznik dobivao bi u lipnju one godine kada je trebao pristupiti na
vojnu obvezu pismenu obavijest
u kojoj su navedeni osnovni detaiji gdje se trebao javiti. U drugoj
pismenoj obavijesti koju je novak
dobivao paetkomrujnaponomo
se navodilo mjesto javljanja te dokumenti koje je novak morao ponijeti sa sobom: lijediieku vojnu
knjaicu te of evidnik iz Hitlerove
mladeN i DrIavne radne
Osim pripreme za vojnu sluzbu
godina provedena na selu imala
je pozitivan efekt za veainu njema6ke mladen Kako je to i sam
uoeio William L. Shirer, ameridd
novinski i radio dopisnik iz Berlina (koji se nikako nije mogao svrstati medu obo2avatelje" Hitlera
i Tre6eg Reicha), a koji je tijekom
svibnju 1940. boravio na Zapadnom bojiAtu te promatrao jednu
19
In
2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT
tl_dtZ7\a
Sveanost prilikom uruavanja odlikovanja u topnitkoj postrc,

kolonu britanskih zarobljenika,
mladiea upalih prsa, ve6inom neuhranjenih i polu pogrbljenih te
drugu kolonu njemaelcih vojnika
(koja se istovremeno kretala suprotnom stranom ceste te po godinama odgovarala" Britancima) dobro uhranjenih, uspravnih
i preplanulih mladiea sto je konkretno ilustriralo, kako zaldju'euje
Shirer, tko je na kakav naein vodio
brigu o svojoj
20
Izobrazbene postrojbe (bojne)

Njemaeke vojske imale su reputaciju grubosti (poneke, kao to
je to jednom primijetio i sam general pukovnik Heinz Guderian, naginjale" su prema sadizmu). Medutim, glavnina obuke
bila je diktirana" iskustvom Prvog svjetskog rata. Veeina doeasnika kojima je povjerena obuka novaka bili su veterani rovova
Prvog svjetskog rata te su dobro
znali da se vojnik nese dobro boriti ukoliko je neiskusan, a uz to

jos umoran, gladan, promrzao
ili mokar. Rigorozna obuka kojoj
su bili podvrgnuti novaci imala
je za cilj pripremu na realnost zivota na bojitu. Jedan od glavnih
zahtjeva bila je mobilnost, odnosno fizieka izdr2ljivost u hodnji. U
skladu s navedenim doeasnici su
forsirali novake do gornje granice
izdrlivosti pod motom znoj te-
di krv". Temeljna izobrazba novaka trajala je 16 tjedana i predstavljala najefikasniju temeljnu

obuku u usporedbi s bilo kojom
drugom vojskom u torn trenutku. Glavna zadaea temeljne izobrazbe bila je da od sirovog" novaka stvori vojnika koji ee slUgati.
Medutim, novaci su, odgajani"
da djeluju samoinicijativo ako to
prilike zahtijevaju. Njemaeka vojska nije slijedila Napoleonovu filozofiju da svaki vojnik u svom
teleaaku nosi mattalsku palicu,
nego je isla za filozofijom da svaki vojnik (doeasnik i easnik) budu
tako izobra2eni da mogu odmah preuzeti du2nosti jedan ein
vise (najmanje) od svoga trenutnog postavljenja. Novaci su stalno upozoravani da je prisega koju
su dali esencija njihovog vojnog
'2ivota te da east vojnika poeiva
na bezuvjetnoj osobnoj odanosti
naciji i po cijenu vlastitog 2ivota.
Po dolasku u svoju izobrazbenu
postrojbu (bojnu) novak bi prvo
upoznao svoga zapovjednika desetine, desetnika (Gefreiter), kojega se se ubrzo naueiti bojati, ali
isto tako potovati. Potom novaci upoznaju svoje satnijske narednike (Feldwebel) i samog zapovjednika satnije. Zapovjednilt
satnije je odelavao jedno uvodno predavanje o Njemaekoj vojsci i njenom polo2aju u drutvu
te su strogo upozoreni da se od
toga trenutka nese tolerirati bilo
kakva politicks djelatnost. Novaci su se potom upuaivali na ianje te zadu2ivanje osobne odore
i ostale osobne opreme. Desetnici i narednici novacima su davali
instrukcije o pravilnom noenju
odore i odr2avanju eistom, a potorn su novaci zapakirali civilnu
odjeeu u kojoj su doli u posebne vreee te je ista slijedeeeg dana
slana kueama novaka. Novaci su
sada postali vojnici te subjekt"
vojne discipline, a zatim su upueeni u procedure pozdravljanja,
odnosno da moraju prvi pozdraviti (kako vani tako i u prostoriji) sve starije po einu pripadnike
Njemaeke vojske (gto je u torn trenutku znaeilo praktieno sve koje
sretnu).
Sama izobrazba planirana je metodieno tako da je u potpunosti
iskoriteno sve vrijeme tijekom
radnog dana. Tipieni izobrazbeni dan zapoeinjao je budenjem
u 5.00 sati, potom namjetanjem
kreveta, osobnom higijenom,
oblatenjem i doruekom (do 6.45).
Dan je bio podijeljen na jutarnju
obuku (predavanja i stupanje POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
egzicir), a poslijepodnevna obuka je obuhvaeala fizielci trening

(vjetbanje) i vjetbanje gadanja,
koje je bio temeljno u navedenoj fazi obuke. U 12.30 novacima je sluten rutak, a potom su u
13.30 svi novaci okupljeni za prijavak i pregled odore, opreme i
oruija. U svakom vodu navedeni pregled obavljao bi narednik,
a poslije satnijski narednik te pri
kraju obuke zapovjednik voda,
pobanilc zapovjednika satnije i
sam zapovjednik satnije. Tijekom
temeljne obuke novaci su rijetko
sretali svoje easnike (zapovjednike vodova i satnija) iz razloga
gto su trebali naueiti pretivjeti na
nivou desetine i voda bez stalne
prisutnosti easnika. Veeera je slutena u 18.30, a potom su novaci
weer provodili u eigeenju odore,
opreme, orutja i spavaonice. U
Njemaelcoj vojsci se posebna briga posveaivala osobnoj higijeni
vojnika (vojnici su je opisivali kao
stresnu" zbog stalnih pregleda)
te stalnom eikenju spavaonica,
toaleta, kupaonica i ostalih zajednieldh prostorija.
Potom je slijedila obuka u rukovanju pugkom, pigtoljem (gest
sati), ruenim bombama (tri sata),
bodom, strojnicom (deset sati) i
pugkostrojnicom (68 sati od toga
gest sati gadanja), zajedno s konstantnom obukom na terenu.
Osim samoga rukovanja rutjem novaci su morali usvojiti znanja oko punjenja, pratnjenja, eigaenja i rastavljanja te ponovnog
sastavljanja svakog od navede- orijentirati zemljovid te mai se

nih vrsta orutja. Uz navedeno kretati sluteei se njime), slutiti
novaci su morali usvojiti znanja se kompasom i kvadrantom te na
iz eitanja zemljovida, vojnog do- temelju toga nacrtati sekciju. Napisivanja i prijavaka te procjena vedeni trud oko ueenja rukovanja
udaljenosti i razlikovanja cilje- zemljovidima bio je dio navedene
posveeena je osnovne filozofije da svaki vojnik
va. Posebna palnja
'
usvajanju znanja iz uporabe ze- mote raditi posao svog neposredmljovida pri eemu je svaki vojnik no pretpostavljenog, odnosno da
morao naueiti eitati" zemljovid svaki vojnik mote pronad" naj(prepoznavati zemljigne oblike, bolji put za kretanje po terenu na
PANZER 38(t) D
edka CKD iz Praga konstruirala je 1937. za svoje vrijeme vrlo
moderan laki tenk LT vz 38 zapoeevi od shjedeee godine njegovu
proizvodnju u seriji od 150 tenkova. Miinchenskim sporazumom
s Njemaekom proizvodnja je ubrzo zaustavhena. Nakon njernaeke okupacije Cake u CKD-u je nastavljena proizvodnja tenkova
LT vz 38 za Njemaeku vojsku. Tenk je preimenovan u Pz.Kpfw.
38(t) iii jednostavnije Panzer 38(t). Proizvoden je u inaeicama od
A do G. Za njemacke oklopne postrojbe do heta 1942. proizveden
je ukupno 1.331 tenk. Tenk se u uporabi pokazao pouzdanim. U
napadu na Francusku 1940. godine 7. njemaeka oklopna divizija
bila je naorulana tim tenkovima. Tenkove Panzer 38 (t) dobili su
i njemacki saveznici, Madarska, Rumunjska i Slovacka, koji su ih
koristili do kraja rata.
- tezina: 9,5 t
- posada: 4
- naoruZanje: 1 top 37 mm KwK(t) L/47.8, 2 strojnice 7,92 mm
MG37(t)
- oklop kupole: prednja ploca: 25mm/80, boeni i straga
15mm/80,
- oldop
prednja ploea. 25mm/73, boena: 15mm/90, straZnja: 15mm/72
- motor: benzinski Praga EPA
- doseg: 250 km
dimenzije: d-4,61m, -2,14m, v-2,40m
temelju zemljovida kako u napadu tako i u obrani. Svi novaci morali su usvojiti temeljna znanja
iz balistike te naueiti procijeniti domet (daljinu). Tako je svaka
pjegaela bojna u svojoj puglcostrojniekoj satniji imala prenosivi daljinar. Za svakoga vojnika je
od vitalnog znaeenja bilo usvojiti vjegtinu" procijene daljine da
bi mogao postupiti po dobivenim
zapovijedima za gadanje te stvoriti djelotvornu tueenu zonu"
tako da svaki naboj na kraju svoje putanje zavrgi tamo gdje i treba biti na prednjem kraju protivnika. Pjegaci su tijekom obuke
morali usvojiti temeljna znanja
oko izdavanja uputa za gadanje
bacaekim postrojbama pri pjegaelcoj bojni i topnielcim postrojbama u pjegaekoj pukovniji iz
jednostavnog razloga, ukoliko je
topnieki osmatraeki easnik bio
odsutan, svaka -pjegaeka postrojba mogla je tratiti ueinkovitu topnieku podrgku pukovnije.
Uloga strijelca (Schtitze) u Njematkoj vojsci bila je drugaeija
nego u ostalim europskim vojskama. U Njemakoj vojsci strijelac je izvrgavao odlueujud napad
na polotaj protivnika nakon gto je
pugkostrojnica pobijedila u vatrenom okrgaju. Kod drugih europskih vojski strijelac je predstavljao okosnicu pjegagtva, zato Ito
je nosio bod (bajunetu), a pugkostrojnice su shvgane kao orulje
podrgke, a ne glavno (odlueujuee) orutje kao kod Njemaeke voj-
Ilustracija: Velimir VuktiE
21
ske. Upravo iz navedenog razloga

svaka pjeatka desetina u svom
sastavu imala je jednu pukostrojnicu. Za pukostrojnieare je
predvidena dodatna obuka (pet
sati tjedno) koja je obuhva6ala:
punjenje, pra'injenje, 6ieenje i
otklanjanje zaglavljivanja naboja
te nizanje naboja i plan vatrenog
djelovanja. U samom tijeku temeljne obuke od 16 tjedana svaki
novak proveo je 398 sati na opthj
vojni6koj obuci kako je opisano,
a 234 sata na vje2banju gadanja
to je u odnosu prema gadanju
pukom znaeilo 40 sati na tjedan.
Svaki novak je tijekom obuke u
gadanju ispucao oko 300 komada
streljiva, a pukostrojni6ar do 900
komada.
Temelj talctieke vjekine predstavljao je trening na terenu. Njemaeld vojnici ueeni su da budu agresivni i uvjethavani u energithem
kretanju kako prije bitke tako i
tijekom bitke. Tako su i tijekom
obrambenih djelovanja zadr2avali isti ratoborni" odnos prema
protivniku kao i kod napadnih
djelovanja. Uvijek je iznad svega bilo u6enje u praksi i novak je
samo nekoliko sati proveo u u6ionici u6eei pjeaelce borbenevjetine dok je najve6i dio vremena iste
uvjethavao na terenu. U provedbi treninga na terenu polazilo se
od toga da bude to je mogu6e reTaku se prilikom uvjabavanja napada pucalo pravim"
streljivom iznad glava novaka uz
minimalne sigurnosne mjere te
su isti bili izvrgnuti bacaekoj vatri
na razdaljini od 25 metara. Novaci
su zatim bili podvrgnuti bliskom
topnlekom djelovanju (na razdaljini od 50 metara) kako bi osjetili" efekt neposredne topnitke vatre te stalno ponavljali pojedina
kretanja preko zemljita, uvjth.
bah protuzrakoplovnu i protuoklopnu borbu te prikrivanje. U6eni su da iskopaju zaklon za sebe,
a potom i za prate& tete naoru'anje. Na kraju temeljne obuke
od 16 tjedana svaki pjeak je mogao prije6i dnevno 28 km u borbenom pohodnom poretku nosed uz vlastitu opremu (oko 20
kg) jos dodatnih devet kg borbenog kompleta streljiva. Kao krajnji rezultat dobivao se vojnik koji
se mogao efikasno boriti u svojoj postrojbi, ali i neovisno od nje
i pre2ivjeti. Po zavretku 16 tjedne obuke novak se upueivao na
specijalistiecu obuku odredenog
roda ili struke u trajanju od devet
mjeseci. Po okon6anju specijalistiace obuke novak se rasporedi22
vao u syoju mati6nu" postrojbu

do okoneanja vojne obveze (iduaih devet mjeseci). Navedenih
posljednjih devet mjeseci obuke
novak bi staErao" u svojoj postrojbi, odnosno iz dana u dan ponavljao bitne radnje iz temeljne i
specijalistieke obuke uz svakod-
obuka vojnika. Od samog odabira (obi6no su birani najbolji novaci, kojima je ponudeno daljnje
kolovanje u doeasni6kim skolama te time karijera djelatnog do6asnika) kandidata za budu6e
daasnike, preko svakodnevne
vrlo naporne obuke. Za Njemat-
Vrhovni zapovjednik Wehrmachta i od prosinca 1941. Vrhovni

zapovjednik vojske Adolf Hitler
nevni fizi6ld trening (fielovjethu).
Poeetkom rata, a pogotovo kasnije u ratu, uslijed sve yeah gubitaka i urgentne potrebe popune postrojbi, obuka vojnika smanjena
je prvo na tri mjeseca, a krajem
rata na samo est tjedana.
Obuka do6asnika provodena je na
jo rigorozniji natin nego opisana
ku vojsku, doeasnici predstavljali

su ki6mu vojske" (Rtickgrat der
Heeres"). Popuna dotasnicima tijekom rata vrtena je na na6in da
se iz kontingenta novo pridolih
vojnika, nakon prvih borbi, izvlaelli" oni koji su se istaldi u borbi te ih se nakon skrgene obuke
promoviralo u daasnike.
Djelatni easnici djelali su se u tri

osnovne skupine: trupni, glavnosto2erni i specijalistidd. U vremenima kada vojska nije raspolagala s sredstvima i mogu6nostima
provodenja sveobuhvatne obuke
(20-tih godina XX. stolje6a), a pogotovo izvodenja manevara, radi
uvjeThavanja zajednielcog djelovanja veeih postrojbi, iznadena
su rjeenja koja su omogu6avala
da 6asnici (posebno glavnosto2erni) u postojeeim okolnostima putem zapovjedno-stoZ"ernih
igara uvjethavaju zapovijedanje
vedm postrojbama. Kao produkt
navedenog razvijen je 6itav sustay zapovjedno-sto2ernih igara od razine pukovnije do razine
zbora iii vojske. Posebno je rigorozna bila obuka glavnosto2ernih
6asnika. Glavnosto2erni 6asnici u
njema6koj vojsci bili su najcjenjeniji dio 6asni6kog zbora, a sama
obuka za glavnosto2ernog 6asnika bila je duga i izrazito temeljita.
Nakon zavrgetka vojne kole od
tri godine, 6asnik je dobivao raspored u postrojbu (stgiranje) na
dvije godine. Nakon provedene
dvije godine u postrojbi, mogao
je u svojom vojnom okrugu aplicirati na natje6aj za glavnosto2ernog easnika. Potom je pozivan da
pristupi testu, a ukoliko je njega
uspjeno poloZlo bio je primljen
na Ratnu akademiju (Kriegsakademie). Glavnosto2erna obuka na Ratnoj akademiji trajala je
slijedeee tri godine. Nakon obuke na Ratnoj akademiji slijedio je
period od dvije godine pokusnog
razdoblja, u kojemu je prgen rad
easnika. Ukoliko bi easnik zadovoljio u pokusnom razdoblju
bio je primljen u glavnosto2ernu struku s pravom noenja svih
obilje2ja te struke (crvena boja
struke na naramenicama i crvena traka na vanjskom avu s1u2benih hlaa) i dodatka "i. G" (in
Generalstabs" u glavnom sto2eru) iza osobnog Cala.
Obuka 6asnika za pojedine rodove i struke provodila se u specijaliziranim vojnim kolama pojedinih rodova ili struka. Skolovanje
za easnika trajalo je tri godine, a
potom se pristupalo polaganju
zavrnog ispita. Tijekom kolovanja, a da bi uspjeno mogli polozavrni ispit, kadeti su morali svladati pet temeljnih na6ela:
sposobnost donogenja brzih odluka, sposobnost donoenja kratke i jasne usmene zapovijedi,
shvganje uporabe terena, sposobnost shvaeanja situacije te na
temelju toga donogenje zapovijePOSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
se na civilnim fakultetima uz obvezu pohadanja odredenih vojnih kolegija. Tijekom rata popuna easnicima vrena je na gotovo
identiean nadin kao kod dodasnika. Odnosno, u borbi istaknuti
doeasnici, izvladeni" su iz svojih
postrojbi, upudivani na dasnidke teeajeve (Offizier-Lehrgang)
to potom promovirani u easnike.
Zbog strahovitih gubitaka, pogotovo medu easnieldm zborom,
krajem rata Njemadca vojska bila
je suotena s ozbiljnom krizom
nedostatka dasnika. Dok su podetkom rata bojnama eesto zapovijedali i potpukovnici, krajem
rata vedinom bojna zapovijedali
su samici ili dak natporudnici.
Taktika
(Dio opde ratne vjetine koja
obuhva6a teoriju i praksu pripremanja, osiguranja i vodenja taktidldh postrojbi u borbi, a provodi
se kombiniranjem vatre, pokreta
i udara)
Opskrba je morala pod svaku cijerzu stiOi do prve crte bojista

di, a bez preciznih informacija o
neprijatelju i posebno cijenjeno
- pokazana samostalna inicijativa i agresivnost u donoenju odluka. (asnik je dobivao obuku za
pokretni rat" i samim tim je dobivao mogudnost da djeluje prema svom nahodenju, odnosno
kako smatra da je u odredenom
trenutku najbolje. Ukoliko je kadet uspjeno proao ispit, dobivao bi patent" (einored) s prvim
dasnitkim dnom poruenika.
Posebno je bilo bitno koji je datum naveden u patentu", jer je
o njemu, izmedu ostalog, u mirnodopsko vrijeme ovisila mogudnost promalcnuda u vii din. Budud da je bib strogo propisano
kolika je donja granica vremena
potrebnog za provesti u jednom
6inu, kao uvjet za moguee promaknude, bilo je dozvoljeno najboljima polaznicima narataja izdati patent" na kojemu je datum
bio antidatiran" za jednu godinu, dime se mladom easnilcu davao bitan impuls" da se i dalje
predano posveduje sluThi u vojsci, jer time mole zashfiiti ranije
promaknude. Casnici visoko specijaliziranih struka
veterinari,
gkolovali su
Vojnicima su uvijek najbolje odgovarale zarobljene stvari, tako njemacki

vojnikuZiva u britanskim poslasticama
OpEa taktrika nafela

Osnova njemadke taktike predstavlja primjenu taktike davanja misija" (Auftragstaktik"), odnosno zadada. Pojednostavljeno,
navedenu taktiku mo1emo opisati na slijeded nadin: zapovjednik daje podredenom dasniku zadadu, ali ne govori mu kako de je
izvriti. U isto vrijeme zapovjednik upoznaje podredenog dasnlka sa cjelokupnim pothvatom
(svojim zadatkom), tako da u slueaju promjene situacije misija"
ipak mote biti izvedena uspjegno, bez potrebe izdavanja novih
zapovijedi. Primjena navedenog
temelj je za vodenje ofenzivnih
pothvata. Medutim, istovremeno
fleksibilnost i taktidca odgovornost za provodenje kod mladih
zapovjednika razvija inicijativu i
borbeni duh, to je okosnica ponaanja njemadldh zapovjednika postrojbi u oba svjetska rata.
Bitka sa svojim desto brzo promjenjivim tijekom zahtijevala je
visok stupanj samostalnosti na
svim razinama zapovijedanja.
Upravo se iz tog razloga talctika davanja zadataka", odnosno
ograni6avanje na postavljanje jasnih i jednostavnih zadada koje
poddinjenim zapovjednicima
ostavljaju slobodan izbor nadna
i oblika izvrenja. Uvjet za samostalno djelovanje, a ipak u duhu
cjeline, predstavlja easnidld kadar obuden po istim nadelima.
Pored odgovornosti koju nosi za23
VP
povjednik, od svakog podtinjenog easnika i do6asnika o6eldvala

se osobna inicijativa, volja za od1u6ivanje, u duhu zajednitke vojne filozofije. Bilo je jasno da niti
jedan zapovjednik ili vojnik nese
modi ispuniti postavljeni zadatak
(misiju) samo uz pomo6 zajednFeke obuke, nego uz porna razmigljanja i samostalnog rada. Ali
ova sloboda djelovanja zahtjeva
od svakoga zapovjednika visoki
stupanj discipline u izvrgenju zadada, odnosno obvezu da uvijek
radi u smislu dobivene misije".
U smislu taktike davanja zadataka, svaka suvigna zapovijed predstavlja okov koji sputava inicijativu podeinjenog zapovjednika.
Efikasna primjena taktike davanja misija" neraskidivo je povezana s primjenom koncepcije
ustrojavanja borbenih skupina"
(Kampfgruppen). Borbena skupina predstavlja elastieno ustrojenu postrojbu namjenskog i.
privremenog karaktera, a za izvrg'enje postavljene misije". Navedene borbene skupine u Njemaelcoj vojsci ustrojavane su od
razine i jaeine voda pa do razine
i ja6ine divizije. Veeina namjenski ustrojenih borbenih skupina
bila je razine i jatine bojne iii pukovnije. Ustrojavanje borbenih
skupina omogu6avalo je dobivanje niza postrojbi koje su mogle samostalno izvrgavati postavljene zada6e, buduei da je svaka
borbene skupina, kao namjenski
ustrojena postrojba, raspolagala
s pjegagtvom, topnigtvom, opkoparima, dojavnigtvom i oklopom,
a sve prema potrebi izvodenja postavljene misije. Primjena borbe-
nih skupina bila je neogranieena,

kako na prvoj crti bojigta, u napadu ili obrani, tako i u pozadini u
borbi protiv ubaeenih diverzanata ili partizana.
Njema6ki easnici smatrali su da
je neaktivnost i kagnjenje ve6e zlo
nego kriva odluka pri borbenom
djelovanju te ukoliko u pojedinom slueaju postoje dva talctieka
rjegenja obvezatno se moralo izabrati ono agresivnije.
lzvldniitvo
Vojnici prilikom gaenja poZ'ara na civilnom objektu

PANZER II C
Tenk je zarnidjen kao vozilo za naprednu obuku tenkista. Medutim, zbog nedovoljnog broja tenkova u oklopnim divizijama ion
je postao borbenim tenkom kao i Panzer I. Nijemci su zamislili da
ce Panzer I biti osnovni tenk za obuku, Panzer II za napredniju
obuku, Panzer III kao glavni borbeni tenk i Panzer IV kao tenk za
potporu s topom veceg kalibra. Od 1937. do 1940. proizvedeno je
1.780 primjeraka tenkova Panzer II u incteicama A, B i C. U naoanju je ostao do 1943. kao izvidacki tenk.
-tezina: 8,9 t
- posada: 3
- naorulanje: I top 20 mm KwK30 L/55,1 strojnica 7,92 mm
MG34
-oklop: prednje ploee kupole i tijela sa svih strana 14,5 mm
-motor: benzinski Maybach HL 62TR
-najveea brzina po testi: 40 km/h
-doseg: 200 km
-dimenzzje: d-4,81m,
v-1,99m
Njemaela vojska razlikovala je tri

osnovne vrste izvidnigtva: operativno izvidnigtvo (Operative Aufiddrung) koje je u stvari bib dalekometno izvidnigtvo i izvodeno
je zrakoplovima te taktitko izvidnigtvo (Taktische Aufklatung)
koje se izvodilo do 50 km ispred
napreduju6ih postrojbi, a izvrgavale su ga za to namjenski ustrojene motorizirane iii oklopne
izvidnieke postrojbe (izvidnitke bojne). Tre6a vrsta izvidnigtva
bila je borbeno izvidnigtvo (Gefechts Aufklarung) koje je izvodila
divizij a u pokretu prema protivniku ill s prve crte bojigta. Borbeno
izvidnigtvo naj6eke je bila zadada izvidnieke bojne divizije koja je
u to svrhu ustrojila izvidni6ke orhodnje koje su tinila tri oklopna
izvidnieka vozila. U praksi jedno
od vozila kretalo se negto isturenije od ostalih kao mamac" prema
protivnrakim polo2ajima te se trebalo brzo povu6i elm bi protivnik
otkrio svoj polo2aj. Kada je uspostavljen kontakt" s protivnikom
izvidnieka ophodnja pozivala bi
pjegagtvo da neutralizira protivnield polo2aj. To bi obFano izvo-
Itustracija: Velimir VuktiE
24
NJEMAtKO OSVAJANJE DANSKE I NORVEtKE

8. travnja: Dva britanska razarata
potopljena od njematkih r,azarata
DANSKA I NORVESKA
10.-13. travnja: Britanske pomorske

snage potapaju deset njematkih
razarata
'x
15. travnja MN
-x
28. travyjd
,
9.,sVibnja
travanj - lipanj 1940.

saveznitki napadi
saveznitka povlatenja
njematki napadi
6X
)
Narvik
smjer djelovanja
saveznitkih snaga
mjesta njematkih
padobranskih desanta
8.1ipnja: BritanSki nosat

zrakoplova Glorious
potopljen od strane
Gneisenaua i charnhorsta
potapanje broda
saveznitka evakuacija
xx
Mc,
4. travnja: Te'gka krstarica

Admiral Hipper potapa
britanski razarat
Glowworm
msos
i
GRUPA II
Ostersund
toren
10. travnja: Laka

krstarica Konigsberg
bombardirana i potom
potopljena
Lillehamm
Bergit
GRUPA III
Orebo
ockhol
to dnher
Ergersun
Fle
jor
Norr oping
tlGotenborg
9. travnja: Laka krstarica
Karlsruhe torpedirana
i potom potopljena
GRUPA V
Imstad
Arhus
9. travnja: Te'Ska krstarica

Blucher potopljena djelovanjem'
norve'Skih obalnih bitnica
Karlskorna
GRUPA IV
Ki
Sjeverno more
Lubeck
Rostoc
Stettin
Bremen
Hanover
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013,
Berlin
25
In
StuG III B
Jurffni top (njem. SturmgeschUtz, kraee StuG) u stvari je njematki izum. Na tra2enje pjdatva ono je dobilo oklopno vozilo
za vlastitu potporu s topom kalibra 75 mm. StuG je konstruiran
na postolju tenka Panzer III. Top
je ugraden u povgeno tijelo tenka bez kupole kako ne bi vozilo
bib vise od eovjelca. Prvi jurffni
topovi StuG III inaeice A predani
su trupama u veljaei 1940. godine. Sveukupno su u napadu na
Francusku 1940. sudjelovale eetiri bitnice s 24 jurina topa. Do
o2ujka 1942. proizvedeno je sveukupno 816 StuG-ova III A-E.
-tdina: 20,2 t
- posada: 4
- naoruianje: 1 top 75mm
StuK37 L/24,
- streljivo: 44 granate,
-traverza topa po 12 lijevo i
desno,
-oklop prednja ploea:
50mm/80, boena 30mm/30,
straga 30mm/60, krov 11 mm,
- motor: benzinski Maybach HL120TRM
-snaga motora: 300 KS
- najveea brzina po cesti: 40
km/h
- doseg: 160 km
-dimenzije: d-5,4m, -2,93m,
v-1,98m
26
.corg
COVIranrieM
Mr. 410X.
2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHM"1"
dila pjetaeka desetina iii vod uz
podrgku oklopnih izvidnieldh vozila. Pri tome se posebno vodilo
raeuna da se dio protivnika zarobi kako bi posluEli kao Iivi jezici" za dobivanje daljnjih podataka o protivnidcom rasporedu.
Nijemci su tijekom Drugog svjetskog rata razvili jednu posebnu izvidnieku vjegtinu" (koju ce
poslije primjenjivati gotovo sve
vojske, a posebno amerieka) infiltraciju. Navedena infiltracija predstavljala je u doslovnom
smislu ulazak u protivnieke prednje polo2aje te prolazak kroz njih
i boravak u protivniekoj pozadini
radi prikupljanja podataka. Nijemci su izvodili dvije vrste infiltracije: plitku (samo u prednje
protivniae polaaje) i dubinsku
(ulazak u protivniau pozadinu
i do 50 km od prve crte bojigta).
Pri izvodenju infiltracije pod svaku cijenu su izbjegavani orulani

sukobi ved je temeljni cilj bio prikupljanje podataka neposrednim
osmatranjem kretanja protivniekih postrojbi te hvatanjem Evih
jezika". Postrojbe koje su izvodile infiltraciju obitno su bile jadne
desetine, a redovno su pripadale
izvidniddm postrojbama.
Napad
(Temeljni i rjegavajud oblik borbenog djelovanja pri kojemu postrojbe kombiniraju uporabu vatre i pokreta. Osnovni cilj napada
jest razbijanje i unigtavanje protivniecih snaga i sredstava. Napadom se zadflava inicijativa te
ograni6ava mogudiost djelovanja
protivnika)
Temeljni koncept napadnog djelovanja postrojbi Njemadce vojske
sadtlan je u formuli: okrifti i unigti koristed se nadmod u oklopu,

vatrenoj mod i iznenadenju. Njemadca vojska nikada nije usvojila
koncept masovnog frontalnog napada smatrajud ga preslcupim" u
odnosu na utrogene ljudske 'Zivote
i materijal te da talcvavrsta napada
predstavlja najte2i put do postizanja uspjeh. Gdje i kad god je bilo
mogu6e, postrojbe Njemaeke vojske izvodile su napad na krilo protivnika te na taj pokugale izvesti
prodor i olcrui'enje. Kada bi doglo
do proboja prve crte protivnika na
torn mjestu bi se formiralo sredike ravnote2e" (Schwerpunkt),
odnosno todca maksimalnog napora. Da bi se postiglo navedeno
potreban je bio element iznenadenja i pokretne snage ustrojene
u borbenu skupinu koja napada
prednju crtu protivnika. Navede-
irmirmmr.334:::om]ria.X.Trkitecil.ivet
na borbena skupina napadala bi
obieno u tri vala. PM val dinili bi
tenkovi iza kojih bi se kretali oklopni transporteri s pjeatvom, kao
drugi napadni val (motorizirano
pjegagtvo, a poslije oklopni-grenadid), dok bi bokove gtitili mehanizirani protuoklopni topovi i jurini topovi (gto je imalo dvostruki
utinak buduti da su svi njemaeld topovi mogli koristiti normalne" i protuoklopne naboje), kao
treat napadni val. Zadada tenkova bila je proboj protivniekih poloiaja te unikavanje protuoklopnog topnigtva. Potom bi slijedio
drugi val, pjegagtvo, eija je zadata
bila neutraliziranje ostataka protivdelcih snaga na smjeru prodora te je potom dolazio tredi val motoriziranog topnigtva koji je trebao
titi bokove prodora do dolaska
prieuvnih snaga pjeatva. U me-
duvremenu bi ostatak postrojbe

(divizije, pukovnije...) vrgio ispade
prema protivnitldm polo2ajima u
cilju vezanja protivniddh snaga
kako ne bi mogle biti upu6ene kao
pojatanje na ugroleni sektor, a i
kao mjeru zavaravanja o glavnoj
totici napada. Po proboju prednje
crte protivnika nastavio bi se prodor u pozadinu i tijekom toga proboja unikavale bi se sve pozadinske i prieuvne snage protivnika te
osobito njegov sustav dojavnitva
ko bi dovelo do uruavanja 6itavog bojita. Tijekom eitave duzine
bojika formirala bi se dva do 6etiri opisana prodora (klina) koji bi
se u dubini protivnitkog teritorija
spajali u obliku klijeka dime bi se
formirala okru2enja (ili dvostruka okrUlenja) protivnielcih snaga. Jedan od bitnih elemenata za
uspjeh navedenog bilo je posje-
dovanje dovoljno jakih prituvnih

snaga koje bi se odmah po uspjenom proboju prve crte protivnika iskorigtavale ubacivanjem odmah iza napredujudh pokretnih
snaga kako bi se zakitilo naroeito
izlo2ene bokove prodirutih snaga. Ovo je bilo od 1.ivotnog znatenja za prodirute snage jer svako kagnjenje moglo je dovesti do
toga da se stvore prey& izdu2eni i otvoreni bokovi (vrlo eesto pri
ovakvim prodorima zapovjednici
postrojbi koje bi pratile oklopne
izdavali bi zapovijedi u samo dvije rijeei Tempo, tempo!"). Protivnikov protunapad na otvorene
bokove prodirudh snaga doveo
bi do njihova odsijecanja. Opisani natin napadnog djelovanja u
njematkoj taktici nazivao se Idin
i kotao" (Keil and Kessel kotao"
u njematkoj vojnoj terminologi-
ji znati olcru2enje). Ukoliko je sve

ispravno raclilo", prema navedenoj taktici protivnitke snage bi
prvo u totld ravnote2e" bile razbijene, a potom stavljene u kotao" iz kojega se nisu mogle izvuei.
Sve navedeno podflano je masovnom uporabom zratnih postrojbi kako za bombardiranje pozadine protivnika tako djelovanjem
obrugavajudih bombardera neposredno ispred nadirudih snaga klina u funkciji zraenog topnigtva".
Navedeni koncept ldina i kotla"
nastao je na osnovi koncepta britanskog satnika Basila H. Liddella Harta koji ga je formirao kao
koncept kre6e bujice" (Expanding torrent") jo 20-tih godina 20.
stoljeda, a za kojega Britanska vojska nikada nije pokazala posebno
zanimanje do njegove njematke
uspjekie primjene.
Velimir Vuldit
27
VP
2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
tl_dtZ7\a
4.444.7,
PjeatV0 u ikekivanju znaka za napad, Poljska, rujan 1939.
Primjeri napadnih
operacija Njemake
vojske u Drugom
svjetskom ratu
Slutaj bijeli"
(Poljska, rujan1939.)
Njemaeka vojska pripremala je
snage za napad na Poljsku tijekom titavog Ijeta 1939., a izrada
glavnog operativnog plana za napada povjerena je Radnom sto'teru Rundstedt" na t"elu kojega
se nalazio general pukovnik Gerd
von Rundstedt. Za operativne easnike u Radnom stokru dodijeljeni su mu jedan general bojnik
i jedan pukovnik koji su ustvari i
izradili 6itav plan pod nazivom
Slut'aj bijeli" (Fall Weiss"). Navedeni 6asnici bili su Erich von
Meinstein (tada zapovjednik 18.
pjegatle divizije, kasniji general
feldmargal) i Gather Blumentritt
(tada ngelnik odjela vojne obuke u Glavnom stoeru vojske, kasniji general pjegagtva). Plan koji
su osmislili von Manstein i Blumentrii bio je donekle staromodan", odnosno predstavljao
28
je primjer onoga gto su njematki

6asnici najvige voljeli, odlueuju6i
manevar dvaju vojnih skupina u
cilju stvaranja ogromnih ldijegta
te potom bitka u kotlu" do unigtenja Poljske vojske.
Njematkoj je bila nu2na brza pobjeda nad Poljskom. Nije bila u
pitanju samo taktieka 2urba uvjetovana potrebom da se rat odluel
prije nego gto Poljaci uspiju mobilizirati sve svoje snage, nego i potreba da se izbjegne strategijska
opasnost od rata na dva ratigta
(u slu6aju intervencije Francuske
na poljskoj strani gto je bila i obvezna prema zajedni6kim sporazumima). Tijekom same izrade
planova najveai njematki industrijalci konzultirani su u smislu
koje su to tvornice na podru6ju
Poljske od interesa za njema6ko
ratno gospodarstvo tako da je eitav plan bio izraden na na6in da
se navedene tvornice pokugaju
zauzeti neogteaene. Istovremeno su se Poljaci prema svemu odnosili previge samouvjereno i nehajno. Naime, oni su smatrali da
6e njematka objava mobilizacije
dati dosta vremena i njima i Francuzima da mobiliziraju te izvrge
raspored svojih snaga. Medutim,

njematld sustav mobilizacijskih
valova omoguaio je Njema6koj
vojsci da jog i prije objave slu2bene mobilizacije 26. kolovoza
1939. izvrgi tajnu mobilizaciju II.,
III. i W. mobilizacijskog vala koja
je bila okon6ana do po6etka kolovoza 1939. godine.
Uspjeh njematkog plana ovisio
je o jog jednoj einjenici. Hoe li
njematke snage uspjeti dovoljno brzo pregaziti, odnosno zauzeti, 2eljeznitke evorove u blizini granice te podru6ja.'*u kojima
su predvidena okupljanja glavnine poljskih snaga, a prije dolaska mobiliziranih poljsldh pri6uva? Prisiljavanjem Poljske vojske
da prihvati bitku u blizini granice
znatilo je oduzeti joj moguenost
da se povute preko Visle (kao prirodne prepreke) te ondje ponovno okupi i reorganizira za nastavak borbi. Nijemce je brinulo jog
negto. Ako se postrojbe Njematke vojske ne budu mogle boriti
u lako savladivim udaljenostima
(oslonjeni na njematku zeljeznieku mrau u Sleziji i Pomeraniji) dugotrajni poho iscrpiti ce
pjegagtvo te previge izdu2iti opPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
skrbne smjerove uzevki pri tome

u obzir da je velika veaina opskrbe i dalje ovisila o kolima s konjskim zapregama.
Prema planu napada ustrojena je
Vojna skupina Sjever (zapovjednik: general pukovnik Fedor von
Bock i natelnilc stcdera general
bojnik Hans von Salmuth) u sastavu koje se nalazila 3. vojska (general topnikva Georg von Kuchler) i
4. vojska (general topniStva Ganthervon Kluge) sa smjerom napada
iz sjeveroistoene Njemaelce i Isto6ne Pruske iVojna skupina Jug (zapovjednik general pukovnik Gerd
von Rundstedt i naeelnik sto2era general bojnik Erich von Manstein) u sastavu: 8. vojska (general
pukovnik Johannes Blaskowitz),
10. vojska (general topnikva Walter von Reichenau) i 14. vojska
(general pukovnik Wilhelm List),
u sklopu koje su bile angthrane
snage 1. i 2. slovatke pjeSatke divizije, s smjerom napada iz jugoistoene Njematke i sjeverne Slovaeke. Ukupno 1.512.000 vojnika
svrstanih u 53 divizije (37 pjegaekih,
motorizirane, tri gorske,
tri lake i gest oldopnih). S druge
strane, Poljaci su raspolagali s milijunvojnika svrstanih u 40 pjegaelcih divizija, dva motorizirana i 11
konliekih zdrugova.
Saveznici - bugarski i njemaeki vojnici a Bugaiskoj, ozujak 1941.
U 4 sata i 45 minuta u zoru 1. rujna 1939. snage NjemaCke vojske krenule su u napad. Toeno u
6 sati bombardirana je VaeSava, a
poljsko zrakoplovstvo doslovno je
smlavljeno na zemlji u prvim satima napada. Na jugu 14. vojska
je zapotela napredovanje u smjeru Visle dok je istodobno sa sjevera prema Visli krenula u prodor 3.
vojska. Istovremeno su 8. i 10. vojska frontalno potiskivale poljske
snage prema Vargavi, a 4. vojska
je krenula u okruZivanje poljskih
snaga koje su bile orijentirane prema Danzigu. U meduvremenu se
kod 8. vojske dogodila kriza u napredovanju i
je pomoe. Medutim, von Manstein to odbija jer
jednostavno nije zelio previSe odbaciti Poljake prema istoku. Umjesto porno& 8. vojsci izdaje zapovijed X. zboru (koji je veo praktieki
stigao do predgrada VarSave) da
stane i okrene se u mjestu i napadne snage poljske Poznanjske vojske s istoka eime je prisilo protivnika da se bori s naopako obrnutim
rasporedom. Ova bitka ce poslije
dobiti naziv Bitka na rijeci Bzuri".
U kotlu" se naSlo oko 20 poljskih
pjeSaelcih divizija te tri konjanieka
zdruga Sto je predstavljalo najveee
do tada izvedeno olcrldenje.
S druge strane, general pukovnik
von Bock zapovijedio je XIX. motoriziranom zboru (general pornenik Heinz Guderian) da jurne"
u protivnitku pozadinu prema
Brest-Litovsku, iz smjera sjevera
prema jugu, pri tome ostavivk bok
prema istoku otvoren" te usput
unikavajuei poljske snage koje su
bile tek u raznim fazama mobilizacije. U deset dana Guderianov
zbor je prevalio 320 km te je 17.
rujna 1939. neko juZnije od BrestLitovska uhvatio kontakt s XXII.
motoriziranim zborom iz Vojne
skupine Jug (general konjanikva
Ewald von Kleist) te se time eitava
Poljska vojska (odnosno ono gto
je od je ostalo) naka u divovskim
dvostrukim klijekima. Borbe su
se nastavile i idueih dana. Medutim, u operativnom pogledu rat je
bio dovrten. Istoga dana (17. rujna 1939.) postrojbe Crvene armije
preke su istoenu poljsku granicu u
smjeru zapada (prema odredbama tajnog aneksa sporazuma izmedu Treeeg Reicha i Sovjetskog
Saveza). Poljska vojska sllabeno
je poloZila ortdje 27. rujna 1939., a
posljednje borbe su okoneane do
6.1istopada 1939. godine.
Napredovanje pjeatva tijekom
vojne u Poljskoj
POSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
29
VP
Saksofone kod njemake vojne glazbe ima t,
Vjeiba Weser" (Norveika,

travanj-lipanj1940.)
Planovi za napad i okupaciju
Norvegke (na inicijativu Ratne
mornarice) zapoceli su u Vrhovnom zapovjednigtvu Wehrmachta (OKW) jog u sije6nju 1940. izradom Studije sjever" (Studien
Nord"). Nezadovoljan predlcdenom studijom (nedoreeena rjegenja za izvedbu pothvata), Hitler
je 27. sijethja 1940. zapovijedio
ustrojavanje maloga radnoga sto2era u sklopu OKW-a sa zadatom
izrade operativnog plana za pohod na Norvegku pod izmijenjenim imenom pothvata Vje2ba
Weser" (Weserilbung"). General pjegagtva Nikolaus von Falkenhorst (zapovjednik XXI. zbora)
postavljen je 19. veljaee 1940. za
zapovjednika operacije zauzimanje Norvegke. Od postoje6eg XXI.
zbora ustrojena je Skupina XXI."
(Gruppe XXI.) kojoj je za provedbu operacija u Norvegkoj stavljeno na raspolaganje pet divizija:
2. i 3. gorska divizija te 69., 163.,
181., 196. i 214. pjega6ka divizija i 40. oklopna bojna za posebnu uporabu (ukupno oko 100.000
vojnika). Norvegka vojska raspolagala je s 90.000 vojnika (od toga
do paetka njema6kog napada
mobilizirano oko 25.000) svrsta30
samo Luftwaffe
nih u gest pjegatkih divizija.

