Prirucnik Za Obuku o Dodatnim Sposobnostima Zatvorskih Sluzbenika Sa Operativnim Procedurama PDF

CMYK
Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Vijee Evrope
Usklaivanje kaznene politike i prakse u Bosni i Hercegovini

sa evropskim standardima
Prirunik za obuku
o dodatnim sposobnostima
zatvorskih slubenika
sa operativnim procedurama
Prirunik za obuku
o dodatnim sposobnostima
zatvorskih slubenika
sa operativnim procedurama
Sadraj
Autori:
Faik Fejzi, nadzornik u slubi osiguranja, KPZ Zenica
Redo Kahri, pomonik direktora za osiguranje, KPZ Zenica
Ratko Keelj, struni saradnik za obuku, Ministarstvo pravde Bosne i
Hercegovine
Boana Milakovi, vaspita, KPZ Banja Luka
Miro Prodanovi, zamjenik efa Odjeljenja sa posebnim reimom izvrenja
kazne zatvora, KPZ Foa
Amer Softi, pomonik direktora za tretman, KPZ Sarajevo
Rod MacCowan, meunarodni konsultant Vijea Evrope
Programski tim:
Marica Bender, menader programa
Armin Dervoz, administrativni asistent programa
Zilha Kapisazovi, finansijski asistent programa
Ova publikacija je uraena uz pomo Evropske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost njenih autora i ni u kom sluaju ne predstavlja stanovita Evropske unije.
Publikacija se moe reprodukovati samo u cijelosti i uz prethodno odobrenje ureda Vijea Evrope.
Ovaj projekat finansira Evropska unija
EFIKASNA KOMUNIKACIJA IZMEU

OSOBLJA I ZATVORENIKA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 10
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Prepreke dvostranoj komunikaciji u zatvoru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Upotreba vjetina neverbalne komunikacije u zatvoru . . . . . . . . . . . . 15
Tumaenje neverbalnih poruka kroz skup gestova . . . . . . . . . . . . . . . 15
Komunikacija je dvosmjerni proces . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Ponaanje i neverbalna komunikacija
zatvorskog osoblja u funkciji dobre komunikacije . . . . . . . . . . . . . . . 21
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti:
Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika . . . . . . . . . . . . . 25
ZATITA POVJERLJIVIH I LINIH PODATAKA . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
zatita linih i povjerljivih podataka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
Pitanja i odgovori: Zatita linih i povjerljivih podataka . . . . . . . . . . 33
UVANJE I OSIGURANJE
ZATVORENIKA IZVAN USTANOVE . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Svrha i cillj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Pripremne radnje prilikom izvoenja
i sprovoenja u bolnicu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36
Operativne procedure za uvanje i osiguranje
osuenih osoba tokom boravka u bolnici . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
Posjete porodici i prisustvo sahrani . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40
uvanje i osiguranje izvan zatvorske ustanove . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
KONTROLNA LISTA DINAMIKE SIGURNOSTI . . . . . . . . . . . . . . . 45
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
Dinamika sigurnost u zatvorskom okruenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Pregled kontrolnih lista za provjeru
obavljenih redovnih radnih dunosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Praktine vjebe: Kontrolna lista dinamike sigurnosti . . . . . . . . . . . 49
3
KONTROLA I NADZOR OSOBLJA U ZATVORU . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Vrste nadzora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Smjernice za postupanje zatvorskog
osoblja tokom provoenja kontrole ili nadzora njihovog rada . . . . . . 54
Pitanja i odgovori: Kontrola i nadzor osoblja u zatvoru. . . . . . . . . . . 55
RAD POD PRITISKOM U ZATVORSKOM OKRUENJU . . . . . . . . . 57
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57
Specifinosti rada pod pritiskom u zatvorskom okruenju . . . . . . . . . 59
Operativne procedure za postupanje u sluaju
saznanja navoda o poinjenim koruptivnim
aktivnostima u zatvorskom okruenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61
Rad pod pritiskom u zatvorskom okruenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Pitanja i odgovori: Rad pod pritiskom u zatvorskom okruenju . . . . . 65
OSIGURANJE MJESTA KOJE IMA
ELEMENTE KRIVINOG DJELA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67
Zakonski osnov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 68
Operativne procedure u postupku osiguranja
mjesta izvrenja krivinog djela u zatvorskoj ustanovi . . . . . . . . . . . . 69
Osiguranje mjesta izvrenja krivinog djela
na otvorenim prostorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Osiguranje mjesta izvrenja krivinog
djela na prometnim povrinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 71
Osiguranje mjesta izvrenja krivinog
djela u zatvorenim prostorijama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Postupak osiguranja mjesta izvrenja
krivinog djela nakon dolaska uviajne ekipe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Fiksiranje i dokumentovanje promjenjivih pojava . . . . . . . . . . . . . . . 75
Mjere line zatite zatvorskih slubenika
u postupku osiguranja mjesta dogaaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
Prilog 1IZVJETAJ O INCIDENTU U ZATVORU (Primjer) . . . . 79
Prilog 2EVIDENCIJA ULASKA
I IZLASKA SA LICA MJESTA (Primjer) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 80
Osiguranje mjesta izvrenja krivinog djela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 81
EVIDENCIJA, ZATITA I POSTUPANJE
U RADU SA INFORMANTOM . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 83
4
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Zakonski osnov . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 84
Operativne procedure za prikupljanje povjerljivih
informacija vanih za sigurnost u zatvorskom okruenju . . . . . . . . . . 85
ta zatvorski slubenik moe i treba uiniti
ako mu pristupi zatvorenik koji eli podijeliti
povjerljivu informaciju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 87
Na koji bi nain zatvorenik mogao pristupiti zatvorskom
slubeniku ukoliko sa njim eli podijeliti povjerljivu informaciju? . . 88
Koja je struktura sistema prikupljanja povjerljivih
informacija, ko ta radi? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Na koje se jo naine moe doi do povjerljivih
podataka u zatvorskom okruenju? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89
Kako se tite informanti u zatvorskom okruenju? . . . . . . . . . . . . . . . 90
Postupanje u radu sa informantom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 92
Pitanja i odgovori: Postupanje u radu sa informantom . . . . . . . . . . . . 93
RAD SA RANJIVIM KATEGORIJAMA ZATVORENIKA . . . . . . . . . . 95
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96
Operativne procedure za postupanje sa ranjivim
kategorijama zatvorenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 97
Rad sa ranjivim kategorijama zatvorenika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
Pitanja i odgovori: Rad sa ranjivim kategorijama zatvorenika. . . . . . 99
SPREAVANJE ZARAZNIH ILI
PRENOSIVIH BOLESTI U ZATVORU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Osnovni pojmovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Svrha i cilj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 101
Zakonski okvir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 102
Najee vrste zaraznih bolesti u zatvorskom okruenju . . . . . . . . . 103
Rizik od infekcije po zatvorsko osoblje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 105
Operativne procedure za postupanje sa
potencijalnim nosiocima virusa zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . 106
Spreavanje prenosivih ili zaraznih bolesti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 107
Pitanja i odgovori: Spreavanje prenosivih ili zaraznih bolesti . . . . . 107
Predgovor
Svrha ovog Prirunika za obuku zatvorskog osoblja sa operativnim procedurama je omoguiti rukovodstvima zatvora da unaprijede ve postojeu
dobru praksu u zatvorima za koje su odgovorni, osoblju zatvora da pobolja
rezultate svoga rada, te da se poboljaju uslovi pod kojima pritvorenici izdravaju mjeru pritvora, a zatvorenici kazne.
Namjera Prirunika nije zamijeniti ve postojeu dobru institucionalnu
obuku koja je obavezna po zakonu za svo zatvorsko osoblje, nego je obogatiti i proiriti.
Prirunik prua smjernice za osiguranje vladavine prava i potivanje evropskih i ostalih meunarodnih standarda za upravljanje zatvorima i zatvorskom populacijom.
Kao implementator ovog projekta, Vijee Evrope vjeruje da e ovaj materijal i praktina obuka koja e pratiti predloene operativne procedure,
zajedno sa ostalim vrijednim inicijativama, pruiti dodatni poticaj reformi
zatvorskih sistema u BiH i da e direktno doprinijeti snaenju vladavine
prava i kulture potivanja ljudskih prava pritvorenika i zatvorenika, ali takoe i zatvorskom osoblju koje je odgovorno za njihovu dobrobit.
Autori
Struna oblast: Komunikacija u zatvorskom okruenju

Modul:
Zatvorenici i zatvorsko okruenje
EFIKASNA KOMUNIKACIJA IZMEU OSOBLJA I

ZATVORENIKA
Kljuni pojam: Komunikacija

Klju je komunikacija, a ne konfrontacija.
Naziv sesije: Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Svrha:

Usvojiti komunikacijske vjetine i nain kako se koriste u

procesu stvaranja efikasnog odnosa sa zatvorenicima i
ostalim lanovima tima
Cilj:
Na kraju ove sesije, polaznici obuke e biti u stanju:

Opisati osnovne oblike i metode komunikacije
Shvatiti potrebu za koritenjem odgovarajuih naina
komunikacije
Navesti etiri prepreke uspjenoj komunikaciji
Trajanje:
4 sata
Potrebna
sredstva:

Tabla i papir za pisanje sa flomasterima

Projektor za powerpoint prezentaciju
Crtei i skice za vjebu (izrazi lica, dranje tijela i stav, geste)
Osnovni pojmovi
Komunikacija je socijalna vjetina i podrazumijeva prenoenje i razumijevanje informacija i poruka, ideja i osjeanja, te razmjenu iskustava kroz
interakciju sa jednom ili vie osoba. Komunicirati znai sporazumjeti se
govornim, pisanim ili znakovnim putem, sa ili bez upotrebe tehnikih sredstava i metoda komunikacije (telefon, fax, internet i sl.).
Komunikacijom se obino daju ili dobijaju odgovori na pitanja: ko, ta,
gdje, kada, kako, kome i zato.
Osnovni elementi komunikacije su: govor, ton glasa, govor tijela, posmatranje i sluanje.
Komunikacija moe biti:
Verbalna komunikacija ukljuuje ne samo govor, nego i aktivno sluanje.
Neverbalna komunikacija podrazumijeva opaanje, tumaenje i odgovaranje na emocionalne i meuljudske signale i ukljuuje niz sredstava kao to
su: izraz lica, pogled, poloaj tijela i ruku.
Okruenje u kojem se odvija komunikacija bitno utie na komunikacione
procese. Uobiajeno je da pod uticajem sredine osobe esto prilagoavaju
svoje i poprimaju stavove i miljenja drugih lica, i da usvajaju naine komunikacije i modele ponaanja sredine u kojoj se nalaze.
Komunikacijski procesi u zatvoru su esto kompliciraniji zbog stvarnih,
primijeenih ili pretpostavljenih odnosa izmeu osoblja, zatvorenika i drugih, te hijerarhijskog naina komuniciranja izmeu osoblja.
Zakonski okvir
Zahtjev za ovjenim postupanjem prema zatvorenicima ureen je zakonima o izvrenju krivinih sankcija, i to:
na nivou BiH u lanu 52,
na nivou FBiH u lanu 11,
na nivou RS u lanu 2.
Prikaz osnovnog komunikacijskog procesa

Sredstva komunikacije: telefon ili e-mail
Upuena poruka
Razgovor
licem u lice
Razumijevanje
poruke
Povratna
informacija
zatvorski slubenik
ili zatvorenik
zatvorenik
ili zatvorski slubenik
Komunikacija nikada nije zavrena ukoliko nije primljena povratna informacija!
Svrha i cilj
Svrha dobre komunikacije je da se izgradi pozitivan odnos izmeu zatvorskog osoblja i zatvorenika, da se stvori sigurno okruenje i smanji mogunost krenja ljudskih prava.
Cilj dobre komunikacije u zatvoru je da unaprijedi odnose izmeu zatvorenika i zatvorskog osoblja, smanji tenzije i mogunost nastajanja sukoba,
osnai autoritet osoblja i omogui bolji protok informacija unutar zatvora.
Meunarodni standardi takoe govore o pozitivnim odnosima sa zatvorenicima koji se uspostavljaju kroz odgovarajui stav zatvorskog osoblja u
odnosima sa zatvorenicima.
60. U vezi s ovim, CPT smatra da bi sposobnost za meuljudsku komunikaciju trebalo da bude glavni faktor u regrutovanju osoblja za
sprovoenje zakona, te da se tokom obuke znatan naglasak stavi na
razvoj umijea meuljudske komunikacije, zasnovanih na potovanju ljudskog dostojanstva. Posjedovanje takvih umijea omoguava policijskom ili zatvorskom slubeniku da smiri situaciju koja
bi se mogla izroditi u nasilnu, odnosno openito gledano, dovodi do
smanjenja napetosti i podizanja kvaliteta ivota u policijskim i zatvorskim ustanovama, na korist svih zainteresovanih.
Izvod iz 2. Opeg izvjetaja CPT/Inf (92)3
10
Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika
Podzakonski akti koji ureuju ovu materiju kao provedbeni propisi su pravilnici o kunom redu u zatvorskim ustanovama.
Standardi CPT-a esto upozoravaju da su odnosi izmeu osoblja i zatvorenika u mnogim zemljama esto formalni, ogranieni i distancirani, a osoblje
smatra verbalnu komunikaciju sa zatvorenicima marginalnim vidom posla.
Prakse koje CPT esto uoava simptomatine su za takav pristup:
prisiljavanje zatvorenika da stoje licem okrenutim ka zidu dok
ekaju da im se osoblje obrati ili dok prou posjetitelji; traenje
od zatvorenika da sagnu glavu i dre ruke sklopljene iza lea
dok se kreu po zatvoru, zatvorsko osoblje koje nosi svoje palice
na vidljiv i ak provokativan nain. To je u praksi nepotrebno sa
sigurnosnog stajalita i nimalo ne pridonosi jaanju pozitivnih
odnosa izmeu osoblja i zatvorenika.
Izvod iz 11. Opeg izvjetaja CPT/INF (2001)6
Prepreke dvostranoj komunikaciji u zatvoru

