Velik dio onoga to znamo o Slavenima u 6. i 7.

stoljeu, dolazi iz dijela suvremeni

h autora koji pi u na grkom, a u manjoj mjeri na latinskom jeziku. Veina nije obraala
posebnu pa nju na Slavene, osim u sluajevima kada je njihovo postojanje imalo utje
caja na samo Carstvo. Neki od autora bili su oevidci odreenih dogaaja, ali ipak vei
na djela napisana je dugo nakon to se odreeni dogaaj zbio, ili su sami autori bili
kilometrima udaljeni od mjesta dogaaja. Iz tih razloga, vjerodostojnost odreenih t
ekstova se mora uzeti sa rezervom.
Na Prokopija se esto gleda, kao na glas senatorske opozicije Justinijanovog re ima.
Unato tome to se predstavlja kao pisac-oevidac, njegovi izvori se ne mogu uistinu
provjeriti. No ipak kada su u pitanju njegovi izvori, sumnje se javljaju jako ri
jetko, gotovo nikad. Smatra se da Prokopije nije mogao poznavati Balkanski prost
or, osim kroz mape toga doba. Sa Slavenima se vjerojatno susreo u Italiji, kada
je bio Belizarov savjetnik i uvjetno reeno tajnik. Svoje djelo Povijest ratova, p
oeo je pisati najvjerojatnije poetkom 560.godine, ali pojedini dijelovi koji se od
nose na Slavene zavr eni su tek 550.-560.godine, u vrijeme kada i njegovo drugo dj
elo Tajna povijest. Napisao je i djelo O graevinama, iju godinu pisanja mo emo datir
ati u 559., no ini se da je to djelo sam Prokopije ostavio nedovr eno. Informacije
koje je Prokopije imao o Slavenima, dio su ve postojee arhive podataka, ili je do
njih do ao kroz usmene predaje. Mo e se zakljuiti da je Prokopije na Slavene gledao k
ao na do ljake i nomade. Smatra da Slaveni nemaju jednog vou, nego da od davnina ive
u demokraciji, gdje se odluke o va nim pitanjima donose kroz zajedniko savjetovanj
e lanova plemena. No potpuno drugaiji pogled na populacije Slavena imao je Jordane
s.
Njegova najznaajnija djela su Romana i O porijeklu i djelima Gotana, pisana oko 5
50.godine.Jordanes i Prokopije imaju dva potpuno razliita mi ljenja o Slavenima. Do
k Prokopije tvrdi da su Slaveni nomadi,Jordanes ka e da naseljavali movarna i umska
podruja. Prokopije za podruje bivstvovanja Slavena uzima Dunavski limes, a Jordan
es rijeku Vislu. Jordanesovo djelo O porijeklu i djelima Gota, nastala je najvi e
po uzoru na Kasiodorovu Povijest Gota.
Bitan autor kada je rije o Slavenima je i Pseudo Cezarije, carigradski monah, sa
svojim djelom Dijalozi. Njegovo djelo je zbirka 220 pitanja i odgovora o razliit
im temama. On tvrdi da su Slaveni divljaci, koji ive po svojim pravilima, bez po
stojanja voe.
Agatije iz Mirine je autor djela Povijest. U njemu ne doznajemo mnogo o povijest
i Slavena, ali u tom djelu koristi skraeni naziv za Slavene, meutim ne mo e se utvrd
iti da li je rije o lino Agatijevom nazivu za Slavene, ili je pak uistinu do lo do p
romijene imena.
Ivan Malala je bizantski kroniar sirijskog podrijetla, koji je u svome djelu Kron
ike svijeta u 18 knjiga opisao dogaaje od stvaranja svijeta do 563.godine, odnosn
o smrti cara Justinijana. Djelo je pisano grkim jezikom, te takoer donosi podatke
o Slavenima.
Menander Za titnik je napisao djelo Povijest, danas sauvano u fragmentima inkorpori
ranim u djela Konstantina 7. PorfirogenetaIzvadci o poslanstvima i De sententiis
(Reenice). Menanderovo djelo se vjerojatno sastojalo od 10 knjiga koje su opisiv
ale dogaaje od kraja Agatijeve Povijesti cca. 559.godine, do pada Srijema 582.god
ine. Slaveni se u njegovom djelu pojavljuju jedino kroz veze sa Avarima.
Ivan Efe ki autor je djela Crkvena povijest, koje su inile 3 cjeline. To djelo dana
s je izgubljeno. Ivan Efe ki Slavene do ivljava kao divljake, koji ive u nekim tmurni
m krajevima.