Kao dio glavnoga plana invazije
Norvegke predvideno je istodobno zauzimanje Danske. S obzirom na vojnu ja6inu i topografiju
Danske to je 6ak i najvedm pesimistima u OKH predstavljalo
samo vojnieku vje2bu. Pod zapovjednigtvo Slcupine XXI." stavljeno je XXXI. vige zapovjednigtvo za
posebnu uporabu (XXXI. Hoheres Kommando zur besondern
Verwendung, zapovjednik: general topnigtva Leonhard Kaupisch) u sastavu: 170. i 198. pjega6ka
divizija te 11. motorizirani zdrug
s zadatom provedbe okupacije
Danske koja je raspolagala s oko
7.000 vojnika svrstanih u dvije
slabe pjega6ke divizije.
Plan generala von Falkenhorsta bio je genijalan u svojoj jednostavnosti i odmah se svidio
Hitleru. Dakle, planom je bilo
predvideno islcrcavanje po jedna
divizije u pet norvegldh luka od
juga prema sjeveru (Oslo, Stavanger, Bergen, Trondheim i Narvik)
te po njihovu zauzimanju krenuti u prodor i zauzeti meduprostor izmedu spomenutih luka.
U meduvremenu je trebalo zauzeti zratnim putem (uporabom
padobranaca) najveee norvegke
zraene luke (Fornebu kod Osla i
Odmor za umorne pripadnike motoriziranog pjeSaStva uz slusanje
Sola kod Stavangera) i na taj naein osigurati dopremu pojatanja

zra6nim putem u slut'aju morske
blokade od strane moane britanske flote. Praktieno svi kapitalni brodovi i dobar dio operativnih podmornica Njemaeke ratne
mornarice predvideni su za provedbu osiguranja i prevcdenje
postrojbi vojske te uz anga2man
postrojbi Luftwaffe (zra6nih i padobranskih) i spomenutih divizija Njematke vojske Vjena Weser" ostaje jedina prava velika
kombinirana operacija Wehrmachta u Drugom svjetskom ratu.
Hitler je 1. cdujka 1940. potpisao
sluthenu uputu za provedbu pothvata VjeIba Weser" time je sve
stavljeno u pokret" i po6ele su
zavrgne pripreme za njezinu provedbu.
U meduvremenu su Velika Britanija i Francuska izradile zajedni6ki plan na temelju kojega sit
ustrojile ekspedicijske snage u ja6ini 10.000 vojnika s ciljem iskrcavanja na sjeveru Norvegke te pod
izlikom da idu u pomo6 Findma (koji su u torn trenutku vodili rat sa Sovjetskim Savezom, poznat pod imenom Zimslci rat" od
30. studenog 1939. do 14. ohijka
1940.) i okupiraju rudnike 2eljezne rude na sjeveru Svedske koji
su bili od 2ivotne va2nosti za njema6ku ratnu industriju. Ipak je

shvgeno da je navedeni plan bio
previge provokativan te imao sve
preduvjete da neslavno propadne. U protivnom, da je proveden,
vjerojatno bi i Norvegka i Svedska te Sovjetski Savez bili uvuteni
u rat na strani Njemadce! Operacija pod nazivom Wilfred",
isplanirana u britanskom Admiralitetu, sastojala se u polaganju
dvaju velikih minskih polja u norvegkim teritorijalnim vodama, a
cilj je bio prekid pomorske rute
za dopreme 2eljezne rude s sjevera Svedske did obale Norvegke
do njematkih luka na Sjevernom
moru. Posredstvom Istra2ivatkog ureda" (Forschungsamt"),
njemaeke ustanove koja je vrgila
prislugkivanja telefonskog i be2i6nog prometa, Hitler je dobio
obavijest 22. cdujka 1940. da 6e
britanska flota pokrenuti akciju
postavljanja minskih polja u norvegkim teritorijalnim vodama 9.
travnja 1940. godine. Kao odgovor na navedeno, Hitler ja zapovijedio da poeetak pothvata Vje2ba Weser" pane 9. travnja 1940.
u rano jutro.
Od polaznih luka njemaeldh invazijskih snaga do Norvegke bilo
je 300 morskih milja te su BritaPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
nija i Francuska bile sigurne da

ee njihove velike ratne flote zadad njematkoj invazijskoj floti
smrtni udarac" i prije nego sto
stigne do norveIkih obala. Kada
je britanski Prvi lord admiraliteta
Churchill primio vijest o njemaekoj invaziji NorveIke rekao je u
Donjem domu da je njegovo i migljenje njegovih vojnih savjetnika
da je Hitler upravo potinio teIku strateIku pogreIku. Medutim,
stvarnost je bila sasvim drugatija i neusporedivo surovija. Hitler
je pokazao da je sposoban prepoznati smione strategijske ideje te
da je u tome vjekiji od svojih protivnika i svojih generala. Taj novi
uspjeh omogueiti ee mu da jos
vise uevrsti ionako veliki osobni
nadzor nad njemaekim ratnim
strojem.
Invazija NorveIke zapoeela je 9.
travnja 1940. u 5 sati i 15 minuta u
jutro. Do osam sati u jutro istoga
dana Narvik je bio zauzet od strane Njemaeke vojske. Trondheim
je osvojen istoga prijepodneva
bez ve6eg otpora. Bergen, drugi
po velieini grad i luka u Norvekcoj,
pruZio je jaei otpor. Obalske bitnice koje su stitile prilaz luci svojim
djelovanjem su oketile krstaricu
Konigsberg", ali su se postrojbe
vojske uspjele iskrcati i do podne
9. travnja 1940. zauzele Bergen.
Njematke padobranske postrojbe istoga prijepodneva zauzele
su zraenu luku Sola (Stavanger).
Buduei da je to bila najveea vojna zratna luka u NorveIkoj na nju
su odmah prebatene zrakoplovne postrojbe Luftwaffe (bombarderske i lovaeke) te je time steeena zratna nadmoe u NorveIkoj.
Istoga prijepodneva okontana je
i akcija zauzimanja samoga Stayengera, koji se nagao u sendvieu

izmedu pomorskih snaga ispred
grada i padobranaca u pozadini.
Medutim, na ulasku u fjord koji je
vodio prema Oslu za Nijemce se
dogadala prava drama. Obalne
bitnice koje su stitile ulaz u fjord
uspjele su teIko oItetiti njemaeku teIku krstaricu Blucher" (koja
je poslije uslijed eksplozije streljiva potpuno raznesena) i caepni
bojni brod Liitzow" na Ito su se

njemaeke snage povulde. U meduvremenusu zraenu luku u Oslu
zauzeli njematki padobranci i na
nju su poceli pristizati transportni zrakoplovi s postrojbama vojske koje su slijedeeeg dana (10.
travnja 1940.) zauzele Oslo s kopnene strane.
U podne 14. travnja 1940. u pratnji mane britanske flote, (koja
je u protekla dva dana potopila
MARDER III H
CeSki tenk Panzer 38(t) pokazao se u uporabi vrlo pouzdan i manje se kvario od njemaekih. Ipak, top kalibra 37 mm postao je nedovoljnim za borbu protiv novih protivnickih tenkova. Ne Zeleei
se odreei CKD-ovog voznog dijela tenka, Nijemci su na njega postavili novi njemaeki pjesacki protutenkovski top PaK40/ kalibra
75 mm zas'titivS1 ga samo tankim oklopom. Nijemci su poznati
po takvim improvizacijama cija je proizvodnja bila jednostavnzja
i s nizom cijenom. Takvo borbeno vozilo, pjdatki protutenkovski
top na pokretnom postolju, nazvan je lovcem tenkova koji je kao
dobro sakriveni vrebao divljae, odnosno znatno bolje protivnieke
tenkove. Od ljeta se proizvodi taj lovac tenkova podugatkog naziva - 7.5cm Pak40/3 Panzerkampfwagen 38(t) Ausf H. Ipak,
postao je poznatiji kao Marder III H (njem. kuna). S njime su naond avane bitnice lovaca tenkova u oklopnim divzijama. Sveukupno je u nekoliko slicnih inaeica proizvedeno 1.393 lovaca tenkova Marder
- tdina: 10,8 t
- posada: 4
- naoruianje: 1 top 7.5cm PaK40/3, 1 strojnica 7,92 mm MG34
streljivo: 38 granata, 600 metaka 7.92 mm
- oklop stita topa; prednja
15mm/65 , boerza: 15mm/65,
straZnja bez oklopa
oklop tijela; prednja ploca: 50mm/75, boena: l5mm/90, straZnja: 15mm/74
- motor: benzinski Praga EPA/2
snaga motora: 140KS
- doseg: 240 km
- dimenzije: d-5,77m, 4-2,16m,
v-2,51m
10 njemaeldh razaraea u Narviku) iskrcale su se postrojbe Britanske vojske u Harstad (56 km

sjeverno od Narvika). Narvik je
kao mjesto intervencije britanskih snaga izabran iz razloga Ito
jog nije bio u dometu njemaelcih
bombardera. U Namsosu (130
km sjeverno od Trondheima) je
20. travnja 1940. iskrcan zajednitki britansko-francuski zdrug
te istoga dana jog jedan britanski zdrug u Andalsnesu (160 km
ju2no od Trondheima). Navedene britansko-francuske postrojbe odmah su doke pod udar njematkog zrakoplovstva tako da
su se nakon velikih gubitaka povulde u unutraInjost NorveIke
gdje su se spojile s ostatkom noryeIldh snaga. Do 2. svibnja 1940.
ostaci navedenih britansko-francuskih snaga evakuirani su iz
Norvake, a eitava juZ"na Norvegka nalazila se evrsto pod njematkim nadzorom. U meduvremenu, britanske postrojbe iskrcane
u Harstadu (jaeine zdruga), ojatam s dva zdruga Norve2ana i s
dvije bojne francuske Legije stranaca (oko 25.000 vojnika) uspjele su zauzeti nakon teIldh borbi
Narvik (Nijemci su imali u Narviku dvije bojne iz sastav 3. gorske
divizije i neko preNvjelih mornara s unikenih njemaeldh razaraea, oko 2.500 ljudi). Borbe oko
Narvika trajale su sve do potetka
napada Njemaeke vojske na Zapadnom ratiku, a tada su britansko-francuske snage povueene,
ostavljajuei Norve'Zane njihovoj
sudbini. Do 8. lipnja 1940. okoneane su sva borbena djelovanja
na podrutju Norvekce. Britansko-francuske snage nisu izgu-
,
VW VW VW AI 4,W `4,1-r..
-t ..J 'Ar
to-414w
(t)
We Vat
IlustracijE VelimirVukiie
31
bile bitku za Norvegku samo zato
gto im je nedostajala zratna zagtita nego i zbog toga gto nisu imali
samoinicijativnost koju su
im mogli dati vojna obuka i bolje
naortdanje. Pobijedili su ih bolji
njemaeld vojnici koji su imali bolje i sposobnije easnike i doeasnike. I sam uspjeh Nijemaca nije se
vige mogao vezati" uz puku topografiju. Za razliku od Poljske,
Norvegka nije bila ravna kao daska" i zbog toga idealna za operacije tenkovskih i motoriziranih
postrojbi. Njemaelci vojnici borili
su se u Norvegkoj u dubokom snijegu i po vrletnim planinama, ali
ipak su pobijedili.
bore nkpoljima Flandrije koja je

stoljeeima bila najpopularnije"
europsko bojigte. Za predleleni
nein manevra bilo je potrebno
da snage na vanjskom rubu budu
sastavljene od oklopnih i motoriziranih postrojbi (koje ee morati prevaliti veal udaljenost) dok
bi pjegaeke postrojbe kao sporije bile rasporedene blfle osi zahvaeanja. Jedini mali" problem
sastojao se u tome da su Francuzi predvidjeli dace se Nijemci ponovno koristiti planom iz 1914. te
su svoje snage predvidjeli rasporediti zrcalno njemaekim s oklo-
spedicijskog zbora (BEF) od glavnine francuskih snaga.

Na proputovanju kroz Berlin general bojnik Erich von Manstein,
natelnik stcdera Vojne skupine
A (ustrojene od bivge Vojne skupine Jug) za Koblenz (gdje je bilo
sjedigte stcdera Vojne skupine A)
dobio je 21. listopada 1939. jedan
primjerak plana Slueaj 2uti" te je
odmah shvatio da u njemu nema
nigta originalno, odnosno kako
je napisao u svojoj knjizi Izgubljene pobijede": Najblaie reeeno bilo me stid gto naga generacija ne zna izmisliti nista bolje
Primijenjeni Blitzkrieg"
(Francuska, Belgija i Nizozemska, svibanj1940.)
Za razliku od pohoda u Poljskoj,

njemaelci proboj preko Ardena
u Belgiju i zatim odatle do francuske obale Kanala" u svibnju
1940. ostvarile su koncentrirane
oldopne i motorizirane postrojbe.
Do Prvog zaljevskog rata iz 1990.
godine to je bio jedini pravi primjer munjevitog rata" (Blitzkriega"), odnosno pokretnog rata"
u povijesti ratovanja. PM put u
ratnoj povijesti tenkovi su razbili protivnieku crtu obrane, a onda
su, umjesto da prema konceptu bitke u kotlu" (Kesselschlacht") izvedu niz olcrtdivanja protivnielcih snaga, nastavile prodor
u francuski teritorij. Nije bilo niti
pokugaja da se unigtavaju protivnieki stcderi u dubokoj pozadini
ili da se polcuga unigtiti francusko
vrhovno zapovjednigtvo. Umjesto toga, njemaelci zapovjednici
oklopnih postrojbi jurnuli su prema zapadu zadovoljivgi se time
da presijecaju protivnieke komunikacijske pravce istodobno time
izazivajuai kaos i paniku u pozadini. Tijekom samo jednog jedinog tjedna u svibnju 1940. izmijenjen je izgled" Europe i eitave
svjetske povijesti.
Kada je 3. rujna 1939. Francuska
navijestila rat Njemaekoj, plan
Glavnog sto2era Njematke vojske za napad na Francusku bio
je jednak onome iz 1914. godine.
Njemaela vojska je prema planu
Slueaj "uti" (Fall Gelb") trebala
prodrijeti u Francusku preko Belgije nalik na divovska jednokrilna vrata sa svojom osi u Luksemburgu, a rubom na La Mancheu
te ako se to vrata zalupe" pred
Parizom eitava vojna smatrati ee
se uspjegnom. U protivnom, Nijemcima ee preostati jedino da se
32
Dragovoljci Francuske legije Njemaeke vojske sa slikom

madala Petaina i ratnim stijegom svoje postrojbe
pnim postrojbama na vanjskom
rubu svoga rasporeda. To je u
stvari znaeilo da su se obje strane sletile" o tome kako ee voditi
buduae operacije.
Istoga dana poslijepodne, kada je
slutheno kapitulirala Poljska, 27.
rujna 1939., Hitler je naredio Vrhovnom zapovjednigtvu vojske
(OKH) da pane s pripremama za
vojni pohod na Zapad. Plan koji
je do 10. listopada 1939. izradio
OKH bio je prilieno sramelljiv",
a njegov temeljni cilj su bili zauzimanje Liegea i Ghenta u Belgiji
kako bi se dobila isturena zraena
uporigta te da se eventualno postigne odvajanje Britanskog ek-
od starog recepta". Glavni sto2er vojske polazio je od stajaligta

djelomiene pobijede" odnosno
nije raeunao s osvajanjem Francuske nego samo jednog veeeg
dijela obale La Manchea koja ee
posltditi kao osnovica za buduee
operacije u ratu koji ce biti dug.
U meduvremenu je von Manstein zgotovio svoj prijedlog plana
o dubokom oklopnom prodoru
iz Ardena prema La Mancheu s
ciljem razdvajanja snaga protivnika te potom njihovom olcreienju na podrueju sjeverne Francuske i Belgije. Istodobno je i Hitler
u razgovoru s Jodlom iznio ideju
da koncentrira oklopne postroj-
be u Ardenima te usmjeri njihov udar prema Sedanu. Zatim

je dodao da u Njemaekoj vojsci
ima samo jedan general u kojega
bi imao povjerenje da ce uspjeti proai tenkovskim postrojbama
preko uskih i vijugavih prometnica koje vode kroz Ardene - Heinz
Guderian. Hitler je 11. studenoga
1939. zapovijedio da se Guderianov XIX. motorizirani zbor (dvije
oklopne i jedna motorizirana divizija) prebaci u sastavVojne skupine A. U trenutku izdavanja te
zapovjedi Hitler je pokazivao prstom Ardensku gumu, a kao cilj
zboru odredio je Sedan. Tako su
se sreli von Manstein i Guderian
u Koblenzu u steleru Vojne skupine A i von Manstein je iskoristio
priliku te iscrpno upoznao Guderiana sa svojim idejama. Guderian je 27. studenoga 1939. bio na
prijavku kod Hitlera koji je kao i
kod planiranja napada na Poljsku
pokazivao interes za svaki detalj
planiranja sve do razine pukovnije. Na kraju prijavka Guderian
je iskoristio" situaciju te predao
Hitleru von Mansteinov prijedlog
plan. Napokon se na taj naein von
Mansteinovprijedlog plana uspio
probiti" do Hitlera. Citajuei von
Mansteinov plan Hitler se odu7
gevio i proglasio ga eedesnim".
Treba napomenuti da su Hitlera uvijek privlacili neortodoksni
i smioni projekti i planovi (kao
na primjer pothvat u Norvegkoj),
a uz to plan von Mansteina je s
struene strane dao potkrjepu intuitivnim idejama koje je Hitler
vee odavno imao u pogledu Ardena i proboja do Sedana. Za provedbu navedenog zapovjedeno
je ustrojavanje Oklopne skupine
Kleist" (Panzergruppe Kleist) pod
zapovjednigtvom generala konjanigtva Ewalda von Kleista gto je
predstavljalo stvaranje prve oklopne postrojbe ranga vojske (armije) u vojnoj povijesti.
Devetog svibnja 1940. u 21 sat poslana je svim njemetkim postrojbama kodna rijee Danzig", a iste
no& je Hitler sa svojim stcderom
stigao u Mfinstereifel (40 km zapadno od Bonna) gdje se smjestio
njegov st(der pod kodnim nazivom Orlovsko gnijezdo" (Felsennest). Tako je 10. svibnja 1940. u
5 sati i 30 minuta peeeo munjeviti rat".
Operacije na podrueju Nizozemske vodila je njematia 18. vojska (general topnigtva Georg von
Kuchler) iz sastava Vojne skupine B (general pukovnik Febor von
Bock) koja je u svom sastavu imaPOSEBNO IZDANJE STUDENI 2013.
tetitZNI
Pokret postrojbe pjegaStva kroz bespika Istoerwg ratita

DOSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
33
Gradske borbe uvijek su predstavljale najveeu opasnost za oklopne postrojbe

34
la taktieki podredenu 1. padobransku pukovniju 7. zraene divizije (general bojnik zrakoplovstva

Kurt Student) i 22. pjegaelcu zraeno-desantnu diviziju (general
bojnik Hans grof von Sponeck).
Glavna zadaea navedenih postrojbi bila je zauzimanje mostova u Nizozemskoj koji su bili od
klluene valnosti za nesmetano
napredovanje oklopnih i motoriziranih postrojbi. Po zauzimanju
mosta kod Gennepa preko njega
je odmah pregla 9. oklopna divizija (general bojnik Adolf vitez
von Hubicki) i SS motorizirana
divizija na raspolaganju (SS-Verfiigungsdivision, SS general poruenik Paul Hausser) te nastavile
napredovanje prema zapadu uzdu2 ju'ine strane kompleksa to
su ga tvorile tri rijeka: Maas (nizozemsko ime za Meuse), Waal (nizozemsko ime za Rajn) i Lek. Navedene rijeke su tvorile prirodnu
barijeru iza koje su se trebale povuei nizozemske snage (prema
planu obrane) i formirati Tvrdavu Holandiju" (Vesting Holland).
Jedna bojna padobranaca dobila je zadaau zauzimanja mostova kod Moerdijka (25 km ju'Zno
od Rotterdama). Spajanjem oklopnih snaga s padobranskim kod
Moerdijka Nijemcima je uspjelo prepoloviti" Nizozemsku i da
istovremeno izoliraju veei dio teritorija iste britansko-francuskih
i belgijskih snaga. Padobranci su
Itustracija: Velimir Vukiie

u meduvremenu zauzeli i vitalan

most kod Dordrechta te kada je
do njega stigla 9. oklopna divizija
stvoren je jak mostobran u samoj
Tvrdavi Holandiji". Vojni pohod
koji su Nijemci vodili u svibnju
1940. pokazuje da su bili jako zaokupljeniuporaborn raznih trikova i novotarija". U tom pogledu
svakako posebno mjesto zauzima osvajanje Willemsova mosta
u samom sreditu Rotterdama u
prvim satima invazije. Toeno u 5
sati ujutro 10. svibnja 1940. kraj

Willemsova mosta spustilo se 12
njemaeldh hidroaviona s 150 pjeaka i jurIgnih opkopara koji su se
s gumenim eamcima prebacili od
hidroaviona do obale i potom zauzeli most. Dok su se Nizozemci
snalli i poteli napadati Nijemce
na mostu, spustili su se njemaeki padobranci na rotterdamski
sportski stadion te su potom zaplijenili odredeni broj tramvaja
te se njima dovezi do Willemso-
sIG 33 (Sf) H Grille"

Pjekdtvo je zahtijevalo pokretno vozilo s takim pjegaekim topom
15cm sIG koje bi moglo jednom granatom srusiti kueu. Kao i za
Marder III H, ponudeno je slieno rjdenje - teski top na hodnom
dijelu edkog tenka Panzer 38(t). Uz manje izmjene, od 1943. do
1944. proizvedeno je 373 tih samovoznih pjeklekih topova nazvanih Grille (njem. zrikavac). Ostali su u uporabi do kraja rata.
tdina: 11,5 t
posada: 5
- naoruianje: 1 top 15cm sIG33/1 mm, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 15 granata, 600 metaka 7.92 mm
oklop kita topa: prednja ploca: 25mm/65, boena: 15mm/85,
stra2nja: 10mm/88
- oklop tijela: prednja ploea: 50mm/75, botna: 15mm/90, stra2nja: 15mm/74
- motor: benzinski Praga EPA/2
- snaga motora: 140KS
najveea brzina po cesti: 35 km/h
- doseg: 185 km
dimenzije; d-4,61m, -2,16m, v-2,40m
ia
va mosta i pridru2ili ranije spomenutim njemaeldm vojnicima. Nizozemci su bacili u borbu

svoje najbolje postrojbe mornaritkog pjegagtva, ali Nijemce na
mostu nisu uspjeli svladati. Do
lcraj a prvoga dana bitke zauzetaje
i rotterdamska zraena luka Waalhaven (padobranskim desantom)
na koju su odmah poeeli slijetati
zrakoplovi s pjelaltvom tako da
su do kraja dana Nijemci ovladali jtanim dijelom grada. Drugog
dana bitke (11. svibnja) Nijemci
su imali apsolutnu vlast u zraku,
a prvi dijelovi 9. oklopne divizije ulaze u Rotterdam nave6er 13.
svibnja 1940. godine.Tijekom 14.
svibnja 1940. dollo je do grekom
u komunikaciji izazvanog bornbardiranja Rotterdama Ito je sa
svoje strane ubrzalo odluku nizozemskog Vrhovnog zapovjednitva da kapitulira sa svojom praktielci netaknutom- vojskom 15.
svibnja 1940. godine.
U sklopu 6. vojske (general pukovnik Walter von Reichenau)
Vojne skupine B nalazio se XVI.
motorizirani zbor (general konjaniltva Erich Hoepner) s glavnim
ciljem zauzimanja Masstrichta.
Medutim, prijelaz preko kanala i
rijeka na samoj belgijskoj granici kod Maastrichta sprjetavala je
jedna velika tvrdava, koja se 1940.
smatrala najsna2nijom suvremenom tvrdavom. Tvrdava Eben
Emael sagradena je 1932. da bi se
.1a71, fiA
35
sprijeeilo ponavijanje njemaekog
nastupanja preko Belgije iz 1914.
godine. Radove na samoj tvrdavi obavljala su veainom njematka gradevinska poduzeea. Bila je
oblikovana kao krigka torte s promjerom od 900 metara i najveee
girine 700 metara. Uzdusi sjeverne strane tvrdave tekao je Albertov kanal koji je bio i granica izmedu Belgije i Nizozemske. Na
ideju da se tvrdava i obldnji mostovi zauzmu postrojbom koje ee
se dopremiti jedrilicama dogao je
sam Hitler. Vojnici izbrani za sudjelovanje u navedenom pothvatu vjethali su isti na eegkim tvrdavama u Sudetima. Pripadnici
Jurignog odjela Koch" (85 padobranaca) ukrcani su 11. svibnja u
jedrilice koje su vuldi transportni zrakoplovi te su se netujno 30
minuta prije izlaska sunca spustili na krov tvrdave. Na krovu tvrdave bilo je osam pugkostrojnica u
2eljeznim kupolama koje su brzo
onesposobljene te su prvi put u
rap uporabljene mine s kumulativnim punjenjem. Zatim su svi
otvori na tvrdavi (za topove, prozrativanje...) napadnuti bacaeima plamena i u njih su ubgene
mine od 55 kg eije eksplozije su
prodrmale unutragnjost tvrdave, a sve navedeno je u potpunosti izbezumilo branitelje koji nisu
nista poduzimali (u tvrdavi je bilo
750 belgijskih vojnika). Potom su
se padobranci probili u samu tvrdavu te zauzeli njezine gornje galerije, a zatim se posada tvrdave
predala.
Vojna skupina B sa svojdm 6. i 18.
vojskom prodirala je prema planu kroz Nizozemsku i Belgiju, a
u susret ovom prodoru krenule su francusko-britanske snage
bag kako je von Manstein i predvidio, a sada je na scenu" stupila
Vojna skupina A (general pukovnik Gerd von Rundstedt) o eijoj
uspjegnoj akciji je ovisio uspjeh
cijelog pothvata. U rano jutro 10.
svibnja 1940. iz Ardenske gume
su izronile" njemaeke oklopne
divizije Oklopne skupine Kleist"
(XIV., XV, XIX i )(XXXI. motorizirani zbor) i odmah probile prve
francuske polcdaje te krenule punom brzinom prema svome prvom cilju rijeci Meuse. Kada su
u francusko Vrhovno zapovjednigtvo poeela stizati izvjegea da
njemaeke oklopne snage dolaze
iz smjera neprohodnih" Ardena
zavladalo je zaprepagtenje. U pra-
Izvidnieka skupina vojnika
ipadnici padobranskih postrojbi zrakoplovstva eesto su se borili rame uz

rame" sa svojim kolegama" iz pjegatva
36
vom trenutku Francuzi su uspjela

sami sebe uvjeriti da je rijee o diverziji s njemaelce strane radi odvlaeenja pozornosti od sjevera,
ali vee 11. svibnja general Maurice Gamelin (francuski vrhovni
vojni zapovjednik) poeen je shvaeau da su Ardeni Schwerpunkt"
njemaelcog napada. Medutim,
Francuze nije uhvatila panika
buduei da su oni izraeunali tempo napada uzimajuai kao mjerilo francuske logistieke moguenosti i postignuea te se zaldjueili da
ee se Nijemci zaustaviti na rijeci Meuse gdje ee se pregrupirati,
zatim dovuei topnigtvo te obaviti propisnu" topnieku pripremu
za forsiranje rijeke. Zbog toga su
Francuzi uputili pojaeanje prema
rijeci Meuse (11 pjegaelcih divizija) eiji su prvi dijelovi trebali biti
pristiai 14. svibnja, a posljednji
21. svibnja (transport navedenih
divizija obavljen je 2eljeznicom).

Nijemci oslonjeni samo na cestovni transport bilo su pred Meusom u jutro 13. svibnja i odmah
su zapoeeli intenzivne pripreme za forsiranje rijeke. Francuzima je uskoro postalo jasno da
Runndstedt i Guderian ne pokuju normalne i uvrijeZene" metode ratovanja i logistike. Ostavivgi
iza sebe 12. vojsku general pukovnika Wilhelma Lista, oklopne
postrojbe von Kleistove skupine
prodirale su naprijed ko su brie
mogli. Prolazeei kroz francuska
mjesta nasmijani njemaeld tenkisti mahali su iz otvorenih kupola svojih tenkova zaprepagtenim
francusldm civilima. Zagto su Nijemci uspjeli ovako brzo prodrijeti protivno svim tadagnjim logistieldm natelima? Naime, svaka
oklopna divizija, kao i svaka druga pohodna postrojba vojske, noPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
vojnog genija. Jedina nezgoda je

bila u tome gto nitko od vodeeih
britanskih i francuskih zapovjednika nije bio vojnielci genije.
Prva od von Kleistovih oklopnih
divizija koja je stigla na Meuse bila je 7. oklopna divizija pod
zapovjednigtvom general bojnika Erwina Rommela koja je u kasnim poslijepodnevnim satima
12. svibnja stigla na obalu rijeke u
podrueju Dinanta (bila je suneana nedjelja, Duhovi). U podrueju
Dinanta Francuzi su uspjeli srugiti sva tri mosta. Medutim, nedirnuta je ostala stara brana napravljena od kamena i drveta. Preko
navedene brane kod Houxa prebacili su se preko Meuse dijelovi
izvidnieke bojne (motokoturagi)
7. oklopne divizije te na zapadnoj
obali rijeke formirali plitki mostobran. Francuzi su odlueili da ce
napasti Nijemce slijedeeeg dana
u 8 sati u jutro s jednom satnijom
tenkova, ali Rommel se nije obazirao na radno vrijeme" te je vee
u samo zoru zapovjedio 6. motoriziranoj pukovniji da forsira Meuse kod Bouvignesa. Od trenutaka kada su Nijemci spustili svoje
gumene eamce u vodu pa do dolaska do druge obale bili su izvrgnuti gustoj topniekoj i streljaelcoj
vatri, ali su ipak ustrajali bez obzira na gubitke te su uspjeli formirati mostobran. Rommel je osobno stigao na obalu kada je vee
jedna kompletna satnija uspjela
prijeei rijeku. Vidjevgi da na mjestu prijelaza nema dimne zavjese
koja bi bar donekle zaldonila nje-
sila je sa sobom dovoljno hrane,

streljiva i pogonskog goriva za tri
iduea dana. Poslije svakog novoga prodora hrana, streljivo i pogonsko gorivo ponovno bi bili zanavljani za tri iduea dana. Uz to
njemaeke oklopne divizije (svaka
oklopna pukovnija) imale su potpuno pokretnu satniju za odrZavanje koja je na licu mjesta mogla izvoditi popravke, pa eak i
promjene kompletnih tenkovsldh motora. Njemaeldm planerima bilo je jasno da ee forsiranje
Meuse biti najriskantnija i najopasnija operacija, ali ukoliko se
njemaelci oklopni klinovi uspiju prebaciti preko rijeke, bib je
jasno njemaelcim planerima, ali
ne i francuskim zapovjednicima,
da ee francusko-britanske snage sjeverno od prpdora njemaekog oklopnog klina mai spasiti samo eudo iii potez nekakvog
maeke vojnike od protivnieke vatre, Rommel je naredio da se zapali nekoliko oblanjih kuea uz
obalu te je vjetar pee() nositi dim
du2 rijeke. Do 10 sati prije podne
13. svibnja Bouvignes je bio zauzet od Nijemaca, a do podne istoga dana njemaeki mostobran na
zap adnoj obali Meuse bio je girok
4,8 km, a dubok 3,2 km. Pukovnik Hans-Ulrich Schroeder (1940.
mladi easnik u stoleru 7. oklopne
divizije) dila je britanskim easnicima 1970. predavanje u kojem je rekonstruirao bitku kod
Dinanta i prijelaz njemaelcih snaga preko Meuse te rekao slijedeee: U tijeku eitavog vojnog pohoda u Francuskoj, od polaska iz
Ardena do obale La Manchea, Rommel se niti jedini put nije osobno, licem u lice, sreo sa svojim
natelnikom stcdera divizije. Niti
jedan jedini put! Rommelu to nije
bilo potrebno jer je stalno u svojoj pratnji imao dva automobila
opremljena sredstvima dojavnigtva. Pomoeu jednog je odilavao
vezu s postrojbama iz svoje divizije, a s drugim je odflavao vezu
s svojim stolerom divizije i sto2erom zbora te s Luftwaffe.".
Rommelu su nadredeni prigovarali da previge vremena provodi na prvoj crti. Medutim, Rommel nikada prije nije zapovijedao
oldopnom divizijom te je htio vlastitim oeima vidjeti sve probleme
do kojih dolazi prilikom nastupanja oklopne divizije. Kod Dinanta je otigao i korak dalje. Osobno
je preuzeo zapovjednigtvo II. boj-
Prelazak njemackog teskog topniStva preko pontonskog mosta, Francuska, svibanj 1940.
37
ne svoje 7. motorizirane pukovnije te ugao u prvi eamac i poveo
vojnike u jurg na drugu obalu.
U torn trenutku Francuzi su poduzeli protunapad s tenkovima.
Buduei da Nijemci na zapadnoj
obali nisu imali niti jedan protuoklopni top Rommel je naredio
da se odupru pje'kelcim naoru2anjem pa eak i signalnim plgtoljima i to je upalilo". Francuzi su
pomislili da su signalne rakete u
stvari dimne granate pomoeu kojih topnitvo regulira svoje ciljanje te su odmah obustavili napad
i povuldi se. U meduvremenu su
opkopari uspjeli uspostaviti skelu preko Meuse kojom je odmah
prebateno 20 protuoklopnih topova. Rommel koji se u medu-
vremenu vratio s zapadne obale

naredio je opkoparima da postojedu osam tonsku skelu, dodavanjem jos jednog pontona, pretore u esnaest tonsku skelu koja ee
moci prebacivati na drugu obalu
lake tenkove i oklopna vozila. Na
prvu takvu vcdnju poao je Rommel tako da je toga 13. svibnja
1940. dva puta preao Meuse. Do
jutra 14. svibnja 1940. na zapadnu obalu Meuse prebateno je 15
tenkova 7. oklopne divizije, da bi
tijekom prijepodneva opkopari 7.
oklopne divizije dovrsili pontonski most preko Meuse preko kojega je istoga trenutka krenula bujica" tenkova, oklopnih vozila te
topova. Tenkove koji su preli rijeku Rommel nije poslao da na-
padnu francuske snage dalje na

jugu uz rijeku nego je krenuo ravno naprijed u daljnji prodor. Sada
je jo vie dola do izra2aja Rommelova odluenost da bude na prvoj crti. Napustio je svoje zapovjedno vozilo te se ukrcao u jedan
tenk koji je bio u samoj pici"
napada. Tenk u kojemu se Rommel nalazio dva puta uzastopno
je pogoden (zapovjednik tenka
ostao je bez ruke), a sam Rommel bio je lake ozlijeden. Iza Rommelove oklopne divizije odmah
je prebacivanje zapoeela 5. oklopna divizija (general bojnik Max
von Hartlieb). Obje divizije bile
su u sastavu XV. motoriziranog
zbora generala pjeatva Hermanna Hotha.
Nile na jugu od Rommelove 7.

oklopne divizije nastupala je 6.
oklopna divizija pod zapovjednrgtvom general bojnika Wernera Kempfea koja je do 13. svibnja
bezuspjano pokuavala forsirati
Meuse. Tek toga dana dio motoriziranog pjeatva divizije uspio je
prijeei Meuse preko konstrukcije
poruenog mosta koja je strCala iz
rijeke kod Monthermea. Tijekom
noel uz pomoe gumenih eamaca
koji su prievreeni na konstrukciju sruknog mosta te preko njih
polaenih dasaka uspjeli su opkopari izgraditi prirueni most
preko kojega je paelo prelaziti pjeatvo. U meduvremenu je
prema Sedanu napredovala 2.
oklopna divizija (general bojnik
TIGER I E
Tiger I (Panzerkampfwagen VI Ausf. E) svakako je najpoznatiji
njemacki tenk Drugog svjetskog rata koji je, ne bez razloga, postao
mitom. U rujnu 1937. godine Njemaeki ured za naorulanje narueio
je od Henschela tenk za proboje" koji ee biti 50% teli pod Panzera
IV Do 1941. konstruirano je nekoliko opitnih vozila teiine od 32, 35
i 40 tona bez kupole. Konaeno novi njemaeki tenk Tiger I bio je poeetkom 1942. godine spreman za proizvodnju. Prvi primjerci napustili
su tvornieku halu u srpnju 1942. godine. Pojava Tigrova na istoenoj
bojiSnici bio je sok za Sovjete za eije su topove bili neprobojni. Iako je
do kolovoza 1944. proizvedeno 1.354 Tigrova raeuna se da su unistili
10 i 15.000 savezniekih tenkova. Nekoliko Tigrova unistilo
je vise od 100 savezniekih tenkova priskrbivSi svojim zapovjednicima
visoka odlieja i mitski status. Rekorder je Michael Wittman koji je
ungtio 138 tenkova i 132 protutenkovska topa.
-telina: 57 t
-posada: 5
-naorulanje; 1 top 8.8cm KwK36 L/56, 2 strojnice 7,92 mm MG34
-streljivo; 92 granata, 4.800 metaka 7.92 mm
-oklop kupole; prednja ploea: 100mm/82, boena: 80mm/90, strainja: 80mm/90
-oklop tijela; prednja ploea: 100mm/80", boena: 80mm/90, straZnja: 80mm/82
-mantlet topa: 110mm
-motor: benzinski Maybach HL 210P45
-snaga motora: 650KS
-najveea brzina pc) testi: 38 km/h
-doseg: 140 km
-dimenzije: d-8,45m, 1-3,70m, v-2,93m
38
i agresivne zapovjednike oklopnih divizija, sada je zapovjedio

nastavka napada sto je br2e moguee bez obzira to nisu stigle sve
snage XIX. zbora i bez obzira na
Guderianove prigovore potaknute oprezom.
Sada su svoj doprinos pobjedi kod Sedana dali obruavajuei
bombarderi Junkers Ju-87, famozne Stuke" koje su bombardirale francuske polo2aje. Medutim,
osim efekta samoga bombardiranja, mokla je i ye& efekt bio onaj
psiholoSki izazvan poznatim reskim zvukom Stuka" u obrugavanju. Protivnield vojnici koji su
bili izlo2eni takvom bombardiranju odbijali bi ponovno izaei na
polo2aje. Upravo da bi maksimal-
Rudolf Veiel) iz sastava Guderainova XIX. motoriziranog zbora.

Za Guderiana je nastupio odluean trenutak (dan prije za dlaku"
je izbjegao pogibiju kada je zrakoplovna bomba pogodila hotel
u Bouillonu u kojemu je bio smjeSten sto2er njegova zbora) i on je
pokazao neto netipieno za njega, izgubio je petlju" te se odlueio zaustaviti na Meuse i prieekati dolazak dvije preostale oklopne
divizije iz sastava svoga zbora: 1.
oklopnu (general bojnik Friedrich Kirchner) i 10. oklopnu (general bojnik Ferdinand Schaal). Ironijom sudbine general von Kleist
koji je postavljen za zapovjednika
Oklopne skupine, izmedu ostalog
i so zadaeom da obuzdava mlade
no iskoristio navedeni psihologd

efekt, pukovnik Walther Nehring
(Guderianov naeelnik sto2era)
predlUlio je novu taktiku koja se
sastojala u tome da Stuke" napadaju u neprestanim valovima te
kada bi bacile bombe da ponovno idu u obruavanje radi proizvodnje" spomenutog zagluujueeg zvuka sve dok ne dode novi
val Stuka". Tako su protivnieki
vojnici bili stalno izloeni razornom zvuku bombardera u ohmavanju ko de definitivno pridonijeti njemaekoj pobjedi. Osobito
te2ak smjer nastupanja imala je
10. oklopna divizija eije je motorizirano pjeatvo (bez svojih
vozila) i opkopari morali prelaziti preko polja koja su do kolje-
na bila pod vodom da bi stigli do

ruba rijeke i tek onda u rijeku porinuli svoje gumene eamce. Ote2avajuou okolnost u napredovanju predstavljali su bre2ttljci koji
su strili" u navedenim poljima,
a na kojima su se nalazili betonski
utvrdeni polo2aji francuskih snaga. Tijekom napredovanja pjeSatvo i opkopari 10. oklopne divizije pretrpjeli su osjetne gubitke, ali
su ipak uspjeli priei francuskim
bunkerima na obali te ih jednog
po jednog osvojiti, a u meduvremenu su jurigni opkopari eistili
uzvisine u poljima. Sve navedeno postignuto je u suradnji s Luftwaffe koja se pokazala kao Idjueni eimbenik. Isto kao i kod Eben
Emaela Belgijanci, a sada Francu-
ltustracija: Velimir Vukii6
rfio
1
111
4TeiriNVIC
4111C1-.7'
39
1_4Z'7\a
zi nagli su se u situaciji da se nisu
mogli oduprijeti napadu odluenog protivnika. Ponovno se pokazalo da odluean napad pjektva
opskrbljenog kumulativnim minama, ruenim granatama i bacatima plamena mote zauzeti i naj jaee utvrdene polo2aje.
Generalu brzih postrojbi Heinzu
Guderianu i njegovom XIX. motoriziranom zboru dodijeljen je apsolutno najva2niji sektor eitavog
njemaelog prodora, a njegova 1.
oklopna divizija dobila je apsolutno najvahliji dio toga sektora.
Na samom vrhu napada nalazila
se postrojba podeinjena 1. oklopnoj diviziji, najprestanija postrojba Njemaake vojske - pjegaeka pukovnija Velika Njematka"
(Infanterie-Regiment Grossdeutschland"). Iako po nazivu pjeaelca pukovnija" postrojba je bila
potpuno motorizirana, a imala je
snagu zdruga. Pukovnija Velika
Njematka" forsiralaje Meuse kraj
zapadnog ruba Sedana na bojitu
litokom samo 80 metara. Dokvi na zapadnu obalu Meuse nala
se na ravnom brisanom prostoru
dok su po francuskim poloMjima
ispred nje tukla sva oru2ja s kojima su Nijemci raspolagali od protuzralcoplovnih topova 20 mm do
haubica 150 mm. Do 19 sati i 30
minuta 13. svibnja 1940. vojnici pukovnije Velika Njemaaka"
i pjekci iz sastava 1. oklopne divizije uspjeli su zauzeti selo Glaire (ustvari predgrade Sedana) te
se probiti do vrha brealljka Marfeea, a to su im se pridru2ili vojnici 10. oklopne divizije koji su se
probili, kako je Yee gore opisano,
preko mavarnog podrueja jugozapadno od Sedana i time zatvorili klijegta. Istovremeno s poaetkom napada opkopari iz sastava
1. oklopne divizije poeeli su podizati skelu (izlo2eni vatri s francuskih poloMja) te je stavili u
pogon za 38 minuta. Prije ponoi 13. svibnja kod Glairea je puten u promet" pontonski most
nosivosti 16 tona. Smjer napada
2.oklopne divizije vodio je poslije forsiranja Meuse tan na spoj
dviju francuskih divizija iz razlieitih vojski (armija). Mjesta dodira" dvije velike postrojbe pod razapovjednikvima uvijek
su osjetljiva, a ovdje je to bile pojaaano time "to su obje francuske
divizije pripadale prieuvnim sastavu. Bila je to pouzdana formula za katastrofu, a 2. oklopna divizija bila je katalizator. U 17 sati i
10 minuta, nakon jednog sata od
potetka napada 2. oklopne divi40
uvijek morao biti na prvoj crti - Rommel u ; itnji
zije, francuska 55. pjegaelca divizija 9. vojske poslala je izvjeke da

je izgubila kontakt s lijevo od nje
razmjegtenom 102. pjekekom
divizijom 2. vojske. Izmedu francuskih snaga stvorena je pukotina koju Francuzi vise nese uspjeti zatvoriti. Do 6 sati u jutro 14.
svibnja 1940. 1. oklopna divizija
uspjela je preko Meuse prebaciti
svoj kompletni 1. oklopni zdrug.
Sada je Guderian morao donijeti
odluku od strategijskog znaeenja.

Tri oklopne divizije iz sastava njegovog zbora stvorile su ogromnu
pukotinu u rasporedu protivnika te su se pred njim nada tri pitanja: koliko bi trebalo vremena
za konsolidaciju polo2aja da se
protivniku ne dopusti da zatvori pukotinu, imali ii smisla napasti protivnikove prieuve za koje se
moglo sa sigurnogau pretpostaviti da su yea u polcretu s zadatom
._asnika obilazi crtu bojita
zatvaranja pukotine ili da se udari na francuske bokove te se time

progiri pukotina. Guderian nije
izabrao niti jednu od tih moguanosti. Stao je samo toliko da provjeri polaaje pukovnije Velika
Njemaaka" i 10. oklopne divizije
te zatim, ne obaziruei se ni malo
na tadagnje teorije ratovanja, sa
1. i 2. oldopnom divizijom jurnuo" prema zapadu preko velike ravnice to je tvore porjetja riPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
++
OSOVINSKE OPERACIJE U TUNISU

26. svibnja, 16 sati: Ofenziva poeinje, general
Cruwell zapoeinje laZni napad na sjeveru s
uglavnom talijanskim divizijama
4.1 26. -27. svibnja:
Rommel zapoeinje pravi napad.