Prepreke u komunikaciji uvijek se mogu javiti na poetku komunikacije kada
poiljalac poruke (zatvorski slubenik, zatvorenik, lan porodice) upuuje
poruku. Ljudi obino ne razmiljaju kako da ostvare efikasnu i dobru komunikaciju, ve obino saoptavaju informacije, misli i ideje, kau ono to imaju
i pretpostavljaju da je to kraj razgovora. Biti svjestan svog sagovornika je
vrlo bitan faktor koji utie na to kako e vaa poruka biti primljena.
Prepreke u komunikaciji mogu biti: starosna dob, drutveni status i porijeklo, obrazovanje, emocionalno stanje, predrasude, nezainteresovanost,
nepovjerenje i sl. Takoe, smetnje sa vidom, sluhom i govorom, razumijevanje odreenih rijei ili sadraja mogu biti prepreka.
Kanali ili metod komunikacije kojim se alje poruka mogu biti telefonski
poziv, pisanje pisma ili razgovor licem u lice. Ove metode mogu uticati na
ton izgovorenog i nain na koji je poruka primljena i protumaena. Fizike
11
prepreke kao to su buka, slaba osvijetljenost, vizuelne prepreke su faktori

koji mogu sprijeiti slanje i primanje poruke.
rijei koje je rekao zatvorenik. Vjetina aktivnog sluanja postie se tehnikom korak po korak, pri emu je bitno da:
Da bi se izbjegle potencijalne prepreke u komunikaciji, uvijek nastojte da

na poetku razgovora:
1. Odbacite predrasude: Aktivno sluanje znai privremeno suspendovati mogue predrasude da biste mogli uti ono to je zaista reeno.
Zatvorski slubenici moraju znati da sude osobu po njenom ponaanju
u zatvoru. Nemati predrasuda znai NE suditi o ljudima po njihovom
dosadanjem ponaanju, odnosno posmatrati osobu bez razmiljanja o
njenim prethodnim (ne)djelima. Takoe, ponekad je teko pristupiti bez
predrasude u rutinskim, dnevnim situacijama u kojima je uobiajeno da
se u veini sluajeva zatvorenici ale na druge zatvorenike, na zatvor ili
na vas. Uprkos ovome, ukoliko se ne odbaci unaprijed formirano miljenje i predrasude, nikada neete biti u stanju uti stvarne, verbalne
signale koje morate uti da biste sprijeili opasnost ili pomogli nekome.
Razumijete i budete svjesni sa kim razgovarate uzmite u obzir da li osoba

poznaje materiju o kojoj se razgovara i nastojte da:
poruka i reenice budu kratke, jednostavne, razumljive i konkretne;
rjenik bude prilagoen sagovorniku - u komunikaciji sa zatvorenikom
treba izbjegavati upotrebu dvosmislenih, nejasnih, apstraktnih, nerazumljivih, stranih i sloenih rijei, argona i kodova;
izbjegavate potapalice (ovaj, neka vrsta, kao);
govorite na smiren nain;
izostavite nepotrebne i suvine detalje.
Izaberete najbolji metod komunikacije da poaljete poruku uzmite u obzir
da li vas osoba sa kojom razgovarate moe dobro uti ako razgovarate telefonom ili da li je buka u prostoriji prepreka da vas uje. Ako aljete pisanu
poruku, koristite poznate rijei koje e osoba kojoj je upueno pismo razumjeti. tampani tekst je jasniji od teksta u rukopisu.
Aktivno sluate aktivno sluanje znai sposobnost da ujemo i razumijemo
to druga osoba govori. Zbog toga kada aktivno sluate vodite rauna da:
sluate sa interesovanjem i panjom, ne pokazujte znake dosade ili
odbojnosti;
dopustite zatvoreniku da izrazi emocije;
date zatvoreniku vremena za razgovor i ne prekidate sagovornika;
u toku razgovora ne reagujte emotivno i zadrite profesionalno
ponaanje;
uvijek imate u vidu da je vaa uloga da sasluate i da rijeite problem ili
da ga proslijedite onima koji ga mogu rijeiti;
gledate sagovornika u oi da biste pokazali da sluate i obraate panju
na reeno;
povremenim klimanjem glave, mimikom ili jednostavnim rijeima razumijem, da potvrdite da sluate;
ako je potrebno, sumirajte ta je zatvorenik rekao;
savjetujte zatvorenika da duboko udahne ili broji do 10 i nazad da bi se
smirio ako ne moe da pria;
ponuditi sagovornika da sjedne esto moe biti uinkovito.
Aktivno sluanje pomae da ujete i otkrijete upozoravajue signale ili da
ujete ono to je sagovorniku vano dok su jo uvijek u verbalnoj fazi. Sluanje pomae zatvorskom slubeniku da uje i tano se prisjeti svih vanih
12
2. Obratite panju na kljune rijei: Postoje kljune rijei na koje uvijek treba obratiti panju kao to su no, vidjee, ne prilazi mi, platie za ovo i sl.
Naravno, uvijek treba voditi rauna o svemu to se vidi i uje, o kom je zatvoreniku rije i o kontekstu u kojem je neto reeno. Nikada ne ignoriite izjave kao
to su: spreman sam natjerati nekoga da plati za ovo, ubiu ga, pokazau
ja svima, depresivno ili na pogrdne rijei upuene nekome da je dounik.
3. Odredite intenzitet izjave, odnosno izgovorenog: intenzitet, odnosno
ton glasa kojim se neto izgovara moe biti povien, umjeren ili nizak.
to je izjava emotivnija i glasnija, vei je inenzitet. Pri tome emocije
nisu isto to i glasnoa izjave. Variranje u tonu glasa, npr. upuuje na
mnogo emocija iako ne mora biti izgovoreno vrlo glasno. U principu,
ako je izjava glasna ili emotivna, ali ne oboje istovremeno, intenzitet
je umjeren. Izjava koja nije glasna i nema emocija generalno je niskog
intenziteta. Naravno, uvijek postoje izuzeci, pa ako neko ak i vrlo smirenim glasom i bez emocija kae ubiu te - ovo treba shvatiti ozbiljno.
Generalno govorei, izjave visokog intenziteta su znaci upozorenja.
4. Obratite panju na zatvorenikovo raspoloenje (pozitivno, negativno,
normalno, uobiajeno, nenormalno, neuobiajeno) i zato je takvo: raspoloenje u ovom kontekstu jednostavno znai kako je zatvorenik raspoloen. Raspoloenje moete odrediti ako si postavite pitanje: Kakve
osjeaje je izrazio ili dao naslutiti zatvorenik? Da li je njegovo raspoloenje uobiajeno ili ne za dato vrijeme i mjesto? i sl. Bitno je da dok
sluate primijetite odstupanja u raspoloenju i pratite druge znake kod
zatvorenika. Iskusan zatvorski slubenik uvijek slua prigovore i albe
kako bi reagovao na legitimne zahtjeve, ali takoe moe prepoznati
kada se u uobiajenim pritubama javlja naznaka novog tona ili kada
prigovor dolazi od zatvorenika koji nije sklon albama.
13
Traite povratnu informaciju ako osoba kojoj se obraate pogreno razumije

poruku, pokuajte saznati zato je poruka pogreno primljena i protumaena:
povremeno ponovite ili parafrazirate ta ste uli ili postavite pitanja da biste
pojasnili sebi, to pokazuje da ste shvatili ta je reeno i takoe pomae osobi
da sama sebi pojasni situaciju, te da bi razgovor tekao u pravom smjeru;
pojasnite svoju komunikaciju odgovarajuim primjerima, uporeivanjem i objanjavanjem, bez suvinih izjava;
ponavljajte poruke drugaijim rijeima da budete razumljivi, ukoliko
neki od uesnika komunikacije ne razumiju;
upotrebljavajte pomagala u razgovoru, ukoliko se ukae potreba ponudite olovku i pisanje izjava.
Promijenite svoje navike nemojte uvijek biti predvidljivi, nekada se

ponaajte neoekivano;
Budite iskreni, otvoreni i posveeni svom poslu;
Ne unosite vlastite emocije;
Aktivno sluajte ak i kada vam stvari zvue poznato, ve vieno, previe jednostavne, nevane ili dosadne ili ako vam zvue previe komplikovane da biste ih razumjeli;
Odrite profesionalan pristup u radu sa zatvorenicima i prema svojim
dunostima.
Uvijek izbjegavajte neoprezan govor!

U zatvorskom okruenju osoblje mora uvijek paziti ta, kome i o emu
govori.
U svakodnevnom radu sa zatvorenicima, esto se koristi tzv. neoprezan
govor gdje osoblje razgovara o svojim linim problemima, problemima
kolega ili drugih zatvorenika, koje uju i zatvorenici, a nije neobino da
osoblje o ovome razgovara direktno i sa samim zatvorenicima:
NE RAZGOVARAJTE sa novim zatvorenicima, bez paljivog promiljanja o tome ta i koliko elite rei;
NE RAZGOVARAJTE sa zatvorenicima o vaem ili privatnom ivotu
vaih kolega, niti se alite na uslove rada, probleme unutar slube i sl.;
NIKADA NE RADITE usluge zatvorenicima, ma kako se one inile
beznaajnim jer postoji opasnost od kasnijeg uslovljavanja i kasnije e
biti teko rei NE!
PONAAJTE SE prema svim zatvorenicima jednako, bez diskriminacije;
NE DISKUTUJTE o pitanjima sigurnosti u prisustvu drugih;
OPREZNO postupajte sa informacijama, strogo povjerljivim dokumentima i dijelite ih samo sa onima koji su ovlateni da ih znaju.
Izbjegavajte lou komunikaciju sa zatvorenikom!
Nemojte zatvarati oi pred problemom, razgovarajte (uvijek se zapitajte
koji su to motivi zatvorenika, ta stoji u pozadini samog razgovora);
Ako u neto niste sigurni ili ako ne znate potraite savjet;
Budite odani svojim kolegama i svojim poslodavcima;
Priznajte sebi svoje predrasude i ostavite ih po strani;
Budite prijateljski raspoloeni, ali izbjegavajte sklapanje prijateljstva;
Drite svoje osjeaje pod kontrolom, jer oni mogu otkriti vae slabosti;
Budite dosljedni u komunikaciji, nemojte raditi po principu toplo-hladno;
Ne prihvatajte usluge, moda e biti ponuene uz neki uslov;
Ne dozvolite da podrka zatvorenika i njegova naklonost ka vama, utie
na vau procjenu;
14
Upotreba vjetina neverbalne komunikacije u zatvoru

Upotrebljavanje i prepoznavanje neverbalnih znakova i govora tijela je jedna od kljunih vjetina dobre komunikacije. Neverbalni znaci u komunikaciji mogu otkriti ono to osoba nije u stanju ili ne eli rijeima da iskae.
Govor tijela esto nesvjesno otkriva emocije. Odreenim pokretima esto
se pojaava efekat izgovorene poruke.
Sa druge strane, izgovoreno esto moe biti u suprotnosti sa porukom koju
alje govor tijela. Vrlo je bitno voditi rauna o kulturolokim razlikama u
komunikaciji sa osobama razliitog kulturnog miljea i prepoznavanju njihovih neverbalnih signala koji mogu imati drugaije znaenje. est osnovnih univerzalnih emocija se isto iskazuje na svaijem licu, bez obzira na
kulturu i porijeklo: strah, tuga, ljutnja, gaenje, srea i iznenaenost.
Istraivanja pokazuju da se neverbalnoj poruci vjeruje ak pet puta vie
nego verbalnoj. Ako se verbalno i neverbalno ne podudara, znatno je vea
vjerovatnoa da e se povjerovati neverbalnom govoru.
Uspjena upotreba vjetina neverbalne komunikacije moe doprinijeti poveanju autoriteta zatvorskog osoblja i smanjenju potencijalnih nesporazuma ili konfliktnih situacija.
Tumaenje neverbalnih poruka kroz skup gestova

Nain na koji se tumae neverbalni znakovi je presudan za krajnje razumijevanje jer jedan gest moe imati puno razliitih znaenja.
U donjoj tabeli vidi se da npr. irom otvorene oi mogu biti znak straha, ali
i iznenaenja ili entuzijazma. Zbog toga se tumae skupovi gestova istovremeno, a ne gestovi pojedinano i uvijek se tumae na osnovu konteksta
u kojem se javljaju.
Npr., prekrtene ruke kao gest ukazuju na zatvorenost i odbrambeni stav, ali
mogu jednostavno znaiti i to da je nekom moda hladno.
15
Odbrabmeni
stav
Izraz
lica
stisnute
usne
Agresivnost
stisnuti
zubi, napete vratne ile
Nestrpljivost,
dosada
ili nelagoda
Nerazumijevanje
sagovornika
cupkanje
nogom,
lomljenje prstima
naborano
elo,
podignuta
obrva,
usiljeno
klimanje
glavom
osmijeh
bezizraajan pogled,
uz nestabilan kontakt
oima
direktan
ali ne
uperen
kontakt
oima
i klimanje
glavom
Otvorenost
Entuzijazam
osmijeh
intenzivan
kontakt
oima
Udaljenost,
orijentacija
i stav
tijela
tjelesna
ukoenost,
vrsto
prekrtene ruke
i noge,
stisnute
pesnice
pribliavanje i ulazak
u intimni
prostor
(oko 30
cm) naglo
i prijetee
naginjanje
ka sagovorniku,
slijeganje
ramenima,
pokreti rukama- neprimjereni,
nepristojni
ili poniavajui
pokreti
lupkanje
prstima,
mahanje
nogama,
tijelo
usmjereno prema
izlazu,
gledanje
na sat i
predmete
u okolini
fleksibilan
otvoren
stav,
otvorene ruke,
primicanje blie
sagovorniku,
neprekrtene
ruke i
noge
uspravan stav
tijela
Ton
glasa
ravan ton
glasa
povien
ton glasa
ujednaen ton,
ubrzan
glas
ujednaen ton
glasa
dobro
moduliran ton
glasa
16
kolutanje
oima
Komunikacija je dvosmjerni proces

Zatvorenici imaju mnogo vremena da posmatraju i prouavaju ponaanje
zatvorskog osoblja, te da ocijene da li pokazuje pozitivne ili negativne stavove u radu sa kolegama i zatvorenicima.
Sa druge strane, zbog prirode svog posla zatvorsko osoblje pristupa svakodnevnim deavanjima i obavezama sa stepenom opreznosti, pri emu je
obueno da prepoznaje upozoravajue neverbalne znake i govor tijela zatvorenika, kao to su ponaanje i izgled koji mogu ukazivati na agresivno,
opasno, ali i psiholoki zabrinjavajue stanje zatvorenika.
Komunikacija zatvorsko osoblje zatvorenik
pogled
u stranu
uz minimalan
kontakt,
stisnute
oi
Kontakt
oima i
pogled
iroko
otvorene oi
Komunikacija promovie razumijevanje. Zatvorsko osoblje treba pokuati

razumjeti zato se zatvorenik ponaa na neodgovarajui ili nekarakteristian nain. Oni trebaju pomoi pojedincima da izraze svoje misli i emocije i
potai pojedince da se nose sa situacijom bez daljeg eskaliranja koje moe
imati ozbiljnije posljedice. Pri tome zatvorsko osoblje upotrebljava tehnike
aktivnog sluanja i dobre komunikacije, i poznaje neverbalne znakove komunikacije koji mogu ukazivati na moguu opasnost.
U komunikaciji sa zatvorenikom zatvorsko osoblje treba koristiti etiri tehnike korak po korak kako bi bilo u stanju:
1. Prepoznati i reagovati na sadraj onog to zatvorenik govori;
2. Prepoznati i reagovati na emocije zatvorenika;
3. Prepoznati i reagovati na znaenje onoga to zatvorenik osjea;
4. Razumjeti vjetine i tehnike postavljanja pitanja na nain koji e pomoi.
1. Prepoznavanje i reagovanje na sadraj izgovorenog (povratna
informacija)
Da bi se prepoznao sadraj izgovorenog, fokusirate se na ono to zatvorenik govori i radi. Zatim kratko promislite o onome to ste uli i vidjeli.
ta zatvorenik radi? ta zatvorenik govori? U odgovoru na oba pitanja pridravate se onoga to ste vidjeli, to se zapravo dogaa i to ste uli. Dok
procesirate informacije, povremenim klimanjem glave, mimikom ili jednostavnim rijeima razumijem ili da da potvrdite da sluate. Nakon toga
ukratko samete, prepriate svojim rijeima to zatvorenik radi ili govori
nastojei pri tome da uhvatite sutinu. Potom reagujete na sadraj izgovorenog, odnosno dajete povratnu informaciju, obraajui se zatvoreniku
sa rijeima, npr.: Izgleda kao/izgleda da..... , Kae da..... . Na sadraj
odgovarate kada vam je potrebno vie informacija od zatvorenika ili primijetite neuobiajeno ponaanje zatvorenika ili grupe zatvorenika i elite da
saznate ta trenutno rade.
17
Ukoliko, npr. zatvorski slubenik primijeti neuobiajeno mirnog i tihog

zatvorenika koji je obino buan i galamdija, moe zapoeti razgovor rijeima: inite se neto jako tihi danas?. Ova opaska e zatvoreniku dati
priliku da kae ta radi, ali e mu istovremeno staviti do znanja da ste primijetili neobino ponaanje.
zatvorenik koji nastavi priati pokazuje da ne eli da pretvori rijei u djela i

samo mu treba neko da ga razgovori i odgovori ili ima osjeaj da ga slualac nije dobro razumio te pokuava dodatno objasniti.
Odgovor na sadraj neije izjave nije uvijek i u svakoj prilici uinkovit, ali
moe osobi dati priliku da razgovara o svojim problemima i podijeli ono
to bi inae drali u sebi.
2. Prepoznavanje i reagovanje na emocije zatvorenika (povratna
informacija)
Prepoznavanje i reagovanje na emocije zatvorenika je sposobnost da se izmeu rijei i reenog prepoznaju osjeaji koje zatvorenik ispoljava. Reagujui na taj osjeaj, odnosno pokazujui da ste prepoznali kako se zatvorenik
osjea pokazujete da razumijete o emu pria. Takvim postupkom navodite
zatvorenika da pria i oslobodi se emocije i onoga to ga titi. Vrsta i intenzitet osjeanja mogu biti pokazatelj veliine problema s kojim se osoba
suoava i naznaka akcije, odnosno onoga to moe uslijediti.
Dva su koraka u prepoznavanju i reagovanju na emocije:
razmislite o osjeajima i intenzitetu
reagujte na emocije preko povratne informacije
Ljudi openito esto ne mogu povezati osjeaje sa odreenom situacijom

i zbog toga ne mogu razumjeti u kakvoj se situaciji trenutno nalaze. Osim
toga to se reagovanjem na osjeaje mogu ublaiti negativni osjeaji i preduprijediti da se rijei pretvore u djela, time se postie bolje meusobno
razumijevanje: vae razumijevanje zatvorenika i zatvorenikovo razumijevanje vas i onoga to se od njega oekuje.
Za razliku od negativnih osjeaja, kada se odgovori na pozitivne osjeaje,
ti osjeaji se pojaaju. Niko ne uiva u negativnim osjeajima i zato ih se
uvijek nastojimo rijeiti tako to emo o njima priati i izbaciti ih iz sebe.
Za razliku od toga, ljudi uivaju u pozitivnim osjeajima. Pozitivni osjeaji postaju jai kada ih dijelimo sa drugom osobom. Reagujui na emocije
zatvorenika moete doprinijeti da se pojaaju pozitivni osjeaji koji e mu
pomoi da se i ponaa pozitivnije jer u pravilu osoba koja se osjea pozitivno e pokuati raditi pozitivne stvari, dok e osoba koja se osjea negativno pokuati raditi negativne stvari. Ne radi se samo o ponaanju nego i o
prepoznavanju i potivanju osobe kao individue. Ovo je osnovni element u
potivanju ljudskih prava pojedinca.
Empatija nije isto to i suosjeanje koje podrazumijeva da slualac dijeli

osjeaje ili emocije druge osobe. Empatija, s druge strane, podrazumijeva
prepoznavanje i reagovanje na ove osjeaje.
3. Prepoznavanje i reagovanje na znaenje onoga to zatvorenik osjea

(povratna informacija)
Prepoznavanje i reagovanje na znaenje onoga to zatvorenik osjea kombinuje dvije prethodne vjetine. Savladavanje vjetina prepoznavanja i reagovanja na sadraj izgovorenog i na osjeaje zatvorenika priprema vas da
prepoznate i reagujete na stvarno znaenje i uzroke onoga to zatvorenik
osjea. Kada emocijama pridodate znaenje, otkriete i vi i zatvorenik koji
su stvarni razlozi i uzroci zbog kojih je uznemiren u odreenoj situaciji.
Razlog otkriva lino znaenje koje za zatvorenika ima odreena situacija.
Pokazati osobi da razumijete kako se osjea moe biti korisnije nego pokazati
razumijevanje za sadraj onoga o emu pria iako ne treba zanemariti problem ili zabrinutost koji se nalaze u osnovi svega. Ako pokaete zatvoreniku
da razumijete njegove negativne osjeaje, to mu moe pomoi da odagna
te loe osjeaje. Reagujui na emocije verbalno moe sprijeiti zatvorenika
da pretvori rijei u djela. Takoe, reagujui na emocije na verbalnom nivou,
moe vam dati dodatne naznake kako bi otkrili zatvorenikove dalje namjere.
Reagovanje na osjeaje i znaenje zahtijeva da parafrazirate sadraj zatvorenikove izjave na nain koji e dati smisleno znaenje emocijama koje zatvorenik iskazuje. Dva su koraka u prepoznavanju i reagovanju na znaenje
onoga to zatvorenik osjea:
razmislite o osjeajima i onim to ih uzrokuje
reagujte na znaenje onoga to zatvorenik osjea preko povratne
informacije
Ako zatvorenik utihne nakon to ste reagovali na emocije, to moe znaiti

da niste uspjeli suosjeati sa zatvorenikom ili ste ga pogreno razumjeli
odnosno moe pomisliti da nema svrhe nastaviti razgovor. S druge strane,
Da biste reagovali, odnosno odgovorili prvo morate razumjeti zato je neko

deavanje/situacija vana i zato rije lino pogaa zatvorenika. Time pokazujete da ste razumjeli ta je zatvorenik rekao. Pored toga, zatvorenik
Pokazujui da razumijete kako se osoba osjea moe joj pomoi da se nosi

sa emotivnim problemima. Ovo se zove empatija i podrazumijeva da slualac u potpunosti razumije o emu osoba govori pri tome prepoznavajui
emocije koje osoba ispoljava.
18
19
stie jasniju sliku stvarnih uzroka svojih osjeanja i bolje razumije situaciju
u kojoj se nalazi i razloge zbog kojih se osjea tako.
Sutina informacija koje govori ta zaista govori;

Neizgovoreni ili preueni detalji da li postoje neke praznine koje se
daju naslutiti, a koje nisu reene, odnosno odgovorene na postavljeno
pitanje.
Vano je voditi rauna da uvijek treba saznati i da li zatvorenik smatra odgovornim sebe ili nekog drugog zbog situacije u kojoj se naao i koja ga je uznemirila, odnosno potakla da se osjea na odreen nain. Va odgovor treba biti
formulisan tako da nastojite ustanoviti koga zatvorenik smatra odgovornim
za poetak novonastale situacije, ak i ako se lino ne slaete sa tim. Na ovaj
nain ete postii da zatvorenik stekne povjerenje i otvori vam se u komunikaciji. Uobliavanjem emocija u konkretno znaenje pokazujete zatvoreniku
da razumijete ta proivljava na nain na koji on to prezentuje.
4. Vjetine i tehnike postavljanja pitanja
Pitanja se postavljaju da bi se dobili smisleni i korisni odgovori, odnosno
informacije. Odreene tehnike prilikom postavljanja pitanja slue da se
dobije kvalitetnija informacija i time pobolja odnos sa zatvorenikom i u
konanici bolje obavlja posao.
Osnovne tehnike postavljanja pitanja da bi se ispitali uzrono-posljedini
odnosi koji lee u sri problema su:
Postavljanje odgovarajueg pitanja;
Razmiljanje o onome to je reeno i onome to je preueno;
Davanje povratne informacije na odgovor.
Postavljajte otvorena pitanja kojima ete saznati bitne detalje. Neka pitanja
poinju sa: Ko? to? Gdje? Kada? Kako? Koliko? Postavljanje pitanja je
slino davanju povratne informacije, s tim to pitanjima pokuavate saznati ono to nije ve ranije reeno. Npr.: kae da se taj paketi odjednom
stvorio u tvojoj ruci- je reagovanje kroz povratnu informaciju, a pitanje
je: Ne razumijem kako se paket samo mogao pojaviti, ta misli kako se
to desilo?. Na to e zatvorenik ili objasniti ta se desilo ili e se sloiti da
objanjenje nije vjerodostojno. Nakon toga, sljedee logino pitanje je pitati zatvorenika da objasni porijeklo paketa.
Razmislite o dobivenom odgovoru, onome to je reeno i onome to je
ostalo neizreeno. U nekim sluajevima zatvorenik se zaista moe truditi
da vam odgovori najbolje to moe i zna, a da to jo uvijek ne daje odgovor
na vae pitanje. U drugim situacijama, moe se truditi da vam preuti odreene detalje ili da d pogrene informacije. Dok razmiljate o dobivenom
odgovoru, usredsredite se na sljedea podruja:
Pojavni izgled zatvorenika dok odgovara na pitanja da li izgleda da mu
je ugodno ili neugodno, ta radi dok odgovara (da li gleda u pod, stopala, eka nos i sl.) upotrijebite vjetinu prepoznavanja neverbalnih
znakova komunikacije;
20
Nakon to date povratnu informaciju na dobiveni odgovor, moete poeti

novi krug, odnosno postaviti dodatna potpitanja.
Povratnom informacijom na odgovor koji ste dobili na pitanje, sumirate i
svojim rijeima prepriavate sve to je zatvorenik prethodno rekao u smislu
sadraja, osjeaja, razloga i linog znaaja koji pridaje situaciji koristei
sve prethodno navedene vjetine.
Uvijek trebate nastojati sasluati zatvorenika, prepoznati i reagovati na njegove rijei, sadraj, emocije i znaenje onog to
zatvorenik osjea prije nego ponete postavljati pitanja. Na taj
nain provjeravate prvo da li ste dobro shvatili sutinu, stiete povjerenje zatvorenika, pomaete mu da se opusti i otvori u
komunikaciji.
Pitanja slue tek da se popune praznine detaljima koje niste
dobili kroz ove tehnike komunikacije. Vrlo esto putem tehnike
povratnih informacija dobiju se informacije o potrebnim detaljima ili odgovori na razloge odreenog ponaanja. Ukoliko ne,
postavljaju se dodatna pitanja.
Ponaanje i neverbalna komunikacija zatvorskog osoblja u

funkciji dobre komunikacije
Stav i ponaanje zatvorskog slubenika zatvoreniku puno govore o tome kako
ta osoba obavlja svoj posao, koliko je struan, kako se odnosi prema drugim
zatvorenicima i kolegama, te da li je samopouzdan ili zabrinut zbog neega.
Neverbalne geste na isti nain na koji odaju ponaanje i razmiljanja zatvorenika, otkrivaju i jake i slabe strane zatvorskog osoblja. Bitno je da zatvorsko
osoblje svojim ponaanjem prui primjer zatvorenicima. Njihovi stavovi i dranje imaju vanu ulogu u nastojanju da utiu na pozitivan nain na zatvorenike.
Osnovne komunikacijske vjetine zatvorskog osoblja podrazumijevaju da
je osoblje u svakom trenutku svjesno sredine koja ga okruuje i deavanja
u njoj, te da na osnovu informacija koje uje i vidi moe donijeti ispravnu
odluku i postupiti na odgovarajui nain. Neverbalni gestovi stavljaju se
u funkciju slanja odgovarajue poruke koja treba da pojaa razumljivost
poruke koju zatvorsko osoblje izgovara.
21
Pozicioniranje
Pozicioniranje podrazumijeva smjetanje na najpovoljnije mjesto odakle se
osoba ili grupe mogu vidjeti i uti. Dobro pozicioniranje omoguava da
se zna ta se dogaa i da se preduprijede problemi prije nego se proire ili
poveaju. to se bolje koristi vjetina pozicioniranja, manja je vjerovatnoa
da e zatvorenici, pojedinano ili grupno, pokuati da urade neto to je
protiv pravila. Tri su osnovna elementa pozicioniranja:
napete, te kao introvertne osobe. Sa druge strane, osobe koje vie gledaju u svoje sagovornike mogu se ocijeniti kao aktivnije i dominantnije.
U razumijevanju znaaja kontakta oima i pogleda, ne treba zaboraviti i
znaaj kulturolokih razlika i treba uvijek biti upoznat sa kulturolokim
porijeklom zatvorenika kako ne biste pogreno procijenili pogled i njegovo znaenje.
Udaljenost prvo pravilo udaljenosti je da osoblje treba biti bezbjedno,

ali dovoljno blizu da moe vidjeti i uti ta se deava i govori.
Orijentacija tijela tijelo je uvijek okrenuto pod nekim uglom ili
ravno ka prostoru koji se posmatra, odnosno u poziciji iz koje se
dobiva najbolja preglednost. Linija lijevog ramena poklapa se sa lijevom granicom prostora koji posmatrate, a desno rame se poklapa
sa desnom granicom prostora koji posmatrate. Pomijeranje glave na
stranu radi se tako da je brada u liniji iznad ramena ime se vidi
cijeli prostor koji posmatrate. Pozicioniranje znai biti okrenut pod
odreenim uglom prema zatvoreniku, ime se omoguuje prostor za
odbrambeno djelovanje.
Ponekad veliina i oblik prostora onemoguavaju da se stalno dri isti
stav, a da se istovremeno ima pregled nad cijelom prostorijom i osobama
u njoj. U tim situacijama, pomijerate se rotirajui uzastopnim pokretima, tako da uvijek imate pod pravim uglom preglednost nad podrujima
i osobama. Prilikom rotiranja bitno je da ste nepredvidljivi, odnosno da
mijenjate pravac.
Direktni kontakt oima kada se pozicionirate, gledate ravno u podruje ili oi osobe sa kojom razgovarate. Ako ne gledate izravno,
ne ostavljate utisak osobe koja upravlja situacijom, ak i ako ste u
pravilnom poloaju i pod pravim uglom. Gledanje izravno u grupu
esto ukljuuje i gledanje u oi osobama koje su u grupi. Gledanjem
izravno u oi daje vam mogunost da posmatrate oi sagovornika
i njihove izraze lica. Osim informacije koju dobivate ovim putem,
takoe odajete profesionalan stav i da niste zaplaeni. esto zatvorenici vjeruju da osoba ne gleda u oi jer ih se boji. Pozicioniranje
znai gledati izravno u prostor i osobe za koje smo zadueni. Gledajte sagovornika u oi ali nemojte da buljite, gledajte u lice i uvijek se
vraajte na oi.
Kao to je prethodno reeno, gledanje u oi moe odati bitne neverbalne signale. Osobe koje manje gledaju u svoje sagovornike mogu se
ocijeniti kao nedovoljno sigurne u sebe i ono to priaju, kao nervozne,
22
Dranje i stav tijela (postura)

Tri osnovna pravila pravilnog dranja i stava tijela su:
Uspravno dranje stajanjem uspravno, ispravljenih lea, rairenih ramena, ispravljene glave, ostavljate utisak osobe koja ima samopuzdanje
i snagu. Dranje ne smije nikada biti takvo da odaje prijetei stav, kao
npr. prekriene ruke preko prsa. Svaki stav i dranje tijela koji odailju
prijeteu poruku mogu provocirati agresivno ponaanje i ugroziti sigurnost u potencijalno napetim situacijama.
Eliminisati gestikulacije koje ometaju panju neverbalni znaci komunikacije kao to su cupkanje nogom, pucketanje prstima i slini
gestovi odaju nervoznu osobu. Ukoeno, uspravno stajanje takoe ne
odaje utisak oputene, samouvjerene osobe. Zbog toga uspravno, mirno ali oputeno stajanje koje ne pokazuje znakove napetosti i nervoze
je pravilna postura koja odaje utisak smirene, staloene i samouvjerene osobe.