Njegova se oklopna postrojba pozicionira oko
Francuskog zdruga u Bir Hacheimu
2. lipnja: 150. zdrug uniqen,

3.000 zarobljenika
xx
1k
W. lipnja: Nakon dva tjedna opsade,

Francuski zdrug povukao se iz Bir Hacheima
14. Iipnja: Britanska Pedeseta

divizija bjeii prvo na zapad,
a onda jugozapad, probijajud
se kroz linije Sila Osovine
crta bojiS`ta
x
PAVI
napadi Saveznika
----- povlaCenje Saveznika
n 14. lipnja: 5koti i Novozelandani trpe t8ke
Tobruk
ELI 1 so
AFRIC
xx
or] BRESCIA
SJEVERNA AFRIKA
kretanje Sila Osovine
gubitke odgadajud njemaCku prednost
Gazala
SABRATHA a
xx
TRENT O
; xx
M 50
'r
Velike bitke
)1111( Mine
0 E I Adertr Sidi
El Duda*
*
XX
_1
21. lipnja: Njemaeke snage probijaju

utvrdeni postav Tobruka, u luci zarohljeno
35.000 britanskih vojnika
150
' I MO ME
UK
OA . mg
YIN
SIMI hot
10(
Mt . Int
at
1St mg
XX
\ME Fra
zdr
Bard'a
xxx
Sidi Barrani
Sollum
Bir el Gubi
22 Gabr Saleh
+
- ------- -----------X
-- -----X CUNNIN
GH AM
-X- - - -. - - ----
xx
15
-- ------
EG PAT
LIBIJA
- --------
Torpedirani saveznieki brod nasukan na obali

Odlena prilika za popunu zahha

41
2. SVJETSK I RATANEHRMACHT
jeka Aisne i Somme. Oko 15. sati
14. svibnja poloIajima pukovnije Velika Njemaka" (koja je gtitila bok Guderianovih snaga u
prodoru) priblikla se francuska
3. oklopna i 3. divizija motoriziranog pjegatva. U torn trenutku 1. i 2. oklopna divizija nalazile
su se u prodoru, razvaene preko
tri vodene prepreke (rijeke Meuse, Ardenskog kanala i rijeke Bar).
U povijesti vojne obuke nije se
jedanput dogodilo da bi iz vojne
gkole, kao potpuno nesposoban,
bio izbaten kadet koji bi u seminarskoj radnji donio odluku koju
je sada donio Guderian. On je bio
svjestap rizika, ali je dial da

rjegavanje" problema francuskih snaga koje su pristizale prepusti" XIV. motoriziranom zboru
(general pjegagtva Gustav von VVietersheim), a on je sa svojima divizijama nastavio prodor.
Uveeer 14. svibnja nasuprot Dinanta i mjesta prijelaza Rommelove 7. oklopne divizije preko
Meuse paela je sa svojim okupljanjem za protunapad 1. francuska oklopna divizija. Sutradan,
15. svibnja u 9 sati i 30 minuta na
francusku 1. oklopnu diviziju,
koja je u torn trenutku bila u fazi
uzimanja pogonskog goriva, da-
ide sputenih gaea", nasrnule

su njematka 7. i 5. oklopna divizija, uz zranu pochtku Luftwaffe, u ldasienom napadnom stilu
dvokrakih ldijegta. Do vaeri 15.
svibnja od 175 tenkova 1. francuske oklopne divizije ostalo je
samo 17 operativnih. Obavivgi to
usputnu" akciju 7. oklopna divizija nastavila je prodor prema zapadu. Preostale snage francuske
1. oklopne divizije preputene su
5. oklopnoj diviziji da ih ona dokrajei. Malo iza toga Rommel je
na eelu 7. oklopne divizije preao crtu na koju se prema zapovij edi francuskogVrhovnog zapo-
vjednigtva trebala povai njihova

9. vojska. Ueinio je to prije nego
to su Francuzi istu paeli i formirati.
Na sve tri take nakojima su snage
Oklopne skupine Kleist" uspjele
prijeai Meuse samo je jo
motorizirani zbor (general brzih
postrojbi Hans-Georg Reinhardt)
jo uvijek bio 14. svibnja blokiran
snakiom francuskom obranom
na mostobranu kod Monthermea
(iako su opkopari izgradili pontonski most preko kojega su stalno prelazila pojaeanja napadnim
snagama). Tek u zoru 15. svibnja
1940. jurigni opkopari iz sasta-
I tustracija: Velimir Vuksic
42
L eZ.N1
va 6. oklopne divizije uspjeli su
uporabom kumulativnih punjenja i baca6a vatre probiti utvrdene francuske polo2aje. Rade& nevjerojatnim tempom opkopari su
tijekom no6i uspjeli postaviti jos
jedna pontonski most nosivosti
16 tona kod Nouzonvillea preko kojega je odmah poeelo prelaziti pjeatvo i dijelovi 8. oklopne divizije (general bojnik Adolf
Kuntzen). Istodobno je kod Montcya pronaden" jedan neoteaeni francusld most te je pjega:stvo
odmah potelo pokret preko njega. Do mraka 15. svibnja uspjela
je 6. oklopna divizija nadolcnadi-
ti tri izgubljena dana u borbama

na mostobranu i sada se nalazila
najisturenije prema zapadu (u tijeku 15. svibnja preMa je 65 km),
a pred njom se sada naSla francuska 2. oklopna divizija. Tako je
kod Signya dolo do borbe u susretu". Njemaelca 6. oklopna divizija udarila je punom snagom na
sredinu francuske 2. oklopne divizije i u nekoliko idueih sati borbe totalno je raskomadala. Do 16.
svibnja 1940. pukotina u francuskoj obrani iznosila je 70 km.
OKH je paeo plakti tako brzi Guderianov prodor prema zapadu te
je 16. svitinja 1940. von Kleist za-
111111111111111111111111111111111
11111111
PANZER III N
Sredinom 1942. postalo je oagledno da do tada glavni borbeni
tenk Panzer III neje vile moguee naorulavati snaZnijim tenkovskim topom. Jedina opcija ostao je kratki top 7.5cm L/24 s kojim su bili naorulani tenkovi Panzer IV. Taj top mogao je koristiti
tele eksplozivne granate i nove kumulativne granate manje brzine, ali vete probojne mod. Jednostavno promjer kupole bio je nedovoljan za ugradnju novih topova znatno boljih osobina 7.5cm
L/48 koji su se preselili na Panzere IV i koji postaju glavnim borbenim tenkovima. Sveukupno je novoproizvedeno 897 tenkova
Panzer III inaeice N. Tom broju dodano je jog 250 tenkova vraeenih u tvornice na popravak koji su takoder postale Panzer III N. Ti
tenkovi ostali su u naorulanju do kraja rata.
- teiina: 23 t
- posada: 5
- naorulanje: 1 top 75 mm KwK L/24, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 56 granata, 3.450 metaka 7.92 mm
-oklop kupole: prednja ploea: 57mm/75, boena: 30mm/65,
stralnja: 30mm/78
- oklop tijela: prednja ploea: 70mm/81, boena: 30mm/90, stra2nja: 50mm/73
-motor: benzinski Maybach HL 120TRM
-najveea brzina po cesti: 40 km/h
- doseg: 155 km
- dimenzije: d-5,52m, l-2,95m, v-2,50m
43
ET
:*
+
PANTHER V A
Nijemci su konstruirali svoje prve glavne borbene tenkove Panzer III i IV na nacin da im je kupola
bila u sredifzi tenka sa kratkom cijevi sa kojom se nije znatno izlazilo izvan gabarita tenkova. Oklopne
ploee, osim prednje bile su im gotovo vertikalne i zavarene pod pravim kutem. Sovjetski T-34 pokazao
je Nijemcima jednu novu dimenziju uspjesnih konstrukcija zakosenog oklopa koji je, iako tanji, mogao izdr2ati pogotke granata koje bi incite probijale njemaeke oklope. Sa tim novim iskustvom Nijemci su prvo predlagali izradu kopije T-34 ali se od toga odustalo u korist nove konstrukcije tenka koja
ee u sijeenju 1943. postati Panzerkampfwagen V (Panther). Za Panther je proizveden novi top 7.5cm
KwK42 L/70 koji je na udaljenosti od 1 kilometra mogao probiti zakokni oklop debljine 120 mm. Gotovo tri puta vise nego to je bila debljina oklopa tenka T-34. Slijedom njemaeke klasifikaczje nakon
Panzera III i IV, Panther je postao Panzer V i Tiger Panzer VI. Panther je imao dobro zakoS'en prednji
oklop i neprobojan za sovjetske srednje tenkove na udaljenosti veeoj od 500 metara. Na drugoj strani
Pantherov top unistavao je sovjetske tenkove na udaljenosti izmedu 1 i 2 kilometra, zahvaljujuei izmedu ostalog i znatno kvalitetnijem ciljniku. Ipak kako bi tenk zadr2ao brzinu veeu od 45 km/h i pokretljivost cijena je plaeena znatno tanjim bocnim oklopom koji mu je u stvari bio najslabija toeka. Prvih
200 Panthera naeice D sudjelovalo je u bitci kod Kurska u ljeto 1943. Sveukupno je proizvedeno 5.976
Panthera u tyi inacice; D, A i G.
-te2ina: 44,8 t
-posada: 5
-naoru2anje: 1 top 7.5cm KwK42 L/70, 2 strojnice 7,92 mm MG37(t)
-streljivo: 79 granata i 5.100 metaka
-oklop kupole; prednja ploea: 110mm/80, boeni i straga 45mm/65,
-oklop tijela; prednja ploca. 80mm/45, bocna: 40mm/60, stra2nja: 40mm/70
-motor: benzinski Maybach HL230P30
-najveca brzina po cesti: 46 km/h
-doseg: 200 km
v-2,98m
-dimenzije: d-8,86m,
povjedio Guderianu da stane, ali

je Guderian to odbio pod izlikom
da mora napredovati kako bi na
mostobranu kod Sedana napravio mjesta za nadolazeee pjeagtvo i nastavio svoj prodor. Slijedeaeg dana von Kleist je osobno
otlgao do Guderiana te zatrallo
objagnjenje zagto nije posluao
zapovijed. U torn trenutku izvidnieki dijelovi XIX. zbora doprli su do Marlea. Guderian je zatra2io da odmah bude razrijeen
du2nosti ukoliko ne mo'Ze nastaviti s napadom, a potom se umijegao sam von Rundstedt koji je
donio odluku o doputanju nastavka nasilnog izvidanja". Prije
nod. 17. svibnja 10. oklopna divizija prela je rijeku Oise kod Moya
te se nalazila 110 km od mostobrana kod Sedana na Meusi. Prva
oklopna divizija je 19. svibnja forsirala iz pokreta Sommu kod Peronnea. Za 6itavo to vrijeme Guderian se pouzdavao u rijeke
a: Velimir Vuksic
44
POSEBNO IZDANJE iTUDENI 2013.
wwwsr.Circsiararez.corg
Aisine, Serre i Somme kao prirodnu prepreku koja ee mu gtiti bok.
Toeno je predvidio da Francuzi
protiv njega nese poduzimati nikakav ozbiljan protunapad dok
ne budu sigurni gdje se on nalazi,
a on je bio neprestano u pokretu.
Prije sumraka 19. svibnja snage
pod zapovjednigtvom Guderiana
zauzele su Abbeville, odnosno izbile na obalu La Manchea. Ovo je
znatilo konaeno zatvaranje ldopke u kojoj su se nale sve francuske snage sjeverno od crte Sedan
- Abbeville uldjutujud kompletan Britanski ekspedicijski zbor.
Postrojbe iz sastava Britanskog
ekspedicijskog zbora pokugale su 21. svibnja kod Arrasa presjeCi njemaeld koridor prema La
Mancheu, ali su odluenom akcijom 7. oklopne divizije sprijeeene
u tome. Do 25. svibnja 1940. XIX.
zbo zauzeo je Boulogne te iduOega dana Calais, a onda je von
Rundstedt zapovjedio da se stane
na dostignutim crtama. Tri dana

kasnije, 27. svibnja 1940. kapitulirale su Belgijske ortaane snage.
Zapovijed da se obustave daljnji
napadi oklopnim snagama prema Dunkerque donio je sam Hitler, a unigtenje okru2enih snaga prepugteno" je pjegagtvu i
Luftwaffeu. Temelj za ovu Hitlerovu odluku bio je u tome gto je
htio saeuvati oklopne postrojbe
za drugu fazu bitke za Francusku te velike ldge koje su pale 26.
i 27. svibnja na podrudu Flandrije te teren oko Dunkerqua ueinile praktieni neprohodnim (zbog
stvaranja moevara) za tenkovske
postrojbe. Medutim, navedena
zapovijed omogueila je evakuaciju kompletnog Britanskog ekspedicijskog zbora (iako bez tegkog
naorulanja i vozila) te dijela francuskih snaga u Veliku Britaniju
(ukupno je do 3. lipnja 1940. evakuirano morem oko 300.000 britanslcih i francuskih vojnika).
Glavnina Njemaeke vojske sada

se preraspodijelila prema jugu
prema planu Slueaj crveni"
(Fall Roth") i 10. lipnja 1940. krenula u napad s Somme. Guderian je do 17. lipnja 1940. stigao
sa svojim XIX. zborom do grada
Pontarliera na gvicarskoj granici.
Time je eitava Maginotova utvrdena crta potpuno zaobidena i
potom napadnuta s Leda. S njematke strane prema Maginotovoj utvrdenoj crti stajala je rasporedena Vojna skupina C (na
njemaekoj utvrdenoj crti Siegfried") pod zapovjednigtvom general pulcovnikaWilhelma Leeba,
koja se sastojala od: 1. vojske (general pukovnik Erwin von Witzleben) i 7. vojske (general topnigtva
Friedrich Dollmann) bez i jedne
oklopne i motorizirane postrojbe sa zadaeom vezivanja francuskih snaga. Uvidajud bezizglednost daljnjih borbi Francuska je
kapitulirala 22. lipnja 1940. godi-
ne. Njemaeka vojska ce tijekom

Drugog svjetskog rata odnijeti jog
niz pobjeda. Medutim, niti jedna
nese biti tako blistava kao pobjeda nad Francuskom.
Operacija Marita"
iPothvat 25"
(GrEka i Jugoslavija,
travanj svibanj 1941.)
Nakon njemaeke munjevite pobjede u vojnom pohodu na Zapad, Benito Mussolini (voda talij anskog fagistiekog pokreta i
predsjednik vlade Kraljevine Italije) te2io je da se doka2e kao vrijedan saveznik i jednakopravan
partner Njemaelcoj u Osovini".
Ponukana navedenim, Talijanska
vojska je 28. listopada 1940. polcrenula napadnu operaciju protiv Grace. Hitler i Vrhovno zapovjednigtvo Wehrmachta ve6 su u
torn trenutku bili zaokupljeni pripremom planova za vojni pohod
protiv Sovjetskog Saveza i nikako
al -1 1 al
msiONCTID.
111111
11PM
MOW
MU-11
b.
.7.77
ialk
d
W
7.77* 177-7* ir-=.*.
ir---rr-,)1=*Ir.7.7
.
.4
45
In
im nije odgovaralo stvaranje novog karigta sukoba na budu6em

ju2nom krilu pohoda na Istok.
Medutim, Gr6ka vojska je pokrenulavrlo uspjegan niz protunapada koji su doveli Talijansku vojsku
(jgine oko pola milijuna vojnika)
u tegku situaciju. Grela vojska je
odbacila talijanske snage na poeetne polo2aje u Albaniji te u slijede6oj fazi zauzela skoro polovicu iste. Nijemci su strahovali da
bi grace uspjehe mogli iskoristiti
Britanci te iskrcati snage u Grdcoj
koji bi mogle ponovno formirati
negto nalik Solunskom ratigtu"
iz Prvog svjetskog rata (gto su ovi
i ucinili u okujku 1941. islcrcavgi Britanski ekspedicijski zbor u
jaeini 55.000 vojnika), a sve je to
bilo malo preblizu" glavnim njemaddm izvorima pogonskog goriva u Rumunjskoj. Kao gto je sam
Hitler rekao, Barbarossa" (kod-
no ime Plana napada na Sovjetski Savez) i rageikavanje situacije

u Grekoj prije poeetka iste bio je
jedini razlog pomod Italiji. Inge,
kako je dodao, ostavio bi Talijane
da se sami snalaze. Jog u prosincu 1940. Hitler je naredio izradu
planova za operaciju Marita",
odnosno prodor njemaekih snaga iz Rumunjske preko Bugarske
u Greku.
General feldmargal Wilhelm List
sklopio je tajni sporazum s predstavnicima bugarskog Glavnog
stcdera 8. velja6e 1941. prema kojemu je njemaddm postrojbama
dozvoljen slobodan prolaz preko bugarskog teritorija. Prve postrojbe Njematle vojske ugle su u
Bugarsku 28. velja6e 1941., a idu6eg dana je Carevina Bugarska
slukbeno pristupila Trojnom paktu. U meduvremenu je Tred Reich pokrenuo diplomatsku ofen-
zivu kojom je pokugao Kraljevinu

Jugoslaviju nagovoriti" na pristupanje Trojnom paktu Gime bi
bio zaolcruken i osiguran jugoistok Europe. Predstavnici kraljevske jugoslavenske vlade potpisali
su pristup Trojnom paktu u Beeu
25. okujka 1941. godine. U Beogradu je 26. na 27. okujka 1941.
izvrgen drkavni udar (potpomognut od strane britanske izvjegtajne sluthe). Hider je navedenu
vijest primio kao osobnu uvredu,
iako je nova jugoslavenska vlada
izjavila da ostaje pri potpisanom
sporazumu te je 27. okujka 1941.
sazvao sastanak najvigih vojnih
zapovjednika. Iste veeeri potpisana je Uputa br. 25 za napad na
Jugoslaviju. Njemaeki glavnostokerni easnici bacili" su se na
posao i do jutra 28. cdujka 1941.
predali Hitleru gotove planove za
napad na Kraljevinu Jugoslavi-
Prodor oklopnih postrojbi kroz uZ" arenu ravnicu

46
ju koji je trebao poeeti 6. travnja

1941. godine.
Do travnja 1941. Njemaeka vojska je koncentrirala u Madarskoj i
Rumunjskoj velike snage za predstojed vojni pohod protiv Sovjetskog Saveza. Buduai da su te snage bile pri ruci" odlueeno je njih
uporabiti za napad na Kraljevinu Gfalcu i Kraljevinu Jugoslaviju.
Tako je Vrhovno zapovjednigtvo
Wehrmachta svojom zapovjedi od 30. cdujka za provedbu navedenih planova odredilo 2. i 12.
vojsku. Kao gto je vea spomenuto, vee ranije su snage 12. vojske
razmjegtene u Rumunjskoj po6ele s prebacivanje preko Bugarske i
zauzimanje poeetnih polcdaja na
jugu iste za napad na Jugoslaviju i
Gieku. U Austriji i Madarskoj razmjegtena 2. vojska (general pukovnik Maximilian von Weichs)
okrenula je svoj kompletan raspored u samo nekoliko dana i do
6. travnja 1941. bila spremna za
napad na Kraljevinu Jugoslaviju.
Njemaka 2. vojska na podrueju od Klagenfurta do Nadkanjize
je zadaau da sa svojim
XXXXVI. motoriziranim zborom
(general brzih postrojbi Heinrich
von Vietinghoff, 8. i 14. oldopna
i 16. motorizirana divizija) forl,
sira Muru i Dravu te zauzme Varak'din, Koprivnicu i Viroviticu, a
potom da s 14. oldopnom divizijom djeluje u smjeru Zagreba, a s
8. oldopnom i 16. motoriziranom
divizijom u smjeru Slavonije. Nadalje, da snagama LII. zbora (general pjegagtva Kurt von Briesen,
79. i 125. pjegaeka divizija) prodre
smjerom Varaklin - Zagreb, a sa
snagama LI. zbora (general pjegagtva Hans-Wolfgang Reinhard,
132. i 183. pjegaeka i 101. laka di:vizija) prodre smjerom Maribor
- Krapina - Zagreb - Banja Luka
- Sarajevo te sa XXXXIX. gorskim
zborom (general gorskih postrojbi Ludwig Kiibler, 1. gorska i 538.
granifena divizija) s zadgom prodora na smjeru: Dravograd - Celje - Novo Mesto - Karlovac. U
podrudu Bea nalazile su se u
prfeuvi jog 169. i 197. pjegatka divizija.
Drugi dio napadne grupacije cinilaje 12. vojska sa XVIII. gorskim
zborom (general gorskih postrojbi Franz Boehme, 2. oklopna, 5. i
6. gorska te 72. pjega6ka divizija i
124. ojgana pjegaeka pukovnija)
i XXX. zborom (general poruenik
Eugen Ott, 50 i 164. pjegaeka divizija) koji su imali zadaau prodora
kroz Trakiju s glavnim ciljem Solunom. Ostale snage 12. vojske
isr-sisrvsr.13cosTiailmateciL.xxet
Oklopne postrojbe uvijek su bile anga2irane na najteirn aijelouinia bojita
47
HUMMEL
Slijedom uspjeha lake samohodne haubice Wespe, Ured za naoruZanje odlucio je u srpnju 1942. postaviti tesku haubicu 15cm
sFH18/1 L/30 na vozno postolje tenkova Panzer III ili IV.
Proizvodnja je zapoeela u listopadu 1943. godine. Kako su prvi
eetveromotorni saveznieki bombarderi nateli njemacku industriju, tada je za vozno postolje izabran Panzer IV, ali s prednjim
vucnim kotaeima i jos nekim dijelovima tenka Panzer III, tako da
je sluzbena oznaka nove samohodne haubice bila 15cm Schwere
Panzerhaubitze auf Geschutzwagen III/IV (Sf). Nesltdbeni naziv
postao je Hummel, odnosno bumbar. Do kraja rata proizvedeno
je 714 vozila od kojih 157 bez haubica kao transporteri streljiva.
Veeina njemackih oklopnih divizija imala je oklopnu topnicku bojnu s dvije bitnice Wespe i jednom Hummel.
tdina: 24 t
- posada: 6
- naortdanje: 1 haubica 15cm sFH18/1 L/30,1 strojnica 7,92
mm MG34
- traverza: 15 hjevo i 15 desno
- elevacija: -3 do +42
- streljivo: 18 granata, 300 metaka 7.92 mm
oklop stita topa: prednja ploea: lOmm/57, boena: lOmm/74,
strainja: 10mm/80
- oklop tijela: prednja ploca: 30mm/70, boena: 20mm/90, strainja: 20mm/80
- motor: benzinski Maybach HL120TR
- snaga motora: WOKS
- najveea brzina po cesti: 42 km/h
- doseg: 220 km
- dimenzije: d-7,17m, -2,97m, v-' 09.1m
Niti vatra nije smjela sprijeeiti napredovanje tenkova
Rustracija: Vetimir Vuksic

6inili su: )000C. motorizirani zbor
(general konjanitva Georg Stumme, 9. oklopna i 73. pjeSatka divizija to SS motorizirani zdrug Leibstandarte Adolf Hitler" - LSSAH)
sa zadaCom prodora preko Krive
Palanke i Delteva prema Skopju i
Velesu to snage 1. oklopne skupine (general pukovnik Ewald von
Kleist) sa XIV. motoriziranim zborom (general pjeSaStva Gustav
von Wietersheim, 5. i 11. oklopna,
48
4. gorska i 294. pjeSaOka divizija)

sa zadatom prodora od Nia prema Beogradu i XX)0(1. motorizirani zbor (general brzih postrojbi
Hans-Georg Reinhardt, SS motorizirana divizija Reich", pjea6ka pukovnija Velika Njematka"
i motorizirana pukovnija zrakoplovstva Hermann Goring") sa
zadaaom prodora od Temivara
prema Beogradu. U priOuvi 12.
vojske nalazio se L. zbor (general
konjaniStva Georg Lindemann,

60. motorizirana i 46. pjegaCka divizija). Zratnu podrSku eitavom
pothvatu davala je 4. zratna flota (general zrakoplovstva Alexander Lohr), a posebno njezin VIII.
zrakoplovni zbor (bombarderski)
pod zapovjedniStvom generala
zrakoplovstva Wolframa von Richthofena.
Operacije na podrueju Kraljevine Jugoslavije zapaele su 6. tray-
nja 1941. odmah iza ponoCi kada

je posebno ustrojena skupina
Derdap" zauzela isti s ciljem osiguravanja nesmetanog prometa
Dunavom. ToOno u 5 sati u jutro
Luftwaffe je napala vojne zratne
luka Skopje, Kumanovo, NiS, Zagreb i Braice. U 6 sati i 30 minuta
izyrSen je prvi napad bombarderima na Beograd (drugi je izyrSen
u podne, a treei predveter). Prodor 12. vojske zapoeeo je u 5 sati
POSEBNO IZDANJE %STUDENI2013.
i 20 minuta. Otpor granienih postrojbi Jugoslavenske kraljevske

vojske ubrzo je slomljen te su postrojbe iz sastava 12. vojske zauzele Krivu Palanku i Strumicu te
prednjim dijelovima izbile do Koeana. Napredujuee snage 2. vojske zauzele su istoga prijepodneva Radgonu i Mursku Sobotu i
ye& dio Prekomurja. Vee 7. travnja 9. oklopna divizija uzlazi u Kumanovo, a potom i u Skopje gime
je presjeeena veza izmedu Jugoslavenske i Greke vojske te odsjecen
smjer za poviatenje
jugoslavenskih snaga. Do lcraja
dana zauzet je Stip i Veles. Snage /000CVI. motoriziranog zbora
forsirale su Dravu i krenule u prodor prema Cakovcu, Koprivnici i
Virovitici, a ostale snage 2. vojske stigle su pred Maribor i Ptuj te
su ih zauzeli slijedeteg dana. U 5
sati i 30 minuta 8. travnja u napad
je krenula kompletna 1. oklopna
skupina i kroz samo nekoliko sati
prednjim krajem izbila u Pirot. U
meduvremenu, 9. oklopna divizija je nastavila svoje napredovanje
kroz Makedoniju te je zauzela Tetovo, a 73. pjeatka divizija ula
je u Prilep. Za to vrijeme 2. oklopna divizija prodire pored Dojranskog jezera u Greku i zauzima
ICilkis. Devetog travnja tan u 9
sad 11. oklopna divizija ula je u
Ni te odmah nastavila prodor na
sjever prema Aleksincu. Nastavljen je prodor 9. oklopne divizije
koja je zauzela Prizren, a potom i
Gostivar te je nastavila gonjenje
razbijenih jugoslavenskih snaga
u smjeru Debra i Kiteva. SS motorizirani zdrug LSSAH" istog je
dana zauzeo Bitolj i nastavio pokret prema Resanu i Florini. Iduaega dana (10. travnja) njemaeke snage su gotovo u potpunosti
zauzele Makedoniju, a izvidnieki
dijelovi SS motoriziranog zdruga
LSSAH" prodrli su u Greku i zauzeli Florinu gdje je dolo do prvog
borbenog kontakta s britansldm
snagama. Kreeuei se dolinom
Morave 2. oklopna divizija zauzela je Paratin, Cupriju i Jagodinu.
Postrojbe 2. vojske u Sloveniji su
dostigle crtu Satanj Vitanje
Slovenska Bistrica Ptujska gora,
a 14. oklopna divizija je u 19.30
sad ula u Zagreb gdje je istoga
dana prije podne proglaena Nezavisna Drava Hrvatska. Istodobno je 8. oklopna divizija napredovala do Daruvara i Slatine.
Od 11. do 13. travnja 1941. nastavljeno je brzo napredovanje
njemaeldh postrojbi dok je veei
dio jugoslavenskih postrojbi bio u
NAPADNA DJELOVANJA OSCIVINSKIH SNAGA U SJEVERNOJ AFRICI
njemaeka opskrba
t evakuacija zrakom
Mateur
, p
144- Tobarca "II
Bone
j
( I,
.1.1X
Djedejda *
\ \,
IIIII N'
Tunis
II
Hammamet
Ro me(
Afrika '
i: _,-\,N.
`II ............
(ArPim)
\
Jendouba ) '7
m.
\
' , ,05FFS-.. - - - - - \-...,4,
Sukarras
'Enfidayille
\ IT
..ks
xxx
XIX
Slorni
Itzi
Fr
Makthar
Su s4 .
>4).
Qairwan
----------------
Tebessa
MI II
r rt
N.
Sheitla
El-Jem
xxxx
asserine
------ ------ -
Feriana ---------
I' a I
Macheda
.s-se
Sfa)5..
Maknassy
....
Gafsa ---
Rommel
polAuZi postrojbe iz
podn4a Kasserine
kako hi njana pojacto
orta ohrane kod Maretha
ki*".
Quettar
ft
El:Hamma
Tozeur
I 4*
Gabes
Houmt-Souk
lebagaLap
TUNIS
ALZIR
*.
Sarsis
11. .
xxx
11111 XXX
Niacle ne
c\\....................
xxx
/'
' Ben Guardane
MI
)
x,,/ mis
xx
r son Nov
%
44)\ -, /
XXXX
11
TUNIS
roon,.4-ornery
crta bojigta 20. ohjka
Dehihat
crta bojgta 29. ohjka
Nalut
napad Sila Osovine

povlatenje Sila Osovine
britanski pokret
El Jeemmeyen
francuski pokret
novozelandski pokret
49
VP
potpunom rasulu. Napad )000(I.

motoriziranog zbora prema Banatu zapodeo je 11. travnja, a do
13. travnja zauzeta je cijelaVojvodina. Beograd su zauzeli dijelovi SS motorizirane divizije Reich" 12. travnja. Snage 2. vojske do
13. travnja zauzele su u potpunosti Sloveniju, a na podrudu NDH
izbile na crtu Karlobag - Gospid Bihad - Kostajnica dok su postrojbe XXXXI. motoriziranog zbora
forsirale Savu kod Sapca, Bosanskog Samca i Bosanskog Broda.
Na sjednici jugoslavenske vlade 14. travnja 1941. odludeno ja
da zajedno s kraljem naputa zemlju, a nadelnik Vrhovnog zapovjednitva general Danilo Kalafatovie ovlaten je da trazi sklapanje
primirja. Nijemci su odbacili pregovore o primirju te su tra1ili bezuvjetnu kapitulaciju. Njemaelce
postrojbe nastavljaju napredovanje te 14. travnja zauzimaju Knin,
Jajce, Doboj, Zvornik, Valjevo i
Kruevac, a sutra dan (15. travnja) zarobljavaju Vrhovno zapovjednikvo jugoslavenske vojske
te ulaze u Sibenik, Split, Sarajevo, Ulice, Kraljevo i Ralcu. Do
16. travnja njematke snage prodiru do Mostara, Priboja, Sjenice,
Novog Pazara, Kosovske Mitrovice i Podgorice. Idudeg dana (17.
travnja 1941.) potpisana je bezuvjetna kapitulacija Jugoslavenske
vojske koja je stupila na snagu
18. travnja 1941. todno u podne.
Time je vojni pohod protiv Kraljevine Jugoslavije zavfgen u rekordnom vremenu od 12 dana.
Operacije na podrudju Kraljevine
Greke - 12. vojska je zapodela napad na greke obrambene polo2aje sa svoja dva zbora (XVIII. gorskim i )00C.) 6. travnja 1941. u 5
sati i 15 minuta. Do 9. travnja Grci
su pruiali 2estok otpor na Metalcsasovoj utvrdenoj crti". Ovaj
polo2aj je kompromitiran prodorom 2. oklopne divizije uz Dojransko jezero 8. travnja koji je zaMao lijevo krilo greldh snaga, a
kruna" cijeloga manevra bio je
ulazak 2. oklopne divizije u Solun (u 7 sati u jutro). Sve odsjedene grdke snage, istodno odVardara, kapitulirale su istoga dana
u 13 sati (Istodno-makedonska
greka vojska). Druga oklopna divizija zatim se olcrenula" te nastavila svoj prodor od Polikastrona u smjeru Edese. Sve postrojbe
XVIII. gorskog DOCK. zbora od 10.
travnja bile su u frontalnom napredovanju prema Olimpu te su
postepeno lomili vrlo sna2an otpor Grka i Britanaca. Do 14. trav50
nja XVIII. gorski zbor zauzeo je

Katerini, a XXX. zbor Kastoriji.
Napokon, 19. travnja 1941. njemadke snage su izbile u ravnicu
Tesalije zauzimajudi Larisu i Trikalu dok je dio snaga upuden ka
Janjini radi zatvaranja smjera povladenja grelcih snaga iz Epira. U
meduvremenu je donijeta odluka od strane britanskog Imperijalnog std2era o povlatenju Britanskog ekspedicijskog zbora iz
Grdke te su britanske snage podele odstupanje prema Termopilima. Nadirud za njima, njemadke
postrojbe su do 23. travnja zauzele Volos, Farsalu i Lamiju Grdka Epirska vojska (Grace snage
koje su bile u Albaniji) zauzimanjem Janjine nagla se bez mogudnosti odstupnice te je kapitulirala
21. travnja 1941. godine. Njemadke postrojbe su 28. travnja ule u
Atenu, a zatim su do 30. travnja
izvrsili iskrcavanje na vede otoke u Egejskom moru. Time ja zavrena Njemadka vojna protiv
Grdke. Jedino je otok Kreta ostao
nezauzet, a za njegovo zauzimanje odredene su, u najvedoj mjeri, padobranske postrojbe (vidjeti
pod napadnim operacijama Ratnog zrakoplovstva).
Napadna djelovanja
u sjevernoj Africi
(veljaia 1941. - rujan 1942.)
Negto iza objave rata Kraljevine
Italije Velikoj Britaniji 10. lipnja
1940. talijanske postrojbe su polcrenule veliki napad na britanske
snage u Egiptu (13. rujna 1940).
Napad je u podeticu imao uspjeha
(Talijani su u tri dana napredovali preko 100 km u dubinu Egipta).
Medutim, tada je zapovjednik britansldh snaga u Egiptu general Archibald Wavell poduzeo odludan
protunapad (operacija Kompas"
- 3. prosinca 1940.) koji je zavrio
izbacivanjem talijanskih snaga
iz Egipta i napredovanjem Britanaca duboku u Libiju i zauzimanjem gotovo cijele Kirenaike (tijekom ovoga protunapada Britanci
su zarobili oko 130.000 talijanskih
vojnika, talijansku 10. vojsku prestala je postojati kao borbena postrojba). Kao i sludaju Greke gdje
su se Talijani nali u istoj poziciji kao sada u Libiji, Hitler je odludo porno& svom savezniku. Tako
Rat je uvijek sa soborn

donosio i razaranje
51
In
Iskrcavanje njemaekih postrojbi iz transportnog zrakoplova Junkers Ju 52 u Libiji, veljaea 1941.

52
je poeela operacija Suncokret"

(Sonnenblume"), odnosno upudvanje njemaelcih postrojbi u sjevernu Afriku. U Castel Benito sletio je 12. veljaee 1941. njemaeld
zrakoplov iz kojega je izagao general poruenik Erwin Rommel.
Bio je svjedok njematke pobjede
u Poljskoj kao zapovjednik osiguranja Fiihrera Adolfa Hitlera. Tijekom vojne na Zapadu u svibnju 1940. (kako je detaljno prije
opisano) zapovijedao je 7. oklopnom divizijom. Sada stojed. na
rubu pustinje, agresivan po svojoj
prirodi, razmigljao je o pokretanju
napada. Medutim, Hitler je osobno zapovijedio da se suzdr2i od
napada dok ne stigne sve oklopne
i motorizirane postrojbe koje su
mu bile dodijeljene. Rommel je u
Afriku doSao sa zvuenom titulom
Zapovjednika njemaelcih snaga
u Libiji" (kojih u stvari jog" pralctieId tamo nije niti bilo). Za navedenu dtdnost prvo je bio predviden
general brzih postrojbi Walter von
Funck, ali je u zadnji tren odluka
promijenjena u korist Rommela.
Prva njemaeka postrojba koja je
stigla u sjevernu Afriku bila je 5.
laka divizija (postrojena od dijela
3. oklopne divizije) imala je dvije oklopne bojne (150 tenkova od
toga 80 tenkova tipa III i IV svrstanih u 5. oldopnu pukovniju) te tri
bojne motoriziranog pjegakva, tri
motorizirana divizijuna topnikva
te izvidnieku motoriziranu bojnu.
Divizija se nalazila pod zapovjednikvom general bojnika Johanne-
sa Streicha. Do sredine travnja se odobri pokretanje ambiciozne

1941. stigla je u Libiju i veeina 15. operacije kojom bi povratio cj elo oklopne divizije (general bojnik kupnu Kirenaiku. Tamo je hladno
Hans-Karl von Esebeck). Medu- doeekan od vrha Zapovjednikva
tim, najva2niji detalj" dogodio se vojske te mu je zapovjedeno da
21. veljaee 1941. kada je od dota- eeka poeetak svibnja s pokretadagnjeg sltdbenog mjesta Zapo- njem napadnih djelovanja i navjednika njemaekih snaga u Libi- glakno da ne mote raeunati na
ji" ustrojen stoner nove postrojbe daljnje snage. Medutim, vee 24.
- Njemaekog afriekog zbora (De- cdujka 1941. napao je Britance u
utsche Afrikakorps - DAK). Za za- El Agheilu i uspio ga zauzeti, da
povjednika je naravno postavljen bi vee 31. o'iujka naredio napad
general poruenik Erwin Rommel, 5. lake divizije na Mersa Bregu.
dok je mjesto natelnika sto2era Drugoga travnja Rommel se napreuzeo pukovnik Claus von dem gao pred tri ceste koje su vodile iz
Borne.
El Agheilija na istok, jedna je voRommel je odletio za Berlin 19. dila prema Bengaziju (sreditu
obajka 1941. sa zahtjevom da mu britanske opskrbe), druga je isla
O.
11111
'11111111111M1111
BERGEPANTHER
Od kraja 1942. u naorudanje Njemaeke vojske stizu tenkovi tezine preko 50 tona. Planirajuei masovnu proizvodnju tenkova Panther I od sijeenja 1943., u srpnju iste godine proizvodeno je 12
Pantheria bez kupola namjenjenih za vueu teskih tenkova, opremljeni s vitlom vuene snage od 40 tona i dizalicom nosivosti 1,5
tona. Na strcdnjem dijelu vozila nalazio se upornik u obliku ralice
kako bi se Bergepanther mogao ukopati pri izvlatenju takih tenkova. Sveukupno je proizvedeno 347 tih vozila.
tebria: 43 t
- posada: 5
naoruLanje: 2 strojnice 7,92 mm
oklop prednje ploee: 80mm/50
- oklop bocne ploce: 40mm/60
- oklop stra2nje ploee: 40mm/70
- motor: benzinski Maybach HL230P30
snaga: 700 KS
- doseg: 320 km
dimenzzje d-8,82m,
v-2,74m
prema Mechili (duboku u protivnieku pozadinu), a tre6a je isla

prema Musu, a odatle takoder u
Mechili. Naeela ratovanja propisuju da zapovjednik ne smije podijeliti svoje snage pred nepoznatim protivnikom. Rommel se toga
nije cle2ao te je podijelio 5. laku
diviziju na tri dijela i svaki poslao
jednom od cesta. Ovaj je manevar prisilo Britance da podijele
svoju najjaeu postrojbu (2. oklopnu diviziju) to je imalo nesagledive posljedice za njezinu daljnju
sudbinu. Talijani su pokuali zaustaviti Rommela. Medutim, tada
je iz OKW-a (na intervenciju samog Hitlera) stigla obavijest da
Rommel ima slobodne rake" na
bojfku.
Do 4. travnja 1941. snage 5. lake
divizije uspjele su s istoka i zapada opkoliti britanslcu 2. oklopnu
diviziju. Istoga dana je 3. izvidnieka bojna 5. lake divizije uspjela uei u Bengazi, bez otpora, suoeivgi se sa zapaljenim britanskim
skladitima. Krenutrk dalje izvidnieka bojna je dogla do Er Regima
i to je zaustavljena sna2nom obranom Australaca. Glavnina 5. lake
divizije stigla je u Mechili, duboko u britanskoj pozadini, 6. travnja 1941. godine. Razvueena did
pravca napredovanja Rommelovih snaga te tueena po dijelovima, britanska 2. oklopna divizija
praktield je prestala postojati kao
kohezivna postrojba. Od britansldh snaga ispred Rommela preostala je jedino 2. australska divizi-
Itustracija: Velimir Vulcild

53
Oklopni transporter Sd.Kfz.251 D

U vrijerne kada je u njemaekoj vojsci 1935. godine planiran
koncept oklopne divizije predvideno je oklopljeno vozilo za prijevoz pjdakva, odnosno odjela od 12 vojnika, na postolju polugusjenitara. Tegljac Sd.Kfz.11 od 3 tone postao je postoljem
budueeg srednjeg oklopnoga transportera. Prvi oklopni tranporter Sd.Kfz. 251 proizveden je u srpnju 1939. godine. Do
rujna 1943. proizvedeno je ukupno 4.650 oklopnih transportera u varijantama A, B i C, i to u 23 razlieite podvarijante.
Prva od njih Sd.Kfz. 251/1 bila je osnovno vozilo naorulano
sa dvije strojnice MG34 i 2.010 metaka. Sd.Kfz 251/2 imala je posadu od 8 vojnika i naoru2 ana je minobaccteem kalibra
81mm sa 66 granata, Sd.Kfz.251/3 bila zapovjedna sa 8 razlieitih radiostanica razlicitog dosega ovisno o znacaju zapovjednog mjesta, itd.... Nakon racionalizacije i poboljsana do
kraja rata inaeica D proizvedena je u 10.602 primjerka. Uz
tako prividno velik broj transportera u najboljem slueaju jedna od S'est bojni pjdakva u oklopnim divizijama prevoZena je
u oklopnim transporterima a ostale u kamionima. Ta einjenica
znatrzo je umanjivala djelotvornost oklopne divizije posebice u
kasnu jesen i proljeee kada je tlo bilo blatnjavo iii raskvaseno.
Netko je izratunao da je stvarna potrebe njemaekih snaga bila
oko stotinu tisuea oklopnih transportera.
-telina: 8 t
-posada: 12
-osnovno naone anje: 2 strojnice 7,92 mm MG34
-streljivo: 2.010 metaka
-oklop nadgrada; prednja ploea: l0mm/57, boeni: 8/55 i
straga 8mm/57
-oklop tijela; prednja ploea. l5mm/68, bocni: 8mm/55,
straga: 8mm/57
-motor: benzinski Maybach HL42TURKM
-najveea brzina po cesti: 53 km/h
-doseg: 300 km
-dimenzije: d-5,98m,
v-1,75m
54
ja koja se brzo povulda u Tobruk.