Blago naginjanje naprijed ukazuje na poveanu panju prema sagovorniku. Pravilna postura kada se blago nagne naprijed postie se blagim izbacivanjem jedne noge naprijed, na koju se prebacuje teina, bez
da se pomjerite sa mjesta ili se fiziki pribliite. Na ovaj nain sagovorniku se daje do znanja da pridajete panju razgovoru, a takoe vam daje
bolju kontrolu nad situacijom.
Intonacija i ton zatvorsko osoblje koristi svoj glas i ton da usmjeri i kontrolie razgovor i akciju zatvorenika. U govoru treba da izbjegava monotoniju i jednobojnost u glasu i da naglaava bitne segmente govora. Ton glasa
treba da je vrst i miran, te da zvui pozitivno kako bi se stvorila oputenija atmosfera u kojoj zatvorenik moe da iskae svoje misli, zabrinutosti i
emocije. Izbjegava se pokroviteljski ili prizvuk osuujueg tona. Posebno
se vodi rauna da je izraz lica usklaen sa onim to se izgovara i kojim tonom se saoptava. Izbjegavaju se popratni umovi i zvukovi pri izgovaranju
rijei kao to su aaa, hmm, oho i sl.
Treba razmisliti o okruenju. Ako je stvar osjetljiva, razmislite o koritenju
kancelarije ili nekog drugog prostora koji osigurava stepen privatnosti u
23
odnosu na druge zatvorenike. Sjedei poloaj ili ponuda zatvoreniku da

sjedne stvara manje formalnu situaciju i moe potai razgovor.
Ukoliko emocija pree u agresivno ponaanje ili prelazi u konflikt izmeu
dvije ili vie osoba, tada zatvorsko osoblje preuzima kontrolu, procjenjuje
situaciju i poduzima odgovarajue disciplinske mjere.
Ton se uvijek prilagoava onome to se govori. U situacijama kada se
izdaje upozorenje ili naredba, odnosno u situacijama kada se zbog sigurnosnih razloga izdaju kratke i jasne naredbe, ton se prilagoava sadraju poruke.
Kada dajete uputstvo, budite jasni ta elite, dajte jasne i saete upute, provjerite da li ste shvaeni, jasno recite kada oekujete da se neto desi. Recite
osobi zato elite da neto uradi. Npr. Vas dvojica stavite pladnjeve na stol,
uradite to sada molim vas. elio bih da obojica uzmete kantu i etku iz ormara i da poistite ovu prosutu supu. Je li vam jasno ta sam vas zamolio?
Uradite to sada, prije nego se neko ne oklizne.
Komunikacija zatvorenik - zatvorski slubenik
Da bi u odreenim situacijama bili u mogunosti dobro komunicirati sa zatvorskim osobljem i prenijeti poruku do koje im je stalo, zatvorenici takoe
trebaju znati prednosti dobre komunikacije i izbjegavanja loih neverbalnih
znakova kako bi se izbjegli nesporazumi.
Zatvorsko osoblje, u svakoj prilici koju ima, savjetuje zatvorenika da u situacijama koje ga uznemiravaju i ljute, usmjeri svoje razmiljanje na:
Preispitivanje zato ga je odreena situacija uznemirila i moe li izbjei
tu situaciju;
Preispitivanje da li zna sve potrebne injenice ili formira miljenje zasnovano na poluinformacijama i pretpostavkama - ponudite da utvrdite
injenice i uradite to;
Preispitivanje da li ga je naljutio neko ili neka druga situacija koja je
prethodila odreenoj situaciji - razdvojite ljude od njihovih problema;
Preispitivanje da li e ljutnja ili izljev bijesa napraviti ikakvu razliku u
tome kako se osjea;
Preispitivanje moguih posljedica ako se odlui da reaguje u srdbi ili
se pone svetiti;
Shvatanje da ljutnja i bijes nisu zabranjene emocije, ali da je pogreno ozlijediti i povrijediti sebe ili nekog drugog zato to smo ljuti.
24
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: Efikasna

komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika
Kriteriji za procjenu sposobnosti
1.
Ispravno prepoznajete i reagujete na sadraj poruke koju vam

prenosi zatvorenik
2.
Postavljate smislena pitanja zatvoreniku kako bi proniknuli u

sr problema
3.
Ispravno se pozicionirate kako biste imali potpun nadzor nad

aktivnostima zatvorenika
4.
Ispravno prepoznajete i reagujete na neverbalne znake komunikacije u razgovoru sa zatvorenikom
5.
Komunicirate sa zatvorenicima i kolegama na nain koji doprinosi poveanju stepena sigurnosti u ustanovi
Biljeke
Sposobni ste za rad sa sljedeim kategorijama

Pritvorenici
Zatvorenici
Sarauju
Ne sarauju
Problematini
Opasni
Praktine vjebe: Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Vjeba 1: Prepoznavanje znakova neverbalne komunikacije
Voditelj obuke polaznicima dijeli materijal na kome se nalazi niz primjera
neverbalne komunikacije. Polaznici obuke trebaju prepoznati razliite:
izraze lica,
dranje tijela i stav,
geste,
te u odgovarajui prazan prostor upisati znake neverbalne komunikacije
koje su prepoznali.
Vjeba 2: Igranje uloga
Bira se jedan par za igru uloga, od kojih e polaznik obuke biti zatvorski
slubenik, a voditelj obuke zatvorenik. Polaznici obuke trebaju odglumiti i
prepoznati eventualnu konfliktnu situaciju i na osnovu vjebe zakljuiti da
je bolje komunicirati, nego posegnuti za nekim drugim oblikom neeljene
ili impulsivne reakcije.
Voditelj obuke kojem je dodijeljna uloga zatvorenika ali se usplahireno zatvorskom slubeniku da mu drugi zatvorenik ugroava linu sigurnost. Polaznik obuke kojem je dodijeljena uloga zatvorskog slubenika treba prepoznati i reagovati na sadraj onog to zatvorenik govori, na emocije zatvorenika,
na znaenje onoga to zatvorenik osjea, te savladati tehnike postavljanja
pitanja tako da rijei nastalu situaciju bez stvaranja dodatnog pritiska.
25
Struna oblast: Komunikacija u zatvorskom okruenju
ZATITA POVJERLJIVIH I LINIH PODATAKA
Modul:
Osnovni pojmovi
Lini podatak je bilo koja informacija koja se odnosi na identifikovano fiziko lice ili lice iji se identitet moe utvrditi. U line podatke se ubrajaju:
ime i prezime, mjesto stanovanja, datum roenja, jedinstveni matini broj,
podaci o plati, bankovni rauni, broj identifikacionih dokumenata poput
broja line karte, pasoa i slino. Obrada linih podataka podrazumijeva
bilo koju radnju koja se vri nad linim podacima, npr. prikupljanje, koritenje, izmjenu, otkrivanje ili unitavanje podataka.
Zatita linih podataka podrazumijeva osiguranje prava na privatnost u postupku
obrade linih podataka. Tajnim se smatra podatak ije bi otkrivanje neovlatenoj
osobi, sredstvima javnog informisanja, organizaciji, instituciji, organu ili drugoj
dravi, odnosno organu druge drave, moglo prouzrokovati ugroavanje integriteta Bosne i Hercegovine, a naroito, izmeu ostalih, u oblasti javne bezbjednosti,
odbrane, te vanjskih poslova i interesa Bosne i Hercegovine. Tajni podaci mogu
biti oznaeni stepenom vrlo tajno (to odgovara engleskom top secret), tajno (secret), povjerljivo (confidential) i interno (restricted).
Prema stepenu tajnosti ustanovljen je i reim zatite tih podataka i mogunost
pristupa ovim podacima odreenim slubenim licima i dravnim organima.
Zatvorenici i zatvorsko okruenje
Kljuni pojam: Lini podaci

Naziv sesije: Zatita povjerljivih i linih podataka
Svrha:
Sprijeiti neovlateno postupanje sa linim podacima,

istovremeno osiguravajui njihovo koritenje u legitimne
svrhe
Cilj:
Trajanje:

Prepoznati razliku izmeu linih, povjerljivih i tajnih
podataka
Identifikovati zakonski ovlatene organe koji mogu imati
pristup linim, povjerljivim i tajnim podacima
Koristiti line podatke u legitimne svrhe
2 sata
Potrebna
sredstva:


Svrha i cilj
Svrha zatite linih i povjerljivih podataka je da se tokom njihove obrade
svakom fizikom licu obezbijedi ostvarivanje i zatita prava na privatnost i
ostalih prava i sloboda.
Zakonski okvir
Lini podaci, njihova zatita i obrada ureena je Zakonom o zatiti linih podataka u BiH. (Slubeni glasnik BiH broj: 49/06, 76/11 i 89/11). Ovaj Zakon se
primjenjuje na line podatke koje obrauju svi javni organi, fizika i pravna lica,
osim na line podatke koje prikuplja i obrauje Obavjetajno-sigurnosna agencija
Bosne i Hercegovine. Zakon se ne primjenjuje ni na line podatke koje obrauju
fizika lica iskljuivo u svrhu linih aktivnosti ili aktivnosti domainstva.
Pored navedenih, Zakon poznaje i posebne kategorije linih podataka za koje je
predvien vei stepen zatite, a u koje spadaju lini podaci koji se odnose na rasno, nacionalno ili etniko porijeklo, politiko miljenje ili stranaku pripadnost,
lanstvo u sindikatima, religijsko, filozofsko ili drugo uvjerenje, zdravstveno stanje, genetski kod, seksualni ivot, krivine presude i biometrijske podatke.
Zatitu linih podataka treba razlikovati od zatite tajnih podataka koju reguliu odredbe Zakona o zatiti tajnih podataka.
Zakoni o izvrenju krivinih sankcija kao lex specialis sadre uoptene
odredbe o obavezi povjerljivosti i uvanja slubene tajne, kao i mogunosti
oslobaanja od uvanja obaveze uvanja slubene tajne, i to:
26
27
Zatita povjerljivih i linih podataka
na nivou BIH u lanu 45 i lanu 3 Zakona o izmjenama i dopunama

ZIKS-a,
nivou FBIH u lanu 151,
na nivou RS u lanovima 53 i 54.
1. Svi zatvorski slubenici su duni tititi line podatke zatvorenika i sprijeiti neovlateni pristup linim podacima.
2. Zatvorski slubenik ne smije mijenjati, unitavati, neovlateno prenositi, nezakonito obraivati niti zloupotrebljavati line podatke zatvorenika. Ove aktivnosti su kanjive po zakonu.
3. Ukoliko zatvorska ustanova organizuje obuku uposlenih koji rade na
obradi linih podataka, fizike i tehnike mjere zatite radnih prostorija
i opreme, tajnost i sigurnost lozinki za pristup informacionom sistemu,
uposleni, ukljuujui i zatvorske slubenike za koje je predviena ovakva obuka, duni su je pohaati.
4. Lini podaci zatvorenika sadrani u dokumentaciji i zapisima (papirnim, audio ili video) vezanim za postupanje prema osuenim osobama
tokom izdravanja kazne zatvora, izraenim unutar zatvorske ustanove
ili vanjskog porijekla, moraju se tititi od neovlatenog pristupa. Ove
line podatke moraju tititi svi radnici zatvorske ustanove ukoliko su
korisnici ovih dokumenata.
5. Sva dokumentacija sainjena unutar zatvorske ustanove smatra se internom i zatvorski slubenici imaju obavezu tititi je od neovlatenog
pristupa. U sluaju krenja pravila ponaanja naruen je pravni odnos
unutar zatvorske ustanove i svaka isprava ili dokument koji slui kao
dokaz smatra se dokumentacijom.
6. Zatvorski slubenik ne smije davati predstavnicima javnog informisanja nikakve informacije u vezi sa izvrenjem mjere pritvora ili
kazne zatvora u ustanovi u kojoj radi. Samo ministar pravde ili lice
koje on ovlasti moe, kad je to u javnom interesu, davati informacije
u vezi sa izvrenjem mjere pritvora ili kazne zatvora. ak ni ministar
pravde ne moe davati obavjetenja i podatke ako se radi o dravnoj
ili slubenoj tajni, ukoliko je to nepoeljno zbog odravanja reda u
zatvorskoj ustanovi ili ako bi to tetilo ostvarivanju svrhe izvrenja
pritvora ili kazne zatvora.
7. Zatvorski slubenik moe davati podatke i dokumente licima ili organima kojima se oni moraju saoptavati na osnovu zakona ili ovlatenja
koja proizlaze iz nadlenosti tih organa.
Detaljnije odredbe koje se posebno odnose na zatvorsko okruenje sadrane su

u Pravilniku o slubenoj tajni slubenika i zaposlenika Ministarstva pravde BiH
i Zavoda BiH, te Pravilniku o nainu uvanja slubene tajne zaposlenih u Ministarstvu pravde i ustanovama za izvrenje krivinih sankcija Republike Srpske.
Zakon o slobodi pristupa informacijama u BiH, Zakon o slobodi pristupa informacijama u FBiH i Zakon o slobodi pristupa informacijama u Republici Srpskoj
u lanu 4 predviaju mogunost ogranienja prava pristupa informacijama, a na
nain i pod uslovima utvrenim odredbama lanova 6-9 ovih zakona u kom
dijelu predstavljaju i pravni osnov za zatitu povjerljivih linih podataka.
Evropska konvencija o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda u lanovima 8 i 10 ukazuje na zakonom propisanu mogunost ogranienja dostupnosti podataka iz privatnog i linog ivota.
Operativne procedure za zatitu linih i povjerljivih podataka i slubene tajne u zatvorskim ustanovama
Podaci i dokumenti koji se smatraju slubenom tajnom u smislu
zakona o izvrenju krivinih sankcija, pritvora i drugih mjera na
nivou BiH, Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH,
kao i drugih zakona kojim se tite lini podaci graana, ne smiju se
saoptavati niti initi dostupnim neovlatenim licima.
Slubenom tajnom smatraju se:
1. podaci i dokumenti do kojih je zatvorski slubenik i uposlenik
zatvorske ustanove doao u vrenju ili povodom vrenja slubenih poslova, odnosno radnih zadataka koji su zakonom, odnosno
propisom donesenim na osnovu zakona i opeg akta, predvieni
kao slubena tajna;
2. podaci, dokumenti, mjere i radnje do kojih je zatvorski slubenik i
uposlenik zatvorske ustanove doao u vrenju ili povodom vrenja
slubenih poslova, odnosno radnih zadataka, a ijim saoptavanjem ili odavanjem na drugi nain neovlatenom licu bi se mogao
osujetiti ili oteati rad zatvorske ustanove i Ministarstva pravde,
ili bi to bilo tetno po interes zatvorske ustanove i Ministarstva
pravde, ili opravdan interes pojedinca ili pravnog lica;
3. podaci i dokumenti koji se po propisima o upravi smatraju slubenom tajnom.
28
29
Pored podataka koji su zakonom proglaeni za slubenu tajnu,

slubenom tajnom u zatvorskoj ustanovi, smatraju se:
1. podaci iz osobnog lista, dosjea i naina tretmana zatvorenika
2. knjiga evidencija o prijemu zatvorenika;
3. knjiga posjeta, primljenih pisama i druge prepiske;
4. evidencije o izreenim disciplinskim sankcijama prema
zatvorenicima;
5. podaci o izdranoj kazni, premjetaju zbog bezbjednosnih razloga i sl.;
6. podaci o linom zdravlju, hospitalizaciji, teim oboljenjima, psihijatrijskom tretmanu, psihikim smetnjama i dr.;
7. knjiga otpusta sa izdravanja kazne;
8. izvjetaji o izvrenom inspekcijskom pregledu rada zatvora;
9. planovi i mjere za postupanje u sluaju vanrednih okolnosti u
zatvoru;
10. vrijeme prijema i otpusta zatvorenika;
11. incidenti koji su se desili unutar zatvora;
12. dan i vrijeme izvoenja zatvorenika iz zatvora radi odlaska ljekaru, na sahranu, na sud i sl.;
13. odgojne mjere koje se primjenjuju prema maloljetnicima,
podaci i dokumenti sastavljeni za maloljetnike u zatvorskoj
ustanovi;
14. drugi podaci koji proizlaze iz zakona o izvrenju krivinih sankcija, krivinih zakona i zakona o krivinom postupku.
8. Koritenje podataka ili dokumenata koji predstavljaju slubenu tajnu
dozvoljeno je samo u prostorijama zatvorske ustanove licima kojima
su ti podaci ili dokumenti potrebni za obavljanje zadataka na radnom
mjestu.
9. Materijal i podaci koji predstavljaju slubenu tajnu, uvaju se odvojeno
od drugih materijala, tako da se ouva njihova povjerljivost, i to po pravilu u kasi zatvorske ustanove ili Ministarstva pravde BiH.
10. Zatvorski slubenici i uposlenici koji rukuju ispravama i podacima koji
su proglaeni slubenom tajnom, duni su ih uvati na bezbjednom mjestu (elini ormar, kasa ili sto sa patent bravom i slino) i ne mogu ih
neovlateno davati treim licima, niti davati ikakve izjave u vezi sa tim
ispravama i podacima.
11. Materijal (podaci i isprave) se stavlja u poseban omot na kome su evidentirana lica koja su upoznata sa njegovom sadrinom i stavlja zabiljeku o licima koja su pregledala materijale.
12. O davanju pristupa izjavama, odnosno ispravama i podacima koji su
proglaeni slubenom tajnom treim licima vodi se posebna evidencija.
30
Ova evidencija sadri: 1) ime lica ili organa kome su saopteni ili dati
dokumenti, odnosno podaci; 2) koji su podaci saopteni i u kojem
obimu; 3) kada su i u koju svrhu je dat pristup.
13. Elektronske baze podataka koje sadre podatke i dokumenta koja predstavljaju slubenu tajnu, moraju biti oznaena odreenom vrstom i stepenom tajnosti, te osigurane ifrom od neovlatenog pristupa, te sistemom kriptozatite (ukoliko zatvorske ustanove imaju uslove za to).
14. Povredom slubene tajne ne smatra se davanje podataka i dokumenata
klasifikovanih kao slubena tajna ako se daju zakonski ovlatenim licima i organima.
15. Povredom uvanja slubene tajne ne smatra se ni davanje podataka i dokumenata koji se smatraju slubenom tajnom na sjednicama ministarstava pravde i zatvorskih ustanova, ako je takvo saoptavanje neophodno
radi vrenja slubenih poslova i zadataka. Direktor zatvorske ustanove
ili lice koje on odredi, koji na sjednicama i sastancima saoptava podatke, duan je da upozori prisutne na to da se podaci i dokumenti smatraju
slubenom tajnom, a prisutni su duni da ono to tom prilikom saznaju
uvaju kao slubenu tajnu.
16. Kao povreda uvanja slubene tajne ne smatra se ni saoptenje koje zatvorski slubenik ili uposlenik saopti prijavom inspektoru zaduenom
za nadzor rada zatvorske ustanove, ministru pravde, direktoru zatvorske ustanove ili rukovodiocu sektora za izvrenje krivinih sankcija pri
Ministarstvu pravde ili drugom organu ovlatenom na osnovu zakona za
prijem takvih saoptenja.
17. Zatvorski slubenik koji je znao za tajnost takvih podataka ili je s obzirom na posao i vrstu radnog mjesta mogao znati da se radi o slubenoj
tajni, povrijedio je slubenu tajnu ako je saoptio, predao ili omoguio
dobijanje dokumenata i podataka koji su proglaeni slubenom tajnom
treim licima.
18. Organi kojima se isprave i podaci koji su proglaeni za slubenu tajnu
dostavljaju na osnovu zakonske obaveze, ne smiju se tim podacima, odnosno ispravama, koristiti u izvornom obliku. Na dokumentima koji se
dostavljaju organima po osnovu zakonske obaveze, stavlja se oznaka
Slubena tajna Nije za objavljivanje.
19. Zatvorskim slubenicima nije dozvoljeno putem sredstava veze voditi razgovore o podacima i dokumentima koji predstavljaju slubenu
tajnu, a svaki podatak ili isprava utvreni kao slubena tajna moraju
imati vidnu oznaku Slubena tajna i stepen povjerljivosti (Povjerljivo
i Strogo povjerljivo).
20. Zatvorski slubenici koji ovlatenim osobama daju pristup podacima i
dokumentima koji predstavljaju slubenu tajnu, prije davanja takvih podataka i dokumenata moraju pribaviti potpisanu izjavu o povjerljivosti
ili izjavu o prihvaanju dokumenta iz sistema upravljanja povjerljivim
podacima.
31
Izjave o povjerljivosti
Izjavljujem da u postupati sa svakom informacijom pribavljenom tokom
izvrenja [naziv ugovora na osnovu kojeg e osoba imati pristup povjerljivim podacima] od [datum ugovora] (dalje u tekstu: Ugovor) kao povjerljivom, i neu otkrivati takve informacije [...]
[datum, potpis]
[datum i potpis rukovodioca koji je to odobrio]
Izjave o prihvaanju dokumenta iz sistema upravljanja povjerljivim
podacima
Izjavljujem da sam upoznat(a) sa ... [...]
[datum, potpis]
[datum i potpis rukovodioca koji je to odobrio]
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: zatita linih i

povjerljivih podataka
1.
2.
Prepoznajete razliku izmeu linih, povjerljivih

i tajnih podataka
Poznajete i primjenjujete protokol za postupanje sa povjerljivim i tajnim podacima
3.
Pravovremeno pribavljate potpisane izjave o

povjerljivosti i izjave o prihvaanju dokumenata iz sistema upravljanja povjerljivim podacima
4.
titite od neovlatenog pristupa line podatke

zatvorenika do kojih doete tokom redovnog
obavljanja radnih dunosti
Biljeke
Pitanja i odgovori: Zatita linih i povjerljivih podataka

1. P: Koja je razlika izmeu linih i tajnih podataka?
O: Lini podatak je bilo koja informacija koja se odnosi na identifikovano fiziko lice ili lice iji se identitet moe utvrditi. Tajnim se smatra
podatak ije bi otkrivanje neovlatenoj osobi, sredstvima javnog informisanja, organizaciji, instituciji, organu ili drugoj dravi, odnosno organu druge drave, moglo prouzrokovati ugroavanje integriteta Bosne
i Hercegovine, a naroito, izmeu ostalih, u oblasti javne bezbjednosti,
odbrane, te vanjskih poslova i interesa Bosne i Hercegovine.
2. P: Kako se klasifikuju tajni podaci?
O: Tajni podaci mogu biti oznaeni stepenom vrlo tajno (to odgovara
engleskom top secret), tajno (secret), povjerljivo (confidential) i interno (restricted).
3. P: Koji se podaci smatraju tajnim u zatvorskoj ustanovi?
O: Pored podataka koji su zakonom proglaeni za slubenu tajnu, slubenom tajnom u zatvorskoj ustanovi, smatraju se:
podaci iz osobnog lista, dosjea i naina tretmana zatvorenika;
knjiga evidencija o prijemu zatvorenika;
knjiga posjeta, primljenih pisama i druge prepiske;
evidencije o izreenim disciplinskim sankcijama zatvorenika;
podaci o izdranoj kazni, premjetaju zbog bezbjednosnih razloga i
slino;
podaci o linom zdravlju, hospitalizaciji, teim oboljenjima, psihijatrijskom tretmanu, psihikim smetnjama i dr.;
knjiga otpusta sa izdravanja kazne;
izvjetaji o izvrenom inspekcijskom pregledu rada zatvora;
planovi i mjere za postupanje u sluaju vanrednih okolnosti u zatvoru;
kao i drugi povjerljivi podaci i isprave koji se pojave u vrenju slube;
kao slubena tajna prema maloljetnim licima prema kojima se primjenjuju odgojne mjere, zavodske mjere ili kazna maloljetnikog zatvora,
smatraju se podaci i dokumenti sastavljeni u zatvorskoj ustanovi, kao
i drugi podaci koji proizlaze iz zakona o izvrenju krivinih sankcija,
krivinih zakona i zakona o krivinom postupku.

Podaci
Lini
Povjerljivi
Tajni
32
33
Struna oblast: Lina i opta sigurnost u zatvoru

Modul:
Odravanje nivoa line i opte sigurnosti u zatvoru
UVANJE I OSIGURANJE ZATVORENIKA IZVAN

ZATVORSKE USTANOVE
(zdravstvene ustanove, bolnice, posjete porodici, sahrane)
Kljuni pojam: Sigurnost

Naziv sesije: uvanje i osiguravanje zatvorenika izvan zatvorske

ustanove
Svrha:

Cilj:
Trajanje:
Osiguranje zakonitog postupanja zatvorskih slubenika i

potivanje ljudskih prava zatvorenika koja su propisana
domaim zakonima i meunarodnim standardima

Primijeniti ovlatenja koja im pripadaju po zakonu
Zatititi ivot i zdravlje zatvorenika
Prepoznati i prihvatiti linu i kolektivnu odgovornost
Osigurati iru zajednicu
2 sata
Potrebna
sredstva:


Par lisica, sredstva za vezivanje, sprej, pitolj i vozilo, runi
detektor metala
Osnovni pojmovi
Za vrijeme izvravanja kazne zatvora, osuene osobe esto se sprovode
izvan zatvora po raznim osnovima, a najvie u zdravstvene ustanove radi lijeenja, posjeta porodici i zbog prisustva sahranama lanova ue porodice.
Osuene osobe koje ne koriste vanzavodske pogodnosti, a izreena im je
dua zatvorska kazna, visoko su rizine i opasne ili imaju tretman zatienog svjedoka, moraju biti izvedene iz zatvora i moraju biti uvane i osiguravane na zakonit nain, to podrazumijeva stalan 24-satni nadzor njihovog
kretanja i ponaanja sa ciljem spreavanja bjekstva, zatite njihovog ivota
i zdravlja i sigurnog povratka u zatvor.
uvanje i osiguranje osuenih osoba u zdravstvenoj ustanovi bolnica
Svrha i cillj
Za vrijeme boravka u bolnici, osuene osobe se uvaju i osiguravaju kako
bi se mogle provesti sve one radnje koje nalau bolnike procedure, a da se
pri tome ne dovede u opasnost osoba koja se osigurava, osoblje bolnice niti
da se dozvoli neovlaten kontakt sa treim licima.
Zakonski okvir
uvanje i osiguranje osuenih osoba tokom boravka u bolnici regulisano je
u poglavlju o posebnim odredbama o slubi osiguranja zakona o izvrenju
krivinih sankcija, i to:
na nivou BiH u lanovima 32, 153 - 156 , lan 7 Zakona o izmjenama i
dopunama ZIKS-a BiH,
na nivou FBiH u lanovima 134, lan 7 i 8 Zakona o izmjenama i dopunama ZIKS-a FBiH,
na nivou RS u lanovima 114 -118.
Pravilnicima o nainu vrenja slube osiguranja detaljnije se razrauju ove
procedure. Meunarodni standardi koji se tiu izvoenja, sprovoenja, uvanja i osiguranja osuenih osoba u ustanovama za lijeenje daju vrlo detaljne
smjernice u kojim okvirima se treba kretati organizacija ovih radnih zadataka.
34
35
Usluge zdravstvene zatite za osobe liene slobode su predmet

od direktnog znaaja za nadlenost CPT-a. Nezadovoljavajui
stepen zdravstvene zatite moe brzo dovesti do situacija
koje spadaju u okvir termina neljudskog i poniavajueg
postupanja.
Opi princip je da osuene osobe imaju isti stepen zdravstvene
zatite kao i osobe koje ive na slobodi unutar iste zajednice.
Ovaj princip je inherentan osnovnim pravima pojedinca.
Tokom boravka u zatvoru, zatvorenici bi morali imati pristup
ljekaru u bilo kojem trenutku, bez obzira na reim liavanja
slobode, a zdravstvena zatita mora biti tako organizirana
da se udovolji zahtjevima za posjetu ljekaru bez nepotrebnog
odlaganja.
Zatvorska sluba za zdravstvenu zatitu bi u najmanju ruku
trebala biti u mogunosti da obezbjedi redovne ambulantne
konsultacije i njegu u hitnim sluajevima.
Kada osuene osobe moraju biti hospitalizirane ili pregledane
od strane specijalista u bolnici, oni moraju biti transportovane
bez odlaganja i na nain na koji to zahtjeva njihovo zdravstveno
stanje.
Izvod iz 3. Opeg izvjetaja (CPT/Inf (93) 12)
Pripremne radnje prilikom izvoenja i sprovoenja u bolnicu

Vano je znati da prije svakog izvoenja osuenih osoba iz zatvora, sprovodnici trebaju prekontrolisati i provjeriti potrebnu dokumentaciju, odobrenja i naloge, odnosno naredbe pretpostavljenih, kako bi postupak bio
u skladu sa zakonskim odredbama koje se tiu izvoenja, sprovoenja i
uvanja i osiguranja osuenih osoba u bolnici.
36
uvanje i osiguranje zatvorenika izvan zatvorske ustanove
Osuena osoba po uputnici zatvorskog ljekara moe biti upuena u zdravstvenu ustanovu na leanje, a radi lijeenja ili operativnog zahvata. Ovu
odluku donosi zatvorski ljekar.
Uputnica mora sadrati sve potrebne podatke, kako slijedi:
ime i prezime osuene osobe;
matini broj osuene osobe;
mjesto javljanja u zdravstvenoj ustanovi-odjel u bolnici;
vrijeme i datum javljanja u bolnicu;
dijagnozu;
terapiju;
datum;
potpis i peat zatvorskog ljekara;
kao prilog uputnici dostavlja se sva neophodna i ranije prikupljena medicinska dokumentacija (nalazi, snimci i slino).
Napomena: slubena medicinska evidencija je povjerljiva i pristup
moe imati samo medicinsko osoblje. Medicinsko osoblje moe dati
zatvorskim slubenicima informacije koje su im potrebne za obavljanje svakodnevnog posla.
Nakon izrade uputnice, sektor za poslove preodgoja sainjava odobrenje za
izvoenje imenovane osuene osobe iz zatvora. Odobrenje za izvoenje iz
zatvora mora sadrati sljedee podatke:
ime i prezime osuene osobe;
matini broj;
napomena da li e osuena osoba za vrijeme lijeenja boraviti u zdravstvenoj ustanovi sa obezbjeenjem ili bez obezbjeenja;
odluku o tome da li osoba boravi u bolnici sa ili bez obezbjeenja donosi
pomonik direktora za tretman u suradnji sa nadlenim vaspitaem;
potpis direktora ili osobe koju on ovlasti;
datum.
Uredno potpisana uputnica i odobrenje se dostavljaju pomoniku direktora
za poslove osiguranja koji poduzima radnje vezane za organizaciju sprovoenja i uvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Proputanje pripremnih radnji zatvorske slubenike ili osuenu

osobu moe ugroziti na direktan ili indirektan nain.
Pomonik direktora za poslove osiguranja analizira stepen rizika i opasnosti osuene osobe koja se izvodi izvan ustanove.
One se moraju obaviti temeljito kako bi se eliminisala mogunost

bespotrebnog izvoenja iz zatvora, koje bi moglo biti rezultat
propusta odgovornih osoba koje su dune pripremiti svu
potrebnu, odnosno kompletnu medicinsku dokumentaciju.
Sainjava se radni nalog zatvorskim slubenicima koji ima formu stalnog

obrasca i sadri sljedee podatke:
evidencijski broj radnog naloga;
datum;
voa sprovodne grupe;
37
sprovodnici i voza;
ime osuene osobe;
datum, vrijeme, mjesto sprovoenja i uvanja;
mjere upozorenja i opreza;
zakonska ovlatenja zatvorskih slubenika;
relacija sprovoenja;
prilog (pratea medicinska dokumentacija i slino);
potpis pomonika direktora za poslove osiguranja;
izvjetaj sprovodnika;
potpisi sprovodnika;
potpis osobe koja kontrolie radni nalog.
Pomonik direktora za poslove osiguranja radni nalog dostavlja efu odsjeka koji je zaduen da organizira sprovodnu slubu u zatvoru, koji postupa
po radnom nalogu bez odlaganja.
ef odsjeka takoe je duan da saini putne naloge pojedinano i na ime
svakoga od sprovodnika koji uestvuju u sprovoenju osuene osobe. Putni
nalog potpisuje direktor zatvora, a nakon toga se vri ovjera peatom, kao i
evidentiranje u knjizi protokola/evidencije putnih naloga.
ef odsjeka za sprovodnu slubu je duan bez odlaganja izraditi i prikupiti sljedeu dokumentaciju vezanu za sprovoenje, uvanje i osiguranje osuene osobe:
1. radni nalog odgovornoj osobi o sprovoenju;
2. putne naloge poimenino za svakog sprovodnika;
3. ope podatke osuene osobe;
4. fotokopiju kartona odobrenih posjeta;
5. knjigu dnevnih zapaanja;
6. uputstvo o radu sa osuenom osobom koja se nalazi u bolnici.
Sve gore navedeno dostavlja voi tima sprovodne grupe.
Sprovodnici, odnosno zatvorski slubenici koji su zadueni za sprovoenje,
uvanje i osiguranje osuene osobe prije polaska iz zatvora e zaduiti sljedeu opremu i sredstva:
1. vatreno oruje (pitolj);
2. 2 spremnika sa municijom;
3. lisice;
4. sprej paprena odbrana;
5. svesku dnevnih zapaanja bolnica;
6. sredstvo radio-veze sa punjaem baterija.
Sprovoenje osuene osobe do bolnice se obavlja prema procedurama koje su
opisane u Priruniku za obuku o osnovnim sposobnostima zatvorskih slubenika.
38
Operativne procedure za uvanje i osiguranje osuenih osoba