Njematke snage su do 7. travnja
1941. nakon prilieno tegkih borbi
uspjeli ovladati Mechilijem (tu su
zarobljena tri britanska generala). Preostala britanska 9. divizija
se brzo povukla natrag u Egipat.
Sada se pred Rommelom nagao
otvoren i slobodan put prema
Egiptu i praktieki je u samo nekoliko dana borbenih djelovanja uspio povratiti gotovo cijelu Kirenaiku, osim Tobruka.
Napokon se 10. travnja 1941. Rommelovim snagama pridru2ila i
prethodnica 15. oklopne divizije.
Rommel je pokugao sa snagama
5. lake divizije te dvjema talijanskim divizijama zauzeti Tobruk iz
pokreta. Medutim, Australci su se
u njemu dobro utvrdili te su odbili prvi pokugaj nap ada 11. travnja.
Napad je ponovljen 14. travnja
uz masovnu uporabu pjegagtva i
potpomognut 2estokom topnie-
kom pripremom, medutim, ponovno bez uspjeha. Rommel je

dok je bio zabavljen" borbama
oko Tobruka uputio 3. izvidnieku
bojnu i 15. pugkostrojnielcu motoriziranu bojnu (novo pristiglu postrojbu) prema prolazu Halfaya
te Bardiji i Capuzzu na samoj granici izmedu Libije i Egipta. Navedene postrojbe po dolasku svoje
odredigte gotovo istoga trenutka
nage su se pod sna2nim napadima britanskih snaga iz Egipta.
Ponovljeni napad na Tobruk zapaeo je 29. travnja topniekom
pripremom i zraenim bombardiranjem, a 30. travnja je uslijedio
i napad jurignih opkopara i pjegagtava. Napad je ponovljen i 1.
svibnja 1941., ali bez uspjeha.
Britanske snage su 15. svibnja
pokrenule operaciju Zbijenost"
(Brevity") te krenule u napad
preko prolaza Halfaya prema
Sollumu i Capuzzu. U svom na-
Napredovanje okiopi7in postrojbi kroz beskrajnu stepu
VP
da te poteo sustavno koncentrirati vlastite snage u svrhu pripreme povlatenja da bi do 6. rujna

1942. obje strane obustavile danja borbena djelovanja.
Rommel je radi lijetenja morao napusti mjesto zapovjednika Oklopne vojske Afrika" 23.
rujna 1942., a privremeno ga je
zamijenio general oklopnih postrojbi (od lipnja 1942. ein generala brzih postrojbi promijenjen
je u general oklopnih postrojbi)
Wilhelm von Thoma do dolaska
generala oklopnih postrojbi Georga Stummea s Istoenog ratigta.
Von Thoma je tada trebao preuzeti zapovjednigtvo Njematkog
afritkog zbora od generala oldopnih postrojbu Walthera Nehringa. Od 1. listopada 1942. Oklopna
vojska Afrika" preimenovana je
u Njemako-talijansku oklopnu
vojsku.
U kasne sate 23. listopada 1942.
zapotela je britanska ofenziva
kod El Alameina. Slijedeeeg dana
zoru tijekom puta do sto2era 90. lake divizije general Stumme je pri bombardiranju ranjen
te je umro negto kasnije od sreanog udara. Iduaeg dana Rommel
se hitno vratio u Afriku i preuzeo
zapovjednigtvo nad Njemaekotalijanskom oklopnom vojskom.
Njematke snage su se oeajnielci
odupirale sve 2ekim britanskim
napadima i pri tome trpjele ogromne gubitke. Vidjevgi da ee nastavak borbi dovesti do toga da ee
njematke postrojbe jednostavno prestati postojati, Rommel je
ujutro 4. studenog 1942. izdao
zapovijed za poeetak povlatenja prema Fuki. Do 7. studenoga
Oklopna vojska Afrika" povukla
se u Mersa Metruh, a do 13. studenoga u Tobruk te tjedan dana
kasnije u Bengazi da bi se Njemaeki afrieki zbor 23. studenoga
1942. nagao na polo2ajima kod
El Agheile s kojih je krenuo u pustinjski rat.
Operacija Barbarosa"
(Sovjetski Savez,
lipanj rujan 1941.)
Hitler je 31. srpnja 1940. upoznao
najuzi zapovjedni vrh Wehrmachta sa svojom namjerom da napadne Sovjetski Savez te je zadu2io Glavni stoner vojske da izradi
prijedlog operativnog plana. Izrada navedene studije povjerena je
general bojniku Erichu Marcksu (natelnilcu stoIera 18. vojske). Studija je predoeena Hitleru
4. kolovoza 1940. te je na temelju nje izradena Uputu br. 21 kao
56
Neposredna poddka pjeSaStvu - laki bacae 50 mm prilikomborbenog djelovanja
op& plan operacije Barbarosa"

koje je Hitler potpisao 18. prosinca 1940. godine. Opei plan operacije Barbarosa" predvidao je
unigtenje sovjetskih snaga u potetnoj fazi operacije nizom smjelih prodora oklopnih postrojbi.
Povlatenje snaga Crvene armije trebalo je sprijetiti pod svaku
cijenu izvodenjem okriaenja te
potom unigtenjem snaga u okru2enju. U narednoj fazi operacije
predvideno je gonjenje razbijenih snaga Crvene armije do crte
Volga -Arhangelsk. Nadalje, uputorn je predvideno da se paralelPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
+
BORBE U JUNOJ ITALIJI
X)11
Pescara
VIE11NGHOFF
JUZNA ITALIJA
Ortona
27. rujP un
Saveznielce crte bojissia

crta bojgta 14. rujna
Vasto
XX
crta bojgta 25. rujna
Frosinon&
Guglionesi
poviatenje njematkih snaga
HODGES
XX
kretanje Saveznika
I>< 1 IND
1 CAN
Cassino
Terracina \
XX
>I
Camkbasso
Goeta
2 NZ
XX
)10. povlaC'enje talijanskih

snaga prema Malti
V
S. Sever
XXX
VH1
saveznili aerodromi
Monte S. Angelo
Manfredonia
Jan
Ventolene
ltlLi
Barletto
,25. rujan
Ctilignola
Canosa
Ischia
Trani
Andria
Sorrento
lerno
Capri
III
14.3 lapin
Altamura
9. rujan
56
Agropoli
Cdo
X7( Castellabate
X
MCCREERY
46
Monopoli
0:
VI
DAWLEY
Matera
: XX
1
.....
XX
I>< 36 xx
XXX
7000(
5
"*. CLARK
Bari
19. rujan
X RANGERS
HODGES
XX
7 XX
XXX
Molfetta
Corato
Martina..
Pisaotta
45
Brintisi
XX
...... - .
/ Taranto
Metaponie Ar.
16
Lagonegro
Roca Imperials
000
/Amendolara
(-.
Cast
Belvedere Marttimo
9. no;. Manduria
`.
7C(
e 1
Nardo
tq.1
Gallipoli
Rossano
Cetrara
T ire nsito
more-
. ........ .
11. rujan
.4..
Paola
Ian
S rongoli
Stromboli
Salina ,
Crotone
Lipari
..........
Valentia
Volcano
Nicotera
Palm'
Barc
MONTGOMERY Rand zo
Palmi
or if
V. San Giovaru
Reggio
X)(
29
soma
..-
. Locn
J011Sk 0
j sr,
1110Te
25
50 km
yer-.4.4
POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013,
57
VP
Napredovanje pjeagtva potetkom vojne na Istoku, lipanj 1941.
no s unigtenjem kopnenih snaga

Crvene armije isto mora uciniti s
zrakoplovstvom i Baltiacom flotom. Sve priprema za operaciju
trebalo je zavrgiti do 15. svibnja
1941. godine.
Na temelju op6ih zada6a iz Upute 21 Glavni stoner vojske izvrgio
je ragelambu glavnih ciljeva operacije u svom provedbenom planu borbenih djelovanja. Plan je
polazio od toga da se glavni udar
izvrgi sjeverno od Pripetskih moevara gdje je trebalo angaZrati
58
dvije vojne skupine. Srednja vojna skupina, ojaeana oklopnim i

motoriziranim snagama, trebala je napredovati iz podrueja Vargave prema Bjelorusiji. Time 6e
se stvoriti mogu6nost da srednja
vojna skupina skrene svoje snage
u smjeru sjevera kako bi u zajednitkom djelovanju s sjevernom
vojnom skupinom (koja napreduje iz smjera Isto6ne Pruske prema Lenjingradu) unigtila snage
Crvene armije na Baltiku. Poslije toga trebalo je zauzeti Lenjin-
grad, a zatim nastaviti napredovanje prema Moskvi. Istovremeni

udar na oba cilja (Lenjingrad i
Moskvu), stoji u planu Glavnog
sto2era, mode clod u obzir samo
u slu6aju neoeeldvano brzog popugtanja obrane Crvene armije.
Juna vojna skupina ima zadaeu
stvaranja dvostrukog obuhvata i
da grupiranjem svojih snaga na
lcrilima obuhvati sovjetske snage u Ukrajini (zapadno od Dnjepra) s glavnim smjerom napredovanja od Lublina prema Kijevu, a
pomoanim s rumunjske granice

prema donjem toku rijeke Pruta.
Po uspjegnom okoneanju operacija sjeverno i ju2no od Pripetskih
mo6vara na sjeveru treba zapo6eti napredovanje prema Moskvi, a
na jugu prema podru6ju Donjeca.
Navedeni provedbeni plan prihvatio je Hitler 3. Veljaee. U meduvremenu je nastavljeno s izvrgavanjem pripremnih radnji tako
je izmedu ostalog odr2an cijeli niz
zapovjedno-stok'ernih igara na
temelju kojih se pokugao do kraPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
General gorskih postrojbi Eduard Died vodio je

njemacki napad na krajnjem sjeveru Istocnog ratista
ja provjeriti plan. Tijekom aujka

itravnja 1941. doglo je do manjih
preinaka originalnog plana i to u
odnosu na anga2man jtane vojne skupine. Tako je ideja dvojnog
obuhvata naputena, a okru2enje
sovjetskih snaga trebalo je izvriti u Ukrajini samo obuhvatom sa
sjevera dok je zadaaa njemaelcoL rumunjskih snaga na rumunjskosovjetskoj granici bila vezivanje
sovjetskih snaga i sprjeeavanje
njihovog mogu6eg prodora u Rumunjsku. Samo u slutaju op6eg
povla6enja sovjetskih snaga na

jug iste bi poduzele gonjenje. Temeljna ideja operativnog plana
Glavnog sto2era vojske isla je za
unitenjem sovjetskih postrojbi
sjeverno od Pripetskim mavara
to time stvaranja slobodnog puta
prema glavnom stratekom cilju
zauzimanju Moskve.
Za realizaciju navedenih ciljeva
ustrojene su tri vojne skupine:
Vojna skupina Sjever (general feldmargal Wilhelm von Leeb) sa
podredenom: 16. vojskom (general pukovnik Ernst Busch, tri zbora sa osam pjegatkih divizija), 18.
vojskom (general pukovnik Georg
von Kuchler, tri zbora sa sedam
pjea6kih divizija) i 4. oklopnom
skupinom (general pukovnik Erich Hoepner, dva oklopna zbora
sa tri oklopne, tri motorizirane i
dvije pjea6ke divizije),
Vojna skupina Sredina (general
feldmaral Fedor von Bock) sa
podredenom: 4. vojskom (general pukovnik Gunther Kluge, eetiri zbora sa 12 pjegaddh divizija), 9. vojskom (general pjegatva
Adolf Strauss, tri zbora sa osam
pjea6kih divizija), 2. oklopnom
skupinom (general pukovnik Heinz Guderian, tri oklopna zbora
sa pet oklopnih, tri motorizirane,
Priprema topniekog streljiva, Istano ratgte, studeni 1941.

59
1221 2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
Za otvaranje prolaza u protivnickim polo2ajOna juri.02i opkopari koristili su i bacace piamena
jedna konjanitka i jedna ojatana

motorizirana pukovnija) i3. oklopnom skupinom (general pukovnik Hermann Hoth, dva oklopna
zbora sa tetiri oklopne i tri motorizirane divizije) i
Vojna skupina Jug (general feldmargal Gerd von Rundstedt)
sa podredenom: 6. vojskom (general feldmargal Walter von Reichenau, tri zbora sa gest pjegatldh divizija), 11. vojskom (general
pukovnik Eugen von Schobert,
tri zbora sa gest pjegaticih divizija
te dva rumunjska zbora sa tetiri
pjegatke divizije, tri gorska zdruga i tri konjanitka zdruga), 17.
vojskom (general pjegagtva CarlHeinrich Stillpnagel, cetiri zbora sa sedam pjegatkih, tri lovatke i jednom gorskom divizijom)
i 1. oklopnom skupinom (general-pukovnik Ewald von Kleist, tri
60
oklopna zbora sa pet oklopnih,

t etiri motorizirane i cetiri pjegatke divizije). Navedenim snagama
su se kasnije pridruNle i: 3. i 4. rumunjska vojska (ukupno 22 divizije i zdruga), madarski zbor (dvije pjegatke divizije) i talijanski
elcspedicij ski zbor (tri divizije).
U 3 sata i 15 minuta 22. lipnja
1941. na ratigtu od Baltiekog do
Crnoga mora pokrenuta je najveca kopnena operacija u povijesti ratovanja. Topnigtvo je otvorilo vatru na sovjetske pograniene
utvrde, a Luftwaffe je pokrenula
bombardiranje sovjetskih zratnih luka, prometnica te mjesta
okupljanja sovjetskih postrojbi.
U 6 sati u jutro pakrenut je kopneni napad. Vet prije podne
prvoga dana njematki oklopni
klinovi prodrli su 15 do 20 km u
sovjetsku teritoriju. U meduvre-
menu su sovjetske snage (uglavnom oklopne) poduzele cijeli

niz ne koordiniranih protunapada na njematke snage koje su ih
sve redom odbile bez yeah problema i gubitaka. Do 25. lipnja na
veer 4. oklopna skupina prodrla
je 125 km, 3. oklopna skupina 230
km, a 2. oklopna skupina 200 km
u dubinu protivnitkog teritorija.
Slijedeteg dana 4. oklopna skupina izbija na Zapadnu Dvinu, a
18. vojska 1. srpnja ulazi u Rigu te
9. srpnja u Pskov. Oklopna snage
Vojne skupine Sredina (2. i 3. oklopna skupina) 28. lipnja spajaju se
kod Minska i time zatvaraju ogromno olcrtfienje oko sovjetskih
snaga. Medutim, dio sovjetskih
snaga uspio se probiti kroz olcru2enje buduti da njematke pjegatke postrojbe jednostavno nisu
mogle pratiti tempo oklopnih i
motoriziranih divizija. Do 8. srpnja sovjetske snage u olatdenju

su unigtene, a Nijemci su zarobili 290.000 vojnika, 1.500 topova i
2.500 tenkova. Vojna skupina Jug
je prodirala smjerom Luck- Zitomir - Kijev i iz sjeverne Besarabije prema Mogiljov-Podoljskom s
ciljem da okruil sovjetske snage
na izbotini Lvov- cernovici. Prva
oklopna skupina u svom nezaustavliivom napredovanju prvo je
8. srpnja ugla u Berditev, a potom
slijedeteg dana u Zitomir i produ2ila napredovanje prema Kijevu. Do 10. srpnja Vojna skupina
Sjever napredovala je u sovjetski teritorij 450 Ian, Vojna skupina Sredina prema Moskvi 550 km
i Vojna skupina Jug prema Kijevu
300 km.
Od 10. srpnja 1941. njemaelce
snage na Istotnom ratigtu krenuPOSEBNO IZDANJE i STUDENI 2013.
WESPE
Nijemci su u kampanji na zapadu 1940. spoznali da je oklopnim postrojbama potrebna topnicka potpora. Poeetkom
1942. godine Alkett je kao privremeno rldenje ponudio jednostavnu konstrukciju lake haubice leFH18 kalibra 105mm
na djelomicno prodtdenom hodnom tijelu tenka Panzer II zakieenu lakim oklopom s tri strane. Na provedenim opitima
novo vozilo (Leichte Feldhaubitze 18/2 auf Fahrgestell Panzerkampfwagen II (SO) pokazalo je vrlo dobre osobine - brzinu i prohodnost kao tenkovi i top jednako djelotvoran kao
u divizijskim topnickim pukovnijama. Odmah je narueeno
1.000 primjeraka cija je proizvodnja zapoeela u veljaci 1943.
godine. Novo vozilo nazvano je Wespe, odnosno osa. Sveukupno je proizvedeno 835 samohodnih haubica od kojih 159
bet naorti" anja, samo kao oklopljeni transporteri za prijevoz
90 prieuvnih granata. Svaka oklopna divizija imala je dvije
bitnice od 4 do 6 tih haubica. Ostale su u naorzdanju do kraja rata.
telina: 11 t
- posada: 5
- naond anje: 1 haubica 10.5cm leFH18M, 1 strojnica 7,92
mm MG34
- traverza: 17 lijevo i 17 desno
elevacija: -5 do +42
- streljivo: 32 granate, 300 metaka 7.92 mm
- oklop gtita topa: prednja ploea: 10mm/56, bocna:
10mm/73, strcdnja: otvorena
- oklop tijela: prednja
30mm/75, boena: l5mm/90,
straZnja: 15mm/80
- motor: benzinski Maybach HL62TR
- doseg: 220 km
dimenzije: d-4,81m, g-2,28m, v-2,30m
le su u novi napad. Oklopne snage Vojne skupine Sredina u tijeku

svoga napredovanja kod Mogiljova razbijaju i olcru'iuju jednu sovjetsku vojsku to da bi 16. srpnja
izbile u Jarcevo isto6no od Smolenska, a zatim i u sama predgrada istoga. Presijecanjem prometnice Smolensk - Moskva snage
triju sovjetskih vojski nagli su se u
okru&nju. Nijemcima ce trebati
do 10. rujna 1941. da u potpunosti unite olcruZ"ene snage i u zarobljenigtvo odvedu jog 300.000
sovjetskih vojnika. Tijekom borbi
oko Smolenska doglo je do prvog
razmimoila2nje izmedu Hitlera i
generala oko strategije nastavka
operacije. Dok je vojni vrh (von
Brauchitsch i Halder) uz podrgku
najeminentnijih zapovjednika s
bojigta (Boch, Hoth, Guderian...)
traZio Sto brzi nastavak napredovanja prema Moskvi, dotle je Hitlere obrazlagao da Moskva za
njega nema strategkog znatenja
nego da su njemu vaZ"niji gospodarski ciljevi (zauzimanje Ukrajine i Doneckog industrijskog
bazena) i da zbog toga treba prenijeti teNgte operacije na krilne
vojne skupine. Zatim je, pozivajai se na navedene razloge, zapovjedio 15. kolovoza 1941. da se
iz sastava Vojne skupine Sredina
2. oklopna skupina i 2. vojska podrede Vojnoj skupini Jug radi brprodora prema Kijevu i Umanu. Zatim je 20. kolovoza ponovio
pOp0
I lustracija: Velimir
61
In
svoju zapovijed s tim da je Vojna

skupina Sredina trebala zaustaviti svoje napredovanje i prije6i u
obranu dok je Vojna skupina Sjever trebala nastaviti prodor prema Lenjingradu (i spojiti se s finskim snagama), a Vojna skupina
Jug nastaviti prodor prema Doneckom bazenu s glavnim ciljem
zaposjedanjem Krima Gime bi se
otklonila opasnost za izvore nafte
u Rumunjskoj.
62
U meduvremenu je Vojna skupina

Sjever s lijevo krilnom 18. vojskom
do kraja srpnja prodrla izmedu
Rikog zaljeva i Cudskog jezera na
Finski zaljev. Ostatak snaga Vojne
skupine Sjever nastavio je napredovanje ju2no od Cudskog jezera
u smjeru sjevera i istoka da bi do 7.
kolovoza izbile na crtu rijeka Lug
jugozapadno od Lenjingrada i od
Ilimenjskog jezera du2 rijeke Lovat
do Velikije Luki te je time porav-
nato" bojiteVojnih skupina Sjever

i Sredina. Vojna skupina Jug usmjerila je glavne snage u smjeru Kijeva te je 1. oklopna skupina izbila
na 20-tak km od istoga. Medutim,
to je zaustavijena sna2nom obranom, ali Nijemci odmah prebacuju talgte napada na jug "to dovodi do okru2enja sovjetskih snaga
kod Umana (zarobljeno 103.000
sovjetskih vojnika). Nakon okoneanja bitke kod Umana 1. oklopna
skupina nastavlia daljnji prodor u

smjeru sjevera i ostvaruje kontakt
s 2. oklopnom skupinom kod Kijeva gto dovodi do formiranja najveeeg okrtdenja u vojnoj povijesti.
Olcrui'ena je titava sovjetska vojna skupina (Jugozapadno bojigte
s pet vojski). Borbe za eliminaciju
okru2enja trajati Ce od 23. kolovoza do 26. rujna 1941., a zavrgti Ce
predajom nevjerojatne brojke od
665.000 vojnika (u trenutku okruPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Tijekom gradskih borbi koriSteno je i topniStvo za neposredno gadanje protivnVekih pololaja
ienja Jugozapadno bojitte imalo

je 850.000 vojnika, 3.923 topa, 114
tenkova i 167 zrakoplova, samo
15.000 vojnika uspjelo se probiti
iz okrldenja, a 170.000 je poginulo
ili nestalo tijekom borbi u olaidenju). Zavrtetak bitke za Kijev mode
se smatrati krajem operacije Barbarosa". Hitler je 6. rujna 1941. izdao prve zapovijedi za pripremu
napada na Moskvu tto je oznaeilo
novu fazu u ratu na Istoku.
Operacija Citadela" (Sovjetskl Save; srpanj1943.)

Nakon debalda kod Staljingrada, Nijemcima se nametala potreba ponovnog preuzimanja
inicijative na Istanom ratittu,
kako prvenstveno iz vojnih, tako
i zbog politi6ldh razloga (stabillost Isto6nog ratitta utje6e je na
dr2anje Turske i u jot veaoj mjeri na dftanje Finske i njematldh istanoeuropskih saveznika).
Na prijedlog zapovjednika Vojne

skupine Jug general-feldmartala Ericha von Mansteina razraden je do sredine aujka 1943.
u Glavnom stcderu vojske prijedlog novog pothvata kodnoga
imena Citadela" (Zitadelle").
Prijedlog je 13. okujka 1943. predstavio na6elnik Glavnog stcdera vojske general-pukovnik Kurt
Zeitzler Hitleru koji ga je isti dan
odobrio. Prema planu pothvat je
usmjeren prema kurskom luku"

- izboeini" u njemaelce polcdaje
duga6koj 200 i dubokoj 150 km s
ciljem odsijecanja iste. Odnosno
izvodenjem oklopnog prodora iz
smjera sjevera i juga prema sredini luka - gradu Kursku, gime bi se
u okrtdenju natle dvije kompletne vojne skupine (fronta) Crvene armije s ukupno 10 vojski. Za
izvodenje planirane zadge predvidene su snage Vojne skupine
63
EIZ 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Opkopar postavlja protupjdaeku minu kao dio obrane polokija
Oklopni grenadir
p
Napredovanje pjeatva kroz polja kukuruza, Istoeno ratifte, lipanj 1943.
64
Sredina (general feldmargal Gunther von Kluge) i to prvenstveno

njezina 9. vojska (general pukovnik Walter Model) s 22 divizije od
toga osam oklopnih i oklopnogrenadirskih divizija, koje bi
udar iz smjera sjevera. Dok bi
s juhie strane kurskog luka" prodor izvigile snage Vojne skupine
Jug (general feldmargatErich von
Manstein), odnosno 4. oklopne
vojske (general pukovnik Hermann Hoth) s 19 divizija od toga
devet oklopnih i oklopno-grenadirskih divizija. ZraCnu podrgku
Citavom pothvatu davale bi 4. zrakoplovna flota (general feldmargal Luftwaffe Wolfram Freiherr
von Richthofen) i 6. zrakoplovna
flota (general pukovnik Luftwaffe Roberta Rittera von Greima)
sa ukupno 2.000 zrakoplova. Provedba planiranoga pothvata trebala je poeeti 5. srpnja 1943. u 3
sata i 30 minuta.
U meduvremenu od prestanka
zadnjih yeah borbenih djelova-
nja poCetkom travnja 1943. novoimenovani Glavni nadzornik

njemaekih oklopnih postrojbi general-pukovnik Heinz Guderian
(imenovan 1. oaijka 1943.) uspio je izvrgiti popunu oklopnih i
oklopno-grenadirskih postrojbi
Wehrmachta i Waffen-SS-a, koje
su predvidene za sudjelovanje u
pothvatu Citadels", 100 posto
kako tenkovima i oklopnim vozilima, tako i ljudstvom. Tako ce
se prvi put u borbenom djelovanju naci samostalne bojne tenkova Tigar" (podredene oklopnim
zborovima) i oklopne pukovnije
oklopnih divizija opremljene jednom bojnom tenkova Panther"
(1. bojna oklopne pukovnije), dok
su druge bojne (II. bojna oklopne
pukovnije) bile popunjena posljednjim verzijama tenkova tipa
IV Tako su Nijemci uspjeli izvrgiti koncentraciju 2.700 tenkova na
120 km (u odnosu na lipanj 1941.
i poCetka operacije Barbarosa",
kada je na duzini eitavog ratigta
OPERACIJE NA JUGOISTOKU EUROPE

....
......
JUGOISTOK EUROPE
6. - 20. travrtja 1941.
AUSTRIJA
..... .......
a
o cx
njemaeki napadi
njernaeka crta bojita
saveznieka crta bojigta
WEICHS
njemaeka crta bojigta 16. travnja
njemaeka crta boji4ta 23. travnja

pruga
............
". ........
..........
Zagreb
RUMUNJSKA
........
................
Vidin
..........
Split
BUGAI6KA
.......
KLEIST
Sofija
Dubrovnik
'0
I
Drama
rrai
ALB
50"4
Tall
Solun
Valona
Katerine
KRF
Iannena
Trikkala
Larisa
Egejskd.
GRCKA
ya
al
65
ET
od Baltielcog do Crnog mora bilo

angaZirano 3300 njemaeldh tenkova).
Glavni cilj 4. oklopne vojske je
proboj obrane Vornjekog fronta, potom zauzimanje Prokhorovke i nastavak prodora prema
Kursku, te povezivanje s Modelovom 9. vojskom. Nositelji napada su bile tri oklopno-grenadirske divizije SS oklopnog zbora
(Leibstandarte Adolf Hitler - LSSAH, Das Reich iTotenkopf). Iako
su divizije po nazivima bile oklopno-grenadirske (to je znaeilo da imaju jednu oklopnu bojnu i dvije oklopno-grenadirske
pukovnije s po dvije bojne u pukovniji, kao kod vojske), one su u
stvari imale kompletnu oklopnu
pukovniju s dvije bojne i u sklopu
navedene oklopne pukovnije jednu satniju opremljenu tenkovima
Tigar", te dvije oklopno-grenadirske pukovnije od po tri bojne
po pukovniji. U ranim jutarnjim
satima 5. srpnja 1943. zapoeinje
napad SS oklopnog zbora (SS general Paul Hausser) koji relativno
lako i brzo probijaprednje sovjetske obrambene poloZ"aje, a zatim
dolazi pred velika minska polja i
uredenu protuoklopnu obranu,
ipak do kraja prvoga dana pothvata oklopni klin" SS oklopnog
zbora uspijeva prodrijeti u sovjetske pololaje nekih 18 km uz obilnu i kvalitetnu podrgku Luftwaffe, posebno njenih postrojbi za
napade na ciljeve na zemlji. Drugoga dana pothvata u obrambenim pololajima sovjetske 6. gardijske vojske otvara se praznina
koju odmah iskorikava Hausser i
usmjerava cijeli SS oklopni zbor,
te na taj nein probija drugu crtu
obrane, medutim, pjegaeke po-
strojbe vojske nisu mogle slijediti

brzinu prodora oklopnih postrojbi Waffen-SS, tako da je Hausser
prisiljen izdvojiti diviziju Totenkopr za osiguranje boka i veze"
s postrojbama vojske ko slabi
snage u oldopnom klinu" i dovodi do usporavanja samog prodora. S druge strane, Crvena armija
poeinje koncentrirati svoje oklo 41:*
pne postrojbe u podrueju Prokhorovke. Treeega dam pothvata dolazi do oklopne bitke kod
sela Teterevino, u kojoj pobjeduju LSSAH i Das Reich" zahvaljujuti tenkovima Tigar" koji su einili sam vrh oklopnog klina" s
topovima 88 mm i tekim okloporn. Do 10. srpnja 1943. divizija
Totenkopr se vraea u sastav SS
our - lummiummommimm
NASHORN
Pocetkom njemaeke agresije na Sovjetski Savez, ruski teski tenkovi Klirnent Vorailov KV-1, s oklopom debljine do 95mm, bili
su znaeajna zapreka njemaekim tenkovima koji nisu imali naeina da ih unistavaju nego su za takve prigode pozivali u pomoe
zrakoplovstvo ili protuzraeni top kalibra 88 mm. Jedan je tenk
tako zaustavio njemaeke snage blokirajuei cestu gotovo 48 sati.
Shjedeea inaeica istog tenka, koja se pojavila 1942. godine, imala je jos deblji oklop. Vrlo brzo njemaeki Ured za naoruzanje zatrcdio je izradu snaimjeg protutenkovskog topa koji je dobiven
krajem 1942. godine. Novi 8.8cm PaK43 mogao je na udaljenosti od 1.000 metara probiti oklop od 240 mm i na dva kilometre
180 mm. Sasvim dovoljno za ungtiti bilo koji do tada proizvedeni saveznicki tenk. Telina topabd gotovo pet tona znatno mu je
ogranieila pokretljivost. Zbog toga je, prema njemaekoj praksi,
top postavljen na vozno postolje take haubice Hummel postavSci
Nashornom, odnosno nosorogom. Cad veljaee 1943. do kraja rata
proizvedena su sveukupno 494 Nashorna.
-taina: 24 t
- posada: 4
- naoruZanje; 1 top 8.8cm PaK43/1 L/71, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
-traverza: 15 lijevo i 15 desno
-streljivo: 48 granata, 300 metaka 7.92 mm
oklop stita topa: prednja ploea: 10mm/53, boena:10mm/74,
strainja: 10mm/80
- oklop tijela: prednja ploea: 30mm/70, boena: 20mm/90, straZnja: 20mm/80
-motor: benzinski Maybach HL120TR
- doseg: 220 km
- dimenzije: d-8,44m, -2,86m, v-2,65m
oklopnog zbora, te se priprema

napad na Prokhorovku. Istoga
dam postrojbe iz sastava SS oklopnog zbora forsiraju rijeku Psel i
tako dovode Prokhorovku u poluokruZenje. Hausser koncentrira 600 svojih tenkova na irini od
10 km bojika. Zapovjednici oklopnih postrojbi Crvene armije postaju svjesni jaeeg oklopa i boljih
topova na njemaeldm tenkovima
(posebno iznenadenje predstavljao je oklop Tigra"), te da je jedina gansa da unite njemaeke
tenkove u tome da smanje razmak izmedu svojih i njemaeldh
tenkova, te tako daju priliku svojim tenkovima da unite sto vise
njemaeldh. Tako se 12. srpnja
1943. kod sela Prokhorovke zbiva
najveea tenkovska bitka u povijesti ratovanja, 793 sovjetska tenka i 57 jurinih topova iz sastava
5. gardijske oklopne vojske u punoj brzini napada 600 njemaeldh
tenkova SS oklopnog zbora. Nakon osam sati bitke na popriku
ostaje oko 250 unikenih tenkova,
od toga oko 200 sovjetskih. Istoga
dana diviziju Totenlcopr napadaju snaZne sovjetske snage, ali
divizija uspijeva odbiti sve napade i zadetati dostignute poloZ'aje
uz ogromnu cijenu" u vlastitim.
gubicima.
Dok njematki ju2ni oklopni
ldin" ima uspjehe u prodoru kroz
sovjetsku obranu, sjeverni oklopni ldin" jedva uspijeva probiti
prvu crtu obrane. Sjeverni oklopniklin" tin& su postrojbe 9. vojske: XXIII. zbor (general pjeatva
Johannes Friessner) sa tri pjeatke divizije, XXXXI. oklopni zbor
(general oklopnih postrojbi Josef Harpe) sa jednom oklopnom
i dvije pjegaeke divizije, XXXXVII.
Itustracija: Velimir Vuktie
66
Piloti Luftwaffe u trenutku oputanja do nove zadaee

67
oklopni zbor (general oldopnih

postrojbi Joachim Lemelsen) s
tri oldopne i jednom pjegatkom
divizijom, XXXXVI. oklopni zbor
(general pjegagtva Hans Zorn) s
detiri pjegatke divizije i XX. zbor
(general pjegagtva Erwin Vierow)
s detiri pjegaeke divizije. Kao posebna prodorna postrojba 9. vojske ustrojena je Skupina Esebeck" (general oklopnih postrojbi
Hans-Karl von Esebeck) sa dvije
oklopne i jednom oklopno-grenadirskom divizijom te jednom
pjegadkom divizijom. Iako je 9.
vojska bila sna2na formacija nije
uspjela dublje prodrijeti u sovjetske pololaje. Hausser s svojim SS
oklopnim zborom kod Prokhorovke postaje svjestan da se nese
imati s kim spojiti, te zapovijeda
da postrojbe zauzmu obrambene
polotaje. Hitler donosi odluku da
se zaustave daljnji napadi 13. srpnja 1943. izmedu ostalog kako bi
dio anga2iranih postrojbi uputio
na novo ratite koje se stvaralo"
na jugu Europe.
Operacija Strata na Rajni"
(Treki Reich, prosinac1944.)
Prosinca 1944. Njemadka vojska je uspjela donekle stabilizirati crtu bojigta na Rajni. Hitler
je odlutio iskoristiti relativnu pasivnost saveznika tijekom zime te
je odluteno da se pristupi pripremama za poduzimanje jedne napadne operacije kojom bi se saveznitle postrajbe odbacile prema
zapadu. Operacija je dobila naziv Strata na Rajni" (Wacht am
Rhein", prema nazivu stare njemace himne). Planom operacije je predvideno da postrojbe pod
zapovjednigtvom Vojne skupine
B izvrge iznenadni i brzi prodor
kroz pololaje saveznfdkih snaga
(amerielcih postrojbi) u Ardenima na potezu od Monschaua do
Echternacha i da potom za detiri dana izbiju na rijeku Meuse od
Liegea do Giveta. Potom da izvrge
forsiranje Meuse te nastave prodor u smjeru Antwerpena i Brisela radi zauzimanja ugda Scheldte
i time razdvojiti te potom unigtiti
saveznieke postrojbe sjeverno od
Ardena.
Za nositelje operacije odredena je 6. oklopna vojska (SS general pukovnik Josef Dietrich) sa I.
SS oklopnim zborom (SS general
poruenik Hermann Priess, s dvije oldopne, dvije pjegadke i jednom padobranskom divizijom),
II. SS oklopni zbor (SS general
Willi Bietrich, sa dvije oklopne
divizije) i LXVII. zborom (gene68
Za ove tenkiste Crvene art-ral porutnik Otto Hitzfeld sa dvije pjegadke divizije) i 5. oklopna
vojska (general okloprlih postrojbi Hasso von Manteuffel) sa LXVI.
zborom (general topnigtva Walter Lucht, sa dvije pjegaelce divizije), LVIII. oklopnim zborom
(general oklopnih postrojbi Walter Krtiger sa jednom oklopnom
i jednom pjegaekom divizijom),
XXXXVII. oklopnim zborom (general oklopnih postrojbi Heinrich von Ltittwitz sa dvije oklopne i
jednom pjegatiom divizijom).
Teligte napada je bilo kod de-
sno-lcrilne 6. oklopne vojske na

smjeru Malmedy Liege Antwerpen. Za provedbu navedene
zadge 6. oklopna vojska ustrojila
je modnu oklopnu borbenu skupinu, kao vrh oklopnog idina, a
za zapovjednika skupine postavljen ja 6asnik Waffen SS-a koji se
dokazao u mnogim bitkama SS
potpulcavnik Joachim Peiper (nositelj Vitegkog kraa s hrastovim
grandicama i matevima). Borbena skupina Peiper" imala je slijededi sastav: stoner, I. oklopna
bojna, 9. satnija (opkoparska) i
je zavrgen
10. satnija protuzradna iz 1. SS

oklopne pukovnije, 501. SS tegka oklopna bojna, III. bojna i 13.
satnija tegkih pjegaticih topova
iz 2. SS oklopno-grenadirske pukovnije, I. divizijun 1. SS topnieke
pukovnije, 2. bitnica 1. SS divizijuna vigecjevnih bacata raketa, 3.
satnija 1. SS oklopne opkoparske
bojne, 1. vod 3. bitnice 1. SS protuoklopnog divizijuna i 84. jurigni
protuzratni divizijun (postrojba
Luftwaffe), ukupno 4.500 vojnika.
Vitalnu tinjenicu za napredovanje preko rijeke Meuse predstavPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
ljalo je zauzimanje neogteeenih

mostova na smjerovima napada eim prije je bilo mogute. Radi
ostvarenja navedenog ustrojen je
posebni 150. oklopni zdrug (Panzerbrigade 150.) pod zapovjednigtvom SS potpukovnika Otta
Skorzenya. Zdrug su saeinjavali
dragovoljci koji su govorili engleski te su obuteni u amerielce vojne odore (i odore amerieke vojne
policije), opremljeni s ameriekim
oruijem i vozilima. Zadata pripadnika zdruga je bila da krenu
prije ostalih njemaeldh snaga i da
se po poeetku napada umijegaju" u povlatete amerieke postrojbe te da ih krivo upueuju te u njima izazivaju kaos i paniku gired
alarmantne vijesti o prisustvu
njemaeldh postrojbi.
Juzni bok prodora trebala je kith 7. vojska (general oklopnih postrojbi Erich Brandenberger) s
zadatom zatvaranja svi smjerova koji iz Luksemburga vode prema podrudu Echternach Bastogne) dok je zagtita sjevernog boka
bila dodijeljena 15. vojsci (general pjegagtva Gustav-Adolf von
Zangen).
U rano jutro (6 sati) 16. prosinca 1944. poslije relativno kratke,
ali 2estoke topnieke pripreme iz
2000 topova, napad zapoeinju
pjegaeke postrojbe koje su se pod
olcriljem magle priblizile ameriekim polo2ajima te potom upale"
u njih izazivajud potpuno iznenadenje. Zahvaljujuti ovom iznenadenju do 17. prosinca su probij eni ameridd polo2aji te su toga
dana u napad uvedene oklopne

postrojbe.
Borbe na odsjeku 6. oklopne vojske - postrojbe 12. pjegaeke divizije probijaju prvu crtu obrane
arneriekih postrojbi u podrueju Losheima gto odmah iskorigtava Borbena skupina Peiper"
i ubacuje se u nastalu pukotinu
u arneriekoj obrani s dvije satnije tenkova tipa IV., dvije satnije
tenkova tipa V. (Pantera") potpomognutih s tetiri satnije oklopnih grenadira na oldopnim polugusjenitarima. Za njima su
slijedile postrojbe jurignih opkopara i protuzraenih topova, a na
kraju kao zagtita dvije satnije iz
501. SS tegke oklopne bojne I. SS
oldopnog zbora opremljene tenkovima tipa VLB (Kraljevsld ti-
grovi"). Negto prije nod Borbena

skupina Peiper" dostize Lanzerath gdje se povezuje s 9. padobranskom pukovnijom. U jutro
17. prosinca Peiperova borbena
skupina zauzima Honsfeld gdje
zarobljava kompletnu amerieku
satniju, te potom svoje napredovanje usmjerava prema Btillingenu u kojem se nalazilo amerielco
skladigte pogonskog goriva budud da je Borbena skupina Peiper" sada vet bila na rezervi" s
pogonskim gorivom. Zauzetem
navedenog skladigta goriva tenkovi borbene skupine dobivaju
toliko potrebno gorivo za daljnje
napredovanje. Do sredine dana
borbena skupina dolazi pred Ligneuville, gdje susrete" amerieku oklopnu postrojbu te dola-
to frts f
*141$ v
If 10
Protuzratni top u zaStiti izgradnje priruenog mosta

69
Koordinacija prije borbenog djelovanja izmedu oklopnikva ipjeatva
zi do olcrgaja izmedu njemaeldh

i amerielcih tenkova. Po zavegetku okrgaja u njematku korist SS
potpukoimik Peiper zapovijeda
nastavka napredovanja u smjeru
Beaumonta. Slijedeeeg nada (18.
prosinca) voded elementi Borbene skupine Peiper" uspijevaju zauzeti Stavelot i neoteceni
most u njemu to bez daljnjeg zaustavljanja nastavljaju prodor u
smjeru Trois Ponts (koji je dobio
ime prema tri mosta preko rijeke
Ambleve i Salma, a koji su se nalazili u samom gradu). Medutim,
amerieka postrojba u povlatenju
uspijeva porugiti sva tri mosta gto
prisiljava Peipera na potragu za
alternativnim prijelazom. Alternativa je nadena u Cheneuxu, a
to je za borbenu skupinu znaeilo
skretanje prema sjeveru. Usprkos
zakagnjenju" izazvanom tra2enjem alternativnog prijelaza preko rijeke Ambleve i napada lovaca-bombardera (koji se dogodio
istoga dana na vodeee elemente
borbene skupine) Peiper se krajem 18. prosinca 1944. nalazio
svega dva mosta od svoga primarnog cilja - Huya. Jedan od tih
mostova u Neuf Moulinu je porugen dok alternativni mostovi nisu
mogli podnijeti te2inu njemaekih tenkova, a borbena skupina u
svom sastavu nije imala opremu
zapodizanje mostova. Do 19. prosinca 1944. Borbena skupina Peiper" uspijeva zauzeti Stoumont,
a potom SS potpukovnik Joachim
Peiper zapovijeda koncentraciju
eitave borbene skupine 21. prosinaca u La Gleizeu i odelavanje
mostobrana kod Cheneuxa. U
70
meduvremenu, saveznieke postrojbe se oporavljaju od poeetnog goka izazvanog njemaeldm

napadom i Icreeu u Iestold protunapad svim raspoloNvim sredstvima. Nakon dva dana tegkih
ulienih borbi amerieke postrojbe
uspijevaju zauzeti Cheneux Ito
dovodi Peipera u La Gleizeu u poluolcruienje. Po dobivanju sugla-
snosti za povlaeenje 23. Prosinca

BoThena skupina Peiper" kreae
u proboj prema Istoku i u ranim
satima na BoNe 1944. uspijeva se
povezati s glavninom 1. SS oklopne divizije (tijekom svoga djelovanja Borbena skupina Peiper"
imala je gubitak od 888 svojih
vojnika). U meduvremenu, 12. SS
oklopna divizija napada amerie-
Pugkostrojniear u oeekivanju protivniikog napada
ke polo2aje kod Elsenborna i nakon tri dana teglcih borbi ne uspijeva probiti amerieki postay. Od
19. prosinca 12. SS oklopna divizija dobiva zadaau zagtite juznog
krila 1. SS oklopne divizije kod
Poteaua, a potom dobiva zadatu
zauzimanja i osiguranja prometnice Biillingen - Malmedy gdje,
sudjeluje u tegkom boju za Biifenbach. Divizija je 23. prosinca po vueena u podrueje Moderscheida
na odmor. Od poeetka poduhvata
do 22. prosinca 2. SS oklopna divizija borbeno djeluje na izbocini kod St. Vitha, da bi slijedeeeg
dana uspjela zauzeti vitalno evorigte Baraque de Fraiture i u notnom napadu 24. prosinca zauzima Manhay. Medutim, daljnje
napredovanje je onemogueene
sve 2egdm otporom amerieldh
postrojbi, koje izvode niz protunapada i do 26. prosinca, nakon
teglcih ulienih borbi, Amerikanci
ponovno zauzimaju Manhay. Tri
SS oklopne divizije (Hitlerjugend,
Das Reich i Hohenstaufen) izvode zajednield napad na Manhay
27. prosinca 1944., medutim, ne
uspijevaju probiti amerieku crtu
obrane.
Borbe na odsjeku 5. oklopne vojske - oklopne postrojbe iz sastava XXXXVII. oklopnog zbora uspijevaju probiti amerieku obranu
na potezu od Saint Vitha do Viandena i krenuti u prodor u protivnieku pozadinu. Do 20. prosinca oklopni zbor je uspio izbiti na
crtu La Roche-de-Ardenne - Saint Hubert - Libramont, ali su u
njegovoj pozadini ostale olcruIene amerieke snage u Saint Vithu i
Bastogneu koje njemaele pjeaeke postrojbe nisu uspjele zauzeti. Oklopne postrojbe 5. oklopne
vojske nastavljaju prodor, ali su
25. prosinca zaustavljene sna1nim otporom amerielcih snaga i
djelovanjem saveznitkog zrakoplovstva na crti Hotton Marche
- Celles Custtinne Libramon.
Kako je lijevi bok 5. oklopne vojske bio izlo2en ameriekim napadima (koje su 22. prosinca poduzele protunapad na odsjeku
Ette
Martelange i do 26.
prosinca uspjele deblokirati Bastogne) bila je prinudena da 27.
prosinca prijede u obranu na dostignutim crtama.
Za deset dana borbi njemake
snage su uspjele napraviti prodor
u dubinu od 100 km sa irinom
od 70 km. Saveznieke postrojbe
pokrenule su protunapad velikih
razmjera 3. sijeenja 1945. koji je
prisilio njematle postrojbe da se
povuku na paetne polotaje na
utvrdenom postavu Siegfried".
Obrana
(Oblik borbenog djelovanja pri
kojemu postrojbe kombiniraju
uporabu vatre, pokreta i zemljika
sa ciljem onemogaavanja protivartkog prodora u svoje prednje
poldaje te njegovog uspjenog
odbijanja uz nanoenje gubitaka
protivniku)
Originalni obrambeni koncept
djelovanja Njemaeke vojske
predvidao je oddavanje situacije
do ponovnog nastavka napadnih
djelovanja, odnosno izazivanje
kod protivnika stresne situacije
pokretanjem istodobnog i agresivnog protunapada. Navedeno se temeljilo na einjenici da
se pokua protunapadom iznenaditi protivnika prije nego ko
se u potpunosti razvije za nastavak napadnih djelovanja. Poslije 1943. postalo je oeito da se navedeni koncept mora revidirati
i razvijeno je natelo obrane po
dubini" koje je formirano na temelju iskustava s Istoenog .ratita. Natelo obrane po dubini sastojalo se u formiranju tri taigna
obrambena sektora. Prvi obrambeni sektor uspostavljan je od pet
do sedam kilometara ispred prve
crte bojika u dometu djelovanja
srednjeg topnitva i posjednut je
lako pokretnim postrojbama eija
je zadaea da protivnik svoje snage uporabi to ranije. Navedene

snage nisu trebale &tau svoje
polotaje po svaku cijenu nego su
se trebale povai kada obave svoj
dio posla", odnosno isprovociraju potpunu uporabu protivnitkih snaga. Slijedeoa crta obrane
nalazila se na dva do tri kilometra od glavnog polo2aja i pokrivana" je uporabom lakog topnigtva. Ova crta obrane sastojala se
od rastresitih obrambenih taaka koje su razmjetene tako da su
jedna drugoj mogle prutiti vatrenu podrku. Obrambene take
su formirane kao pukostrojnie-
StuG IV G
Nakon savezniekog bombardiranja tvornice Alkett izgubhen je
dio proizvodnje StuG-ova III. Najvge je stradala proizvodnja
hodnih dijelova vozila. Probna ugradnja na hodni dio tenka Panzero IV pokazala se uspjdnom i tako je nastao StuG IV. Od prosinca 1943. do Oujka 1945. proizvedeno je ukupno 1.139 StuGova IV koji su se pokazali jednako ueinkoviti kao i StuG-ovi
Kako se prema kraju rata situacija na bojigtu mijenjala tako su
StuG-ovi III i IV sve vise postajali uspjdnim lovcima tenkova zahvaljujuei, izmedu ostalog, i maloj visini, tako da su se mogli dobro sakriti u poljima kukuruza i suncokreta, ili u visokom snijegu
na Istoenoj bojgnici.
-telina: 23 t
- posada: 4
- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- strehivo: 63 granate, 600 metaka
- traverza: 10' hjevo1100 desno
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80, boeni: 30/79 i straga 30mm/90
-oklop tijela: prednja ploea. 80mm/76, boerd: 30mm/90, i
straga: 20mm/90
- bona Flo& protiv kumulativnih granata 8mm/90
-motor: benzinski Maybach HL120TRM
- najveed brzina pa testi: 38 km/h
-doseg: 210 km
- dimenzije: d-6,7m,
v-2,20m
ka gnijezda" s nekoliko pugkostrojnica koje su mogle djelovati

u raznim smjerovima te kao polo2aji za protuoklopne topove izgradene u tipu poljske fortifikacije i isti takvi polcdaji za smjekaj
lakog topnikva za podrku. Izmedu navedenih otpornih taaka smjetane su otporne take
pjegakva ojaeane pugkostrojnicama i lakim bacadma. Navedene obrambene take su radene u
nekoliko nizova ko je omogaavalo brzo prebacivanje s jedne na
drugu u cilju zbunjivanja protivnika. Njemadca vojska je tijekom
obrambenih djelovanja postala
posebno efikasna u brzom i ueinkovitom prebacivanju bacaea ko
je onemogucavalo lako lociranje
polo2aja istih od strane protivniekih izvidnika. Svaka obrambena toeaka je registrirana" kod
tegkog topnigtva tako da je njezinim potencijalnim zauzimanjem
od strane protivnika isto moglo
odmah poeeti djelovati po njoj.
Naposljetku, ispred svih polo2aja
postavljale su se 2feane prepreke
(bodljikava 2ica), a glavni prismpi su minirani pjeaeldm i protuoklopnim minama. Pri izboru
mjesta za izgradnju obrambenih
taaka narudo se posveeivala pathja konfiguraciji samog terena
(uzvisine, usjekline, korita rijeka
i potoka...), koje su kao prirodne
prepreke kaikene za ojatavanje
obrambenih totaka.
Na kraju dolazimo do gjayne
obrambene crte" (Hauptkampflinie). Ukoliko je bilo vremena glavna obrambena crta izgradivana je
u tipu stalne fortifikacije (betonski bunkeri i obrambene take).
Navedeni betonski polo2aji imali
su moguanost djelovanja u svim
smjerovima (u njima su osima
pjeaeldh posada s velikim brojem
Itustracija: Vetimir VuktiE