tokom boravka u bolnici
1. Zatvorski slubenici koji su zadueni za uvanje i osiguranje osuene
osobe u bolnici u principu su zadueni da prue sigurno okruenje osuenoj osobi.
2. Zatvorski slubenici koji su zadueni za uvanje i osiguranje osuene
osobe prije smjetaja u bolniku sobu moraju uvijek izvriti pregled i
pretres:
prostorije,
toaleta,
spratnost zgrade,
ulaze i izlaze,
duni su da uklone sve stvari i predmete koji mogu biti upotrebljeni
za napad, samopovreivanje, bijeg i slino.
Operativne procedure za nadzor nad obavljanjem posjeta
osuenoj osobi tokom boravka u bolnici
1. Zatvorskim slubenicima koji su zadueni za uvanje i osiguranje e iz
zatvora uvijek biti najavljena posjeta osuenoj osobi.
2. Prije svakog prijema posjetilaca zatvorski slubenik je obavezan utvrditi
identitet posjetilaca na osnovu dokumenta sa slikom (lina karta, paso
ili vozaka dozvola).
3. Ako je pozitivno utvren identitet vri se uvid u fotokopiju kartona
posjeta osuene osobe i provjerava se da li se ime posjetioca nalazi u
kartonu.
4. Ukoliko imena posjetilaca u kartonu nema, nee se dozvoliti posjeta
osuenoj osobi. Zatvorski slubenik je duan udaljiti posjetioca na profesionalan nain.
5. U sluaju da zatvorski slubenik kod posjetioca pretresom pronae bilo
kakav nedozvoljeni predmet, mora ga odmah osigurati i bez odlaganja
obavijestiti nadlene policijske slubenike i pretpostavljene u svojoj
ustanovi.
6. Policijskim slubenicima je zatvorski slubenik duan dati sve informacije i injenice sa kojima raspolae.
7. Iz ovlatenja koje proizilaze iz domaih zakona zatvorski slubenik ima
dunost i pravo obaviti standardan pretres posjetilaca i pregled stvari.
8. Stadardan pretres obavlja se prema proceduri koja je definisana u
Priruniku za obuku o osnovnim sposobnostima zatvorskih slubenika.
9. Pri pretresu moe se koristiti runi detektor metala (RDM), kao i druga
zatitna oprema (zatitne medicinske rukavice, zatitne rukavice otporne na staklo).
10. Zatvorski slubenik je duan pregledati hranu i druge artikle kako bi
sprijeio unos nedozvoljenih predmeta. Stvari koje mogu ugroziti ivot
39
ljudi, koje nije mogue na ispravan nain pregledati, zatvorski slubenik moe vratiti i ne dozvoliti njihov prijem. Detaljnije procedure opisane su u Priruniku za obuku o osnovnim sposobnostima zatvorskih
slubenika.
11. Osuenim osobama je zabranjeno posjedovanje bilo kakvog oruja,
orua, mobilnih telefona ili drugih komunikacijskih sredstava.
12. Zatvorski slubenici su duni da u toku svoje smjene redovito stupaju
u kontakt sa centrom veze u zatvoru i da izvjetavaju o stanju osuene
osobe i drugim vanim deavanjima i zapaanjima (svakih sat vremena).
13. Vrijeme svakog kontakta, kao i sadraj koji je prenesen putem radio
veze ili drugoga sredstva veze, zatvorski slubenik je duan evidentirati
u svesku dnevnih zapaanja.
14. este su situacije da je osuenu osobu nuno sprovoditi do drugih odjela
u bolnici radi obavljanja raznih pretraga i snimaka. I tada je zatvorski
slubenik duan osuenu osobu ne isputati iz vida i vriti stalno uvanje i osiguranje, osim u sluajevima lijenikih pregleda ili operacija.
Posjete porodici i prisustvo sahrani
Zakonski okvir
Posjete porodici i prisustvo sahrani lanova porodice osuenih lica regulisano je u poglavlju o pravu na kontakte u zakonima o izvrenju krivinih
sankcija, i to:
Meunarodni standardi takoe reguliu izvoenje, sprovoenje, uvanje i osiguranje osuenih osoba u toku posjete porodici ili smrti lana ue porodice.
Uprava zatvora je duna da osuenu osobu, bez odlaganja,
obavijesti o smrti ili tekoj bolesti lana ue porodice.
U sluaju teke bolesti lana ue porodice, ako to prilike
dozvoljavaju, osuenoj osobi treba dozvoliti da posjeti svoj dom,
bilo u pratnji ili bez pratnje.
Skup minimalnih pravila UN-a za postupanje sa zatvorenicima
Posjete porodici ili izlazak iz zatvora radi prisustva sahrani lana ue porodice u principu odobrava direktor zatvora uz prethodno pribavljeno pozitivno
miljenje sektora za poslove tretmana i nuno sektora za poslove osiguranja.
40
U izuzetnim sluajevima kada je osuena osoba opasna i

visokorizina, moe se traiti i podrka sudske policije ili policije
koja e asistirati i pomagati u sprovoenju, uvanju i osiguranju
osuene osobe, odnosno njeno sigurno vraanje u zatvor.
SPROVODNICI MORAJU BITI UPOZNATI SA SVIM
DETALJIMA DOGOVORA O POLICIJSKOJ PRATNJI,
KAO I BILO KAKVOJ DODATNOJ PODRCI. POLICIJSKA
PRATNJA I PODRKA SE MORAJU NAGLASITI
U RADNOM NALOGU!!!!!
Operativne procedure za sprovoenje, uvanje, osiguranje i

nadzor tokom posjeta porodici ili prisustva sahrani
1. Nakon to direktor zatvora primi molbu osuene osobe da bude sprovedena u kunu posjetu ili na sahranu lanu ue porodice i upozna se
sa sadrajem molbe, dostavlja je nadlenom odgajatelju koji je duan
dostaviti struno miljenje sa svim relevantnim i istinitim podacima o
osuenoj osobi. U miljenju se takoe navodi da li e odlazak kui ili na
sahranu pozitivno utjecati na osuenu osobu. Iz dostavljenog miljenja
mora se jasno vidjeti da li se odobrava, odnosno preporuuje odlazak
osuene osobe u posjetu porodici ili na sahranu. Na svaku molbu odgovara se miljenjem u pisanoj formi, a osueno lice se upoznaje sa odlukom. Miljenje uvijek pie i potpisuje nadleni odgajatelj ili osoba koja
ga zamjenjuje, a potpisom ovjerava i pomonik direktora za tretman.
2. Ako je miljenje slube tretmana pozitivno, nuno je poslije toga da sektor za osiguranje procijeni stupanj rizika koji osuena osoba predstavlja
ili moe predstavljati za sebe lino, okolinu ili iru zajednicu. Procjena
rizika i potreba se obavlja na osnovu obrasca sadranog u Priruniku za
obuku o osnovnim sposobnostima zatvorskih slubenika (koji se primjenjuje u prijemno-otpusnim odjeljenjima zatvora).
3. Na osnovu procijenjenog stepena rizika, pomonik direktora za obezbjeenje odreuje potreban broj sprovodnika.
4. Procijenjeni rizik se navodi u obrascu radnog naloga sprovodnicima,
a procjenjuje se na osnovu: vrste krivinog djela, ponaanja, duine
kazne, duine izdrane kazne, fizike sposobnosti, klasifikacione grupe,
da li koristi pogodnosti ili ne, ranije osuivanosti, pripadnosti neformalnim grupama i ranije pripadnosti kriminalnim grupama.
5. Pomonik direktora za poslove obezbjeenja sainjava radni nalog zatvorskim slubenicima/sprovodnicima koji ima formu stalnog obrasca,
a sadri sljedee podatke:
evidencijski broj radnog naloga;
datum;
41
voa sprovodne grupe;

sprovodnici i voza;
ime osuene osobe,
datum, vrijeme i mjesto sprovoenja;
mjere upozorenja i opreza;
zakonska ovlatenja zatvorskih slubenika;
relacija sprovoenja;
prilog (pratea dokumentacija);
potpis pomonika direktora za poslove osiguranja;
izvjetaj sprovodnika;
potpisi sprovodnika;
potpis osobe koja kontrolie radni nalog.
6. Radni nalog se dostavlja efu odsjeka koji je zaduen za organizaciju
slube za sprovoenje i koji postupa po radnom nalogu bez odlaganja.
7. ef odsjeka takoe je duan da saini putne naloge pojedinano i na ime
svakoga od sprovodnika koji uestvuju u sprovoenju osuene osobe.
Putni nalog potpisuje direktor zatvora, a nakon toga se vri ovjera peatom, kao i evidentiranje u knjizi protokola/evidencije putnih naloga koja
se nalazi kod sekretara direktora.
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: uvanje i

osiguranje zatvorenika izvan zatvorske ustanove
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Provjeravate potrebnu dokumentaciju prije sprovoenja zatvorenika izvan zatvorske ustanove

Zaduujete potrebnu opremu i popunjavate ispravno potrebnu dokumentaciju
Pregledate i pretresate prostorije u koje sprovodite zatvorenika
Provjeravate dokumentaciju i pretresate posjetioce zatvorenika u bolnikoj ustanovi
Redovno stupate u kontakt sa centrom veze u zatvoru i
izvjetavate svaki sat
Nadzirete ponaanje zatvorenika tokom sprovoenja izvan
zatvorske ustanove (prisustva sahrani, boravak u bolnici ili
posjete porodici)
Biljeke
Popunjavate tano i dosljedno svu relevantnu dokumentaciju

Pritvorenici
Zatvorenici
Sarauju
Ne sarauju
Problematini
Opasni
Praktina vjeba: uvanje i osiguranje izvan zatvorske ustanove

Vjeba 1: Pretres
Polaznici obuke se dijele u grupe po troje. Uz praktine upute voditelja
obuke, na osnovu procedura pretresa iz Prirunika za obuku o osnovnim
sposobnostima zatvorskih slubenika, praktino se usavravaju tehnike:
Detaljnog pretresa pojedinca,
Standardnog pretresa pojedinca,
Pretres povrine i prostorije.
Vjeba se provodi kroz igranje uloga, pri emu je jedan polaznik zatvorenik, a druga dva polaznika su zatvorski slubenici. Vjeba se ponavlja sve
dok svaki polaznik obuke ne odigra predviene uloge.
Vjeba 2: Upotreba sredstava veze, sredstava za vezivanje i runog detektora metala
Polaznicima obuke objanjava se i praktino pokazuje pravilan nain upotrebe
sredstava veze, nain vezivanja i pricip funkcioniranja runog detektora metala.
Polaznici obuke se dijele na grupe od po tri polaznika i igranjem uloga
uvjebavaju ove radnje. Vjeba se ponavlja sve dok svaki polaznik obuke
ne odigra predviene uloge.
42
43
KONTROLNA LISTA DINAMIKE SIGURNOSTI
Modul:
Osnovni pojmovi
Kontrolna lista je alat koji umnogome olakava svakodnevni rad zatvorskih
slubenika u direktnom kontaktu sa zatvorenicima. Ako se koristi i ispravno vodi, kod osoblja stvara jasnu sliku koje su aktivnosti i obaveze duni
sprovoditi u svakodnevnom radu.

Naziv sesije: Kontrolna lista dinamike sigurnosti
Svrha:
Cilj:
Pribliiti polaznicima obuke znaaj sigurnosti

Pokazati kako odravaju nivo linog opreza
Objasniti znaaj odravanja pozitivnih i proaktivnih odnosa na radnom mjestu
Pokazati koji znaaj temeljitost i dosljednost imaju u svakodnevnom obavljanju radnih dunosti
Lista se moe koristiti i u sluajevima kada je potrebno obavljati dnevne, sedmine ili mjesene kontrole pojedinih odjeljenja, zgrada, dijelova zatvora, ispravnosti
opreme ili drugih aktivnosti koje obavlja sektor bezbjednosti ili drugo osoblje.
Dinamika sigurnost podrazumijeva znanje o tome ta se deava
oko vas i stvaranje sigurnih uslova za ivot zatvorenika i rad
slubenika u zatvoru.
Trajanje:
1 sat
Dinamika sigurnost podrazumijeva odravanje korektnih

odnosa koji osnauju ulogu i autoritet osoblja.
Potrebna
sredstva:


Dinamika sigurnost podrazumijeva osoblje koje sa samopouzdanjem koristi svoj autoritet i predstavlja klju dobrog
vladanja, kontrole i sigurnosti u zatvoru.
Svrha i cilj
Potvrda da su obavljene sve dnevne zadae zatvorskog osoblja koja se dobija kroz pravilnu upotrebu kontrolne liste ima za svrhu provoenje svih
aktivnosti unutar zatvora propisanih zakonom i provedbenim propisima,
a da se pri tome ouva red i disciplina u zatvoru. Ispravno koritenje kontrolne liste ne ostavlja mogunost da se previde i izostave dune radnje
prilikom obavljanja stalnih, planiranih i neplaniranih aktivnosti.
Krajnji cilj je stvaranje sigurnog okruenja za sve zatvorenike, njihova jednakopravnost, kao i to da se propisani poslovi i radni zadaci provode na ujednaen
nain, kod svog zatvorskog osoblja sektora bezbjednosti i u svim smjenama.
Zakonski okvir
Sve radnje koje se navode u kontrolnim listama su uglavnom ureene zakonima o izvrenju krivinih sankcija i pravilnicima o nainu vrenja slube
osiguranja jer te radnje proizilaze iz poslova slube osiguranja, organizacije slube osiguranja, dunosti zatvorskih slubenika i zabrana zatvorskim
slubenicima.
44
45
Kontrolna lista dinamike sigurnosti
Dinamika sigurnost u zatvorskom okruenju