71
pugkostrojnica bili smjegteni protuzrakoplovni i protuoklopni topovi), osigurani redovima bodliikave zive i protu-pjegaddh mina te
pololajima u tipu poljske fortifikacije koje je posjedalo pjegagtvo ojaeano pugkostrojnicama te lakim
i srednjim bacadima. Dul cijele
glavne obrambene crte izgradivane su obrambene toeke za protuoklopne topove (koji su mogli brzo
mijenjati svoje pololaje, a to su
standardno bili topovi od 88 mm),
u tipu poljske fortifikacije, dime se
dobivalo elastieno i ubojito protuoldopno bojigte" (PAK-Front).
Pri izboru mjesta za izgradnju
glavne obrambene. crte, Nijemci su istu vrlo rijeko postavljali u
gumi (zbog vedeg utrogka radnih
sati), ali su zato kod rijeka gradili
polo'laje na protivniekor strani
rijeke tako da je cijelo rijeeno korito bilo inkorporirano u obrambenu crtu. Na samom podetku rata
kada zraena premoa nije bila upitna malo palnje se posvedivalo prikrivanju. Medutim, tijekom 1944.
i gubitka zratne nadmoai, osobito na Zapadnom ratigtu, dovela je
vjekinu prikrivanja postrojbi do
savrgenstva. Kombinacija prikrivanja i poboljgavanja" te prilagodavanja prirodnih prepreka uz
uporabu osvjetljavajudih sredstava pretvarala je lake obrambene
polo'laje" (prema migljenju protivnika) u tegko osvojive polol'aje.
General pukovnik Gotthard Heinrici jog kao zapovjednik zbora razvio je poseban koncept, koji su
poslije preuzeli svi zapovjednici
pjegaelcih postrojbi na Istoenom
ratigtu, a koji se sastojao od svakodnevnog izvidanja protivnika
te na temelju odredenih indicija
moglo se utvrditi kada de poeeti
Presjek jedne stalne fortifikacije na utvrdenom postavu Siegfried"
Postrojba u napredovanju pod bacaekom vatrom protivnika

72
protilmield napad (nogenje kaciga

umjesto obienih vojnieldh kapa,
podjela alkohola postrojbama...).
Prije samog poeetka protivnielcog
napada vojnici bi napustili prve
dvije istaknute linije obrane tako
da je protivnieka topnieka priprema (s kojoj je neizostavno podnjao svaki sovjetski napad) udarala" u prazno. Po okoneanju
protivnieke topnieke pripreme
vojnici bi ponovno zauzeli svoje
poloiaje te spremni dodekali napad protivniekog pjegag'tva. Ipak,
ogroman nerazmjer u brojnosti
ljudstva i tehnike te sovjetska bezobzirnost u trogenju" istoga donosio je prednost protivnilcu bez
obzira na male talctieke trikove"
koji ipak nisu mogli donijeti pro- .
mjenu pee situacije.
STAUINGRADSKA BITKA
BITKA ZA STALJINGRAD
rujan 1942. - veljaa 1943.

sovjetski napadi
njematki protunapadi
- njematko povlatenje
njematka crta bojigta
domet sovjetskog topnigtva

......
sovjetska zratna potpora
Donskitr
ROKOSSOVSKY
Vinnovlia
Rynok
Voyo - alekseyevski
a
Burkauski
at*
)Gavrilovka
POSEBNO IZDANJE / LiDEN1
73
VP 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT
Desetina i vod
Desetina (Gruppe) i vod (Zug) su
predstavljali bazi6ne postrojbe u
Njemadcoj vojsci. Taktika desetine i voda trebala je odgovoriti
na pitanje kako napredovati pod
protivniekom vatrom te istjerati protivnika iz njegovih polcdaja
uz minimalne vlastite gubitke.
Tijekom kretanja po terenu desetina je oblikovala dvije osnovne formacije. Prva od njih je bila
niz" (Reihe), koji se sastojao od
labavog niza" vojnika s zapovjednikom desetine na 6e1u. Zapovjednika je slijedio pugkostrojnitar sa svojim pomo6nicima te
ostatak desetine, dok se pomo6nik zapovjednika desetine nalazio na zalaznici. Prednost niza
je bila u tome gto je predstavljao
malu metu" sprijeda, a omogu6avao je zapovjedniku desetine
da u slutaju napada brzo izvrgi
raspored desetine. Formacijom
labavog niza" izbjegavalo se sabijanje" vojnika, koji su tada pose,bno izltdeni" pugkostrojni6koj i bacadcoj vatru, time su se
izbjegavali gubici, a s druge strane niz" je omogueavao odfiavanje veze" izmedu vojnika.
Iz labavog niza" desetina je brzo
mogla evoluirati u streljadci lanac" (Schiltzenkette) i to na na-
74
Borbeno djelovanje najveeeg topa u Drugom svjetskom

ratu - Dora", zeljeznicki top kalibra 800 mm
an da pugkostrojnica ostaje u
sredigtu dok se ostatak desetine
rasporeduje lijevo i desno od nje.
Kao rezultat dobivao se rastresit"
raspored u kojem se napredovalo od jednog vidljivog zaldona do
drugoga uz pokrivanje" stalnom
vatrom iz pugkostrojnice. Kretanje od jednog do drugog zaklona poeinjalo je u trenutku kada

bi zapovjednik desetine stigao do
prvoga, najistaknutijeg. Krajnji
rezultat djelovanja pugkostrojnice nije bio jednostavno unigtenje
protivnika nego totalno peutraliziranje istoga (Niederkampfen)

da bi se time osigurao uspjeh napada. U obrani desetina je zauzimala prostor od 30 do 40 metara
gto je omogu6avalo zapovjedniku da ima pregled nad obranom.
Zatim je desetina pristupila ukopavanju i izradi polcdaja dok je
jedan vojnik bio na strati kao osiguranje od iznenadnog napada.
Poltdaj se utvrdivao u nizu otpornih taaka na kojima se nalazilo
po nekoliko vojnika desetine (svaki vojnik je kopao vlastiti zaldon,
lisidu rupu" - Fuchsloch). Svaka
otporna toka morala je biti u dometu sebi susjedne take. Ovako
rastresito" oblikovanje prve crte
obrane imalo je za cilj da umanji
efekt protivnikove topnieke vatre. Najva2niji dio obranibenog
polcdaja predstavljao je polcdaj
pugkostrojnice
(MG-Stellung)
za koju je pripremljeno nekoliko polaaja tako da je ona prema
potrebi tijekom bitke mogla mijenjati svoj polaaj. Prvi poloZ'aj za
pugkostrojnicu nalazio se obit"no oko 50 metara ispred prednje
crte obrane desetine. Ukoliko su
moguenosti dopugtale, iza prve
crte obrane izgradivani su trangeji (u obliku stalne fortifikacije)'
u koje bi se sklanjao najved dio
desetine, ukoliko nije bilo potrebe za trenutnim boravljenjem
na prvoj crti. Pojedine desetine
su oblikovale prednje postaje"
(Vorposten) kao oblik ranog upozoravanja vete postrojbe kojoj su
pripadali (mati6na postrojba) na
neposredni napad protivnika te
su imale zadatu gto je due mogu6e zaustavljati protivnika u napadu time kupujuei" vrijeme za
potpuni raspored svoje mati6ne
postrojbe na prvoj crti obrane.
Navedene prednje postaje" bile
su obieno uspostavljene do 2000
metara ispred glavne crte obrane
u dometu ondja za blisku podrgku (bacea i topova u sastavu pjegaele pukovnije).
Pri napredovanju vod se kretao
u obliku strjelice (Pfeil) jednako
pri kretanju u koloni ili u liniji (s
desetinama naprijed i nazad). U
nadlanosti zapovjednika voda
bio je odabir podru6ja djelovanja i kona6nog cilja te da prema
tome odabere formaciju koju ce
zauzeti vod i da o tome obavijesti zapovjednike satnija. Zapovjednik voda je trebao procijeniti
koje je mjesto u obrani protivnika najslabije i potom na to mjesto
usmjeriti glavni udar svoga voda.
Ukoliko je uspjegno probijena
obrana protivnika vod je trebao

odmah nastaviti prodor u dubinu
protivniekog poretka. U tom je
trenutku u potpunosti do izra2aja dolazila sposobnost zapovjednika voda da iskoristi povoljan
momentum" u napredovanju
kroz protivnieke polo'aje ne obaziruti se na svoja krila. Zagtita krila voda u napredovanju trebale su
preuzeti postrojbe koje u dolazile iza napredujueeg voda te uniostatke protivniekog
gtiti
otpora. Ovaj opis djelovanja voda
pretpostavlja snaz' an i agresivan,
all inteligentan pokret koji ee u
prvim ratnim godinama donositi njemaekom pjegagtvu kvalitetnu prednost pred njegovim protivnicima.
Primjeri
obrambenih
borbenih
djelovanja
NjemaEke vojske
u Drugom
svjetskom ratu
Obrambene operacije na
Sic1101 I Apeninskom
poluotoku (Italija, srpanj
1943. svibanj 1945.)
Nakon okoneanja vojnih operacija u sjevernoj Africi postavilo se
pred Vrhovno zapovjednigtvo vojske (OKH) pitanje gdje ce Saveznici sada udariti. Nitko od vodecih
generala u OKH nije imao iluzija
da ee Saveznici sada staff i zadovoljiti se samo postignutim izbacivanjem osovinskih snaga iz sjeverne Afrike. Glavni stoner vojske
razradio je tri scenarija: prvi koji je
polazio od toga da ee se saveznici

iskrcati na podrueju Greke te zatim formirati bojigte s ciljem udara na ju'Ino krilo Istoenog ratigta;
drugi prema kojem bi se saveznici
iskrcali na obalu Jadranskog mora
(u delti Neretve) i potom prodrli u unutragnjost s ciljem prekida
vitalne 'eljeznieke komunikacije prema Solunu te time odsjekli
njemaeke snaga u Gr6koj i tred
koji je obuhvatio iskrcavanje saveznika na Siciliju te po zauzimanju

iste prebacivanje na Apeninski
poluotok i napredovanje prema
sjeveru du2 istoga. Saveznici su se
odlueili za veal scenarij, a Nijemci
su odahnuli, jer je on predstavljao,
od tri moguaa zla, najmanje.
Od snaga koje su bile predvidene za djelovanje u sjevemoj Africi, a koje tamo nisu prebeene do
4. .O 4.
PANZER IV H
Kada su se Nijemci suoeili sa superiornijim sovjetskim tenkovima
T-34 i KV-I, Zurnom mjerom proglasili su naorulavanje Panzera
IVs novim topom duge cijevi kalibra 75mm. Na tenkovima Panzer IV inaeice F zamijenjeni su kratki topovi 7.5cm KwK37 L/24
novim topom 7.5 KwK40 L/43 (duZine cijevi 43 kalibara). Kako
bi se medusobno razlikovali, prvi su postali Panzer 1VF1, a drugi F2. Prvi tenkovi Z'urno su proizvedeni u oZujku 1942. i poslani
na bojgnicu na naein da je u poeetku svaka oklopna divzija dobila
samo po nekoliko primjeraka zbog poeetne proizvodnje od samo
16 primjeraka mjeseeno. Od inaeice G (proizvedeno 1.687 tenkova) ugraduje se jos jedno vrijeme KwK40/1,43 i ndto kasnije top
dune cijevi KwK40/L48 i vete probojnosti. U vrijeme bitke kod
Kurska u ljeto 1943. na bojiSnici je bio 841 Panzer IV duge cijevi. Taj top ostati ee u uporabi sve do kraja rata. Od travnja 1943.
u proizvodnji je poboljkina inaeica H (proizvedeno 3.774 tenkova) koju ce od lipnja 1944. zamijeniti posljedna u nizu J (do kraja
rata proizvedeno 1.758).
- teiina: 25 t
- posada: 5
- naorulanje: I top 75 mm KwK40 L/48, 2 strojnice 7,92 mm
MG34
- streljivo: 87 granata, 3.150 metaka 7.92 mm
- oklop kupole: prednja ploea: 50mm/80, boena: 30mm/64,
straZnja: 30mm/75
- oklop tijela: prednja ploea: 80mm/80, bocna: 30mm/90, straZnja: 20mm/79
- dodatne boene ploee protiv kumulativnih granata debljine 8
mm
- motor: benzinski Maybach HL 120TRM
- najveca brzina po testi: 38 km/h
- doseg: 210 km
- dimenzije: d-7,02m, . -2,88m, v-2,68m
zavrgetka operacija (13. svibnja

1943.) ponovno je postrojena 15.
divizija, ali ne kao oklopna nego
kao 15. motorizirana divizija, odnosno 15. oklopno-grenadirska
divizija (pukovnik Ernst-Giinther Baade). Navedena divizija je
postrojena na Siciliji. Druga njemaeka postrojba na Siciliji bila je
motorizirana divizija Hermann
Goring" (sluTheno dio Luftwaffe,
a talctieki podredena vojsci) pod
zapovjednigtvom general-bojnika
Wilhelma Schmalza. Obrana Sicilije povjerena je talijanskoj 6. vojsci koja je na obalnom rubu imala
rasporedeno gest obalskih divizija, dva obalska zdruga, jednu samostalnu obalslcu pukovniju, tri
momarieka utvrdena podrueja i
dvije lueke obrambene skupine.
Navedene snage einile su prvu
crtu obrane. Drugi dio snaga nalazio se u sredigtu otoka kao brza
prieuva koja je trebala intervenirati na ugro2enom podrueju. Te
snage su einile dva talijanska zbora sa cetiri pjegaeke divizije te ranije spomenute dvije njemaeke
motorizirane divizije.
Iskrcavanju Saveznika prethodila je intenzivna zraena priprema
od 3. do 9. srpnja 1943. godine.
Tijekom ovoga djelovanja onesposobljene su sve zraene luke na
Siciliji, a ostatak operativnih zrakoplova prebaeen je u Italiju. Od
10. srpnja 1943. poeelo je iskrcavanje Saveznielcih kopnenih snaga. Mostobran je brzo uspostavljen, a talijanske obalne postrojbe
su se raspale ne pru2ivgi znaeajniji otpor. Noeu s 10. na 11. srpnja
motorizirana divizija Hermann
Goring" izvrgila je protunapad u
smjeru napredujueih amerieldh
snaga. Medutim, uslijed djelovanja saveznitkog zrakoplovstva i
Itustracija: Vellmlr Vuldit

75
2IL: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Prodor jurinih opkopara u protivniae pologaje
topni6ke vatre s brodova, divizija

je uskoro morala odustati od daljnjih napada. Kao pomot njema6lcim (i talijanskim) snagama na Siciliji upu6ena je 1. padobranska
divizija (general bojnik Richard
Heidrich) koja je do 13. srpnja
stigla na Siciliju. Navedene snage uspjele su, usporiti, a potom i
u potpunosti zaustaviti britansko
napredovanje prema luci Cataniji
te uspostaviti efikasnu crtu obrane na obroncima Etne. U meduvremenu su ameritke snage do
23. srpnja zauzele cijeli juZ"ni dio
otoka. Britanske snage niti nakon
petnaest dana tegkih borbi nisu
uspjeli probiti njemadce polo2aje
pod Etnom. Zapovjednik njema6kih snaga na jugu (Vojna skupina
C) general feldmargal Luftwaffe
Albert Kesselring prebacio je na
Siciliju 29. oklopno-grenadirsku
diviziju (general-poru6nik Walter
Fries) kao daljnje oja6anje obrani
otoka. Do 3. kolovoza 1943. njemgke postrojbe su organizirale
obranu na crti Catanija - Troina
- Santa Agata di Militello (uz navedene njema6ke snage bile su
i eetiri talijanske divizije te mornaritle talijanske snage u Messini). Nijemci su slabijim snagama
organizirali osmatranja na Etni, a
dun prometnica sustav obrane u
76
Njernaeki oklop na jugu Europe
borbenim skupinama po dubini

bojigta. Potom su formirane jake
prieuve te pripremljeni objekti
za rugenje u svrhu zapreelvanja i
iskorigtene sve predriosti terena
za organizaciju obrane. Buduoi da
je stoner 6. talijanske vojske prakti6no prestao da postoji, zapovijedanje obranom preuzeo je njemgki XIV oklopni zbor (general
oklopnih postrojbi Hans-Valentin
Hube) od 3. kolovoza. Zada6a njema61dh snaga bila je da gto je vise
moguee uspore napredovanje savezniadh snaga te time gto dune
odgode invaziju na sam Apeninski poluotok.
Op6i saveznied napad zapo6eo
je 1. kolovoza 1943., a do 5. kolovoza Saveznici su uspjeli zauzeti
luku Cataniju i Troinu u sredigtu
njematke obrane time je cijela
obrambena linija dogla u pitanje.
Njematke snage, razdvojene Etnom, po6ele su polagano odstupanje u smjeru sjeveroistoka u
smjeru Messine. Prema zapovijedi
Kesselringa od 10. kolovoza 1943.
zapoeela je evakuacija njematicih
snaga s Sicilije. Njematke zalazne
postrojbe otaavale su napredovanje saveznika tako da su ameri6ke postrojbe 13. kolovoza zauzele sredignji poloIaj na raskraju
Randazzo, a tek 17. kolovoza ugle
Vojnici pregledavaju" skupinu unitenih sovjetskih tenkova

u Messinu time je okontana bitka za otok.
Unatot zratnoj nadmoti Nijemci su sa Sicilije uspjegno evakuirali najveti dio svojih snaga (60.000
vojnika, 47 tenkova, 94 topa,
10.000 vozila i 17.000 tona druge
vojne opreme).
Ponukani unutarnjim previranjima u Italiji (25. srpnja 1943. morao je odstupiti Benito Mussolini s
mjesta predsjednika vlade Kraljevine Italije) OKW je poteo raditi na
mjerama za slutaj talijanskog izla-
slca iz rata. Odmah idueeg dan (26.

srpnja 1943.) Adolf Hitler kao Vrhovni zapovjednik oru2anih snaga donosi Uputu br. 48 (Weisung
Nr. 48), kojom su utvrdene ?Jayne
smjernice za postupanje u slutaju kapitulacije Italije. Na temelju
spomenute Upute, maksimalno
brzo je izraden cijeli niz planova za postupanje prema Talijanskim oruianim snagama na svim
podruejima. Opti plan postupanja prema Talijanskim orui'anim
snagama (razonianje i intemaci-
Za forsiranje rijeka, u prvom napadnom valu,

uvijek su koriSteni gumeni eamci
ja), te preuzimanje podrutja koja

je pod okupacijom dr2ala Talijanska vojska dobio je naziv (ironitno) pothvat Osovina" (Achse"),
a iz ovoga opteg pothvata izvedeni" su i slijedeti pothvati: Alarich" (plan za okupaciju Italije od
strane Njemaeke vojske u slutaju
njene kapitulacije - dobio je naziv
prema kralju Zapadnih Gota Alarichu I, koji je bio prvi germanski
kralj koji je zauzeo Rim 410.), Feuerstein" (osiguranje prijevoja
Brenner i ostalih prometnica koje
spajaju" Treti Reich i Italiju - dobio je naziv prema prezimenu generala gorskih postrojbi Valentina
Feuersteina, eija je zadge bila da
sa svojim LI. gorskim zborom izvri navedenu zadatu), Konstantin" (razoruZ-anje talijanskih postrojbi i zauzimanje podrutja pod
talijanskom okupacijom na Jugoistoku - NDH, Cma Gora, Albanija
i Grtka), Kopenhagen" (osiguranje prijevoja i prometnica iz June
Francuske prema Sjevernoj Italiji), Schwarz" (zauzimanje Rima
i oslobodenje Mussolinija), Siegfried" (razonaanje i preuzimanje podrutja 4. talijanske vojske
u Ju2noj Francuskoj) i Zeitgenosse" (suvremenik" - prebacivanje zratnim putem njematkih
postrojbi u Albaniju). Nadalje, temeljem zapovjedi OKW-a izvrgen
je preustroj njematke zapovjedne
strukture na podrutju Italije i to na
naein da je ratite u Italiji podijeljeno izmedu Vojne skupne B (general feldmafgal Erwin Rommel)
sa operativnom nadleZnogeu do
crte Piza-Arezzo-Ankona, a juini dio Italije ispod navedene crte
ostao je u nadleinosti Vojne skupine C (general feldmargal Albert
Kesselring). Zadata Vojne skupine
B bila je raspored njematkih snaga na Sjeveru Italije te osiguranje
prijevoja preko Alpa. Pod zapovjednigtvom Zapovjednika Juga
(Vojna skupina C) feldmargala Kesselringa nalazila se 2. zrakoplovna flota i 10. vojska (ustrojena 25.
kolovoza 1943.) pod zapovjednigtvom generala oldopnih postrojbi
lako je vojska vodila pokretni rat, veliki dio

njezinih pokreta oslanjao se na uporabu konja
77
in 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Heinricha von Vietinghoff-Scheela sa t etiri motorizirane, tri oklopne i dvije padobranske divizije i
jednim jurignim zdrugom.
Saveznika invazija Apeninskog
poluotoka zapoteta je iskrcavanjem na obalu Kalabrije 3. rujna
1943. da bi do 9. rujna Saveznici zauzeli Catanzaro i priblaili se
Tarantu. Toga dana je objavljena vijest o kapitulaciji Italije. Talijansko vrhovno zapovjednigtvo
je zapovjedilo obustavu borbenog djelovanja prema Saveznicima, a Nijemci su odmah pristupili
provedbi plana Achse" (na Jugoistoku se plan s istom zadatom
nazivao Konstantin"). Potom
je Kesselring naredio evalcuaciju
Sardinije 20. rujna te potom i Korzike 4. listopada 1943. godine.
Uz sna2nu podrku brodova i zrakoplova amerieke snage su izvrsile islcrcavanje u podrutju Salema
9.rujna. Kesselring, buduai da nije
imao slobodnih snaga, bacio" je
prema Salernu improvizirane postrojbe (postrojbe na uzbuni" Alarmeinheiten) sastavljene od
pozadinskih sluZ'bi (kuhara, vozata, vojnih sluThenika...) koje
su u prvo vrijeme uspjele stabilizirati bojite oko mostobrana. Veliki njemadd protunapad 13. i 14.
rujna cak je ozbiljno zaprijetio da
ce baciti" saveznitke postrojbe
u more, medutim, odlutili su velild kalibri topova na brodovima i
zratna nadmot Saveznika. Istodobno su dijelovi njematicih divizija iz sastava XIV. oklopnog zbora
(s zadatom usporavanja napredovanja saveznitkih postrojbi
kroz Kalabriju i Camponiju) stigle
u visinu" Salerna. Zapovjednik
10.vojske von Vietinghoff zapovjedio je povlatenje svih njematkih snaga pred Napulj 15. rujna
s tim da je navedeno povlatenje
Trenutak odmora za umornc , pnike

Jagdpanzer 38(t) Hetzer

Na sastanku odrzanom kod Hitlera, glavni inspektor oklopnih
postrojbi general pukovnik Heinz Guderian zatrazio je izradu lakog lovca (razaraca) tenkova niske siluete koji bi zamijenio protutenkovske topove koje su vukli motorni tegljaci iii konjske zaprege.
teZina: 23 t
- posada: 4
- osnovno naorui anje: 7.5cm StuK L/48, 1 strojnica 7,92 mm
MG34
- streljivo: 63 granate, 600 metaka
elevacija: -6 do +12
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80, boeni: 30/79 i
straga 30mm/90
oklop tijela: prednja ploea. 80mm/76, bocni: 30mm/90, i
straga: 20mm/90
- boena ploca protiv kumulativnih granata 8mm/90
doseg: 210 km
v-2,20m
izvodeno jako sporo da bi njematkim snagama na lijevom krilu kod Taranta i Barija omogutilo
poravnanje" s glavnim snagama
pred Napuljem koji je evakuiran
1. listopada. General-feldmargal
Kesselring je naredio uspostavu
obrambene crte na rijeciVolturno
koji su njematke snage posjele 6.
listopada.
U meduvremenu je 12. rujna 1943.
iz internacije osloboden Benito
Mussolini koji je 25. rujna proglasio Talijansku Socijalnu Republiku na sjevernom dijelu Italije (pasjednutom od Nijemaca) dok je u
juZnom dijelu Italije (posjednutorn od Saveznika) djelovala Badoglieva vlada (tu je bio i talijanski kralj) koja je 13.1istopada 1943.
objavila rat Njematkoj.
OKW je zapovjedio 30. rujna 1943.
da 10. vojska nastavi sa s zadr2avajutom obranom te se povute
na utvrdenu postavu Gustav" (rijeka Garigliano rijeka Rapido
rijeka Sangro), a Vojna skupina B
u sjevernoj Italiji osigurava prometnice te brani balu od moguteg
iskrcavanja protivnika. U skladu s
navedenim, 10. vojska je vodila
zadrZavajutu obranu na crti rijeka
Volturno uke rijeke Bilferno te
na taj natin osigurala vrijeme za
dovrktak polobja na utvrdenom
postavu Gustav". U studenom
1943. bojite se ustalilo na Zimskoj crti", prvom pojasu obrane
jugozapadnog dijela postava Gustav". Od 11. studenog 1943. izvren je novi ustroj snaga u Italiji,
stoner Vojne skupine B prebaten
je u Francusku, a od snaga koje
su mu bile podredene postrojena
je 14. vojska (general konjanigtva
Eberhard von Machensen) koja je
preuzela osiguranje sjevera Italije te je podredena Vojnom zapovjedniku Jugozapada (dosadanji
Ilustracija: Velimir VuldiE

78
Jed ud temeljnih pravila vojske - tocno utvrditi gdje se nalazi protivnik
Vojni zapovjednik Juga), odnosno

Vojnoj skupini C.
Saveznidce snage painju napad na postav Gustav" (odnosno
prednje poldtaje nazvane Zelena crta") 2. prosinca. Do okoneanja napada 15. sijeenja 1944.
saveznieke postrojbe uspjele su
probiti Zelenu crtu" i doei pred
glavne polo2aje postava Gustav"
koji nisu uspjeli probiti niti na jednom mjestu zahvaljujud 6vrstini njemaeke obrane. Novi napad
savezniddh postrojbi po6eo je 17.
sije6nja na sredinje mjesto njema6kog postava Gustav" grad
Casino (koji je odbijen), a 22. sijeenja saveznici su iskrcali snage kod Anzia u njemadcoj pozadini s ciljem udara u leda postava
Gustav". Medutim, Kesselring
je odmah reagirao i prema savezniddm postrojbama uputio 6etid divizije iz svoje prituve. Iako
su saveznici uspjeli formirati relativno duboki mostobran, dolazak
navedenih njemaddh snaga je u
potpunosti zaustavio daljnji prodor savezniddh postrojbi. Tako je
ubrzo mostobran kod Anzia postao mrtva todca". Prva faza bitke
za postav Gustav" zavrio je potpunim neuspjehom Saveznika. U
meduvremenu je Kesselring napao 16. velige 1944. mostobran
kod Anzia da bi isti bio zaustavlien tek krajnjim naprezanjem uz
ogromnu podrku zrakoplovstva i
mornarice 20. veljate te se poeetkom o2ujka bojite kod Anzia stabiliziralo. Novi napad savezniekih
postrojbi na Casino zapoeeo je
15. oarjka no isto je okonean neuspjehom. U torn trenutku save-
Drugo temeljno pravilo vojske - uvzjek agresivno napadati
znici su nasuprot Casina koncentrirali snage od 16 divizija i sedam

zdrugova dok je isto podrueje
uspjeno branilo est njematicih
divizija i jedan zdrug. Tred saveznidd napad na Casino zapo6eo
Za dobro funkcioniranje postrojbi uvijek je bitno ratno prijateljstvo"
je 11. svibnja 1944. topniekom

pripremom iz 2.000 topova. Ovoga puta njema6ka obrana na postavu Gustav" nije mogla izdthti
napad te je ista probijena na potezu od Casina do Tirenskog mora
20. svibnja, a sam Casino je zauzet
od saveznika 18. svibnja. Saveznici su poslije proboja postava Gustav" izbili na njema&i zaprijeeeni polo'laj Senger" koji se nalazio
iza desnog krila postava Gustav".
Savezniece postrojbe spojile su
se s postrojbama na mostobranu
kod Anzia 25. svibnja. Bojite se
sada lagano pomjeralo u pravcu
Rima tempom koji su odredivale
njemeke snage u urednom povlatenju. Kesselring je zatim
da se njegove snage povuku
na postav Gotska crta" koji je ve6
od prije fortifikacijski uredivan
kao priarva u slu6aju proboja postava Gustav". Saveznitke snage
ule su u Rim 4. lipnja 1944. gotovo 11 mjeseci poslije iskrcavanja
na Siciliju.
Mada oslabljene njematke snage
su uspjele u drugoj polovici srpnja 1944. zaustaviti napredovanje
Saveznika na prilazima postavu
Gotska crta" sada nazvanoj Zelena crta" koja se protezala rijekom Arno i rijekom Metauro. U
meduvremenu je 14. vojska uspostavila Alpsko bojite" 15. kolovoza (na granici izmedu Francuske i
Italije) prema islcrcanim saveznie79
In
tldtZ7\a
kim postrojbama na jugu Francuske. Krajem rujna 1944. uspjelo je

Saveznicima probiti postav Zelene crte". Medutim, njemaace
postrojbe organizirale su odsudnu obranu tako da se crta bojigta
poslije proboja postava Zelena
crta" do poeetka 1945. pomaknula samo od 25 do 55 km prema sjeveru.
Desetog okijka 1945. za novog
zapovjednika Jugozapada i Vojne Skupine C postavljen je general pukovnik Heinrich von Vietinghoff-Scheel (Kesselring je preuzeo
zapovjednigtvo nad Zapadnim ratigtem). Do paCetka travnja 1945.
na Jugozapadnom ratigtu vladalo je zatigje, a potom su Saveznici 9. travnja 1945. poCeli s novim
napadom. Do 20. travnja 1945.
njematke snage su se u redu povlatile prema sjeveru, a onda je
dab do popugtanja u rasporedu
njemaeldh snaga i saveznieke postrojbe su uspjele 24. travnja forsirati rijeku Po. Do 29. travnja saveznieke snage su dostigleVeneciju i
forsirale rijeku Piavu. Istoga dana
(29. travnja 1945.) predstavnici
Vojne skupine C su u Casertti potpisali dolatment o kapitulaciji njemadcih snaga (dokument o lojalnoj predaji") na Jugozapadnom
ratiku (koja je stupila na snagu 2.
svibnja 1945).
Pokretni oldopni diep"

(Sovjetski Savez, oiujak
travanj1944.)
Prva oklopna vojska pod zapovjednitvom generala oklopnih
postrojbi Hansa-Valentina Hubea
nagla se 31. cdujka 1944. izloena
snalnim udarima sovjetskih snaga koji dovodi do stvaranja velike
praznine izmedu 1. oklopne vojske i 4. oklopne vojske kod Proskurova. Prije nego gto su njematke snage uspjele reagirati i
zatvoriti nastalu prazninu, Citava
1. oklopna vojska nala se u okrufenju kod Kamenets-Podolskog.
U trenutku okrtdenja 1. oklopna
vojska ima svega 24 operativna
tenlca, 86 bojni dosta prorijedenog pjeatva, 106 protuoklopnih
topova 75 lakih i 35 tegIcih bitnicatopnitva. Na papiru snage pod
zapovjednitvom Hubea obuhva6aju 22 divizije od toga osam oklopnih i jedna oklopnih-grenadira.
Hube ustrojava olcrtdene snage u
tri skupine: Breith" (general oklopnih postrojbi Hermann Breith,
zapovjednik III. oldopnog zbora), Nehring" (general oldopnih
postrojbi Walther Nehring, zapovjednik )(KW. oklopnog zbora) i
80
Tijekom gradskih borbi poprgta gradova uvijek su tdko stradavala
Schulz" (general pjeatva Friedrich Schulz, zapovjednik XXXXVI. oklopnog zbora). S tako ustrojenim snagama formira trokut" s
iljkom" okrenutom prema njemaekim polaZajima i zapovijeda pokret svoga d'iepa". U meduvremenu opskrbu olcru2enih
snaga preuzima Luftwaffe koja
svakodnevno dovozi pogonsko
gorivo, streljivo i hranu, a odvozi
ranjenike. IduCih gesnaest dana
Hube vodi svoj oklopni d2ep"
pod konstantnim napadima sovjetskih snaga prema njemaelcim
poloajima. Prema zapovijedi von
Mansteina (zapovjednik Vojne

skupine Sjeverna Ukraina) oldopni clIep" se trebao kretati u smjeru sjevero-zapada, Hube odluCuje
krenuti juin odbijajuCi putem"
sve polcuaje sovjetskih snaga da
zaustave pokret oklopnog die
pa". Prva oklopna vojska 8. traynja hvata" kontakt s postrojbama
II. SS oklopnog zbora u podrueju
Lola koje su im poslane u susret
te prelazi njemaCku crtu obrane u
istoenoj Galiciji.
Hitler osobno poziva Hubea te ga
20. travnja 1944. promiCe u 6in
general pukovnika kao nagradu
za njegovo postignuCe. SlijedeCeg dana na povratku iz Hitlerovog glavnog stana general-pukovnik Hans-Valentin Hube pogiba u
zrakoplovnoj nesreai.
Obrana Normandije
(Francuska, lipanj
srpanj1944.)
Praktieki odmah po odustajanju
od operacije Morski lay" (Seelowe"), planirane invazije Velike Britanije, Hitler je zapovjedio
izgradnju Atlantskog bedema"
koji se u punoj duhni trebao protezati od Pirineja (francusko-ApaPOSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
isrmisrisr.C]rcoliiraarez.corg
BERLINSKA BITKA.
0 25 50
ammo
BITKA ZA BERLIN
15. travnja - 6. svibnja 1945.
..............
bntrz..
Balti.tY:ko more.
XXXX
1 651
'Rostock
Grei
SwinemOn
...................
19
hwerin
Waren
.....
randenburg
XXXX
1 2 [.;*
...........
MOO(
VIST
HEINRIQ
kasnije TIPPBSKIRCH
)000(
2 Bjeloruskifront.'...
OSSOVSKY
ritzwalk
DoMi
Wittenberg
NJEMA
1000C
1 91
z IBjelorusldfront
MOM
oranie
Poljad
XXXX
1000C
131
StendaI .
1
2ukov
Ktistrin
............................ .*
Shock
}0.80(
1 8 strata
EOM
I mi I 1 strata
1 691
XXXX
LJSXA
100M
31strata
XXXX
tre
I Is
Herzberg
saveznitli napadi
Targau
1
KONIEV
XXXX
njemdki protunapadi
3 strata
XXXX
1 13
strata
njemako povigenje
XXXX
njematle crte bojgta
I in
15. travnja
18. travnja
25. travnja
28. travnja
POSEBNO IZDANJE / STUDEN I 2013.
4 straia
XXXX
2 Poljaci
njematki diepovi
obrane
Dresde
81
vp
-sisrmisrwsr.33cosivaX.Yrilted.riet .
2. SVJETSK I RATINEHRMACHT
Jagdpanzer IV
Pritisnuta sa svih strana i sa sve vise unigtene industrije, Njemaeka se suoeila s obrambenim ratom i nedovoljnom proizvodnjom tenkova. Jedno od jednostavnijih rjesenja, nine cijene izrade
i kraeeg vremena proizvodnje, bili su lovci tenkova. U biti, defanzivno oruZje. U rukama iskusne posade mogli su biti vrlo ubojiti.
Nedostatak kupole i ciljanje cijelim vozilom bio im je velik nedostatak, ali su im vrlo mala visina (visina edv.jeka) i zakakn oklop
bili prednost. Jedno od takvih vozila bio je lovac tenkova, odnosno sluZ"beno nazvan protutenkovskim toporn na podvozju tenka
Panzer 1V(7 .5cm PaK L/48 auf Fahrgestell Panzerkampfwagen
IV) ili jednostavnije nazvan lovackim tenkom, odnosno Jagdpanzerom IV U naortdanju je odjela lovaekih tenkova u oklopnim
divizijama od olujka 1944. godine. Sveukupno je do studenoga
1944. proizvedeno 769 Jagdpanzera IV
-telina: 24,5 t
- posada: 4
- osnovno naoru2 anje: 7.5cm PaK39 L/48, 1-2 strojnice 7,92
mm MG34 ili 42
- streljivo: 79 granata, 600 metaka
-traverza: 10 lijevo i 10 desno
-elevacija: -5 do +15
- oklop nadgrada; prednja ploea: 60mm/40, boeni: 30/60 i straga 20mm/55
-oklop tijela; prednja ploea. 60mm/45, boeni: 30mm/90 ,
straga: 20mm/89
-bona plaaprotiv kumulativnih granata 8mm/90
-doseg: 210 km
- dimenzije: d-6,85m, -3,17 v-1,85m
Dan je znak za napad
Itustracija: Velimir VuldiE
njolska granica) do Kirkenesa u

Norvetkoj (ukupne dUine 4.000
km). Temeljna zamisao obrane
sastojala se u slijede6em: stalne
posade utvrdenja trebaju zadrZati invazione snage na obali do
dolaska oklopnih i motoriziranih snaga iz prieuve koje bi potorn protivnieke invazione snage
odbacile natrag u more. Stvorena
su tri obrambena podru6ja: norveSko, dansko i zapadno (od Nizozemske do panjolske). Unutar
obrambenih podru6ja obala je
podijeljena na obrambene zone
82
u kojima je predvidena izgradnja pomorskih tvrdava, skupine otpornih to6aka i obrambeni

sektori. Pomorske tvrdave predstavljale su srediSta obrane i obuhvgale su sve vane luke neophodne Ratnoj mornarici. Obrana
pomorskih tvrdava sastojala se u
mogu6nosti za samostalnu kruz
nu obranu u promjeru. od 10 km
sa posebno izgradenim mjestima
za protuoklopne i protuzra6ne topove. Zaljevi i vete morske uvale
su posebno utvrdeni kao zasebne cjeline. Obalske bitnice veli-
kog dometa u otpornim takama

trebale su sprijetiti svako pribliIavanje obali, a za obranu od desantnih eamaca predvidene su
obalske bitnice lak ih brzometnih topova. Sama obala prekrivena je protu-desantnim preprekama. Na Atlantskom bedemu"
trebalo je izgraditi 4000 glavnih
otpornih totaka, 1.000 protuoklopnih otpornih totaka i 10.000
manjih otpornih totaka.
Na eelu obrane nalazio se Vojni
zapovjednik Zapada (istovremeno Vojna skupina D) pod zapo-
vjedniStvom: general feldmarSala Gerda von Rundstedta (do 2.

srpnja 1944.), a potom general
feldmarSala Giinthera Klugea.
Vojnom zapovjedniku Zapada
podeinjena je Vojna skupina B
(od 11. studenog 1943. dolazi iz
sjeverne Italije na podrutje sjeverne Francuske prvo kao stoner
za nadzor fortifilcaclisldh radova, a potom kao i operativno zapovjedniStvo) pod zapovjedniStvom: general feldmarS ala Erwina
Rommela (do 17. srpnja 1944.), a
zatim general feldmarSala GiintPOSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
,
.
Tijekom temeljne obuke vojnika velika je pablja pridavana ueenju eitanja" zemljovidima, S'to je posebno pomagalo tijekom provedbe izvidngtva
hera Klugea (u personalnoj uniji

s mjestom Vojnog zapovjednika
Zapada). Na odsjeku invazije nalazila se rasporedena 7. vojska (od
Sene do ugea Loare) sa osam divizija pod zapovjednigtvom: general pukovnik Friedrich Dollmann
(do 28. lipnja 1944.), a potom SS
general pukovnik Paul Hausser.
Pod neposrednim zapovjednigtvom Vojnog zapovjednika Zapada nalazila se Oklopna skupina
Zapad" pod zapovjednigtvom
generala oklopnih postrojbi Lea
Geyra von Schweppenburga.
Rommel, Rundstedt, Geyr i Hitler

nisu se mogli slotiti u pogledu
uloge oklopnih postrojbi. Hitler
i Rommel stajali su na stanovitu da se invaziju u uvjetima inferiornosti u zraku mora suzbiti
odmah na obali te da ce u prvih
dvadeset i eetiri sata pasti odluka. Stoga bi se oklopne postrojbe trebale koncentrirati pod zapovjednigtvom Vojne skupine B,
smatrao je Rommel. To se poklapalo s Hitlerovim povjerenjem
u Atlantsld bedem" i njegovom
opsesijom da se nikada ne odstu-
pa ili puni uspjeh ili unigtenje.

S druge strane Rundstedt i Geyr
smatrali su da se saveznieko iskrcavanje ne mote sprijeeiti te da u
skladu s tim treba snatno braniti
glavne luke, a pjegagtvo bi u rijetkom rasporedu popunilo meduprostore izmedu luka. Oldopne
divizije i ostatak pjegagtva 6ekao
bi trenutak savezniee invazije da
izvrgi protunapad. Hitler je razmimoilatenja izmedu generala
rijegio tako to je perdijelio oklopne snage. Rommel je pod svoje
zapovjednigtvo dobio tri oklopne
divizije, a preostale tri su bile u

prieuvi Vrhovnog zapovjednigtva
Wehrmachta (OKW).
Nijemci su oeekivali invaziju na
podrueju Pas-de-Calaisa te kada
je iskrcavanje poeelo 6. lipnja
1944. u 6 sati i 30 minuta dotivjeli su iznenadenje. U prvi mah
je smatrano od strane OKW-a da
se radi o odvraaanju pozornosti s
stvarnog mjesta invazije. Atlantski bedem" nije izdfiao udare
tegkog topnigtva s brodova iz La
Manchea i neprestano zraeno
bombardiranje. Vee prvoga dana
83
Rad na utvrdivanju polo2aja za teko topnitvo
invazije doglo je do op6eg prekida veza izmedu njemaeldh utvrdenih toeaka.