Tri su osnovna elementa sigurnosti:
Fiziki: zidovi, elije ili spavaonice, reetke, ograda, kapija, svjetla, videonadzor i alarmni sistem.
Proceduralni: sprovoenje, prebrojavanje, pretres zatvorenika, posjetilaca, osoblja i unutranjih i vanjskih povrina, patroliranje, zakljuavanje i otkljuavanje zatvorenika.
Dinamika sigurnost se postie i ispravnim odnosom prema zatvorenicima,

a osoblju je vano naglasiti i redovno ponavljati:
1. Ne razgovarajte sa novopridolim zatvorenicima prije nego dobro promislite o tome ta i koliko elite rei;
2. Ne razgovarajte o pitanjima bezbjednosti u slunom polju redara, istaa, itd.;
3. Ne dajite informacije zatvorenicima vezano za vae line (ne)prilike ili
(ne)prilike vaih kolega;
4. Priajte to je manje mogue o svom radu izvan zatvora;
5. Dijelite samo informacije sa onima koji ih trebaju znati;
6. Uvijek zakljuavajte dokumente i ne ostavljajte vane dokumente na
stolu;
7. Nikada ne inite usluge zatvorenicima vremenom postaje teko rei NE!
8. Postupajte sa svim osobama na jednak nain i ponaajte se
profesionalno.
Ova dva elementa ilustruju nivo aktivnosti unutar zatvorske ustanove tokom aktivnog dijela dana ili noi. U sluaju prijema informacije da je sigurnost osoblja ili ustanove ugroena, nivo i trajanje aktivnosti moe biti
promijenjeno. Osoblje tada mora biti posebno paljivo i na oprezu.
Trei i najvaniji element sigurnosti je dinamika sigurnost koja obuhvaa
line odnose i stav prema drugima, te obavljanje zadataka efikasnog zatvorskog slubenika.
fiziki element
sigurnosti
proceduralni
element sigurnosti
dinamika
sigurnost
etiri su osnovna elementa dinamike sigurnosti:

dobri odnosi izmeu zatvorenika, osoblja, odjela i vanjskih agencija za
provoenje zakona i svih osoba koje posjeuju ustanovu;
konstruktivan reim u kojem je zatvorenicima data mogunost da ue
ili unaprjeuju socijalne vjetine, te da razmisle o svom ponaanju u
pripremi za eventualno putanje na slobodu;
sigurno okruenje koje prua linu i optu sigurnost zatvorenicima da
ive i osoblju da radi, ne zaboravljajui pri tome potrebu da se zatiti
javnost drei u zatvoru osobe koje je sud osudio za krivina djela;
bilo ta to smanjuje elju za bijegom: potreba da se obezbijedi reim u kojem
u svakom momentu znamo ta se deava; sigurno okruenje koje pruamo
zatvoreniku u kojem moe napredovati kroz kaznu prema otpustu dajui mu
svrsishodan i konstruktivan radni angaman, odravajui familijarne veze i
omoguujui im zdrav ivot tokom boravka u zatvoru kroz fizike aktivnosti
i odgovarajuu ishranu; te na kraju, potiui osoblje da postupa sa zatvorenicima sa potivanjem i razumijevanjem kad god je to mogue.
46
Pregled kontrolnih lista za provjeru obavljenih redovnih

radnih dunosti
Kontrolne liste slue prvenstveno kao vlastiti podsjetnik svakom zatvorskom slubeniku da su obavljene sve redovne radne dunosti ili kao pomo
novoprimljenom osoblju da bolje planira redovne radne zadatke.
Dnevna kontrolna lista
1. vane dnevne aktivnosti,
2. kontrola kljueva,
3. dnevne smotre,
4. reetke na prozorima.
Sedmina kontrolna lista
1. ispravnosti snimaa video nadzora,
2. ispravnosti lampi, nonih svjetala, adaptera (punjaa),
3. nedostataka u elijama, spavaonicama ili prostorijama (teke, esme,
rasvjeta, itd.),
4. izlaza, prolaza, brava, podruma, tavana,
5. zidova.
Mjesena, kvartalna, estomjesena kontrolna lista
1. adresa stanovanja zatvorskih slubenika sektora obezbjeenja,
2. brojeva telefona,
3. ispravnosti oruja,
4. opreme,
5. fizike spreme,
6. gaanja,
7. mobilizacije svih pripadnika slube sigurnosti.
47
Lista kontrole sigurnosti prilikom obilaska zatvora vanjskih posjetilaca

1. posjetioce upoznati sa protokolom obilaska prije ulaska u ustanovu
standardan pretres,
odloiti stvari koje je zabranjeno unositi u ustanovu (oruje, mobiteli, mediji, fotoaparat),
kretanje u grupi,
bez kontakta sa zatvorenicima,
ko daje odgovore na pitanja i sl.;
2. odreeno okvirno vrijeme za obilazak;
3. sigurni /slobodni/ prolazi, svaki zatvorski slubenik na svom radnom
mjestu;
4. udaljene osuene osobe sa povrina koje se obilaze ili kojima se
prolazi;
5. potrebni kljuevi za prostore i prostorije koje se obilaze;
6. potreban (procjenjen) broj zatvorskih slubenika za pratnju;
7. broj grupa;
8. plan hitnog izvoenja posjetilaca iz kruga zavoda;
9. sigurno povlaenje posjetilaca iz kruga zavoda.
Redni
broj
Obvezne aktivnosti u toku smjene

Pregled Sveske dnevnih zapaanja (ranije smjene)
Prvi obilazak odjeljenja, soba i
osuenih osoba
Podjela toplih napitaka
Aktivnost
potvrena
+
+
Upuivanje na rad
Kontrola urednosti sobe, kreveta,
izbaeno smee
Podjela obroka
Podjela terapije
Podjela pote
Posjete
Telefonski razgovori
Kupanje
Obilazak odgovorne osobe
+
+
Vai obilasci, kontrola, uvanje,

osiguranje (broj i vrijeme)
etnja osuenih osoba
Dnevni, popodnevni, noni odmor
Evidencija dnevnih zapaanja
48
Aktivnost
nije provedena
Napomena
Praktine vjebe: Kontrolna lista dinamike sigurnosti

1. Polaznici obuke su podijeljeni u etiri tima: komunikacija, stav, oprez,
odnosi. Svaka grupa navodi karakteristike pozitivnih i negativnih aspekata svoje grupe.
Npr., pozitivna/negativna komunikacija, pozitivan/negativan stav, pozitivni/negativni odnosi i postojanje/nepostojanje opreza.
komunikacija
odnosi
oprez
stav
Svaka grupa 10-tak minuta diskutuje i nakon toga predstavljaju svoje zakljuke pisanjem na tabli. Slijedi panel diskusija koju moderira voditelj
obuke.
2. Polaznici obuke se dijele u dvije grupe i daju svoje odgovore na sljedea
pitanja:
Koji su pozitivni efekti dobre dinamike sigurnosti u radnom
okruenju?
Odgovori mogu biti: bolji odnosi izmeu zatvorenika i osoblja, manje napada na osoblje, bolji nadzor nad zatvorenicima koji se namjeravaju samopovrijediti, vei autoritet osoblja, smanjuje rizik od meuzatvorenikog
nasilja, pomae odrati veze izmeu razliitih odjeljenja u zatvoru i protok
informacija.
Koji su negativni efekti loe dinamike bezbjednosti u radnom
okruenju?
Odgovori mogu biti: vea mogunost bjekstava i vea nedisciplina zbog
slabijeg protoka informacija, loiji odnosi izmeu zatvorenika i osoblja
ime se stvara neprijateljsko okruenje, vei broj napada na osoblje i pokuaja samopovreda, tekoe u administriranju svakodnevnih poslova zbog
nesaradnje, vei broj zastraivanja i meuzatvorenikog nasilja, slabiji protok povjerljivih informacija koje bi zatvorenici inae moda davali osoblju
kao informanti.
49
KONTROLA I NADZOR OSOBLJA U ZATVORU
Modul:
Osnovni pojmovi
Kontrola je specifina radnja kojom se poduzimaju konkretne aktivnosti
kako bi se otklonile eventualno uoene nepravilnosti u radu. Nadzor je skup
aktivnosti kojim se utvruju sposobnosti zatvorskih slubenika da ispravno
obavljaju svoje zadatke iz opisa poslova uz pravilnu primjenu znanja i vjetina u razliitim uslovima koji vladaju unutar zatvora. Kontrola u zatvoru moe biti vertikalna i horizontalna. Vertikalna kontrola je ona koju vri
uprava zatvora (direktor zatvora, pomonici direktora, nadzornici) nad nie
rangiranim osobljem. Kontrolu rada direktora zatvora vri ministar pravde
sa inspektorima. Horizontalna kontrola je ona koju meusobno vre kolege
koje rade na istim ili slinim poslovima (pomonici direktora, narednici,
voe smjene, zatvorski slubenici, vaspitai).

Naziv sesije: Kontrola i nadzor osoblja u zatvoru
Svrha:
Cilj:
Obezbijediti potrebni nivo sigurnosti ustanove i osoblja


Primijeniti ovlatenja koja im pripadaju po zakonu
Zatititi ivot i zdravlje zatvorenika
Prepoznati svoju linu i kolektivnu odgovornost
Osigurati iru zajednicu
Trajanje:
2 sata
Potrebna
sredstva:


Svi posjetioci zatvora se takoe kontroliu svakodnevno radi odranja nivoa

sigurnosti u zatvoru, ali iskljuivo prema utvrenim operativnim procedurama.
Ukoliko se ne bi postupalo po utvrenim procedurama, ugrozila bi se ljudska
prava posjetilaca, a slubeno osoblje ne bi moglo dokazati zakonitost svojih
postupaka u sluaju navodne povrede prava. Sa svim izvrenim kontrolama
moraju biti upoznati direktor, zamjenik direktora i pomonici nadlenih slubi.
Svrha i cilj
Uprava zatvora razvija strukturu i sistem stalne kontrole svog uposlenog osoblja
kako bi bio zadovoljen etiki kodeks, obezbijedile se jednake mogunosti i prava
za sve uposlene, zdravstvena zatita i zatita na radu, pozitivno radno okruenje,
dobrobit zajednice, naknada za rad, uvjeti u slubi, zaposlenje i napredovanje/
unapreenje, visoki standardi uprave/rukovodstva. Dosljedna kontrola osoblja u
zatvoru doprinosi stvaranju sistema u kojem e mogunost pogrenog i nezakonitog postupanja biti dovedena na najmanju moguu mjeru. Ukoliko kontrolu
osoblja provodi nestruno osoblje koje se ne usavrava kontinuirano, rezultat e
biti nezakonito postupanje u radu sa osuenim osobama ili proputanje vanih
zadataka i dunosti tokom obavljanja poslova, naruavanje odnosa sa kolegama
i drugim institucijama. Sve ovo, u konanici, moe dovesti do disciplinske odgovornosti ili pokretanja sudskih postupaka protiv uposlenika za koje je kontrolnim
procesima utvreno da su radili nesavjesno ili nezakonito.
Vjetine se stiu i razvijaju uzastopnim ponavljanjem i primjenom znanja kroz obavljanje radnih zadataka. Nadzirui obavljanje radnih zadataka
i korektivnom akcijom, ako je potrebna, gradi se profesionalno i obueno osoblje koje moe obaviti zadane zadatke pod raznim okolnostima. U
tom sluaju moe se rei da postoji osposobljena i kompetentna osoba za
50
51
Kontrola i nadzor osoblja u zatvoru
obavljanje odgovarajuih poslova i radnih zadataka, a sve u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima.
Nadzor nad radom zatvora regulisan je zakonima o izvrenju krivinih

sankcija, i to:
na nivou BiH u lanovima 46-49,
na nivou RS u lanovima 56-62,
na nivou FBiH u lanovima 152-155.
Zakonski okvir
Vertikalna i horizontalna kontrola u zatvorima vre se na osnovu postojeih zakonskih i podzakonskih odredbi koje reguliu odvijanje redovnih radnih dunosti.
U tabeli su navedene redovne radne dunosti u zatvorskom okruenju koje
mogu biti predmet kontrole. Treba imati na umu da ovo ipak nije iskljuiva
i konana lista, sve radne dunosti mogu biti predmetom kontrole.
Sluba
obezbjeenja
Kontrola:
Opreme
Oruja
Povrede radnih
dunosti
Primjene
zakonskih
odredbi
Fizike spreme
Vatrogasne
opreme
Obilazak radnih mjesta
Uestvovanje
na obukama
Procedura ulaganja pritubi
Provoenje
disciplinskih
postupaka
Odobrenja
godinjih
odmora
Izvravanje
radnih
dunosti
tokom vanrednih situacija
Procedura
sprovoenja
Vozila
Posjeta
Opravdanosti
upotrebe sredstava prinude
Izvjetaja
Naina davanja
terapije
52
Sluba tretmana
Kontrola:
Povrede
radnih
dunosti
Primjena
zakonskih
odredbi
Procedura
ulaganja
pritubi
Procjene
rizika i
potreba
Mjera
za odobravanje
pogodnosti
Odobravanja
godinjih
odmora
Izrauna
kazne
Zdravstvena
sluba
Kontrola:
Povrede
radnih
dunosti
Primjene
zakonskih
odredbi
Voenja
zdravstvenih kartona
Procedure
ulaganja
pritubi
Odobravanja
godinjih
odmora
Medicinskih
potreptina
i lijekova
Naina
davanja
terapije
Sluba pravnih poslova i

finansija
Privredna
jedinica
Kontrola:
Povreda radnih
dunosti
Primjene
zakonskih
odredbi
Ispravnosti
ishrane
Procedura
ulaganja
pritubi
Provoenja
disciplinskih postupaka
Depozita i
kantine
Poslovanja
inventurne
komisije
Odobravanja
godinjih
odmora
Kontrola:
Povreda radnih
dunosti
Primjene
zakonskih
odredbi
Ulaza i
izlaza robe
Elektrinih
instalacija
Procedure
ulaganja
pritubi
Koritenja
zatitne
opreme
Odobravanja
godinjih
odmoray
Vrste nadzora
Nadzor rukovodioca zatvora se odnosi na neposredno praenje naina na
koji uposlenik vri radne dunosti i da li pravilno primjenjuje odredbe zakona o izvrenju krivinih sankcija. Nadzorom rukovodilac zatvora prenosi
pozitivna iskustva, te analizira i prouava rad pojedinih organizacionih jedinica u ustanovi i prua strunu pomo u radu tih organizacionih jedinica.
Inspekcijski nadzor koji vri Ministarstvo pravde ima za cilj osiguranje
usklaenog sistema izvrenja kazne zatvora u cijeloj jurisdikciji i pravilnu
primjenu pravnih propisa. Inspektori analiziraju provedbu plana i programa rada zatvora, pojedinih slubi i zatvorskih slubenika, daju uputstva
u vezi samog izvrenja kazne zatvora, pravilnog postupanja sa zatvorenicima, organizacije rada zatvorenika, zatite prava zatvorenika, te uslova
ivota zatvorenika openito. U izvrenju zadataka inspekcijskog nadzora,
inspektor je nezavisan i preduzima radnje u okviru zakona i drugih propisa. Zatvorsko osoblje je duno saraivati sa inspektorom i pomagati mu u
ispunjavanju ovlatenja i obaveza, posebno kod nadzora nad ostvarivanjem
ljudskih prava koja potiu iz Ustava BiH.
Nadzor drugih organa sprovodi nadleno osoblje tih organa kako bi provjerili vri li se poslovanje u zatvoru u skladu sa posebnim propisima. Npr.,
zavod za zdravstvenu i sanitarnu zatitu provjerava uslove i nain pripremanja hrane za zatvorenike, vatrogasni savez vri provjeru opreme za protivpoarnu zatitu, itd.
Nadzor nezavisne komisije se odnosi na praenje uslova boravka u zatvoru,
postupanje i potivanje ljudskih prava lica nad kojima se izvravaju krivine sankcije i druge mjere koje je sud izrekao u krivinom postupku.
Nezavisnu komisiju imenuje i razrjeava Parlamentarna skuptina BiH,
Parlament FBiH ili Narodna skuptina RS. Komisije imaju pet lanova od
kojih je jedan predsjednik i imenuje se na mandat od pet godina. lanovi
komisije trebaju biti strunjaci i poznavaoci pravne ili neke druge sline
oblasti: pravosue, uprava, penologija, socijalna zatita, psihologija, pedagogija i sl.
Nadzor u zatvorima vre i meunarodna tijela kao to su Komitet Vijea Evrope za spreavanje muenja i neovjenog postupanja ili kanjavanja (CPT) i Potkomitet Ujedinjenih nacija za spreavanje muenja i
53
neovjenog postupanja ili kanjavanja (SPT). Postoje i domaa tijela, kao

to su Institucija Ombudsmana BiH ili Nacionalni preventivni mehanizam1
(NPM) koja mogu doi u najavljene ili nenajavljene posjete tokom kojih
vre nadzor nad radom zatvora.
Posjete nevladinih organizacija koje vre nadzor u zatvorima moraju biti
unaprijed najavljene upravi zatvora.
Sve policijske agencije mogu ui nenajavljeno i u bilo koje doba, ali iskljuivo po nalogu ili naredbi nadlenog suda.
Smjernice za postupanje zatvorskog osoblja tokom

provoenja kontrole ili nadzora njihovog rada
1. Svaki uposlenik zatvora mora biti svjestan da u svakom momentu obavljanja svojih radnih dunosti moe biti predmetom kontrole ili nadzora.
2. U sluaju nenajavljenih posjeta CPT-a, SPT-a, Ombudsmana ili inspektora Ministarstva pravde, zatvorski slubenici su duni omoguiti ulazak delegaciji nakon legitimisanja i provjere identiteta i odmah potom
obavijestiti direktora ili deurnog zatvora koji poduzima dalje radnje.
3. Zatvorsko osoblje je duno u potpunosti saraivati sa svim nadreenim koji vre kontrolu rada zatvorskih slubenika ili organa zaduenih
za nadzor zatvora. U tom smislu, zatvorsko osoblje je duno predoiti
sve neophodne injenice i informacije vezano za svoje radne zadatke
i dunosti, kao i svu dokumentaciju i izvjetaje vezane za predmet
kontrole ili nadzora.
Kontrola i nadzor osoblja u zatvoru
Pitanja i odgovori: Kontrola i nadzor osoblja u zatvoru