Hitler zapovijeda provedbu protuudara i bacanje" savezniekih
postrojbi u more. Prve postrojbe koje su krenule u protuudar
na savezni6ke invazijske snage u
Normandiji 7. lipnja 1944. bile su
12. SS oklopna divizija Hitlerjugend" i 17. SS oklopno-grenadir84
ska divizija Gott von Berlichingen". Odmah zatim Hitler je izdao

zapovijed o pokretu 1. SS oklopne
divizije iz Belgije prema Ceanu i
2. SS oklopne divizije s podrueja juine Francuske takoder prema Ceanu. U meduvremenu Saveznici pokugavaju zauzeti vee 7.
lipnja 1944. Cean gdje nailaze na
evrstu obranu 12. SS oklopne divizije. Britanski napredovanje je
ubrzo zaustavljeno s unigtenih 30

britanskih tenkova uz gubitak dva
tenka divizije Hitlerjugend". Do
9. lipnja 1944. dvjema divizijama
Waffen-SS-a u podrueju Ceana
pridrui'uje se i Nastavna oklopna
divizija (Panzer-Lehr Division,
zapovjednik general bojnik Fritz
Bayerlein) nakon pokreta od 160
km pod stalnim udarima saveznieldh zrakoplova (divizija je ti-
jekom navedenog puta izgubila

oko 200 motornih vozila uslijed
djelovanja zrakoplova). Slijedeea
tri dana bjesnjele su 2estoke borbe oko Ceana, ali s vrlo malo napretka za Britance.
Vrhovno zapovjednigtvoWehrmachta zapovijeda 14. lipnja 1944.
da se na bojigte u Normandiju
2urno upute 9. SS i 10. SS oklopna
divizija koje su se nalazile na odPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Da bi se ugtedjelo na vre menu, tenkovi su popravljani neposredno iza prve crte boXta te su pri tome
izvodeni i zahtjevniji popravci kao gto je promjena kompletnog motora tenka
moru u Poljskoj. Obje divizije stizu

podrueje Ceana 25. lipnja
1944. na sam poeetak britanskog
pothvata Epsom", koji je imao
za cilj zauzimanje Ceana. Pothvat
kreee povoljno za Britance, podrZan baraZnom topniekom vatrom
tekih topova s saveznielcih ratnih
brodova u Kanalu, medutim, ubrzo gubi dah" i pretvara se u teku
borbu za svaki metar tla. BritanPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
ska 11. oklopna divizija uspijeva prijeei rijeku Odon i 29. lipnja
1944. zauzeti kljuenu kotu 112.
SS general Hausser (zapovjednik
II. SS oklopnog zbora) zapovijeda 9. SS i 10. SS oklopnoj diviziji
da odbace britance natrag preko
rijeke Odon, te da povrate kotu
112., to je i ueinjeno tri dana kasnije. U samom Ceanu nalazila se
12. SS oklopna divizija pod dano-
noenim napadima topnigtva, zrakoplova i brodskog topnitva. Nakon sedmodnevnih tekih borbi
Britanci uspijevaju dostiei rijeku Ornu (koja teee sredinom Ceana) uz ogromne gubitke. Istodobno u podrueje Ceana pristine
1. SS oklopna divizija i smjenjuje
vee iscrpljene oklopne grenadire
12. SS oklopne divizije, koja odlazi u prieuvu sjeverno od Falai-
sea. Nova britanska ofenziva Goodwood" poeinje 18. lipnja 1944.

masivnim oklopnim napadom,
kojem je prethodila trosatna topnieka priprema. Tijekom slijedeaih nekoliko sati 1. SS oklopna
divizija unitava 400 saveznieldh
oklopnih vozila, a glavna obrambena crta njemaeldh postrojbi
ostaje nepromijenjena. Po svom
dolasku na podrueje Normandije,
85
21:: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Napredovanje je obieno bib popraeeno djelovanjem protivnika na sprjeeavanju napredovanja
Jagdpanzer IV
Kada je zapotela proizvodnja prvih tenkova Panzer V Panther nalolena je konstrukcija lovatkog Panthera (Jagdpanther) bez kupole u ezje bi se poveeano
tijelo (kazamatu) mogao ugraditi znatno moenzji protutenkovski top kalibra
88 mm. Proizvodnja lovaekog Panthera
zapoeela je u szjeenju 1944. godine. Sveukupno je do kraja rata proizvedeno 392
vozila. Jagdpanther je, prema ocjenama
savezniekih struenjaka, bio najbolji njemaeki lovac tenkova Drugog svjetskog
rata. S njime su naoruMne samostalne bojne jacine 20-30 vozila. Jedino je
654. bojna loyaca tenkova popunjena do
punog organizacijskog broja od 42 vozila. Na ilustraciji je zanimljiv kamuflcdni uzorak vozila koji je nastao na osnovi
86
odraza zraka sunca koje djelomieno prolazi kroz kranje drveea.

- teZ'ina: 46 t
- posada: 5
- osnovno naoru2anje: 8.8cm PaK43/3
L/71, 1 strojnica 7,92 mm MG34
-streljivo: 57 granata, 600 metaka
-elevaaja: -8 do +14
- oklop nadgrada: prednja ploea:
80mm/35, boeni: 30/60 i straga
40mm/55
- oklop tijela: prednja ploea. 60mm/45,
boeni: 40mm/90, i straga: 40mm/65
-motor: benzinski Maybach HL230P30
- doseg: 210 km
v-2,72m
2. SS oklopna divizija dobiva zadaau sprje6avanja prodora amerieldh snaga s mostobrana (p1a2e
Utah" i Omaha") u zajedni6kom djelovanju s 17. SS oklopnogrenadirskom divizijom.
Amerikanci 25. srpnja 1944. pokre6u operaciju Cobra" s ciljem
proboja u unutragnjost. Vigesatna baratna topni6ka vatra, pochlana masivnim zrakoplovnim
bombardiranjem, a potom i zestoki napad oklopnigtva prisiljava njematke snage na povla6enje. Postrojbe Amerieke vojske u
nezadr2ivom napredovanju 30.
srpnja 1944. zauzimaju Avranches. Istoga dana britanci pokrepothvat Bluecoat" s ciljem
zauzimanja Virea, te time povezivanja britanskih i ameri6kih
snaga, gto im uspijeva tek nakon
sedam dana borbe. Hitler zapovijeda protunapad u smjeru Avranchesa s ciljem razbijanja ameritkih snaga na dva dijela. Napad
painje 6. kolovoza 1944. i 2. SS
oklopna divizija Das Reich"
ubrzo zauzima Mortain i visove
u okolici St. Hilaire. Istodobno
s njemaeldm napadom, kanadske postrojbe kre6u u napad dui
prometnice Cean-Falaise u sklopu pothvata Totalize". S druge
strane ameritke postrojbe uspi-
83.01
-Ar'-,I.M17,3.352S8313
jevaju zauzeti Argentan i povezati se s kanadskim postrojbama.

Sve navedeno dovelo je njemaeke
snage u podru6ju Mortaina pred
mogu6nost okruZenja, te Hitler
11. kolovoza 1944. zapovijeda izvlatenje njemadcih postrojbi s
podru6ja Mortaina. Daljnje nezadrZivo napredovanje savezni6kih postrojbi prisiljava Hitlera da
16. kolovoza 1944. dopusti povlaeenje njema'aldh snaga na istoenu obalu rijeke Orne. Medutim,
oklopne postrojbe Saveznika su
brie od njemaekih postrojbi na
uzmaku, te uspijevaju 19. kolovoza 1944. zatvoriti olcrtdenje kod
Falaisea u kojem se nada gotovo
cijela 7. vojska pod zapovjednigtvom SS generala Paula Haussera.
Iako su uspjele izbje6i okruZenje
2. SS i 9. SS oklopna divizija okre6u se i zajednfeki lcreat u protuudar koji dovodi do proboja okru2enja, te iz njega uspijevaju iza6i
postrojbe 7. vojske, ali bez tegkog
naortdanja. Doslovno kao posljednji iz okrtdenja je iznesen
ranjeni SS general Paul Hausser,
koji se osobno htio uvjeriti da su
sve postrojbe njegove" vojske
izaile iz olcrtdenja. Iako se uspio
spasiti ye& broj vojnika 7. vojske, okruienje kod Falaisea bio
je ogroman gubitak za njematle
snage u Normandiji, budai da je

sve tegko naortdanje, uldjutuju6i tenkove i vozila, ostalo u okru enju. Ovim je saveznitlim poZ
strojbama bio otvoren put prema
unutragnjost Francuske.
tinovi i odore
tinovi
Struktura dinova koja se primjenjivala u Njemakkoj vojsci uspostavljena je jog 6. prosinca 1920. te
su se na temelju navedene strukture 6asnici dijelili na generale,
trupne easnike, glavnostaerne
6asnike i specijaliste. Od 31. olujka 1936. glazbenici su ustrojeni
kao posebni dio 6asnielog zbora
sa vlastitim zvanjima 6inova.
Generalski dinovi u Njematkoj
vojsci bili su: Generalmajor (general bojnik), Generalleutnant
(general porutnik), General (dodavala se vrsta ortdja ill struka:
general pjegagtva, general oldopnigtva, general topnigtva, general gorskih postrojbi, general konjanigtva, general opkoparstva
i general dojavnigtva), Generaloberst (general pukovnik) i Generalfeldmarschall (general feldmargal).
Trupni i glavnostolerni einovi
Njematle vojske bili su slijede-
t14,1
Ilustracija: Vellmir Vukill4

87
ei: Leutnant (poruenik), Oberleutnant (natporuenik), Hauptmann/Rittmeister

(satnik/satnik
u konjanitvu), Major (bojnik),
Oberstleutnant (potpukovnik) i
Oberst (pukovnik).
Doeasnici u Njemaekoj vojsci su
podijeljeni u tri skupine: tehnieki
(uspostavljeni 23. rujna 1937. za
shi2bu pri utvrdbenim postrojbama), vii doeasnici (nazivani doeasnici s evorom na maeu") i nal
doeasnici (nazivani doeasnici
bez evora na maeu"). din sto2ernog narednika (Stabsfeldwebel)
uspostavljen je za doeasnike sa
12 godina slune 14. rujna 1938.
i veeinom su njegovi nositelji bili
veterani Prvog svjetskog rata. S
druge strane glavni narednik (Hauptfeldwebel) nije bio Gin nego
du2nost (uspostavljena 28. rujna
1938.). Glavni narednik je bio satnijski narednik, odnosno glavni
doeasnik u satniji, od strane vojnika nazivan der Spiess" (ra2anj,
koplje) obieno u einu nadnarednika (Oberfeldwebel) iii sto2ernog narednika. Da bi se razliko vao od ostalih doeasnika istoga
Gina kao oznaka du2nosti glavnog narednika uvedene su dvije
crte izradene od svijetle aluminijske niti smjegtene na donjem dijelu rukava sluthene odore.
Nizi dotasnici su bili: Unteroffizier (doeasnik) i Unterfeldwebel/Unterwachtmeister (podnarednik/podstra2nik u toprilgtvu,
konjanigtvii i transportnim postrojbama), dok su vii doeasnici bili: Feldwebel/Wachtmeister
(narednik/stra2nik u topnigtvu,
konjangtvu i transportnim postrojbama),
Oberfeldwebel/
Oberwachtmeister (nadnarednik/nadstra2nik u topnitvu, konjanigtvu i transportnim postrojbama) i Stabsfeldwebel/
Stabswachtmeister (sto2erni narednik/sto*Zerni stra2nik u topnitvu, konjanitvu i transportnim postrojbama).
Polaznici vojnih kola imali su
slijedeee einove: FahnenjunkerUnteroffizier (zastavniear-doeasnik, nakon zavfgene prve godine
gkolovanja), Fahnrich (zastavnik,
po zavrgetku druge godine kolovanja) i Oberfahnrich (nadzastavnik, po okoneanju trete godine kolovanja).
Ljudstvo (Mannschaft momead) se dijelilo na vojnike i desetnike (kaplare). Vojnici su mogli
biti: Soldat (vojnik) i Obersoldat
vojnik). Desetnici su imali
slijedeae einove: Gefreiter (desetnik), Obergefreiter
desetnik)
88
tldtZ7\a
Djelovanje tegkog Z' eljezniekog topnigtva
Zima na Istoenom ratigtu bila je nemilosrdna i svaka pauza u borbenom

djelovanju korigtena je kako bi se vojnici na neki naein zagrijali
i Stabsgefreiter (sto2erni desetnik, promocije u ovaj ein su prestale 1934., a ponovno je uveden
1942.). Za polaznike doeasnieldh
kola uvedeni su einovi: Fahnenjunker (zastavniear), Fahnenjunker-Gefreiter (zastavniear-desetnik) i Unteroffizier-Anwarter
(doeasnik-kandidat do studenog
1943.), odnosno UnteroffizierBewerber (doeasnik-pripravnik
od studenog 1943.). Inate doslovni prijevod Gina Gefreiter"
je slobodnjak", a podrijetlo ovoga vojniekoga zvanja poticalo je
iz Srednjeg vijeka i oznatavalo je
slobodnog vojnika. Iz istoga wemena poti6e i naziv Fahnenjunker" koji je oznaeavao mladog
vlastelina" (titonogu).
Veeina sluni i struka vojske
(zdraystvena, veterinarska, tehnieka, intendantska, graditeljska,
pravosudna, upravna, vojne policije, vojno-pogtanska...) imala je vlastite nazive einova, a isto
je vrijedilo i za doeasnieke einove pojedinih struka (svoje posebne nazive imali su: vojni orOari,
potkivaei, gotubari...).
Njemaeka vojska je ostala vjerna tradicionalnom oznaeavanju
vrsta oru2ja putem boja. Tako je
bijelom oznaeavano pjeatvo,
svjetlo plavom transportne i opskrbne postrojbe, tamno plavom
zdraystvena struka, crnom opkopari, sivo-plavom specijalistieki easnici i doeasnici, svjetlo
sivom promidthene postrojbe,
tamno crvenom generali i topnitvo, svjetlo crvenom veterinarska
struka, grimiznom glavnosto2erni easnici, ljubieastom oklopnitvo, tamno smedom kemijske
postrojbe, naraneastom vojno
oruhligtvo, naraneasto-crvenom
vojna policija, zlatnom (tamno
2utorn) konjangtvo i izvidnieke
postrojbe, svjetlo 2utom dojavnatvo, svjetlo zelenom gorske i
lovaeke postrojbe, tamno zelenom motorizirano pjeatvo, odnosno oklopni-grenadiri, sivozelenom vojni sluthenici i svjetlo
smedom vojno-pogtanska struka. Boja oru2ja i sluthe nalazila se
na slu2benoj kapi easnika (obrub
gornjeg dijela sluthene kape easnika), zatim kao obrub oko epoleta s oznakama Gina i temeljna
boja na kojoj su se nalazili latice
(Litzen") na okovratniku slu2bene surke. Na kapama za easnike i vojnike (iljate") vrhovnieki
znak bio je uokviren u obliku trokuta s dvije vezene crte u boji vrste oru2ja ili struke. Osim boja kojom su oznaeavane vrste oru2ja i
POSEBNO IZDANJE / STUDEN12013.
SAVEZNItKO ZAUZIMANJE NJEMAtKE

Balti6ko
more
sj everno
more
Neu miinster
BU
Arnhem
......
emnitz
OBSTFELDER
XXXX
Francini
OB zapa
RING
Crerar
PATCH
.:
SAVEZNICK0
ZAUZIMANJE
NJEMACKE
Francuzi XXXX
1 F
Crerar
DELA
DE T
'man
6
DEVERS
Strasbourg
22. - 28. oiujka 1945.
4. travnja 1945.
18. travnja 1945.
mjesta savezniekog
prijeIaza Rajne
saveznieki napadi
saveznieka crta bojigta
SCHULTZ
MOnchen
njemaeki diepovi obrane

saveznield padobranski
desanti
89
struke postojao je titav niz oznaka specijalnosti (vozat, potkivaa,

majstor pukar, dojavnitar, krugovalnik...) koje su nogene na donjem dijelu rukava odore u obliku
vezenih stiliziranih oznaka.
Odore
Jos i prije formalnog ustroja nove
Njematke vojske u cdujku 1935.
na postojeaim odorama Reichsheera, prema zapovjedi od 17.
veljate 1934. (s poeetkom provedbe od 1. svibnja 1934.), iznad
desnog prsnog clIepa odore, stayljen je najvidljiviji simbol buduee
Njemaeke vojske, a i cjelokupnog
Wehrmachta, prsni orao", odnosno sluTheno vrhovnielci znak"
(Hoheitsabzeichen"). Vrhovnitki znak se sastojao od orla (glave
okrenute u desno) rairenih krila
koji je u kancaama dr2ao hrastov
vijenac u kojem se nalazio kukasti
lcrd. Sve ostale organizacije koje
su nosile odore u Treaem Reichu
(a bio ih je veliki broj) vrhovnitki znak su nosile na lijevom gornjem dijelu rukava odore. Jedino
je Wehrmacht nosio vrhovnield
znak na natin kako je opisano (i
zaeudo pripadnici Nacionalsocijalistiakog zrakoplovnog zbora"
- NSFK). Do 8. travnja 1935. izradene su potpuno nove Upute za
odijevanje koje su istoga dana i
postale sluthene. Prema navedenim Uputama za odijevanje boja
odore Njemaake vojske bila je zelenkasto-siva uvedena jos 2. srpnja 1929. te je dobila tradicionalni
naziv poljsko-siva" (Feldgrau).
Nadopunama, Uputa za odijevanje od 29. lipnja 1935. uvedena je
vojnieka surka plavkaste tamnozelene nijanse. Surka Reichsheera u tamno zeleno-sivoj nijansi
slutheno je povueena iz uporabe
1937. godine. Prema navedenoj
Uputi za easnike je predvideno
devet razIteitih vrsta odora, a za

doaasnike osam vrsta odora.
Prema novoj Uputi za odijevanje
koja je donijeta 28. prosinca 1939.
broj razlieitih sluThenih odore za
aasnike i doaasnike je smanjen.
Prema navedenoj uputi sluThena
odora se nosila u svim formalnim i
ceremonijalnim prilikama, dok se
poljska odora nosila u svim drugim prilikama. U meduvremenu,
sve zarobljene odore ((eske, Poljske, Danske, Norveke, Nizozemske, Belgijske, Francuske pa ealc i
Britanske) predane su Dopunskoj
vojsci koja ih je u svojim krojaakim radionicama prekrajala po

njemaakom predloku.
Sluthena odora easnika sastojala se poeetkom Drugog svjetskog
rata od: aasnielce kape, easnieke
surke M 1935 sa malim zamjenicama za odlikovanja, aasnitkog
kaputa M 1935, kirdnoga remena, jahaeldh hlata, visokih crnih
(jahaalcih) eizama, sivih atilop"
rukavica, standardnog osobnog
ortdja (pigtolja) i futrole za isti.
Casnieka slu&ena kapa M 1934
uvedena je u uporabu 24. oRij-
StuG III G
Od poeetica rata, kada su jurigni topovi pjesastva bili ustrojeni u
bitnice od sest vozila, njihova uloga znatno se promijenila, posebice od kada je naoru2an topom dune cijevi 7.5cm StuK40 L/40
ili L/48 kojim je mogao unistavati tenkove jednako kao Panzeri
IV. Poeetkom 1943. godine vodena je u vrhovima Njemaeke vojske Z'uena rasprava treba li StuG III ostati u sastavu pjegagtva iii
zbog svojeg moenog topa i debljeg oklopa postati dijelom oklopnih
postrojbi. Odlueeno je u korist ovih drugi i StuG-ovi III postali su
bitnicama (6-12 vozila), samostalnim brigadama (30-45) i bojnama (50-76) u pojedinim oklopnim divizijama. Sveukupno je
proizvedeno 7.720 StuG-ova III s topom kalibra 75 mm i 1.211 s
haubicama 10.5cm StuH42 L/28.
-teiina: 23,9 t
- posada: 4
- osnovno naorulanje: 7.5cm StuK L40/48, 1 strojnice 7,92 mm
MG34
- streljivo: 54 granata, 500 metaka
- oklop nadgrada: prednja ploca: 80mm/80, bo'eni: 30/791
straga 30mm/90,
-oklop tijela: prednja ploca. 80mm/69, boeni: 30mm/90, i
straga: 50mm/80
- boena ploca protiv kumulativnih granata 8mm/90
doseg: 150 km
dimenzije: d-6,77m, s-2,95 v-2,16m
ka 1934. da bi yea 10. rujna 1935.

bila zamijenjena novom sluthenom easniekom kapom u plavkasto tamno-zelenoj nijansi, a
od 30. listopada 1935. shdbene
oznake na kapi izraduju se od svijetle aluminijske niti na plavkasto tamno-zelenoj pozadini. Sve
oznake na slunenim kapama i
surkama za doeasnike i easnike
bile su od svijetle aluminijske niti
dok su za generale bile od pozlaoene aluminijske niti. Za generale
(s pozlaaenim oznakama), easnike, doeasnike ivojnike (s oznakama od svijetle aluminijske niti) od
6. prosinca 1938. uvedena je vojniaka kapa M 1938 (iljata"). Za
sve pripadnik Njematke vojske
uvedena je standardna M 1935
aeliena kaciga koja je na sebi s lijeve strane imala otisnut vrhovniaki znak (u obliku tita), a s desne strane otisnut nacionalnu
trobojnicu (crno-bijelo-crveno)
u obliku tita. Navedene ,oznake
na telienim kacigama su skdbeno maknute prema zapovjedi od
21. othjka 1940. godine.
Prva easnieka sluthena surka
novoga tipa uvedena je 5. svibnja 1933. (zamijenila je surke M
1920.), a ista je zamijenjena novim pobolfanim tipom 26. srpnja 1934. i na kraju novim tipom
easniake surke (plavkasto tamnozelena) u cdujku 1936. godine.
Prema zapovijedi od 31. listopada 1939. svi easnici ispod aina generala u borbenim uvjetima nosili su poljsku surku M 1935, hlaae
i pohodne tizme te crni kobli remen.
Komplet odore za doeasnika einile su: vojnielca kapa (iljata"),
surka M 1933, vojniald kaput M
1935 (uveden 10. rujna 1935.),
hlate i pohodne eizme (ista odora je bila i za vojnike) te crni ko2ni remen.
I lustracija: Velimir Vuklie

90
-Oh ;.
'i
a
Do kraja rata njemaeki vojnici su ostali jednako opasni protivnici, bilo u
napadu iii u obrani
Skupina pjeaekih daasnika

Djelovanje pjeaekog topa kao poddke napadu

Vojnik u pjegaddm postrojbama
(strijelac) nosio je standardno
glatko crno kohl() M 1939 podupiruee remenje Y-oblika s aluminijskim spojnicama (uvedenim
18. travnja 1939.) na kojima su
bila dva seta od po tri crne koz
ne torbice za naboje (nabojnjaea). Zatim bod (bajuneta) u crnim
ko2nim koricama (uveden 28. sijeCnja 1939.) i lopatica koji su nogeni na lijevoj strani (iza u visini
kuka). Na desnoj strani (u visini
kuka) nogeni su M 1931 platnena sivo-zelena torbica za kruh i
M 1931 smeda oblo2ena filcom"
euturica s u crno obojanim aluminijskim galicom koja se nalazila na vrhu euturice. Na gornjem
dijelu leda vojnik je nosio M 1931
komplet za jelo (posuda, jeded pribor i mali plamenik za grijanje gotovih obroka u limenkama) te gatorsko krilo M 1931. Na
donjem dijelu leda nogena je zagtitna maska (M 1930 ili M 1938)
u prepoznatljivoj cilindriCnoj sivo-zelenoj metanoj kutiji. Poljska
svjetiljka (baterija) obieno je nogena objegena sprijeda o lijevom
ramenu. Do rujna 1939- gotovo
svi easnici dobivaju strojnice te za
nogenje naboja dobivaju dvije ze-
lene platnene torbice M 1938 koje

su zamijenile dotadagnje koZne
torbice.
Za oklopne postrojbe uvedena je
12. studenoga 1934. prepoznatljiva i prestana crna odora M 1934.
Na poteticu su jedino tenkovske
posade imale pravo nogenja crne
odore. Poslije je i ostalim dijelovima oklopnih divizija dozvoljeno nogenje crne odore (dojavnielcim bojnama od 2. travnja 1937.,
topniddm pukovnijama od sredine 1938., izvidniCkim bojnama od
o2ujka 1940. i opkoparskim bojnama od 10. svibnja 1940.). Medutim, i ostali dijelovi oklopnih
divizija (zapovjednici divizija, sto'tern osoblje i pripadnici pozadinskih postrojbi divizija) nes1u2beno su nosili crne odore. Boja
same odore te dvostruko-kopeana kratka surka s prepoznatljivim
ovratnikom na kojem su bile mrtva6ke glave (izradene od svijetlog
aluminijuma) trebala je evocirati
uspomenu na slavnu tradiciju carslcih husarskih postrojbi.
Da bi se unutar sebe" razlikovali svi kojima je dopugteno nogenje crnih odora oldopnigtva uvedene su opisane temeljne boje
vrsta orulja i struka koje su se no91
In
Uvijek pri ruci" - pukostrojniear i njegova pugkostrojnica
sile na crnoj odori i to na slijeded

natin: na poljskoj odori mrtvaeke
glave na ovratnicima su bile u 6etverokutu tiji su rubovi bili u boji
vrste oru2ja (ljubitasta za eiste"
oklopne postrojbe, zlatno luta
za dojavnikvo, crvena za topngtvo, svjetlo luta za izvidnikvo i crno-bijela za opkopare) i na obrubu epoleta tinova. Kod sluThene
crne odore oklopnikva boja vrste
onfZja bila je na gornjem obrubu
sluZ'bene easnitke kape i po du2ini ruba sluThene surke na mjestu
kopeanja.
Umjesto vojnielcih kapa za oklopnikvo je uvedeno noenje baskijskih" beretki M 1934. Ovo pomalo neobieno rjeenje s obzirom
na njematku tradiciju krilo je u
sebi prije svega jedan modni detalj". Naime od 1934. do 1940.
(kada su povueeni iz uporabe) posade tenkova bile su opremljene
standardnom zakitom kacigom
kakve su koristili vozati motorkotata prometne policije. Navedena
zakitna kaciga bila je izradena od
evrste gume i dokazala se kao jako
praktiena u vrlo skueenom prostoru prvih tipova njemaddh tenkova, odnosno njenom uporabom
sprijeeeno je mnok-vo ozljeda glave tenkovskih posada. Medutim,
kaciga je izgledala neugledno" i
zbog svoga oblika pomalo smijeg-
no uz elegantne crne odore oklopnikva. Kako je jedan od glavnih

dizajnera njematkih odora bio
Hugo Boss isti je predloZio da se
navedene zakitne gumene kacige
prilcriju" crnom beretkom koja se
doslovno navlatila preko kaciga.
Ovim zahvatom" vee i tako precrna odora oklopnik-va postala je jos posebnija" u odnosu
na ostale odore Njematke vojske.,
Od 30. listopada 1935. na prednjem dijelu beretke nosio se vrhovnitld znak izraden od svijetlih
aluminijskih niti.
SluZ-bena crna odora oklopnitva
sastojala se od: vet spomenute beretke M 1934 (od 27. olujka 1940.
zamijenjene crnom slunenom
kapom M 1940), tamno zelene koulje s crnom kravatom, crnom
surkom s dvorednim kopeanjem
M 1934, crnim hlatama M 1934 i
niskim crnim eizmama to crnim
koZ"nim remenom.
Tehnika
Pregled tehnike Njemaeke vojske
mote se najbolje geitati iz t4blica
(od 1. do 7.) u kojima su dani tehnitki podaci za pojedine modele
pjeaelcog naoru2anja, topova,
(samokretnih) topova, tenkova, oklopnih vozila, protuoklopnih topova i motornih vozila.
PJEAtKO NAORU2ANJE
Vrsta raja
Katibar
u mm
Tana
u kg
Dana
u cm
"Brzina opaljenja
(u minuti)
Kruino
Pravoatno
Maksimalni domet
(u metrima)
Teoretsko
punjenje streljiva
Pittolj 08 (Luger")
9.00
Pittolj 38 (Walther")
9.00
2.00
Strojnica 40
9.00
4.30
86.0
500
180
Strojnica 44
7.92
5.40
94.0
500
180
Strojnica 42
(padobranska)
7.92
5.00
112.0
660
Karabin 98k
7.92
3.90
111.0
do 1200
5-komadno punjenje
Puska 41
7.92
4.05
113.0
10
do1200
lx5 komadni spremnik
PlAkostrojnica 34
7.92
11.50
122.0
900
100-120
PAostronica 34
(s postoljem)
7.92
19.10
122.0
900
300
Mkostronica 42
7.92
10.80
124.5
1200
250
19.00
124.5
1400
500
14.00
46.5
PuNostronica 42
(s postoljem)
50 mm taki back 36
50.00
80 mm srednji back 34
81.0
56.70
114.3
120 mm teNi back 42
120.0
282.00
785
92
Napomene
Pralctilno
800 (s rukohvatom)
8-komadni spremnik
200
8-komadni spremnik
200
32-komadni spremnik
koristi municiju
prkolja 08
35-38-komadni
kao za karabin
spremnik
98k
20-komadni spremnik
kao za karabin
98k
do 800
-
1200
2.000
6-800
niz ill bubanj
2000
niz ili bubanj
kao za piAkostrojnicu 34
12-20
521.0
12-20
2380.0
5940.0
kao za arabin
98k
kao za karabin
98k
kao za pAostrojnicu
34
TOPNItTVO
TOP
DU2INA CIJEVI U
KALIBRIMA
TOP
Dana
(u m.)
tirina
(um.)
Visina (u m.)
Borbena
teiina
( u kg.)
Brzina
opaljenja
(u min.)
Krajnji
domet
(urn.)
7.5cm K16 n.A.
36
1.524
8-10
12.300
7.5cm K18
26
5.15
1.83
1.65
1.120
8-10
9.425
7.5cm K38
34
5.61
1.88
1.58
1.380
10-12
11.300
10.5cm le FH18
28
6.10
1.98
1.88
1.985
6-8
10.675
10.5cm le FH18M
28
6.10
1.98
1.88
2.040
6-8
12.325
10.5cm le FH18/40
28
6.15
2.11
1.83
1.800
6-8
12.325
10cm SK18
52
8.17
2.26
1.71
5.620
19.075
15cm SFH18
29.6
7.85
2.26
1.71
5.512
13.325
17cm K18
12.81
2.83
3-11
17.520
40
29.600
21cm M18
12.81
2.83
3-11
16.700
30
16.700
12
6.800
Merzer Karl
120.000
7.5cm le IG 18
11.8
2.75
1.60
1.20
400
8-12
3.550
7.5cm le Geb.36
19.3
4.16
1.19
1.24
750
5-8
9.250
15cm slG 33
11.4
4.30
2.15
1.65
175
2-3
4.700
7.5cm LG40 ,
15.5
1.97
1.04
0.97
145
6.800
10.5cm LG42
7.5
2.25
1.46
1.68
485
6-7
7.950
10.5cm KG40
13
2.25
1.46
1.68
388
6 -7
7.950
JURIgNI (SAMOKRETNI)
TOPOVI I LOVCI TENKOVA
.
-
Naorulanje
Sturmpanzer
Brummbar"
(Sd Kfz 166)
5.89
5.89
Jagdpanzer IV
(Sd Kfz162/1)
8.60
(L70)
6.02
Jagdpanzer
Hetzer"
5.27
Jagdpanzer
Jagdpanther"
(Sd Kfz 173)
5.49
2.30
24.0
50.0
2 .49
28.2
100.0
3.18
1.85
24.0
to
25.8
80.0
4.87
2.63
2.10
16.0
60.0
9.86
6.87
3.28
2.72
45.5
80.0
8.8 cm Pak 43/3

L/71
Jagdpanzer
Jagditiger"
(Sd Kfz186)
10.66
7.80
3.63
2.82
71.1
150.0
12.8 cm Pak 44 L55
Jagdpanzer
Elefant"
(Sd Kfz184)
8.14
6.80
3.43
2.97
68
200.0
8.8 cm Pa k 43/2
L71
POSEBNO IZDANJE STUDENT 2013.
2.92
3.10
36
Maybach
12-cilindara
vodom hladeni
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
Max.brzina
cesta/x-zemlja
5.44
10.5cm StuH42
L28
7.5cm StuK40
L48
Konjska.snaga
50.0
Motor
23.9
Sturmgeschutz
G III (Sd Kfz 142)
(Sd Kfz 142/1)
Posada
2.15
N.
Koliana
granata
2.95
Snaga
Pomoeno
oruije
Najdeblji
oklop(mm)
5.49
N!
N!
3
Glavnooruije
Visinavozila
(m)
Borbena
teiina(t)
D7
tirinavozila
(m)
c)
Duiinacijevi
(m)
Tip
vozila
Dimon*
300
40/24
169
40/24
169
...
6-
81
15cmtu
S H43
L12
38
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300
40/?
210
7.5cm StuK42
(L70) ili
7.5 cm Pak 39 L48
1x7.92mm
55
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300
40/16
200
lx7.92mm
40
Praga
6-cilindara
vodom Kaden'
150
40/14
180
1x7.92mm
60
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
700
40/24
210
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
700
38/17
170
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
2x320
20/?
150
7.5
cm Pak 3g
L48
1x7.92mm
38
50
300
93
Tat 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT

TENKOVI
Snaga
Naoruianje
Dimenzije
Duiinatrupa(m)
Sirina(m)
Borbenateiina
(t)
Najdebtji oktop
(mm)
Glavnooruije
Pomothooruije
KoliEi nastretjiva
zaglavnooruije
Posada
Motor
Konjskasnaga
3N
ru. E.
Pz Kpfw 1 Ausf B
Sd Kfz 101
4.02
4.02
2.06
1.72
6.00
13.0
2x7.92 mm
MG13
1.525
Maybach
6-cilindara, vodom
hladeni
100
40
Pz Kpfw II D
(Sd Kfz 121) F
4.64
4.81
4.64
4.81
2.30
2.28
2.02
1.59
10.00
9.50
30.0
35.0
2cm KwK 30 ili

2cm KwK 38
1x7.92mm
1x7.92mm
180
Maybach
6-cilindara, vodom
hladeni
140
55/19
40/19
200
Pz Kpfw 38(t)
4.90
4.90
2.06
2.37
9.73
25.0
3ArTi 111151<
1)(1,2 m m
90
Pvragorn
6-iciiilainddeanria
125
42/15
230
Pz Kpfw III E
(Sd Kfz 141)
5.41
5.41
2.91
2.44
19.50
30.0
5cm KwK L42
2x7.92mm
99
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300
40/18
175
Pz Kpfw III .1
(Sd Kfz141)
6.41
5.52
2.95
2.51
22.30
50.0
5cm KwK L60
2x7.92mm
78
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
300
40/19
175
Pz Kpfw IV D
(Sd Kfz 161) H
5.91
7.02
5.91
5.89
2.86
3.29t
2.68
2.68
20.00
25.00
30.0
80.0
7.5cm KwK L24

7.5cm KwK L48
2x7.92mm
2x7.92mm
80
87
5
5
300
300
40/20
38/16
200
200
Pzkpfw Panther G
(Sd Kfz 171)
8.86
6.88
3.43
3.10
44.80
80.0
7.5cm KwK 42
L70
2x7.92mm
82
700
46/24
177
8.24
6.20
3.73
2.86
55.00 100.0
2x7.92mm
92
700
-38/20
100
10.26
7.26
3.75
3.09
69.70 150.0
2x7.92mm
84
700
38/17
110
Pz Kpfw Tiger E
(Sd Kfz 181)
(Sd Kfz 182) B
8. 8cm KwK 36
L56
8.8cm KwK 43
L71
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
Maybach
12-cilindara,
vodom hladeni
r., Z
fD CU
til .......
ni r..
rA P
.4.
Krajnji domet
(km)
Duiinacijevi(m)
TENK
.5
Vt.
=
12,
,., 170
OKLOPNA VOZILA
Snaga
Naoruianje
Dimenzije
5.00
14.5
2cm KwK 30
Sd Kfz 222
4.72
2.00
2.06
4.80
14.5
2cm KwK 30 ili

2cm KwK 38
10.92mm
180
Sd Kfz 231
(8 kotata)
5.80
2.21
2.34
8.20
14.5
2cm KwK 30 ili

2cm KwK 38
180
2.36
2.10 10.50
do
do
2.29 11.00
Sd Kfz 234
6.02
30.0
2cm KwK 38 iii

5cm KwK 39/1
L60
1x7.92mm
4.63
2.49
2.13
11.80
30.0
2cm KwK 38 ili

5cm KwK 39/1
Pz Spw
P204(f)
4.60
2.00
2.37
8.20
20.0
2.5cm KwK (f)
le SPW Sd Kfz
4.56
250
M SP
d
51
2
Kfz
94
5.80
60
250
Horch 4-cilindra
vodom hladeni
75
80
320
Bussing 8-cilindara
vodom hladeni
150
85
300
280
55
Tatra 12-citindara,
diesel
zrakom hladeni
220
85
600
330
180
Maybach
6-cilindara, vodom
hladeni
180
60
250
150
Panhard 4-cilindra
vodom hladeni
80
350
100
60
320
120
50
300
1x7.92mm
7.5cm KwK L24

ili 7.5cm Pak 40
Sd Kfz 123
Luchs'
65
200
Bussing 4-cilindra
vodom hladeni
Maks. domet
(km)
2.24
M
o
,-1.
g
Maks.brzina
cesta/x-zemtja
Glavnooruije
1.85
-12
o
0
as
o.
a)
Konjskasnaga
Najdeblji oktop
(mm)
5.61
1.7.
=
0,
KotiEina
streljivaza
glavnooruije
Borbenateiina
(t)
Pomotnooruije
Sirina(m)
Sd Kfz 231
(6 kotata)
Danacijevi
(m)
TIP
VOZILA
1x7. 5mm
1.95
1.66
5.70
12.0
2.10
1.75*
8.50
12.0
12
Maybach
6-cilindara, vodom
hladeni
May bach
6-cilindara, vodom
hladeni
115
PROTUOKLOPNI TOPOVI
.,
----T
PROTUOKLOPNI
TOP
met
Du
cijevi u
kalibrima
Duiina
(u rn.)
Sirina
(u rn.)
Visina
(u rn.)
Borbena
tezina
(kg)
Brzina
opaijenja
(u min.)
Brzina
zrna
(m/s)
2.69
0.97
0.84
229
1.402
2.8cm Spbz 41
3.7cm Pak 36
4.2cm le Pak 41
5cm Pak 38
7.5cm Pak 40
7.5cm Pak 41
3.40
?
?
3.69
60
4.75
48
6.19
7.49
7.32
7.52cm Pak (r)

8.8cm Pak 43
TOP
9.20
71
1.65
1.17
1.66
1.21
1.83
2.08
1.90
2.00
2.20
1.11
1.25
1.80
1.40
2.05
450
10-15
560
10-12
986
12-14
1.425
12-14
1.340
12-14
1.710
10
5.000
10
762
1.265
823
792
1.210
740
1.000
Proboj oklopa u mm na
Stupanj
proboja
457m
goo
66
60
52
1372m
2286m
90
51
60
goo
43-
87-
60
goo
72-
78
61
60
47
40
90
154
115
83
60
goo
115
80
53
209
149
171
122
120
97
78
60
goo
600
98
79
64
90
274
211
159
60
226
162
114
8.8cm Pak 43/41
71
9.15
2.53
1.98
4.380
10
1.000
900
600
8cm Pwk 8H63
5.18
3.17
1.13
630
6-8
525
goo
140 mm na 600 m
MOTORNA VOZILA
'
Osnovna vozila
Kotad/
pogon
Duiina
(m)
tirina
(m)
Visina
(m)
KS
Te2ina
(kg)
le E Pkw (Kfz 2)
4x4
3.85
1.69
1.90
50
1.700
m E Pkw (Kfz15)
4x4
4.74
1.85
2.05
68 ili 80
2.500
s E Pkw (Kfz 69)
4x4
4.85
2.00
2.04
81
3.150
VW model 82 (Kfz 1)
4x2
3.74
1.60
1.65
24
685
VW model 166
(Kfz 1/20)
4x4
3.83
1.48
1.62
2':
910
Steyr 1500A (Kfz 21)
4x4
5.08
1.85
2.10
85
3.630
le E Lkw (2t)
6x4
5.85
2.26
2.60
85
4.900
Opel Blitz (3t)
4x2
4x4
6.02
2.27
2.18
74
2.810
Bussing (4 1/2 t)
4x4
8.16
2.35
3.10
105
5.900
Tatra (6 1/2 t)
6x6
8.55
2.50
3.10
210
8.350
Raupenschlepper Ost.
(1 1/2 t)
4.425
1.99*
2.53
85
3.500
Maultier na
Opel 3 t podvozje
6.00
2.28
2.71
68
3.930
3.00
1.0
1.20
36
1.235
1-tona (Sd Kfz 10)
4.75
1.84
1.62
100
3.400
3-tone (Sd Kfz 11)
5.50
2.00
2.20
100
5.550
5-tona (sd Kfz 6)
6.33
2.26
2.27
100
7.500
SWS (5t)
6.68
2.50
2.83
100
9.500
8-tona (Sd Kfz 7)
6.85
2.40
2.76
140
9.750
12-tona (Sd Kfz 28)
7.10
2.50
- 2.80
185
13.100
18-tona (Sd Kfz 9)
8.33
2.60
2.85
230
15.470
- Kettenrad (Sd Kfz 22)
Gotovo sva rukovodeta mjesta u novom ministarstvu zrakoplovstv

preuzeli su ili zrakoplovni veterani iz Prvog svjetskog rata iii
dodijeljeni tasnici iz vojske i ratnemornarice,stocese u konatni
odraziti na sam razvoj, ali i uporabu zrakoplovstva u budu(e
2. SVJ ETSK I RAT/WEHRMACHT
odnosu na glavna
konkurentska ratna
zrakoplovstva (Francuske i Velike Britanije), ustrojavanje zrakoplovstva
u Njemaekoj imalo je nekoliko velikih prednosti, ali i velikih nedostataka. Velika prednost je u prvom redu bila pristup pralctieno
neogranieenim financijskim sredstvima za izgradnju budueeg zrakoplovstva. Slijedeeu prednost
oeitovala se u tome da se zrako plovstvo moglo iz temelja ustro javati prema tada najnovijim
iskustvima u pogledu ustroja i primjene materijalnih sredstva. Odnosno, za razliku od ostalih velikih
zrakoplovstva, nije bilo sputano
postojeeim ustrojem iii obvezom
zadez'avanja zastarjelog zrakoplovnog materijala, a niti obvezom preuzimanja zrakoplova koji
su bili u serijskoj proizvodnji, a
vise nisu odgovarali suvremenim
zrakoplovnim standardima. Isto
tako, velika prednost bila je u tome
to su tvornice zrakoplova po6etkom i sredinom 1930-tih poeele
otvarati sve vise svojih podruMica, opremljenih najsuvremenijim
strojevima to tako nisu moral" trogin velika sredstva za promjenu ili
prenamjenu starih strojeva. S druge strane nedostaci su se nalazili
u segmentu proizvodnje i osoblja
zrakoplovstva. Iako su postojeee
tvornice raspolagale suvremenim
strojevima, bib ih je premalo da
bi mogle u kratkom vremenu proizvesti veau kolleinu borbenih zrakoplova. Najmanje potegkoea bilo
je pri izgradnji trupa samih zrakoplova, buduei da su Junkers i Dorflier bili medu prvima u izgradnji
metalnih zrakoplova, a osim toga
su raspolagali i velildm pralctienim
iskustvom, potrebnom organizacijom i usavegenim linijama za
serijsku proizvodnju. Na iskustvima spomenutih tvornica i druge
dvije velike tvornice zrakoplova,
Heinkel i Messserschmitt, poee-
Sastavljanje lovaekih
zrakoplova Luftwaffe
98
Izvidrzieki zrakoplov Focke-Wulf Fw 189 bacio je osmatraeko izvjeke po koje hita

vozae motorkotaea, a mjesto pada izvjeka obiljeZeno je signalnim dimom
le su prilagodbu svojih kapaciteta

za serijsku proizvodnju. Nasuprot
tome, u izgradnji zrakoplovnih
motora njemaeke tvornice ozbiljno su zaostajale za svojom konkurencijom. Na usavrgavanje i
izgradnju jakih zrakoplovnih motora najsnainije je utjecala dugogodignja zabrana njihove izrade,
odnosno nemogudnost proizvodnje snakiih zrakoplovnih motora,
njihova provjera to na temelju toga
postepeni razvoj i usavrgavanje.
Drugi veliki problem bio je nedostatak kvalificiranog zrakoplovnog
osoblja, i to prvenstveno za najviga rukovodeda mjesta. Gotovo sva
rukovodeda mjesta u novom ministarstvu zrakoplovstva preuzeli
su ili zrakoplovni veterani iz Prvog
svjetskog rata ili dodijeljeni easnici iz vojske i ratne mornarice gto ee
se u konaenici odraziti na sam razvoj, all i uporabu zrakoplovstva u
bududem ratu.
Doktrina
Pjegaeld pukovnik, a od listopada 1934. general bojnik zrakoplovstva Walter Wever (natelnik
Zradno-zapovjednog ureda novoPOSEBNO IZDANJE / STUDENT 2013.
ustrojene Luftwaffe koji je predstavljao nukleus buduaeg Glavnog sto2era zrakoplovstva) bio je
gorljivi pobornik razvoja strategkog zrakoplovstva. Odnosno, u
smislu operativne uporabe zrakoplovstva zalagao se za nadelo
obrazovanja jakog te'Zigta pri izboru ciljeva kako bi se time paraliziralo protivnielco zrakoplovstvo, a
zatim priglo na unigtavanje izvora
moci protivnika (vojne proizvodnje i proizvodnje opeenito, energetskih izvora, prometnica...).
Krajem 1934. u svojim planovima
za razvoj zrakoplovstva predlagao
je izgradnju tegkih bombardera.
Sa danagnje vremenske distance i uz dostupne izvore, mote se
s pravom tvrditi da je Wever bio
najsposobniji vigi easnik zrakoplovstva i jedina osoba u cjelokupnom vrhu zrakoplovstva koja
je imala viziju strategkog razvoja zrakoplovstva. Medutim, Wever pogiba tijekom jednog leta
(osobno je upravljao zrakoplovom) podetkom lipnja 1936. godine. Smreu generala Wevera umrla
je i koncepcija razvoja strategkog
zrakoplovstva.
Kao gto je vee istaknuto, dobar dio
6asnika na visokim pozicijama u

Luftwaffe dogao je iz vojnih redova to jc usmjerio razvoj zrakoplovstva prema i u skladu s temeljnom idejom vojske o pokretnom
ratu. Navedena ideja izraienp. je
kroz sintagmu Panzer+Stuka"
(tenk+obrugavajuei
bombarder). Prema tome konceptu, zradne postrojbe trebala su izvrgavati slijedeee zadade: neposredno
prije poeetka napada bombardirati protivnikova uzletigta, prometne evorove, skladigta, vojarne
u zahvatu bojignice (sa srednjim
i lakim bombarderima), dok ce
postrojbe obrugavajueih bornbardera istovremeno izvrgavati
iste zadaee na prvoj crti. Postrojbe obrugavajueih bombardera
imaju zadaeu zratnog topnigtva"
i trebaju otvarati put" za oklopne
postrojbe, dok ee postrojbe lovadkog zrakoplovstva imati zadadu
eigeenja neba" i time zradnog
osiguranja prodirueih oklopnih
kolona. Prihvaeanjem ovoga koncepta od strane Luftwaffe, daljnji
njezin razvoj usmjeren je iskljudivo u stvaranje taktiekog zrakoplovstva za podrgku, bez strategke
,,grane", sposobne za samostalno
99
izvitavanje zadada (ovaj nedostatak de se najvidljivije ispoljiti tijekom zradne bitke za Britaniju,
odnosno tijekom bombardiranja
britanskih gradova, kada ce i pored velike mase srednjih i laldh
bombardera, izbadeni teret biti
puno manji u odnosu na podetna
bombardiranja Tredega Reicha od
strane Sjedinjenih Drava i Velike
Britanije s otprilike istim brojem
zrakoplova).
ten (FLAK-Uinheiten) - postrojbe

protuzraenog topniava (protuzratne obrane),
- Fallschirmjagdeinheiten - padobransko-lovadke postrojbe,
- Luftnachrichteneinheiten - postrojbe zra6nog dojavniStva,
te (Luftflotte) kao najvede zrakoplovne postrojbe. Svaka flota je

u svom organskom sastavu imala sve vrste letaeldh postrojbi
(bombarderske, obrugavajudih
bombardera, lovatke, izvidnidke,
transportne i teldi&e), zatim po-
Taktika
Djelovanje Luftwaffe tijekom
Spanjolskog gradanskog rata"
omogudilo je njemaeldm lovadkim
razvijanje svoje autohtone taktike. Poteli su s letovima u zgusnutom redu, krilom do
krila, po uzoru na Talijane, afi su
ubrzo otkrili da je takav poredak,
stvoren na iskustvu iz Prvog svjetskog rata, neodetiv u srazu s mnogo briim jednokrilnim lovcima. U
praksi se pokazalo da razrijedeni raspored, nazvan detiri prsta",
nudi najbolje rjeenje za slobodno
djelovanje. Navedena taktika detiri prsta" sastojala se u tome da su
zrakoplovi napadali u parovima,
a time se i medusobno stitili. Kod
bombarderskog zrakoplovstva
(osobito u napadima obnigavajudih bombardera) primjenjivana je
taktika napada u lance" (slijedu)
od tri zralcoplova.
Za razliku od uvrijaenog miljenja, u Luftwaffe se ozbiljno radilo
na razvoju radara te je 1938. prihvaden tip radara Wiirzburg",
razvijen u firmi Telefunken", za
opremanje bitnica protuzraene
obrane i za usmjeravanje lovadkih zrakoplova u akcijama presretanja tijekom nod. Medutim,
bududi da je prihvadena doktrina
rata bila pokretni rat", odnosno
brzo i totalno unikenje neprijatelja, zanemaren je razvoj obrane. Upravo navedeni razlog bio
je temelj na kojemu se razvio mit
o britanskoj uporabi radara tijekom zradne bitke za Britaniju u
kolovozu 1940. godine. I Nijemci
i Britanci imali su tada potpuno
operativne radarske sustave. Medutim, razlika u shvadanju njihove primjene potetkom rata dala
je prednost Britaniji.
Struktura
Citava Luftwaffe podijeljena je
na:
- Fliegereinheiten - letadke postrojbe,
- Fliegerabwehrkanoneeinhei100
Rezchsmarschall Hermann Goring, ministar zratnog prometa i Vrhovni

zapovjednik Luftwaffe, u razgovoru sa svojim Vodom Adolfom Hitlerom
- Hermann Goring" -Verbande postrojbe Hermann Goring" i
- Luftwaffen-Feldtruppe - zrakoplovno-poljske postrojbe (do listopada 1943.).
Letatke postrojbe:
Od 1. veljaee 1939. u sldopu Luftwaffe postrojavaju se zradne flo-
strojbe protuzradnog topnikva te

postrojbe zrakoplovnog dojavnig tva. Tako je svaka flota predstavljala svojevrsno malo" zrakoplovstvo. Opisani ustroj najbolje
ilustrira koliko je na njega utjecala temeljna ideja o zajednidkom
djelovanju s vojskom. Zapovjednik flote, bududi da je raspolagao
sa svim vrstama" zrakoplovnih

postrojbi, mogao je iste uporabiti prema zahtjevima situacije
na njegovom podrudju, odnosno
kao podrOlu pojedinoj vojsci ili
vojnoj skupini, koja je djelovala
na istom podrudju. Time je osigurano udinkovito zajednidko djelovanje izmedu zrakoplovstva i
vojske. Medutim, nasuprot ovoj
prednosti, stajao je ozbiljan nedostatak, bududi da postrojbe za
vodenje stratekih zrakoplovnih
pothvata nisu stavljene pod jedno
zajednitko zapovjednikvo. Kada
se pojavila potreba za stvaranjem
telika, za koje nisu bile dovoljne
bombarderske postrojbe same
jedne zratne flote (kao u sludaju
vodenja zradnog rata protivVelike
Britanije 1940.), bib je potrebno
prvo prikupiti bombarderske postrojbe iz razlidith flota, a zatim
ustrojiti i posebno zapovjednitvo za vodenje samog pothvata.
Luftwaffe je nedostajalo odgovarajude zapovjednikvo ranga britanskog Zapovjednikva bornbardera (Bomber Command).
Upravo u opisanom ustroju leZao
je glavni razlog zako je Luftwaffe
uvijek postizala odliene rezultate
kada je uporabljena za zajednieko
djelovanje s vojskom, dok je neodeldvano uvijek trpjela neuspjehe
kada je uporabljena za vodenje
strateAlcog zrakoplovnog rata.
Najvede taktleke zrakoplovne postrojbe (ustrojene 1. veljade 1939.)
bile su zrakoplovne divizije. One
nisu imale organskih letaeldh postrojbi, nego su im one podeinjavane prema potrebi izvodenja
odredenog konkretnog zadatka,
tako da je njihov ustroj bio vrlo
promjenljiv. Letadke divizije imale su samo stalno zapovjednikvo
i postrojbu dojavnikva (obidno
jednu bojnu dojavnikva). Navedene letatke divizije, bez promijene u njihovom nadinu djelovanja,
11. listopada 1939., preimenovane su u letatke zborove (Fligerkorps) i u skladu s njemaeldm
nadinom oznadavanja postrojbi,
umjesto arapskih, dobivaju rimske brojeve. Na operativnoj razini djelovanja pojedinih letatIcih
zborova ustrojavana su privremena mjesta voda lovadkog letalitva" (Jagdlfiegerfiihrer - JAFU),
pod eijim zapovjednikvom su
objedinjene postrojbe lovatkog
zrakoplovstva tijekom izvegavanja odredene konkretne zadade.
Temeljna taktika postrojba Luftwaffe je Geschwader - eskadra,
postrojba ranga zrakoplovne pukovnije, odnosno kod britanaca i
_14tZ7\41
T. dki lovac" Meserschmitt Me 110 iznad engleskog krajobraza, kolovoz 1940.
zra6ne haze" na svom podrueju

djelovanja ustrojavala su zratna
uzletita" (Flugplatz) obitno provizornog ill privremenog karaktera. Kao kod prije opisanih zraCnih oblasti", temeljna svrha svih
nabrojanih instanci je osiguranje
zemaljske" podrke postrojbama zrakoplovstva. Tako je, na primjer, svaka zraCna baza" imala u svom sastavu mehaniearske
(za zrakoplove i naoru2anje), opskrbne, protupo'larne, protuzratne i zdraystvene postrojbe, te postrojbu za neposredno osiguranje
zratne baze". Zadata srednjih"
instanci zemaljske podrSke",
podrutja zratnih luka", bilo je
uskladivanje rada zratnih baza",
te organizacija njihove opskrbe svim potrebitim sredstvima
za rad (od prituvnih dijelova za
zrakoplove, preko hrane, odjeCe i
obuCe za letatko i zemaljsko osoblje, do pogonskog materijala te
streljiva i bombi za zrakoplove).
Do potetka Drugog svjetskog rata
Luftwaffe je narasla na respektabilni broj zrakoplova, a uz samo
102
Satnik Hans-Ulrich Rudel u prigodi izvdene tisueueetristote

misije s obrugavajuam bombarderom Junkers ju 87 Stuka"
odhkovan je Hrastovim Igtem za svoj Vitaki krii
poveaanje broja zrakoplova izvrena je i standardizacija zrakoplova. Tako su standardni bornbarderi u naoruianju Luftwaffe
bill: Dornier Do 17, Heinkel He
111 i Junkers Ju 88, te obruavajuCi bombarder Junkers Ju 87.
Postrojbe lovaca opremljene su
Messerschmittima Me 109 i tekim" dvomotornim lovcima Messerschmitt Me 110. Izvidnieke
letaelce postrojbe opremljene su
Dornierima Do 17 (bombarderski zrakoplovi prenamijenjeni za
dalekometne izvidnitke zadaae
opremljeni najmodernijim zrakoplovnim kamerama) i
zrakoplovima za blisko
izvidanje Henschel Hs 126. Dio
postrojbi koji je bio predviden za
zajednielco djelovanje s ratnom
mornaricom opremljen je hidrozrakoplovima Arado Ar 196 (nazvan i oei ratne mornarice", buduti da je dio ovih zrakoplova
ukrcan na velike brodove) i Heinkel He 115. Transportne postrojbe Luftwaffe opremljene su prolcuanim Junkersom Ju 52, a za
POSEBNO IZDANJE f STUDENI 2013.
ZRANA BITKA ZA VELIKU BRITANIJU

..,
Perth
Dund ee
ZRA&A BITKA ZA
Argyll
c'Ot, Clackmannon
Sjeverna more
BRITANIJU
rujan 1940. - svibanj 1941.
Dumb
njematki zratni napad
*Gfasg-o).&"
re'
o Edinburg
ZRAtNA FLOTA 5
Lanark
,
njematki radio
snopovi za navodenje
bombardera
Eastern regije civilne obrane
Ayr
granite regije
civilne obrane
,--R6xburgh
podrutje evakuacije
Dumfries
ndonderry
N r humberla
podrutje primanja
Kirkcudbrig
neutralno podrutje
Cumberland
Tyrone
Durham
t8ko bombardiranje
lesbrough
YVestmore an
Dowi
Afmagh:,
neutralna drhva
Sunderlan
North Riding
ZRAeNA FLOTA 2
East R ing
.4 Drogheda
Bradfor.
Blackpool.
IRSKA
Ba c
ston
Manch
York
d Yo
Leeds
Huddersfield
re
Liverpool
. Dublin
She Id;, Lincoln
. Helen
,Denhigh',
Ratno zrakoplovstvo
slkajno bombardira
neutralnu Republiku lrsku
na putu za Belfast
Derb
Nottingham
tok ,.n-Trent
rby
ottingham
1 ,
--tafford
Cheshire
rioneth,-,
Wolverharripton
Montgomer
Wexford
,Radnor
digan
a I
Birmigham
Norfolk
Norwich
Leicesto?-Nort,haTh pton
,.
;"Worcester
Hereford
hampfdri Carribridge,/
e ford
v-Brecknoc
Carmarthen
Ipswich'
oucester
'.1\11i6d1;;;',,
xtord
Essex
wansea
utherd-Sea
ri dl
Bath
Surrey
.
Somerset iWiltshire
*Fun bi.ibge Wells
Hampshire
Calais
Sussex East Sussex
Devon
orset southern
Bright2W
tS
Cornwall
Exeter
Bologne
na moru
urnem uth
ymouth
PZ
11
I
14t%
\
ZR4NA FLOTA 3
purl
FRANC USKA
XXXX
103
IT: 2. SVJETSK I RAT/WEHRMACHT

zadate neposrednog osmatranja
i usmjeravanja oklopnih i motoriziranih postrojbi, te obavljanje
teldialcih zadata u Luftwaffe je
uvrgten Fieseler Fi 156 Storch"
(Roda"), izuzetno lagani zrakoplov, koji je imao mogutnost slijetanja i polijetanja sa kratkih i
improviziranih pista. Od svih navedenih tipova zrakoplova u naondanju Luftwaffe, njenu glavnu
snagu (1demu zrakoplovstva) einili su srednji bombarder Heinkel He 111 i lovac Messerschmitt
Me 109. Bez imalo pretjerivanja
mole se reti da su navedeni zrakoplovi bili neosporno kvalitetniji
od slienih tipova zrakoplova bilo
koje tadagnje zrakoplovne sile,
dok je stupanj uvjebanosti i borbenog morala pilota lovaca i posada bombarderskih zrakoplova
bio ne samo ravan vet i nadmotniji od vetine potencijalnih protivnika.
Paralelno s razvojem zrakoplova igao je i razvoj ostalih sredstva
potrebnih letatldm postrojbama
jednog suvremenog zrakoplovstva. To se u prvom redu odnosilo na razvoj sredstva dojavnigtva
u zrakoplovima (kako za potrebe
komunikacije medu zrakoplovima, tako i za potrebe komunikacije zemlja-zralc"). Nadalje, usavrgen je postojeei ciljnicki uredaj
za horizontalno bombardiranje
(Gorz Visier 219), a poseban iskorak je utinjen sa uvrgtavanjem titavog niza modela zrakoplovnih
kamera za izvidnieke zadate (predratna Njematke je prednjaeila u
civilnom razvoju foto tehnike te je
dio tih dostignuta u razvoju iskorigten u vojne svrhe).
Krajem 1943. Luftwaffe je zavrgila
pokusna ispitivanja i pripremila za
serijsku proizvodnju prvi mlazni
zrakoplov Messerschmitt Me 262
(brzine 800 km/h) te raketni zrakoplov Messerschmitt Me 163 (s
brzinom preko 1000 km/h). Takoder, paralelno s razvojem mlaznih
raketnih zrakoplova razvijana su i
omija za njih, prvenstveno raketni projektili zrak-zrak za naoru2anje samih zrakoplova, a potom i
njihove inatice zemlja-zrak za primjenu u protuzratnoj obrani
Protuzrakoplovne postrojbe
Kao prva zapovjednigtva protuzratne obrane ustrojena su
mjesta Vigih zapovjednika
protuzratnog topnigtva" (Hobere-Kommandeur der Flalcartillerie) pri zrakoplovnim okruzima s
ciljem objedinjavanja djelovanja
protuzratne obrane u okrugu. Od
104
Visi
1. srpnja 1938. od navedenih
zapovjednika protuzraenog
topnigtva" ustrojena su Zratna obrambena zapovjednigtva"
(Luftverteidigungskommando)
koja od 1. rujna 1939. postaju
Protuzratne divizije" (FLAK-Division) da bi mjesec dana kasnije zapotelo postrojavanje Protuzratnih zborova" (FLAK-Korps)
koji su imali zadatu objediniti zapovijedanje nad Protuzratnim
divizijama". U lipnju 1940. krenu-
letaekih postrojbi Luftwaffe s letaekom kacigom
lo se s ustrojavanjem Protuzratnih zdrugova" (FLAK-Brigade).

Temeljna razlika izmedu divizija
i zdrugova bila je u njihovom anga2iranju, odnosno divizije protuzratnih topova motorizirane
su i uporabljane su u blizini prve
crte bojigta kao neposredna zatita postrojbi vojske (osobito oklopnih) dok su zdrugovi protuzratnih topova bile statieke postrojbe
za obranu gradova i vahlijih drugih objekata (tvornica, mosto-
va...) na podrutju Treteg Reicha.

Niti jedna od navedenih postrojbi
nije imala stalni sastav (osim sto2era i postrojbi dojavnigtva) nego
su im podeinjavane postrojbe
prema potrebi izvrgenja zadate.
Temeljni operativni sto2eri protuzraene obrane bili su sto2eri pukovnija protuzratnih topova (FLAK-Regiment) koje nemaju
zadani stalni ustroj nego dobivaju postrojbe (protuzratne divizijune) pod svoje zapovjednigtvo
POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013
Priprerna pilota lovaekog zrakoplova za borbenu zadaeu
prema velicini zada6e, odnosno

branjenog podrueja. Ovisno o angaknanu protuzrat'ne pukovnije ona je mogla biti motorizirana
(u sklopu protuzraene divizije) iii
stati6na (u sklopu protuzraenog
zdruga) ustrojena za obranu pojedinih vitalnih objekata ili skupine

objekata. Za protuzraenu obranu
gradova ustrojavane su skupine
protuzraCnih topova (FLAK-Gruppe) koje su mogle imati snagu
Postrojba obrugavajueih bombardera Junkers Ju 87 Stuka" u napadnoj

formaciji led prema cilju svoje borbene zadaee
od nekoliko protuzra6nih pukovnija do nekoliko protuzraenih divizijuna, ovisno o veliCini i valnosti branjenog podruej a. Medutim,
tijekom rata navedene skupine
dostizati ce snagu i do nekoliko
Sjever Finske, srpanj 1941., borbeni zrakoplov Luftwaffe u drtetvu" sjevernih jelena
POSEBNO IZDANJE
D N Jl
zdrugova protuzratnih topova,

osohito za obranu velikih gradova
kao gto su Berlin, Munchen, Hamburg... U pravilu, navedene skupine protuzratnih topova, dijelile
su se na podskupine (FLAK-Untergruppe), obi6no ja6ine jednog
ili dva divizijuna protuzraenih topova koje su imale zada6u obrane pojedinih gradskih kvartova iii
nekih drugih posebnih objekata.
U periodu od 1935. pa do paetka rata velika paZ-nja je posveaena razvoju protuzrakoplovnih
topova (FLAK Fliegerabwehrkannone). Prve postrojbe promzrakoplovne obrane opremljene
su tegkim strojnicama i topovima
manjih kalibara (uglavnom 20 i 37
mm), da bi krajem 1930-tih postrojbe protuzra6ne obrane poCele dobivati topove 88 mm (prvo
modernizirane FLAK 18, a potom
i poboljgane verzije FLAK 36 i 37).
Osim razvoju protuzraenih topova, posebna pa2nja posve6ena je
ustrojavanju ueinkovite i dobro
opremljene slune dojavnigtva
pri protuzratnim postrojbama.
Tako je svaka postrojba protuzratne obrane imala u svom orM5
211: 2. SVJETSKI
WEHRMACHT
Odmor posade Luftwaffe u sjeni svoga zrakoplova, sjeverna Afrika, lipanj 1942.
gradnji dojavnieke struke i postrojavanju postrojbi. Va2nost

dojavnigtva za Luftwaffe ogledala se u ustrojavanju velikog broja
postrojbi dojavnigtva te rasporeda postrojbi dojavnigtva u sve dijelove Luftwaffe. Tako je po svom
ustroju svaka zraena flota imala
po tri pukovnije dojavnigtva, dok
je svaki zrakoplovni zbor imao po
jednu pukovniju dojavnigtva. Postrojbe protuzraene obrane nisu
imale svoje organske postrojbe
osim postrojbi dojavnigtva (bojna u divizijama i zdrugovima).
Za obuku pripadnika dojavnigtva zrakoplovstva ustrojeno je 11

zraeno-dojavniddh obuenih pukovnija, a za gkolovanje doeasnika i easnika devet dojavnieldh
gkola.
Postrojbe Hermann Goring"
U srpnju 1942. ustrojen je motorizirani zdrug General Goring"

(od protuzraene pukovnije General Goring") koji je do listopada 1942. preustrojen u motoriziranu diviziju General Goring"
(general poruenik Paul Conrath).
Obruavajuei bombarderi Junkers Ju 87 Stuka"

postrojeni u temeljnoj formaciji za napad
ganskom sastavu postrojbu dojavnigtva i zvukovnog izvidnigtva,
a bitnice su opremljene modernim ciljniekim daljinomjerima,
dok su topovi medusobno uvezani" putem posebnih uredaja
(topovezaca").
Padobranske postrojbe
Prva postrojba padobranaca

(Fallschirmjager padobranski
lovci) ustrojena je u sijeenju 1936.
kao padobranska bojna jaeine
600 padobranaca, a malo poslije
ustrojena je i padobranska glcola. U iduee dvije godine (1936.1938.) ustrojen je cijeli niz samostalnih padobranskih postrojbi
(do razine pukovnije), koje su 1.
rujna 1938. objedinjene pod zapovjednigtvom novoustrojne 7.
letatke divizije (7. Flieger-Division, zapovjednik: general poruenik padobranskih postrojbi Kurt
Student). Navedena divizija 6e 1.
svibnja 1943. biti preimenovana
u 1. padobransko-lovaeku diviziju (1. Fallschirmjager-Division).
Do kraja rata biti de ustrojena jedna padobranska vojska (1. padobranska vojska) , dva padobranska
zbora, 12 padobranskih divizija,
pet padobranskih zdrugova i pet
padobranskih zdrugova jurignih
topova. Osim navedenih operativnih padobranskih postrojbi
ustrojen je eitav niz postrojbi za
temeljnu pjegaeku obuku te sedam padobranskih gkola.
Postrojbe zraenog dojavnigtva
S ustrojavanjem prvih postrojbi Luftwaffe poeeo je i rad na iz-
Obrigavajuei bombarderi Junkers Ju 87 Stuka`

kreeu u sunovrat prema svome cilju
107

Lovaeki zrakoplov Focke-WulfFw
190 - prikazani zrakoplov je u
standardnoj prikrivnoj shemi za
razdoblje 1944./45.
Jedna borbena skupina navedene

divizije sudjelovala je u borbama
u sjevernoj Africi. Od navedene
motorizirane divizije ustrojena je
15. srpnja 1943. oklopna divizija
Hermann Goring" koja se istaknula u obrambenim borbama
na Siciliji. Postrojbe Hermann
Goring" ustrojene su kao klasiene postrojbe vojske, a popunjavane su dragovoljcima iz redova
ratnog zrakoplovstva. Od sijeenja 1944. oklopna divizija mijenja
ime u Padobransku oklopnu diviziju Hermann Goring" (general
bojnik Wilhelm Schmalz).
U rujnu 1944. ustrojen je Padobranski oklopni zbor Hermann Goring" (general poru6nik
Wilhelm Schmalz) koji se sastojao
od 1. padobranske oklopne divizije Hermann Goring" (general
bojnik Max Lemke) i 2. padobranske oklopno-grenadirske divizije
Hermann Goring" (general bojnik Erich Walther).
Zrakoplovno-poljske
postrojbe
Zbog krize popune postrojbi na
Istoenom ratigtu poeetkom 1942.,
Luftwaffe je do rujna 1942. ustrojila 21 zrakoplovno-poljsku diviziju (Luftwaffen-Feld-Division)
kao lova'ake divizije vojske. Popunjene su do6asnicima i easnicima zrakoplovstva koji nisu imali
iskustva u kopnenim borbenim
djelovanjima te je ve6ina divizija odmah u prvim borbama imala osjetne gubitke. Od listopada
1943. vojska preuzima navedene
divizije u svoj sastav kao Feld-Division (L) te one time prestaju biti
dio Luftwaffe.
'108
Operacije
Luftwaffe
tijekom Drugog
svjetskog rata
U kolovozu 1936. novo njematko ratno zrakoplovstvo krenulo je
u svoje prvo borbeno djelovanje
podravajueinacionalistielce snage generala Francisca Franca u
pobuni protiv Spanjolske republikanske vlade. Prvi kontingent porno& obuhvatio je skromne snage od 20 transportnih zrakoplova
Junkers Ju 52 i gest lovaeldh zrakoplova dvokrilaca Heinkel He 51
za zagtitu spomenutih transportnih zrakoplova. Tih 26 zrakoplova utjecalo je na razvoj dogadaja
na bojigtu daleko vige od njihovog
oskudnog broja. Generalu Francu trebalo je hitno iz Maroka na
podr&je Spanjolske prebaciti
odane postrojbe radi konsolidacije njegovog poloIaja. Letedi eetiri puta dnevno i svaki put prenose& 25 vojnika s opremom, tih
je 20 Junkersa vrlo brzo prebacilo
10.000 Francovih vojnika. Bila je
to prva zra6na operacija prebacivanja tolikog broja vojnika. Od 1.

studenoga 1936. ustrojava se Legija Kondor" koja se sastoji od
lova6ke skupine, bombarderske
skupine, izvidnitle skupine, pomorske izvidnrake skupine, protuzraenog divizijuna (s tri bitnice
protuzrgnih topova 88 mm, dvije bitnice protuzra6nih topova 37
mm i jedna reflektorska bitnica),
bojne dojavnigtva zrakoplovstva,
zdraystvene bojne, zra6ne skupine za odflavanje, sto2era za vezu
sa gpanjolskim snagama, meteorologke postaje i rukovodeeeg
sto'lera koji je vodio natelnik stoera legije pukovnik Wolfram von
Richthofen (strue'njak za uporabu
obrugavajuaih bombardera i kasniji general feldmargal Luftwaffe). Citava legija nalazila se pod
zapovjednigtvom general bojnika zrakoplovstva Huga Sperrlea.
Do kraja 1936. Legija Kondor"
narasla je na priblizno 200 zrakoplova s 5.000 pripadnika, Medutim, njematki dvokrilni lovci
Heinkel He 51 pokazali su se kao
inferiorni tijekom zra*Cnih sukoba
sa sovjetskim jednokrilnim lovcima Polikarpov 1-16 (kojima su
bili opskrbljeni republikanci) te
su tijekom ljeta 1937. u Spanjolsku upu6eni moderni lovci Messerschmitt Me 109 te bombarderi Heinkel He 111 i Dornier Do 17.
s kojima je Legija ubrzo postigla
zratnu nadmo6 na gpanjolskom
nebu. Iste godine ondje su pote-
Lovaeko jato (eskadrila) Luftwaffe u

pripremama za borbenu zadaeu
www.C]rcoliVaarez.corg
109
.33comnailriitecil.xiet
LLr 2. SVJETSKI RAT/VVEWCWW

li letjeti i Junkers Ju 87 (Stuka")
demonstrirajuai kako ce izgledati
slijedea rat. Djelovanje lovatkih
zrakoplova u 8panjolskoj svodilo
se u prvom redu na pratnju bornbardera prilikom njihovih napada na republikanske snage. Lovatld piloti bi prije povratka na
matitna uzletita, ukoliko im je
preostalo goriva, izvodili munjevite napade na protivniela uzletita ili bi nadlijetali republikanska
podrutia i ukoliko bi republikanski zrakoplovci prihvatili izazov,
rasplamsali bi se zra6ni bojevi u
kojima bi piloti Messerschmitta
Me 109 obieno iskoristili prednosti svojih zrakoplova.
Prava provjera snage i moguanosti zrakoplovnih postrojbi Luftwaffe zapotela je 1. rujna 1939. u
4 sata i 40 minuta masovnim napadom na poljsko zrakoplovstvo
i njegovu zemaljsku infrastrukturu. Navedeni napad u potpunosti
je iznenadio poljsko zrakoplovstvo, a sama koncentracija napada na odredena te2ita poljskog
zrakoplovstva omogudla je njemaekom zrakoplovstvu da u roku
od 24 sata, od poeetka djelovanja,
stekne potpunu zratnu dominaciju nad Poljskom. Do kraja drugoga dam zratnih operacija nad
Poljskom, najve6i dio poljskog
zrakoplovstva je uniten (najveei
broj zrakoplova uniken je na zemlii tijekom iznenadnih napada
prvoga dana), a samo manji dio
poljslcih zrakoplova uspio je pobjeei u inozemstvo. Nakon unitenja poljskog zrakoplovstva,
Luftwaffe je usmjerila svoja djelovanja prema prometnicama radi
sprje6avanja pokreta poljske vojske. Napadi na prometnice stvorili
su kaos u provedbi poljske mobilizacije, a istovremeno su stvorili
i zbrku u pokretima poljskih postrojbi. Medutim, bez obzira na
strategki karakter prvih borbenih djelovanja Luftwaffe, ne mo2e
se navedeno djelovanje smatrati strataldm vodenjem zratnoga
rata, jer odmah po uspostavlianju nadzora nad poljskim zrat"nim prostorom u prvi plan je do-lo djelovanje prema zahtjevima
vojske. Zadate Luftwaffe bila je
ojatavanje zemaljskog topnigtva,
odnosno, kroz bombardiranje
odredenih zemaljskih ciljeva pojgavano je djelovanja topnitva
na iste ciljeve (npr. kod opsade
Vagave). Bombarderske postrojbe Luftwaffe preuzimaju ulogu
vertikalnog topnitva", dime dobivaju eisti taktLald karakter. Njemaelco zrakoplovstvo, pri 6ijem je
110
Posljednja provjera bombi za obruSuvajuee bombardere Junkers Ju 87 Stuka"

Prije polijetanja lovakog jata (eskadrile) pred njega se iznosila ratna zastava postrojbe, sjeverna Afrika, lipanj 1942.
ustroju, naortdanju i obuci najve6a panja posve6ena zajedniOkom djelovanju s vojskom, pokazalo se izvrsnim u izvrgavanju
navedenog.
U slijedeeoj operaciji Luftwaffe,
zbog malog norvegkog i danskog
zrakoplovstva, izostao je prethodni strategki masovni napad bornbarderskih postrojbi Luftwaffe,
kao gto je bio slueaj u napadu na
Poljsku. Od samoga potetka operacija 9. travnja 1940., njemako
zrakoplovstvo je djelovalo taktield
u najtdoj suradnji s vojskom i ratnom mornaricom. Medutim, pri
tome djelovanju prvi put u povijesti zraOnoga ratovanja odlutuju6u ulogu odigrale su padobranske i zratno-desantne postrojbe.
Jedna od prvih akcija tijekom in'vazije Norvegke bilo je zauzima,
nje glavnih uzletigta kod Osla i
Stavangera te pomanih kod Kristiansanda, Bergena Wrontheim
od strane padobranskih postrojbi iz sastava 7. letaOke divizije. Po
uspjegnom zauzimanju navedenih uzletigta, padobranske postrojbe na njima ojgane su dijelovima postrojbi vojske, koje
su na navedena uzletigta stigla
zratnim desantom. Citav pothvat
zratne podrglcu osiguravao je X.
letaOki zbor (general zrakoplovstva Hans Geisler) eija je temeljna
zadata bila da nadoknadi" njemaOku inferiornost u broju ratnih brodova. Dio kapitalnih brodova britanskeVelike flote odmah
po primitku vijesti o potetku njemacke invazije u Norvegkoj isplovio je iz svoje matiOne sjeverne
luke (Scapa Flow) u smjeru Norvegke. Buduei da britanski brodovi nisu u potetku imali zratni kigobran", ve6 prvoga dana
djelovanjem letadcih postrojbi iz
sastava X. zbora potopljen je razarat Gurkha", a tegko ogte6ene
krstarice Glasgow" i Southampton", dok je bojni brod Rodney"
dobio direktan pogodak bornborn. Uvidjevgi da ne mogu izddati pred norvegkom obalom
bez podrgke zrakoplovstva, britanski brodovi se povlate prema
otvorenom mom. Iduai dan se
britanskim pomorskim snagama pridrtduje i nosa6 zrakoplova
Furious", a dio zrakoplova dolije6e izravno s britanskih sjevernih uzletigta. Dolazak britanskih
zrakoplova odmah su osjetile" i
njematke snage te je istog dana
djelovanjem zrakoplova potopljena krstarica Konigsberg". Ipak
uz sna2nu zrakoplovnu podrgku,
postrojbe njemadce vojske na111
VP
stavljaju s iskrcavanjem u lukama

te se ubrzo spajaju sa snagama na
uzletitima i medusobno, a zatim
nastavljaju prodor u unutranjost
Norveke. Kao i u pohodu na Poljsku, tako je i u pohodu na Norveku Luftwaffe opet demonstrirala uspjeh u zajedniekom bliskom
djelovanju s vojskom i ovoga puta
s ratnom mornaricom. Temeljno
iskustvo steeeno tijekom provedbe invazije Norvegke odnosilo se
na uspjegno djelovanje bombarderskih postrojbi, smjetenih na
kopnu, u sprjeeavanju pothvata
na moru.
Slijedeea operacija Luftwaffe
predstavlja borbeno djelovanje tijekom izvodenja pothvata Slueaj
2uti" koji poeinje u ranim jutarnjim satima 10. svibnja 1940. napadom na Francusku, Belgiju i Nizozemsku. Pomalo nevjerojatno
zvuei einjenica da nakon iskustva
s Poljskom Luftwaffe uspijeva zatea na mirnodopsldm uzletigtima
i uratiti tijekom prvog dana provedbe pothvata gotovo eitava zrakoplovstva Nizozemske i Belgije,
a francusko ozbiljno desetkovati
Sto je njemaekom zrakoplovstvu
osiguralo nadzor nad zraenim
prostorom i mogu6nost da na teZinim smjerovima djelovanja u
svakom trenutku ima apsolutnu
zraenu nadmo6. I tijekom provedbe ovoga pothvata ponovno
je dnglo do izra2aja odlieno zdruZeno djelovanje zrakoplovstva i
vojske. Ponovno su anga2irane i
padobranske postrojbe 7. letaeke divizije na zauzimanju mostova u smjeru napredovanja oklopnih i motoriziranih postrojbi u
Nizozemskoj te uzletita u okolici
Rotterdama i jednog mosta u centru Oda. Ponovno je dokazana
vrijednost padobranskih postrojbi koje su uspjele zauzeti vedinu
planiranih mostova i dr2ati ih pod
nazorom (i time sprijeeiti njihovo
ruSenje) do dolaska postrojbi vojske. Tijekom operacija na Zapadu
svojim djelovanjem narneio su se
istalde zrakoplovne postrojbe naortaane zrakoplovima Junkers Ju
87 kuka" koje su doslovno kao
zratno topnitvo" otvarale put
brzim oldopnim i motoriziranim postrojbama, te davale neposrednu poclegku do dolaska topnieldh postrojbi. Ovdje posebno
treba istaknuti i razoran psihologki efekt djelovanja Stuka", sirenima pri obruavanju, taj reski
zvuk de postati simbol munjevitog rata". Drugi udar Luftwaffe
je usmjerila prema francuskoj zeljezniekoj mreii koji je paralizirao
112
Rad zrakoplovnih mehanieara na pripremi zrakoplova bio je od najveee vaznosti za rijegovo dobro funkcioniranje
titav 2eljeznieki promet, a time i

pokrete francuskih snaga buduei
da su one uglavnom bile oslonjene na transport 2eljeznicom. (titav pohod na Zapad prtaio je niz
novih iskustava u uporabi zrakoplova i padobranskih postrojbi.
Jedna od novih spoznaja" bila je
i to da se zrakoplov mote neinko-
vito uporabiti protiv tenka. Naime, tijekom napredovanja oklopnog klina prema Atlantskoj obali
(XIX. motorizirani zbor pod zapovjednitvom generala Heinza Guderiana), 17. i 18. svibnja 1940.,
u bok prodornog klina izvren je
protunapad francuskih oklopnih
postrojbi. Prijetila je opasnost da
francuske snage odsjeku" vrh

klina i zaustave njemaeld prodor.
Medutim, borbenim djelovanjem
Stuka" vedina francuskih tenkova je unitena, a protunapad zaustavljen. Sada Luftwaffe dobiva
jednu strateku zadadu unigtenje okrUenih saveznielcih snaga kod Dunkerquea. Medutim,
Pilot u kokpitu svoga zrakoplova u geekivanju znaka za polijetanje
zbog velikog naprezanja u prethodna dva tjedna, snaga letaOkih

postrojbi Luftwaffe pala je na 50
posto raspoloIivih resursa (pogotovo u bombarderskim postrojbama) , a drugi veliki problem bio je i
zraOni Idobran" koji su ovaj put
pru2ale postrojbe lovaOkih zrakoplova s britanskog otoOja. Ve6 iscrpljene posade njemaOldh bornbardera i piloti lovaca nali su se
u zra6nim borbama s odmornim
posadama engleskih bombardera i lovaca, koji su uz to raspolagaff sa zrakoplovnom opremom
koja je po svojoj kvaliteti bila jednaka njemaekoj. U svakom slu6aju, britanske pomorske snage, uz
zraeni kigobran britanskog zrakoplovstva, uspjele su od 28. svibnja
do 4. lipnja evakuirati u Britaniju
preko 300.000 vojnika (bez tegkog
naoru2anja, oklopnitva, topnigtva, ponekad i bez osobnog naoru2anja). I ovaj dogadaj je zorno
pokazao da njemaOko zrakoplovPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
stvo nije moglo samo izvriti postavljenu strateku zada6u te je

predstavljalo prvo veliko razoOaranje za sve one koji su bespogovorno vjerovali u odlueujau
ulogu i bezgraniene mogu6nosti
Luftwaffe. Ipak, 19. srpnja 1940.
tri visoka Oasnika Luftwaffe dobila
su ein general feldmartala zrakoplovstva: Erhard Milch, Albert Kesselring i Hugo Sperrie, a vrhovni
zapovjednik Luftwaffe Hermann
Goring dobio je Cin izmigljen"
samo za njega - Reichsmarschall.
Nakon okontanja borbenih djelovanja u Francuskoj nastupilo je
razdoblje od mjesec dana odmora za posade Luftwaffe te je popunjen dio postrojbi sa zrakoplovima i ljudstvom. Sada se Luftwaffe
nagla pred zivotnim izazovom",
prvi put je morala potpuno sama
voditi jedan pothvat - zraenu bitku za Britaniju. U pripremnom
periodu bitke (od 10. srpnja do
7. kolovoza 1940.) djelovanje Luftwaffe usmjereno je protiv britanskog ratnog i trgovaekog prometa
u La Mancheu. Cilj ovih napada '
bio je izazivanje britanskih lovaca na borbu nad La Mancheom te
time stvaranje nepovratnih gubitaka za britansko zrakoplovstvo,
budu6i da, ukoliko je zrakoplov
bio oboren iznad Britanije, postojala je vjerojatnost pre2ivljavanja pilota te njegov povratak
u postrojbu. Kao pravi poeetalc i
prva faza bitke za Britaniju smatra se vrijeme od 8. do 18. kolovoza 1940. kada je izvegen prvi veli-
Srednji bombarderi Dornier Do 17 u letu prema cilju svoje borbene misije

113
in
Dalekometni izvidnieki zrakoplov Focke-Wu f Fw 200 tijekom pripreme za borbenu zadaeu
Trenutak kada je tuka" otpustila svoje bombe

114
ki napad Luftwaffe, u podne 13.

kolovoza, na pomorske baze, radarske postaje i uzletigta lovatkog zrakoplovstva na ju2noj i jugoistoenoj obali Engleske. Ovi su
napadi ponavljani sve do 18. Kolovoza. Medutim, oeekivani rezultata ovih napada izostao je, a
prieinjena gteta pomorskim bazama i uzletigtima kompenzirana je britanskom dislokacijom
lovaeldh postrojbi dublje u unutragnjost i prebaziranjem ratnih
brodova u pomorske baza dalje
na sjeveru. Temeljni cilj njemaekog zrakoplovstva bio je izazvati britanske lovaeke postrojbe na
borbu te ih na taj naein
S druge strane, britanske lovatke
postrojbe dobile su striktne zapovjedi da napadaju samo njemaeke bombarderske postrojbe
bez pratnje lovaca te izbjegavaju
borbe s njemaeldm lovcima. Druga faza bitke lcreee 19. kolovoza i
traje do 6. rujna. Tijekom ove faze
poduzimani su napadi na uzletigta britanskog lovatlog zrakoplovstva dublje u unutranjosti
Engleske, dok je drugi dio napada usmjeren na va2na gospodarska sredita (osobito tvornice zrakoplova). Ovi su napadi izvodeni
manjim postrojbama bombardera uz jaku lovaeku pratnju (za ra-
zliku od prve faze, gdje su napadi

poduzimani velikim formacijama
bombardera, do 500, uz minimalnu lovatku zagtitu, sto je za posljedicu imalo i njihove dosta velike gubitke). Sedmoga rujna 1940.
napadom 300 bombardera na
London zapoeinje treaa faza bitke
za Britaniju koja je trajala do 5. listopada. Ovu fazu karakteriziraju
napadi njemaekog zrakoplovstva
na London i okolicu uz sna2nu
zatitu lovaeldh postrojbi. Treoa
faza je svoj vrhunac dostigla 15.
rujna i trajala je do 26. rujna. Medutim, tijekom ove faze njemaeko zrakoplovstvo nije uspjelo neutralizirati britansku protuzraenu
obranu, niti unititi britanske lovaelce postrojbe, dok je s druge
strane svakodnevno trpjelo velike
gubitke u angaz-iranim bombarderima. To je prisililo Luftwaffe
da djelovanje svojih bombardera
prebaci na noc i time je zapoeela eetvrta faza, koja je trajala od 6.
do 31. listopada. U potetnom periodu ove faze njematka taktika
je donijela uspjeh. Gubici bornbardera i lovaca pri noenim napadima bili su ekstremno mali, a
uporabljeni sustav navigacije izvrstan. Medutim, Britanci su do
kraja listopada 1940. uspjeli u jedinstveni sustav povezati postrojPOSEBNO IZDANJE / 3TUDENI 2013.
Povratak pilota s izvrs'ene borbene misije
be protuzratne obrane, reflektora, lovaeldh zrakoplova i radarske

postaje to su njematld gubici ponovno poteli rasti. Glavni stoner
Luftwaffe krajem listopada 1940.
donosi odluku da se napadi na
Britaniju nastave isldjutivo notu
i da se progire na sva vela industrijska sredigta u zahvatu radijusa djelovanja njematkih bombardera. Napadi prema spomenutoj
zapovijedi zapotinju 1. studenog 1940. i traju neprekidno do
11. svibnja 1941., gto ujedno tini
i petu i zavrgnu fazu bitke za Britaniju. Jedan od najrazornijih napada tijekom ove faze dogodio se
14. studenoga 1940. na Coventry.
Ova posljednja faza bitke za Britaniju, koja je s strane Luftwaffe
vodena strategki, otkrila je u potpunosti tinjenicu da njematko
zrakoplovstvo nije moglo izvrstrateglcu zadasiti
au, a tome je svakako pridonijela
Pokrivanje osjetljivih zrakoplovnih motora srednjegbombardera

Heinkel He 111 poslije povratka s borbene zadaee
tinjenica da nije postojao jasan

plan za sustavno unigtenje britanskog gospodarstva, dok to s
druge strane strategko bombardiranje Britanaca i Amerikanaca,
samo koju godinu kasnije, provoditi prema jasno razradenom
planu unigtenja njematkog gospodarstva. Sama bitka okontana
je posljednjim velikim napadom
bombardera Luftwaffe, njih 500,
na London u nod. 10./11. svibanj
1941. godine. Buduti da je Hitler
odustao od provedbe plana invazije Britanije, daljnje borbe su
samo iscrpljivale resurse Luftwaffe, koja se vet i sama pripremala
za novi cilj - pohod na Istok.
Pohod na Istok (operacija Barbarosa") poteo je na isti vet dobro
uhodani natin, masovnim napadima bombarderskih postrojbi na
protivnitka uzletigta. Djelovanje
Luftwaffe bilo je olakgano i nerazumljivom gregkom u rasporedu
sovjetskog zrakoplovstva koji su
najveti dio zrakoplova koncentrirali na poznatim mirnodopskim uzletigtima u blizini granice
(upravo ova gregka" u rasporedu zrakoplova jedan je od glavnih argumenata zagovornika teorije preventivnog rata", odnosno
da je Hitler samo napao prvi, jer
je i Staljin sa svoje strane pripremao napad na Njematku). Prvi
udari Luftwaffe imali su katastrofalne posljedice po sovjetsko zrakoplovstvo (unigteno je oko 8.000
sovjetskih zrakoplova) to je za vige
tjedana u potpunosti paralizirano
bilo kakvo sovjetsko zratno djelovanje. Luftwaffe je time u prvim
mjesecima rata imala na titavom
ratigtu neospornu nadmot u zraku, a na nekim dijelovima ratigta
i apsolutnu zraenu nadmot gto je
svakako doprinijelo brzim i dubokim prodorima postrojbi vojske u
unutragnjost Sovjetskog Saveza, a
time je ponovno potvrdeno koliki znataj ima nadmot u zraku na
samu izvedbu zemaljskih pothvata. Medutim, kao i u ranijim borbenim djelovanjima, vrh Luftwaffe ponovio je istu gregku, odnosno
nakon potetnog strategkog djelovanja, zrakoplovstvo je ponovno
usmjereno prije svega na taktieko djelovanje, odnosno na podrgku vojsci, umjesto da tako brzo
osvojenu zratnu nadmot iskoristi za stvarna strategka napadna
djelovanja. Kao i u bitci za Britaniju, ponovno je do izralaja dogla nesposobnost Glavnog stalera Luftwaffe da planira i djeluje
strategki, gto je najbolje vidljivo
kroz primjer zratnih napada na
115
in
2. SVJETSK I RATIWEHRMACHT
z..
POGONSKA
JEDINICA
Arado Ar 95 A-1
(hidrozrakoplov)
1 x BMW 132D
od 880 ks
310
1.100
7.300
2.450
12.50
11.10
3.60
1x 7.92 mm MG*17
1 x 7.92 mm MG 15
1 x torpedo ili 500 kg
bombi
Arado Ar 234 B-2

Blitz"
mlazni bombarder
2 x Junkers
Jumo 004B-1
svaki 1984 kg
potiska
742
1.556
10.000
5.200
14.41
12.64
4.29
2 x 20 mm MG 151/20
sa 200 naboja po
oru2ju
500 kg bombi
Dornier Do 17 Z-2
srednji bombarder
2 x BMW Bramo
323P Fafnir
svaki 1000 ks
410
1.160
7.000
5.209
18.00
15.79
4.56
5 x 7.92 mm MG 15
1.000 kg bombi
Dornier Do 217
N-2/R 22
nob' lovac
2 x Daimler Benz
DB 603A svaki
1750 ks
425
1.755
8.400
19.780
19.00
18.90
5.00
4 x 7.92 mm MG 17
8x20mmMG151
Fieseler Fi 156
Storch"
izvidniEki, za vezu
1 x Argus As 10C3 od 240 ks
175
467
930
14.25
9.9
3.0
wl x 7.92 mm MG 15
sa 75 naboja
Focke-Wulf Fw 190A-8
lovac
1 x BMW 801D-2
sa 2100 ks
654
805
11.400
3.170
10.50
8.84
3.96
2 x 7.92 mm MG 17
4 x 20 mm MG 151/20
Focke-Wulf Fw 190D-9
lovac
1 X Junkers Jumo
213A-1 od 2242
ks
686
837
10.000
10.50
10.19
3.36
2 x 20 mmMG151
2x13mmMG131
Heinkel He 111
H-16
srednji bombarder
2 X Junkers
Jumo 211F-2
svaki od 1350 ks
435
1.950
8.500
8.680
22.60
16.40
4.00
1 x 20 mm MG FF
1 x13 mm MG131
7 x 7.92 mm MG 15
2.500 kg bombi
Heinkel He 177A-5/R2
Greif"
tetki
ombarder
b
2 x Daimler Benz
DB 610A-1 svaki
od 2200 ks
488
5.500
8.000
16.800
31.44
22.00
6.39
3 x 7.92 mm MG 81
2 x 20 mm MG 151
3x13mmMG131
6.000 kg bombi
Henschel Hs 129B-2/R2
za blisku podriku
2 x Gnome
Rhone 14M 4/5
svaki od 700 ks
3.25
6 x 7.92 mm MG 17
2 x 20 mm MG 151
1 x 30 mm MK**101
1.000 kg bombi
Junkers Ju 52/3mg7e
transportni
3 x BMW 132T-2
svaki od 830 ks
Junkers Ju 87D
obruiavajuti
bombarder
DOLET
u km.
U M.
TELM A
u kg.
tIRINA
u m.
14.2
DUZ." INA
U m.
9.75
VISINA
U M.
NAORLIZANJE
407
688
9.000
3.810
295
1.290
5.500
3 x 7.92 mm MG 15
6.56029.2518.804.50prenosi
18 vojnika
1 x Jumo 211J-1
od 1500 ks
314
320
Junkers Ju 88A-1
srednji bombarder
2 x Junkers
Jumo 211B-1
svaki od 1200 ks
517
1.390
Messerschmitt Me
109E-7
lovac
1 x Daimler Benz
DB 601N od
1200 ks
578
1.094
Messerschmitt Me
110C-4
teiki lovac
2 x Daimler Benz
DB 601A svaki
od 1100 ks
560
775
Messerschmitt Me
262A-la
mlazni lovac
2 x Junkers
Jumo 004B-1 od
1984 kg potiska
827
1.050
*MG116
BRZINA
km/h
VISINA
LETA
MODEL I VRSTA
ZRAKOPLOVA
4.400
15.00
11.50
3.90
2 x 7.92 mm MG 15
1.800 kg bombi
8.840
9.081
20.00
14.54
4.85
4 x 7.92 mm MG 15
2.400 kg bombi
11.125
2.014
9.86
8.74
3.40
4 x 7.92 mm MG 17
1 x 20 mm MG FF/M
10.000
5.200
16.27
12.65
3.50
2 x 20 mm MG 151
4 x 7.92 mm MG 17
1 x 7.92 mm MG 812
(udvojeni)
12.190
3.795
12.5
10.58
3.83
4 x 30 mm MK 108A-3
24 x R4M rakete zrakzrak
pukostrojnica **MK - brzometni top

Obrukivajuei bombarder Junkers Ju 87 Stuka"

unatoe svojim manama (mala brzina, niska visina
leta i slabo obrambeno naoru2 anje) pokazao se kao
zrakoplov bez kojega ne bi bio mogul Blitzkrieg" to je
s pravom nosio naziv zraenog topnikva"
Moskvu, koji su tako loge pripremani i izvedeni da su ostali bez

ikakvog praktienog rezultata. Tijekom prvih gest mjeseci pohoda na Istok, zdrui'eno djelovanje
zrakoplovstva i vojske izvodeno
je prema zahtjevima stvarne suradnje, odnosno zrakoplovne postrojbe formirale su taigta djelovanja" koja su omogueavala s
postojetim snagama najve6i mouspjeh. Medutim, od poeetka 1942. doglo je do promjene
odnosa i zajednielco djelovanje
Luftwaffe poeelo se pretvarati u
potpuno zavisnost od vojske, koja
je tijekom slijedeeih godina toliko
porasla da je uporaba zrakoplovnih postrojbi vrgena iskljueivo na
zahtjev i prema potrebama vojske. Kao rezultat ovoga podeinja-
vanja vojsci na Isto6nom ratigtu

-doglo je do nepotrebnog disperziranj a postrojbi, potom suvignog
naprezanja postrojbi gto se vrlo
brzo osjetilo u poveeanim gubicima zbog nepoznavanja funkcioniranja zrakoplovnih postrojbi,
odnosno njihovih moguenostima
i natina djelovanja od strane zapovjednika vojnih postrojbi. Od
1943. uporaba zrakoplovnih postrojbi Luftwaffe na Istoenom ratitu svela se na neposredno pni'1anje podrgke postrojbama na
prvoj crti. Time su va2ni talctieki
ciljevi ostali nedirnuti (ieljeznieki promet iza prve crte tatita,
oeelcujuea podrueja prikupljanja
protivnika...). Za navedene je zadate, osim zrakoplova za podrgku
i lovaca, anga2iran i najveei btoj
Zrakoplovi Luftwaffe u letu prema svojim ciljevima

117
VP
2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT
Lovaeki zrakoplovi Luftwaffe u pripremi za napad
operativnih bombardera koji su

upravo u torn trenutku mogli biti
iskorigteni u suzbijanju zratnih
napada Britanaca i Amerikanaca na NjemaEku kroz napade na
polazna luzletigta na britanskim
otocima. S druge strane, Luftwaffe se u jednom drugom pothvatu
na Istoenom ratitu pokazala kao
presudan faktor, to Ee kasnije nizom krivih zaldjueaka dovesti do
jedne katastrofe. Poeetkom veljate 1942. na irem podruEju Demjanska nagli su se u okndenju
X. zbor (tri divizije) i II. zbor (tri
divizije) s ukupno 95.000 vojnika.
Samo olcru2enje protezalo se na
oko 300 km u krugu oko grada Demjanska, a njemaEke postrojbe su
u okraenju odmah izgradile nekoliko improviziranih uzletigta.
Buduei da je Luftwaffe imale neospornu zraEnu nadmoe, uspjela
je uspostaviti zraEni most kojim
je dopremana cjelokupna opskrba, pa eak i pojaeanja u ljudstvu,
pri Eemu je dnevno u oicrOenje
prebacivano od 200 do 300 tona
tereta. Olcridene postrojbe u De118
mjansku izdr2ale su opsadu i doEekale proboj okru2enja 21. traynja. Ovaj neosporni uspjeh imao
je za posljedicu odlulcu Adolfa Hitlera da 6. vojska mora ostati na
svojim polo2ajima u Staljingradu.
Situacija kod Staljingrada je bila
u potpunosti drugaeija, poeevi od broja vojnika u olcru2enju
(oko 300.000) do toga da se uslijed stalnih napadnih djelovanja
sovjetskih snaga konstantno poveeavala razdaljina izmedu okru'tenth snaga i uzletigta pod nadzorom Luftwaffe te da je i sovjetsko
zrakoplovstvo znatno ojaEalo i da
se time moralo raEunati sa znatno jaeim naprezanjem za odflavanjem staljingradskog zraenog
mosta". Bez obzira na Hitlerov hiroviti mentalitet, on bi tegko pristao na staljingradski eksperiment" da mu vrh Luftwaffe, na
Eelu s Goringom, nije prikazao
opskrbu Staljingrada iz zraka kao
sigurno izvodljivu", eime najviga tijela njemaelog zrakoplovstva snose znatan dio krivice za
staljingradsku tragediju sa svim
Zajednieko djelovanje savezniekth zrakoplova nad Istoenim ratikem

(talijanski, njematki i madarski zrakoplov)
njenim posljedicama za tijek rata

protiv Sovjetskog Saveza, a time i
ishod cjelokupnog rata.
Tijekom 1942. strategijska bornbarderska ofenziva britanskog i
ameriEkog zrakoplovstva postaje
sve ja6a, gto prisiljava Luftwaffe
da sve vie svojih resursa trogi na
uspostavu obrane Reicha". Tako
u ukupnoj proizvodnji zrakoplova sve vige prete2e proizvodnja
lovaelcih zrakoplova, a posebno
novih tipova noEnih lovaca te se
poEinje postrojavati sve vise postrojbi protuzraene obrane, gto
zahtjeva sve veci broj vojnika
(1942. - 450.000 vojnika, 1943. 600.000 vojnika, a 1944. - 900.000
vojnika) i iziskuje poveeanu proizvodnju protuzratnih topova.
Obrana Njematke ustrojena u jedinstveni sustav tijekom 1942. jog
je i 1943. odlieno funkcionirala;
-to se osobito oeitovalo u velikim
gubicima nanesenim amerieldm
bombarderskim postrojbama
koje su napadale po danu. BuduEi da jog nisu bili u uporabi lovaeki zrakoplovi koji su mogli pratiti
bombardere do krajnjih odredigta, oni su bili izIoleni kombiniranom djelovanju lovaEldh zrakoplova i protuzraene obrane.
Amerieke bombarderske postrojbe potele su trpjeti redovne gubitke od 15 do 20 posto angthranih zrakoplova, postotak koji je
eak i za proizvodnju i obuku koja
se nesmetano odvijala u Sjedinjenim DrZavama za dulje vrijeme
bio nepodnogljiv. Ovi tegki gubici
imali su za posljedicu da je ameritla 8. zrakoplovna vojska u potpunosti na neko vrijeme obustavila napade na NjemaElcu.
Poeetkom 1944. u serijsku je proizvodnju uao prvi mlazni zrakoploy Messerschmitt Me 262 od kojega se oeekivalo da donese tako
potrebnu ravnotau u obrani Reicha. Iako su Saveznici dio svojih
zraenih napada usmjerili na tvornice zrakoplova u Njemaelcoj, jos
u prvoj polovici 1944. njematke
tvornice zrakoplova isporuEivale su prosjeeno 3.600 zrakoplova
mjeseEno (2.500 dnevnih lovaca,
250 noenih lovaca i 250 bombarPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
PROTUZRANI
TOP
Duiina cijevi u
kalibrima
U pohodnoj poziciji (cijev

spuitena)
Borbena tam
OW
Brzina opaljenja
(metaka u min.)
Krajnji domet
(meth)
Duljina
(metri)
tiring
(meth)
Visina
(meth)
U borbi
U tegljenju
Kruino
U zrak
Na zemili
U zraku
20 mm Flak 30
115
4.00
1.81
1.70
450
770
280
120
4.800
2.200
20 mm Flak 38
112.6
4.08
1.81
1.70
420
750
480
220
4.800
2.200
20 m Flakvierling 38
(tetin cijevi)
112.6
4.33
2.42
2.17
1.514
2.212
1.800
800
4.800
2.200
37 mm Flak 18
98
7.15
2.14
2.21
1.750
3.560
160
80
6.500
3.500
37 mm Flak 36/38
98
5.57
2.42
2.13
1.550
2.400
160
120
6.500
3.500
37 mm Flak 43
89.2
3.49
1.78
1.62
1.250
2.000
250
180
6.500
3.500
88 mm Flak 18
56
7.62
2.31
2.42
5.000
7.200
15-20
14.680
10.600
88 mm Flak 36/37
56
7.62
2.31
2.42
5.000
7.200
15-20
14.680
10.600
88 mm Flak 41
74.3
9.65
2.40
2.36
8.000
11.200
20-25
20.000
12.350
Razgovor izmedu (s lijeva na desno) madarskog, talijanskog i

njematkog zrakoplovnog easnika (Istano ratiSte)
dera, ostatak su einili

transportni i ostali tipovi zrakoplova). lame za spomenuti neometani nastavak proizvodnje
leZao je u einjenici da je na temelju odluke ministra ratne proizvodnje Alberta Speera sva vojna
proizvodnja (od jeseni 1943.) organizirana na taj naein da se proizvodni procesi podijele na to vise
elemenata, a potom se prostorno ko je Age mogu6e disperziraju unutar Njemaeke. Medutim,
tada Saveznici prebacuje te2ite
s napada na tvornice zrakoplova na rafinerije, Gime su postigli
negativan efekt na borbeno djelovanje Luftwaffe (u olujku 1944.
proizvedeno je 927.000 tona benzina, u svibnju 1944. 715.000 tona
benzina, a u lipnju 1944. 472.000
tona benzina). Navedeno rapidno
opadanje proizvodnje pogonskog
goriva najvie je naketilo spremnosti postrojbi Luftwaffe da odgovore na poja6ane zraene napade Saveznika. Tako se dogadalo
da su pojedine kompletne lovgke postrojbe nemo6no sa zemlje
promatrale djelovanje savezniekih bombarderskih postrojbi.
Od sredine 1944. paela je isporuka mlaznih zrakoplova postrojbama Luftwaffe. Medutim, iako je
isporueeno 1.294 zrakoplova ovoga tipa (uz mjeseenu proizvodnju od 250 komada) oni su stigli
suvik kasno da bi mogli promijeniti tijek zraenog rata. Do kraja
rata kao napadaaa snaga pojavila se Luftwaffe jos samo dva puta.
Prvi puta tijekom izvodenja njematkog protunapada u Ardenima (pothvat Stra2a. na Rajni") pri
eemu je iskoriken gotovo say na
Zapadu jog uvijek uopee borbeno
uporabljiv zrakoplovni materijal,
akljueujuoi i zastarjele Junkerse
Ju 87 Stuke".
Posljecinji napadaeld pothvat Luftwaffe u Drugom svjetskom ratu
dobio je naziv Ravnica" (Bodenplatte") za koji je prikupljena,
za tadagnje prilike Luftwaffe, nevj eroj atna brojka od 800 zrakoplova (od eega veliki dio mlaznih), a
planom je predvideno da pothvat
otpoene 1. sijeenja 1945. u ranim
jutarnjim satima. Cilj pothvata je
bio napad na uzletigta Saveznika
na podrueju Nizozemske, Belgije i sjeverne Francuske. Napad je
za Saveznike dogao kao potpuno
iznenadenje i rijetke prelivjele
veterane iz prvih borbenih djelovanja Luftwaffe podsjetio na nekadagnje slavne dane pobjeda.
U samo nekoliko minuta koliko
je napad trajao na zemlji je uniSteno oko 800 savezniekih zrakoplova uz gubitak od 93 zrakoplova Luftwaffe. Preostalo vrijeme do
kapitulacije Njemaeke poeetkom
svibnja 1945. ostaci lovadcih postrojbi Luftwaffe sporadieno su se
pojavljivali na nebu Reicha i vodili unaprijed izgubljene bitke sa
savezniekim zrakoplovima.
119
U rujnu 1939., kada je izbio rat, Kriegsmarine je raspolagala

s dva bojna krst8a, dvije teke i pet lakih krstarica, 50
razarata i torpiljarki i s dva stara bojna broda
ffel: 2. SVJETSKI RAT/WEHRMACHT
Veliki admiral dr. Erich Raeder, Vrhovni zapovjednik

Njemaeke ratne mornarice do 30. sijeenja 1943.
ada je Njemaelca krenula u rat u rujnu

1939., njezina ratna
mornarica u usporedbi s glavnim rivalom, britanskom kraljevskom mornaricom
(tada najjatom na svijetu), izgledala je minijaturno i naizgled je
imala malo gansi za uspjegno suprotstavljanje. Medutim, ipak
nije bilo tako. Britanski Admiralitet se 1939. s neskrivenim respektom sjeeao akcija njematke ratne
mornarice 1914.-1918., a posebno akcija njemaelcih podmornica.
Djelovanje njematkih podmornica 1917. gotovo je u potpunosti
zaustavilo britansko gospodarstvo, a udarna snaga njemaeldh
brodova dolazila je do neugodnog izraaja svaki put kada bi se
2eljezni
sukobio s Bijelom
zastavom" na moru.
122
Poslije zavrgetka Prvog svjetskog

rata ratna mornarica svedena je
na malu obalnu flotu od nekoliko starih bojnih brodova i krstarica te nekoliko razamea ukopnog
brojnog stanja 4.000 ljudi. Medutim, 1921. poeela je gradnja nove
lake krstarice (Emden) koja je porinuta 1925., a od 1926. je bila u
operativnoj uporabi. Isto tako,
1924. potela je izgradnja flotile
torpiljarki klase Mowe", a 1926.
flotile torpiljarki klase Wolf'.
Krajem 1920-tih godina zapoeeta
je izgradnja jog dviju novih lakih
krstarica (Karlsruhe i Kln). Poeeticom 1930-tih poeela je izgradnja novog tipa ratnog broda. S1u2beno je ldasificiran kao oklopni
brod" (Panzerschiff), odnosno
laid bojni lcrstag koji je imao savrgenu kombinaciju srednje veHeine i tegke udarne moei (tijelo tegke krstarice s naortaanjem
bojnog broda) - Deutschland. Pri
izgradnji navedenog broda primijenjena je tehnika zavarivanja
umjesto zakovica, a umjesto parnog pogona imao je dizel motore.
Tako je izgledala Reichsmarine
uoei dolaska Adolfa Hitlera na
Njemaeki podmornieari nakon povratka u matienuluku
vlast. Sa stvaranjem Wehrmachta

15. oarjka 1935. stvorena je i nova
njematka ratna mornarica - Die
deutsche Kriegsmarine. U lipnju
1935. potpisan je njemaeko-britanski pomorski ugovor kojim je
njematka mornarica dobila pravo da izgradi flotu velieine 35 posto britanske te negto jog va2nije
ponovnu moguenost izgradnje
podmornica. Vee u sijeenju 1936.
stavljeno je u slunu prvih 11 podmornica. U drugoj polovici 1930tih godina izgradena su jog dva
broda klase Deutschland": Admiral Graf Spee i Admiral Scheer,
potom dva bojna krstaga (Scharnhorst i Gneisenau), a 1936. poeela
je gradnja dvaju do tada najveaih
bojnih brodova na svijetu, koji ee
kasnije nadmagiti samo super"
bojni brodovi Carske japanske
ratne mornarice klase Yamato"
- Bismarcka i Tirpitza. Do 1938.
floti su se pridru2ile jog tri nove
lake krstarice: Leipzig, Nurnberg i
Konigsberg te dvije tegke krstarice: Admiral Hipper i Blucher.
U rujnu 1938. ratna mornarica je
izradila gestogodignji plan izgradnje ratnih brodova pod imenom
Plan Z" koji je Hitler prihvatio u

sijeenju 1939. godine. Prema navedenom planu do 1945. njemaeka flota je trebala imati: gest bojnih brodova od 56.000 t, dva bojna
broda od 42.000 t (Bismarck i Tirpitz), tri bojna lcrstaga od 31.000 t
(dva izgradena: Scharnhorst i Gneisenau), tri oldopna bojna krstaga (Deutschland, Admiral Scheer
i Admiral Graf Spee), dva nosaea
zrakoplova (jedan je bio u gradnji
- Graf Zeppelin), pet tegldh krstarica (Admiral Hipper, Blacher, Prinz
Eugen, Seydlitz i Ilitzow), 44 lake
krstarice (od kojih je gest bilo dovrgeno), 68 razaraea, 90 torpiljarki
i 249 podmornica.
U rujnu 1939., kada je izbio rat,
Kriegsmarine je raspolagala s dva
bojna lcrstaga, dvije tegke i pet lakih krstarica, 50 razaraea i torpiljarki i s dva stara bojna broda.
Doktrina i taktika
Povriinski brodovi
Buduai da je vrh njemaeke ratne mornarice bio svjestan velieine svoje mornarice u odnosu
na britansku, u obzir nije dolaPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
Zapovjednik ratnog broda vdi inspekciju posade

in
Podmornice tipa WIC bile su radni konji" njemaekih podmorniekih snaga do samoga kraja Drugog svjetskog rata
zilo ponavljanje pomorske bitke

kod Ritlanda", odnosno isplovljavanje kompletne flote kapitalnih ratnih brodova na boj s britanskom flotom. Zato se 0KM
(Oberkommando der Kriegsmarine - Vrhovno zapovjednigtvo
ratne mornarice) odlutilo na vodenje trgovaelog rata", odnosno
potapanja britanskih trgovaeldh
brodova. Osim navedenog, veliki
brodovi trebali su sprijetiti bar jedan dio planova Saveznika. da koriste svoje pomorske
snage onako kako je njima najbolje odgovOralo. Uz navedeno,
kao uostalom i u slueaju ratnog
zrakoplovstva, temeljna zadabrodova je pru2anje podrgke
borbenim djelovanjima vojske na

obalskom rubu.
Podmorince
Poeetkom rata podmornitka borba sastojala se u dnevnim pojedinatnim napadima u blizini protivnieke obale. Prothmieke brodove
otekivale su pod vodorn na svojoj
patrolnoj ruti u odredenom dodijeljenom podrueju djelovanja. Poslije dolazi do Modifikacije ove taktike gdje podmornice isplovljavaju
na otvoreno more i love pojedinaene brodove, a poslije i konvoje te
prelaze na notna borbena djelovanja. Pri noenom povrginskom torpednom napadu podmornica djeluje kao torpiljarka iskorigtavajuti
svoju vecu brzinu i pokretljivost.

Cilj se pronalazio i danju i nku,
a ukoliko nije bio mogut dnevni
napad (ispod vode), cilj je praten
do spugtanja mraka te tada napadan. U listopadu 1940. njematke
podmornice poeinju primjenjivati talctiku topora" (Rudel-Taktik),
u poeetku sa eoporima" sastavljenim od manjeg broja podmornica, a potom sve veeega. Taktika
se sastojala u slijedeeem: na vjerojatnoj ruti konvoja rasporedivale bi se podmornice u rastojanju
od 10 do 15 nautieldh milja s dvije podmornice isturene naprijed
kao prethodnica. U poeeticu je takzapovjednik eopora" bio na
jednoj od podmornica, a poslije s
povetanjem broja podmornica u

eoporu, okupljanje podmornica i
rukovodenje njihovim napadom
preuzima Zapovjednigtvo podmornica. Podmornica koja prva
otkrije cilj javlja u zapovjednigtvo
poziciju, kurs, brzinu, vrstu brodova, jkinu i brojnost osiguranja i
meteorologke podatke. Potom zapovjednigtvo na kopnu odreduje
koje ee podmornice oformiti topor", ime eopora" i podrude djelovanja. Zapovjedi su prenogene
putem jakih odagiljata tako da su
ih mogle primiti i podmornice pod
vodom. Copor" je imao snagu od
pet do 25 podmornica, zavisno od
broja brodova u konvoju. Ponekad
je za napad na velike konvoje olcu-
Povdinska plovidba podmornice na otvorenom moru Djelovanje njemaeke pomoene krstarice prema protivniekom trgovaekom brodu
Struktura
Njemaeka ratna momarica dijelila se na povrginske kapitalne
brodove kojima je zapovijedalo
Zapovjednigtvo flote (viceadmiral Wilhelm Marschall, do svibnja 1941. viceadmiral Gunther
Liltjens, svibnja 1941., viceadmiral Otto Ciliax do svibnja 1942.,
viceadmiral Otto Schniewind, viceadmiral Oskar Kummetz) i na
podmornieke snage (podmornice su za rjegavanje upravnih, opskrbnih, stegovnih i tehniekih pitanja bile ustrojene u flotile) pod
podmorniZapovjedngtvom
ca (kontraadmiral Karl Donitz).
Ostale srednje i lake povrginske
snage (razarati, torpiljarke, torpedni eamci, minolovci, minOpolagaei, lovci podmornica, transportni brodovi, ophodnibrodovi,
pomoeni brodovi...), ustrojeni su
u flotile i podredeni podruenim
zapovjednigtvima ratne mornarice ill su navedene flotile podredene divizijama za osiguranje" eija
je zadata bila provedba osiguranj a pomorskog podruej a.
U sklopu ratne mornarice dj elovale su i postrojbe obalnog topnigtva koje su bile rasporedene u statieldm fortifikacijskim objektima
stalnog ili privremenog karaktera. Postrojbe obalnog topnigtva
ustrojavane su u topnieke divizijune koji bi se podeinjavali lokalnom teritorijalnom pomorskpm
zapovjednigtvu. Osim obalskog
topniStva ustrojeno je i pet zdrugova protuzraenog topnigtva ratne
mornarice. Krajem rata od mornara su ustrojene mornarieke-pjegaeke divizije" za borbena djelovanja na kopnu (ukupno pet divizija
i eetiri zdruga).
Operacije
njematke
mornarice u
Drugom
svjetskom ratu
Doeasnik ratne mornarice daje znak za pozor
pljeno i nekoliko eopora" (do 50

podmornica). Podmornice su napadale u bok konvoja sa snopom
od dva do tri torpeda. Napadi na
konvoje u eoporima" trajale bi po
nekoliko nod., a danju su podmornice pratile konvoj nastojeai zauzeti najbolju poziciju za noeni naPOSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.
pad. Taktika napada u eoporima"

bila je najuspjegnija od prosinca
1941. do prosinca 1942. godine.
Medutim, s uvodenjem saveznielcih skupina za podrglcu" koje su
saeinjavali i nosaei zrakoplova dolazi do sve \Teeth gubitaka i taktika
je napugtena u rujnu 1943. godi-
ne. Nakon napugtanja taktike eopora" podmornice se vrataju pojedinaenim napadima i skupnim
napadima (najvige do 10 podmornica) koje napadaju isti cilj, jedna
za drugom, u lcratkora vremenskom razmaku koj a je zaddana do
kraja rata.
Drugi svjetski rat zapaeo je borbenim djelovanjem postrojbi ratne mornarice, odnosno poeetak napada na Poljsku oznaeile
su salve sa starih bojnih brodova (Schleswig-Holstein i Scheesien) na poljska obalna utvrdenja
kod Hele i Westerplattea. Njematki oklopni bojni krsta'gi jog su
krajem kolovoza 1939. isplovili u
podrueja eekanja" s glavnim ciljem onemogueavanja koncen125
2. SVIETSK I RAT/WEHRMACHT
11. 1
If
II
, **,
$.
Veliki admiral Karl Donitz, Vrhovni zapovjednik Njemaeke

ratne mornarice od 30. sijeenja 1943. do 1. svibnja 1945., a
potom imenovan za Hitlerova nasljednika
126
tracije protivnieke flote te uniStavanje trgovaekih brodova.

Medutim, najveei podvig izvele
su podmornieke snage, odnosno
jedna podmornica - U 47 pod zapovjedniStvom kapetana Giintera
Prina. Naime, 14. listopada 1939.
podmornica U 47 uspjela se neopaZeno provuei u glavnu bazu
britanske Domovinske flote Scapa Flow i potopiti bojni brod Royal
Oak. Nedaleko uka La Plate odigrala se 13. prosinca 1939. pomorska bitka izmedu njemaekog
bojnog lastaa (oklopnog broda)
Admiral graf Spee (kapetan bojnog broda Hans Langsdorff) i tri
britanske krstarice. Tijekom bitke
Admiral graf Spee je otetio krstarice Exter i Ajax, ali je i sam pretrpio tegka o'Steeenja te se povukao
u luku Montevideo. Nijemci su za
boravak u Montevideu dobili 72
sata, a zatim je 17. prosinca isplovio ispred luke Montevideo i u 20
sati i 54 minute kapetan Langsdorffje dao signal za potapanje broda.
Tijekom svoga krstarenja Admiral
Graf Spee je potopio devet brodova sa ukupno 50.000 tona.
Zapovjednik njemaelce ratne
mornarice veliki admiral Erich
Raeder stajao je na stanoviStu da
Njemaeka mora zauzeti Norvegku kako bi ondje mogla uspostaviti podmornieke baze te bi se
time zaobilo britansku pomorsku blokadu u Sjevernom moru.
U dijelu o vojsci dan je detaljan
opis priprema plana Vjetha We-
sser" u kojemu je podeSka ratne

mornarice bila od vitalnog znaeenja. Za navedeni pothvat ratna
mornarica angaiirala je sve svoje snage. Tako su bojni krstaSi Scharnhorst i Gneisenau isplovili na
more kao mamac" koji bi trebao
odvai dio britanske flote na otvoreno more. Deset razamea iskrcalo je 2.000 vojnika u Narviku, dok
su teSka krstarica Admiral Hipper
i eetiri razaraea iskrcali 1.700 vojnika u Trondheimu. Za djelovanje
prema Bergenu uporabljene su
lake krstarice Koln i Konigsberg,
a tegka krstarica Bliicher i oklopni
bojni lastaS Liitzow (ranije Deutschland) prema Oslu. Tegka krstarica Blucher izgubljena je uslijed
djelovanja norvegkog obalnog topniStva i eksplozije streljiva kao i
laka krstarica Konigsberg koja je
teSko oteeena kod Bergena. Desetog travnja 1940. torpedirana
je laka krstarica Karlsruhe koja je
zbog teSlcih ogteeenja morala biti
potpljena, a na isti naein je teSko oSteeen i oklopni bojni lcrstaS
Liitzow. Prepadom britanskih razaraea na Narvik 13. travnja 1940.
unISteno je 10 njemaeldh razaraea i jedna podmornica. Medutim,
8. lipnja 1940. bojni krstaS Scharnhorst opazio je britanski nosae
zrakoplova Glorious u pratnji dva
razara6a te potopio sva tri broda.
lako je Njemaelca uspjela zauzeti
Norveku, njemaeka ratna mornarica platila je skupu cijenu toga
pothvata (izgubila je jednu teSlcu i
Ponos njemaeke flote bojni brod Bismarck"
dvije lake krstarice, deset razaraea i eetiri podmornice, a jos

kapitalna broda teko su ateeena).
Kako je izbijanjem rata otpala
provedba Plana Z", zapovijedena je pregradnja trgova6kih brodova u pomane krstarice s ciljem vodenja trgova6kog rata",
odnosno tra2enja i potapanja trgovaddh brodova. Za navedenu
svrhu osposobljene su pomane
krstarice: Orion, Komet, Atlantis,
Widder, Thor, Pingvin, Kormoran,
Stier, Togo i Michel.
OKM je pokrenuo operaciju Vje2ba na Rajni" (Rheinetibung") 18.
svibnja 1941. kojoj je bio cilj upu6ivanje bojnog broda Bismarck i
teke krstarice Prinz Eugen u sjeverni Atlantik u lov na savezni6ko
brodovlje. Navedena akcija pokrenula je gotovo 6itavu britansku Domovinsku flotu. Bojni brod
Bismarck uspio je 24. svibnja potopiti britanski bojni lcrsta Hood.
Britanska flota nastavila je potragu za njema6kim brodovima koji
su locirani 26. svibnja, a sama bitka zapaela je 27. svibnja. Bojni
brod Bismarck bio je ote6en te
mu je bila smanjena brzina (neto
ranije Liitjens je poslao neote6enu teku lcrstaricu Prinz Eugen
prema Brestu) te se sam sukobio s
tri bojna broda, jednim nosgem
zrakoplova, tri krstarice i pet razarata i nakon relativno kratke borbe potopljen.
Nijemci su 12. velja6e 1942. izveli
operaciju Munja-Kerber" (Munja" za Luftwaffe, a Kerber" za
Kapitalni brodovi Njemacke ratne mornarice u plovidbi Sjevernim morem
ratnu mornaricu), odnosno prodor kroz La Manche bojnih lcrstaa Scharnhorsta i Gneisenaua te
tegke krstarice Prinz Eugen. Nave-
Podmornica U 47 tipa WIC

deni prodor bio je teka uvreda"

za britansku ratnu mornaricu.
Ovim prodorom izyrena je priprema za izvodenje koncentracije kapitalnih brodova njemgke
mornarice u Norvekoj (navedenim brodovima ubrzo 6e se pridru2iti i bojni brod Tirpitz).
Njemaelce podmornice su 14.
studenog 1942. uspjele potopiti britanski nosg zrakoplova Ark
Royal (brod s kojega su polijetali
zrakoplovi u napad na Bismarck).
Posljednja velika operacija kapitalnih brodova njemaelce ratne mornarice bila je operacija
Regenbogen" u listopadu 1942.
(teAka krstarica Admiral Hipper,
oklopni bojni krsta Liftzow i 'gest
razara6a). Cilj navedene operacije bio je napad na konvoje na
ruti za Murmansk koja je zavrila
kao potpuni promagaj. Kao jedan
127
El
IME BRODA/
VRSTA
Bismarck
bojni brod
TE2INA
u brt.
DUZ.INA
U m.
SIRINA
U m.
SNAGA STROJEVA/
BRZINA
POSADA
NAORUZANJE
50.300
251
36
138.000 ks
29 tvorova
2.065
Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,16 x 37

mm 112 x 20 mm, 6 izvidnitkih hidrozrakoplova
Tirpitz
bojni brod
52.600
251
36
138.000 ks
29 cvorova
2.068
Topovi: 8 x 380 mm,12 x150 mm,16 x105 mm,

16 x 37 mm i 12 (poslije 56) x 20 mm, 6 izvidnitkih
hidrozrakoplova, od 1942. 6 x torpedne cijevi 533 mm
Gneisenau
bojni krstat
32.000
234.9
30
160.000 ks
31 Nor
1.669
Topovi: 9 x 280 mm,12 x150 mm,14 x105,16 x 37 mm,

38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942.6
torpednih cijevi 533 mm
Scharnhorst
bojni krstat
38.900
234.9
30
160.000 ks
31 Ivor
1.840
Topovi: 9 x 280 mm,12 x 150 mm,14 x105,16 x 37 mm,

38 x 20 mm, 6 izvidatkih hidrozrakoplova, od 1942. 6
torpednih cijevi 533 mm
16.320
187.9
21.65
54.000 ks
28.5 tvorova
1.619
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37

mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm
16.700
187.9
21.65
54.000 ks
28 tvorova
1.150
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x 37

mm, 8 x 20 mm, 2 x torpedne cijevi 533 mm
14.290
186
20.69
48.390 ks
28 tvorova
1.100
Topovi: 6 x 280 mm, 8 x150 mm, 6 x105 mm, 8 x

37 mm,10 x 20 mm, 8 x torpedne cijevi 533 mm, 2
izvidatka hidrozrakoplova
Admiral Hipper
te'tka krstarica
18.600
205.9
21.3
44.000 ks
32.5 tvora
1.600
Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x

37 mm, 8 x 20 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm, 3
izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Blucher
tegka krstarica
18.750
212.5
21.3
44.000 ks
32.5 tvora
1.600
Topovi: 8 x 203 mm,12 x 105 mm,12 x 88 mm,12 x

izviclatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Prinz Eugen
tegka krstarica
18.750
212.5
21.3
44.000 ks
32.5 tvora
1.548
Topovi: 8 x 203 mm,12 x105 mm,12 x 88 mm,12 x

izvidatka hidrozrakoplova, 96 dubinskih mina
Konigsberg
laka krstarica
8.350
174
15.2
68.200 ks
32.5 tvora
514
Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm

12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izvidatka hidrozrakoplova
1120 dubinskih mina
Karlsruhe
laka krstarica
8.350
174
15.2
68.200 ks
32.5 tvora
514
Topovi: 9 x150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm

i 120 dubinskih mina
Mtn
laka krstarica
7.700
174
15.3
68.200 ks
32.5 tvora
514
Topovi: 9 x 150 mm,12 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm

12 x torpedne cijevi 533 mm, 2 izviclatka hidrozrakoplova
1120 dubinskih mina
534
Admiral Graf Spee

oklopni brod
Admiral Scheer
oklopni brod
Deutschland
poslije
LOtzow
oklopni brod
Topovi: 9 x150 mm, 6 x 88 mm, 8 x 37 mm,14 x 20 mm,

1120 dubinskih mina
Leipzig
laka krstarica
8.427
177.1
16.3
65.585 ks
31.9 tvora
NOrnberg
laka krstarica
8.427
181.30
16.4
65.585 ks
32.3 tvora
534
Topovi: 9 x150 mm, 8 x 88 mm, 8 x 37 mm, 8 x 20 mm,

i 120 dubinskih mina
Emden
laka krstarica
7.102
155.10
14.30
46.500 ks
18 tvorova
483
Topovi: 8 x 150 mm, 2 x 88 mm, 4 x 37 mm, 11 x 20 mm,

4 x 50 mm,12 x torpedne cijevi 533 mm i 120 dubinskih
mina
od posrednih rezultata navedene

operacije bila je i smjena velikog
admirala Ericha Readera s mjesta vrhovnog zapovjednika ratne
mornarice i imenovanje general
admirala (poslije unaprijedenog
u velikog admirala) Karla Donitza
za njezinog zapovjednika.
Najbolji primjer uporabe pod-
mornieke taktike eopora" daju

akcije od 11, do 20. olujka 1943.
u kojemu napadaju tri eopora"
(Stiirmer - 18 podmornica, Dranger - 10 podmornica i Raubgraf
- 10 podmornica) sa 38 podmornica koje uspijevaju potopiti 32
broda (186.000 tona). Druga shena akcija dogodila se od 28. tray-
nja do 6. svibnja 1943. jugoistoeno od Grenlanda kada konvoj

napada tri eopora" sa -45 podmornica (Star - 16 podmornica,
Sp echt -18 podmornica i Amsel 11 podmornica) te je od 43 broda
u konvoju potopljeno njih 13.
Bojni Icrstag Scharnhorst isplovio je 19. prosinca 1943. prema
sjevernom Atlantiku u potrazi za

konvojima i to je dovelo 26. prosinca do sukoba s jakim britanskim pomorskim sastavom u kojem je Scharnhorst potopljen.
Posljednji veliki kapitalni brod
njemaeke mornarice, bojni brod
Tirpitz, potopljen je bombardiranjem 12. studenoga 1944. godine.
Podmornica U 47 koja je prodrla u glavnu bazu britanske Domovinske fiote (Scapa Flow) 14. listopada 1939. te potom potopila bojni brod Royal Oak
128
Njemaeke lake povrinske snage tijekom djelovanja na Sjevernom moru

129
za osobiti ratni uspjeh i odluEne zastuge prilikom sudjelovanja u boju; bez mateva daje se
Ratner odlikovanja Ve!Wog NjemaZkog Reicha.2ekezni krit tracticionatno je njemalko
onomu, koji je stekao zastuge od znatnog upliva no izvrienje ratnog zadatka. Kri2 za
odlikovanje, koje se dobiva za hrobrost i osobite zastuge kod vodjenja trupa. Diet osomine
zastuge 11 stupnja (dolje, desno) daje se kao zasluga za sudjelovanje pod nebite liEne hrabrosti iIi jednokratni osobiti uspjeh vodjenja trupa, nagradjuje se Vitetkim
prijateljskom vatrom, s maZevima ; za zasluge u vojniEkom ratnom vodjenju, bez maEeva.
kritem teljeznog krita. Najviii stupanj tog odlikovanja, koji se daje za izvanredna, uvijek
Medaljom za ratne zastuge (dolje, lijevo) nagradjuje se zasluina djelatnost prilikom
sumo dokazana djela pred neprijateljem, je Vitetki kril teljeznog krila s hrastovim
izvriavanja ratnih zadataka. Osnovani od strane Fuhrera i Vrhovnog zapovjednika orulistom, maEevima j briljantima (gore, sredina). Za izvanredne zasluge u vojnoj sluibi
fanih snags novi. Njemaki kril je vojniEko odlikovanje. On se daje u zlatu (gore, desno)
s odluZujuEim utjecajem na ratno vodjenje, daje se Viteki krit za ratne zastuge s maza
viiestruko dokazanu hrabrost ili viekratne izvanredne i odlikne zasluge kod vodjenja
Zevima (dolje, sredina); bez maZeva podjeluje se za izvanredne zastuge kod izvrtenja
trupa. U srebru (gore lijevo) za viiekratne izvanredne zasluge kod vojniEkog vodstva
ratnih zadataka. Krit za mine zasluge 1 stupnja s maEevima (sredina slike) nagrada je
Fotogratija: Deutscher Verlag

VP Posebno Izdanje 2 SvjetskI Rat Wehrmacht

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

VP Posebno Izdanje 2 SvjetskI Rat Wehrmacht

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AZIN

D, A, NL, B, F, SLO 8( // CH 8,5 CHF II BH 9 KM

Rukovodeta mjesta preuzeli

Idute godine nastavljamo s

vo ga, tu je, izalao je!

me oWehrmachtu nije reeeno sve,

2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT

ematke oru2ane snage su njematki narod pod oruZjem".

kratkom vremenu od samo detiri

povjednik oruianih snaga (Oberster Befehlshaber derWehrmacht)

ONAJ TKO SE NIJE BORIO

rine - momarice) otiao u povijest,

nih snaga imenovan je 30. travnja

kojega se nalazio Vrhovni zapovjednik vojske (Oberbefehlshaber

Glazba 1. konjanieke divizije

Herman Goring je prvo dobio ein

ee 1939.), general pukovnik zrakoplovstva Hans Jeschonneck (do 19.

2. SVJETSKI RAT WEHRMACHT

Doeasnik postrojbi jurgrog (samokretnog)

Mladahni vojni trubae

ve klinova Stiti motorizirano pjeSaStvo uz podrSku motoriziranog

lja prodor oklopnih i motoriziranih postrojbi, uz blisku podrSku

rata", u Njematkoj vojsci je i dalje

U Njematkoj vojsci postajala su

2. SVJETSKI RATAIKWW I3C) M3MMiTX.lit

zir prijedloge natelnika stolera,

nje usredoto6enost na izvfgavanje temeljne zadaae. S druge pak

mogu biti implementirane jedino

sginjavali zapovjednik postrojbe, osobni poboenik, pomo6nik

nu, a potom putem bditne veze

U Njemadkoj vojci bio je standard

vizija postrojeni su vojni okruzi

imalo vojno-teritorijalne zadade

Pjeatvo tijekom vjezbe forsiranja rijeke

funkcijom vojnog okruga. Time je

u oklopno-grenadirske postrojbe), gorske postrojbe, postrojbe

na okupiranim podruejima te zapovjednikva i postrojbe za euvanje logora za ratne zarobljenike.

ili prema gore" (do eak milijun

POSEBNO IZDANJE STUDENI 2013

pina i vojski koje su predstavljale strateke postrojbe, zbor je bio

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

a*tke, motorizirane (oklopnogrenadirske), oklopne, gorske,

(kraee od Panzerkampfwagen I Ausfiihrung B iii kraee Pz.Kpfw.

lizacijskog vala), prieuvne ili dopunske (divizije X. mobilizacijskog vala).

Vojnici Njemaekog afriekog zbora u njetkim trenucima odmora

je pjegatki vod smanjen na tri desetine te je njegova snaga iznosila

li su jog jatu vatrenu mo6 koju je

NJEMAEKI NAPAD NA POUSKU

T,..` Cracow ....

POSEBNO IZDANJE / STUDENI 2013.

po tri lovatke bojne. Jedina ustrojena 1. konjanitka divizija 1939.

pne satnije s po 22 tenka (ukupno

hodni ustroj smanjila broj tenkova

ustrojavanje svih oldopnih divizija

Stvarnost" Pokretnog rata (Blitzkriega) - kolona pobjednika (desno) i poraienth (lijevo)

tenkova IV i dvije satnije Pantera"), odnosno, ukupno 40 tenkova

tarnjih poslova Reicha Wilhelma

poeela su prva pozivanja dvadesetogodgnjaka na slt.denje vojne

2. SVJETSK I RAT WEHRMACHT

Sveanost prilikom uruavanja odlikovanja u topnitkoj postrc,

Izobrazbene postrojbe (bojne)

znali da se vojnik nese dobro boriti ukoliko je neiskusan, a uz to

di krv". Temeljna izobrazba novaka trajala je 16 tjedana i predstavljala najefikasniju temeljnu

egzicir), a poslijepodnevna obuka je obuhvaeala fizielci trening