1. P: Koja je razlika izmeu kontrole i nadzora osoblja?
O: Nadzorom se vri utvrivanje sposobnosti za obavljanje odreenih
radnih zadataka, a kontrolom se vre korektivne aktivnosti.
2. P: Koje se vrste nadzora mogu vriti u zatvorima?
O: Nadzor rukovodioca, Ministarstva pravde, nezavisnih komisija, meunarodnih tijela, domaih ovlatenih institucija, te nevladinih
organizacija.
3. P: Nabrojite nekoliko radnih zadataka u okviru slube obezbjeenja ije
se obavljanje moe kontrolisati u zatvorima.
1
NPM je tijelo uspostavljeno na osnovu UN Konvencije o spreavanju muenja i
neovjenog postupanja ili kanjavanja.
54
55
RAD POD PRITISKOM U ZATVORSKOM OKRUENJU
Modul:
Osnovni pojmovi
Korupcijom se smatra svaki oblik zloupotrebe ovlatenja radi line ili grupne koristi, bilo da se radi o javnom ili privatnom sektoru.
Kljuni pojam: Zakonito vrenje radnih dunosti

Naziv sesije:
Rad pod pritiskom u zatvorskom okruenju
Svrha:

Zakonito obavljanje radnih zadataka jaa sigurnost i

kontrolu unutar zatvorske ustanove
Cilj:

Prepoznati koje su karakteristike i opasnosti od koruptivnih aktivnosti u zatvorskom okruenju
Usvojiti principe po kojima se vodi postupak odbrane od
navoda o poinjenju koruptivnih aktivnosti
Provjeriti koritenje ovlatenja u ustanovi
Trajanje:
1 sat
Potrebna
sredstva:


Prema iroj, zakonskoj definiciji, korupcija (lat. corruptus potplaen) je

krivino djelo koje u svojoj osnovi ima zloupotrebu povjerenja ili funkcije
koja se obavlja u upravi, sudskoj vlasti, privredi, politici, kolstvu, kulturi
ili umjetnosti, ali i u neprivrednim subjektima ili organizacijama, radi sticanja materijalne ili nematerijalne koristi za koju nema pravne osnove, kao i
povredu opteg interesa zbog linog koristoljublja.
Svrha i cilj
Borba protiv koruptivnih aktivnosti u zatvorskim ustanovama ima za cilj osigurati da svo zatvorsko osoblje, bez obzira na ulogu ili stepen sloenosti radnih
zadataka, u okviru svojih obaveza i ovlasti, potuje naelo zakonitosti, objektivnosti, profesionalne nepristranosti, odgovornosti, uinkovitosti, transparentnosti, ekonominosti i pravinosti. Ovi opteprihvaeni elementi etikog
kodeksa za slubenike za sprovoenje zakona podrazumijevaju da se prema
svakom postupa bez diskriminacije ili povlaivanja na osnovu dobi, nacionalnosti, etnike ili socijalne pripadnosti, jezinog i rasnog porijekla, politikih ili
vjerskih uvjerenja ili sklonosti, obrazovanja, socijalnog poloaja, spola, branog ili porodinog statusa, spolne orijentacije ili na bilo kojoj drugoj osnovi.
Zakonski okvir
U krivinom zakonodavstvu na dravnom i entitetskim nivoima propisana
su odreena krivina djela koja spadaju u grupaciju krivinih djela korupcije, i to:
Na nivou BiH u Krivinom zakonu u Glavi XIX Krivina djela korupcije i krivina djela protiv slubene i druge odgovorne funkcije;
Na nivou Federacije BiH u Glavi XXXI Krivina djela podmiivanja i
krivina djela protiv slubene i druge odgovorne funkcije;
Na nivou Republike Srpske u Glavi XXVII Krivina djela protiv slubene dunosti.
Krivina djela propisana ovim zakonima su:
1. Primanje dara i drugih oblika koristi: lan 217 KZ BiH; lan 380 KZ
FBiH; lan 351 KZ RS;
2. Davanje dara i drugih oblika koristi: lan 218 KZ BiH; lan 381 KZ
FBiH; lan 352 KZ RS;
3. Protivzakonito posredovanje: lan 219 KZ BiH; lan 382 KZ FBiH;
lan 353 KZ RS;
56
57
4. Zloupotreba slubenog poloaja i ovlaenja: lan 220 KZ BiH; lan

383 KZ FBiH; lan 347 KZ RS;
5. Pronevjera u slubi: lan 221 KZ BiH; lan 384 KZ FBiH; lan 348 KZ
RS (prevara);
6. Prevara u slubi: lan 222 KZ BiH; lan 385 KZ FBiH; lan 349 KZ RS;
7. Posluga u slubi: lan 223 KZ BiH; lan 386 KZ FBiH; lan 350 KZ RS
(posluga);
8. Nesavjestan rad u slubi: lan 224 KZ BiH; lan 387 KZ FBiH; lan
354 KZ RS;
9. Odavanje slubene tajne: lan 225 KZ BiH; lan 388 KZ FBiH; lan
355 KZ RS;
10. Krivotvorenje slubene isprave: lan 226 KZ BiH; lan 389 KZ FBiH;
lan 379 (Glava XXIX) KZ RS.
Srpske imali istu predstavu o smislu i znaaju borbe protiv korupcije, moraju biti u stanju prepoznati neke od najeih oblika koruptivnih ponaanja. Dolje navedena lista nije konana, ali svi ovi oblici su zabranjeni vaeim pravnim propisima i za njih je predviena neka vrsta pravne sankcije:
Meunarodni standardi relevantni u ovoj oblasti su:

Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije, usvojena 01.09.2005. i
potpisana 16.09.2005. godine;
Krivinopravna konvencija Vijea Evrope o korupciji, usvojena
27.01.1999. god. a na snagu stupila 01.07.2002. godine, ratificirana od
strane Bosne i Hercegovine 30.01.2002. godine;
Graanskopravna konvencija Vijea Evrope o korupciji, usvojena
04.11.1999. godine a na snagu stupila 01.11.2003. godine, ratificirana
od strane Bosne i Hercegovine 30.01.2002. godine.
Specifinosti rada pod pritiskom u zatvorskom okruenju

Rad u zatvorskom okruenju podrazumijeva rad pod pritiskom, sa zahtjevnom i tekom kategorijom ljudi, esto u nesavrenim fizikim uslovima, izvan
granica uobiajenog radnog vremena, obino ak i sa manjom plaom nego
u ostalim agencijama za sprovoenje zakona. Ukratko, zatvorski slubenici
su pod veim pritiskom na radnom mjestu nego neke druge sline profesije.
Ipak, to ne znai da kolege imaju apsolutno ili neupitno pravo na povjerenje,
niti povjerljivost u sluaju krenja radne discipline ili, to je jo gore, pribjegavanja koruptivnim aktivnostima u toku obavljanja radnih zadataka.
Zakonska je obaveza prijaviti svaki navod o koruptivnim radnjama kolega
ili nadreenih. Poto je osnovna pretpostavka u ureenim zakonskim sistemima da niko nije kriv dok se to ne dokae, od izuzetne je vanosti potovati procedure i paljivo razmatrati sve dokumentovane navode o eventualno
poinjenim koruptivnim aktivnostima na radnim mjestima u zatvorskom
okruenju. Ukoliko navodi o poinjenim koruptivnim aktivnostima pokau
postojanje sumnje na ozbiljno krivino djelo, zatraie se istraga policije,
to u konanici moe rezultirati krivinim gonjenjem.
Kako bi svi dravni slubenici i namjetenici u ustanovama od javnog znaaja Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike
58
Podmiivanje se definira kao nuenje ili davanje, odnosno zahtijevanje ili

primanje kakve usluge, novca ili drugih oblika koristi da bi se donijela odluka koja je protivpravna. Podmieni moe zahtijevati ili primiti mito kako
bi uinio ili propustio nezakonitu, ali i zakonitu slubenu radnju. Pokuati
dati mito u krivino pravnom smislu nije mogue, jer je i samo nuenje
ili prihvatanje mita kanjivo.
Primjer: Nuenje novca ili zahtijevanje kakve koristi od strane ljekara ili
nekog drugog medicinskog osoblja da izvre medicinsku uslugu koju su
duni izvriti ili nuenje i davanje novca zatvorskom slubeniku da osigura
povoljniji tretman zatvoreniku, da mu se odobri koritenje izvanzavodskih
pogodnosti, uvjetno otputanje i dr.
Protivzakonito posredovanje je situacija u kojoj jedno slubeno lice koristi slubeni ili statusni poloaj da vri utjecaj na drugo slubeno lice da
poduzme kakvu slubenu radnju, pri emu je nebitno je li to zakonita ili
nezakonita radnja.
Primjer: Kada zatvorski slubenik zamoli odgovornu osobu u zatvoru da se
zatvoreniku dodijeli koritenje pogodnosti (posjeta, intimna posjeta, izlazak u grad, odlazak na vikend, dopust i sl.) i da za to primi dar, uslugu ili
novac, tvrdei da mu je to poznanik, prijatelj, rodbina.
Klijentelizam pod kojim se podrazumijeva proteiranje, tj. neformalna
veza izmeu donosioca odluka i klijenata (sljedbenika, tienika). esto se
rabi i termin patronaa (patron pokrovitelj). Klijentelizam ne mora nuno
imati protivpravne dimenzije, ali je na granici dozvoljenoga.
Primjer: Koritenje javnih resursa od strane politikih partija kako bi pridobili/zadrali podrku biraa, ili zapoljavanje u javnu slubu po politikoj
liniji (pripadnosti partiji, simpatizerstvu, itd.).
Favoritizam podrazumijeva stavljanje porodice, prijatelja ili poznanika u
prvi plan prilikom donoenja odluka. Ni ono, kao ni klijentelizam, ne mora
nuno znaiti korupciju u pravnom smislu, nego se nalazi na samoj granici
doputenoga. Ukoliko se preferira rodbina u donoenju odluka, govorimo
o nepotizmu, a o kronizmu ukoliko se preferiraju prijatelji ili poznanici.
I klijentelizam i favoritizam, ak i ukoliko ne predstavljaju krenje prava, uvode selektivnost u primjenu normi i ozbiljno utjeu na kredibilitet
59
institucija, pa se smatraju korupcijom u smislu konflikta hijerarhije normi

ili s moralnoga stanovita.
Primjer: Nabavka usluga ili roba od ponuaa koji je u poznanikim ili

slinim vezama sa donosiocem odluka i kada se ne primjenjuju uobiajene
procedure nabavke.
Pronevjera podrazumijeva prisvajanje povjerene imovine ili ega slinog.

Samo ukoliko se radi o pronevjeri povjerenih sredstava ili imovine na temelju
kakve pozicije ili poloaja, radit e se o pojavi koja je usko vezana za korupciju.
Primjer: Kada voza slubenog vozila prisvoji gorivo iz vozila, tako to
iz slubenog vozila istoi odreenu koliinu nafte i proda je, ini krivino
djelo pronevjere.
Posluga je slina pronevjeri, ali se ipak razlikuje: kod posluge se stvari
uzimaju sa namjerom da se sa njima slubeno ili odgovorno lice poslui (da
ih privremeno koristi on ili neko drugi) i da ih poslije toga vrati.
Primjer: Ako zatvorski slubenik odnese alat bez znanja i odobrenja kui
i njime se privremeno poslui za vlastite potrebe ili ako dravni slubenik
svakodnevno koristi slubeno vozilo za dolazak na posao i odlazak kui,
koristi slubeno vozilo vikendom za privatne potrebe, za odlazak na godinji odmor, prevozi porodicu, i sl.
Iznuda podrazumijeva zahtijevanje ili ostvarivanje kakve koristi upotrebom sile ili prijetnje.
Primjer: Mogue je da se na ovaj nain agresivno zahtijeva kakva korist
(npr. ljekar pruanje medicinske usluge uvjetuje izvjesnom koliinom
novca ili kakvom drugom koriu) ili kada zatvorski slubenik uslovljava
izvjesnom koliinom novca, dara ili usluge, obitelj zatvorenika da bi zatvorenik bio premjeten u drugi zatvor, njegovo prijevremeno otputanje i
koritenje pogodnosti. U tom sluaju bi iznuda imala obiljeja korupcije.
Prevara u slubi je ostvarenje kakve koristi dovoenjem drugoga lica u zabludu, navodei ga da poduzme neku radnju na tetu svoje ili tue imovine.
Primjer: Mogue je da slubenik dovede u zabludu stranku da je duna platiti odreeni iznos za poduzetu radnju, pa e se u tom sluaju raditi o koruptivnom ponaanju ili kada zatvorski slubenik obraunskoj slubi podnese
na naplatu naloge za slubena putovanja koja nije obavio ili ih je obavio
drugaije od vremena i naina opisanog u nalogu.
Sukob interesa se definie kao situacija u kojoj javni dunosnik ima neke
profesionalne ili osobne obaveze, odnosno osobne ili financijske interese,
koji mu oteavaju djelotvorno obavljanje javne funkcije i ugroavaju njegovu objektivnost ili mogu stvoriti dojam da je njegova objektivnost ugroena.
60
Zloupotreba poloaja zajedniki je imenitelj za bilo koji drugi oblik ponaanja kojim se sluba obavlja na nain da se vlastiti interesi stavljaju ispred
javnih. Ona postoji ukoliko konkretnim postupanjem nije ostvareno postojanje nekoga drugog kanjivog ponaanja. I podmiivanjem i prevarom se,
npr. vri zloupotreba, ali je oblik realizacije jasno preciziran. Kod zloupotrebe kao posebnog delikta referira se na svaki drugi oblik iskoritavanja,
prekoraenja ili neizvravanja slubene dunosti.
Primjer: Direktor zatvora svjesno i voljno odobrava isplatu budetskih
sredstava zaposleniku ili stranci koja nije u skladu sa propisima koji reguliu konkretno pitanje za koje se vri isplata sredstava.
Neprihvatljivo ili neprilino ponaanje zatvorskog slubenika na radnom
mjestu i krenje radne discipline esto se moe rijeti u uobiajenom zatvorskom okruenju i kroz uobiajene disciplinske postupke, bez pribjegavanja formalnim mjerama ili krivinom gonjenju. Ukoliko to nije mogue,
zatvorski slubenik moe biti predmetom krivinog gonjenja.
Vaei zakonski okvir poziva se na obavezu zatvorskog osoblja da se brinu
za zatvorenike na human nain i da im se pomogne da vode ivot u skladu
sa zakonom tokom boravka u zatvoru i nakon otpusta. Ovo je odraz posveenosti ministarstava pravde kao kreatora politike i zatvorskih ustanova kao
elementa u sistemu krivinog pravosua (pored sudova, policije i tuilatava), sistemu strukturisanih poticaja i zasluenih pogodnosti zasnovanih na
ponaanju zatvorenika i njihovom napredovanju kroz kaznu, te spremnou
da sarauju sa zatvorskim slubenicima.
Cilj je osigurati da zatvorenici stiu pogodnosti odgovornim ponaanjem i
ueem u vlastitom prevaspitanju, te drugim konstruktivnim aktivnostima.
Ni u kom sluaju, zakon ne dozvoljava ostvarivanje pogodnosti u zamjenu
za sticanje neke imovinske koristi na strani onih koji provode zakon.
Operativne procedure za postupanje u sluaju saznanja navoda

o poinjenim koruptivnim aktivnostima u zatvorskom okruenju
Naini na koje se moe odgovoriti i reagovati na krenje radne discipline ili
potencijalne koruptivne aktivnosti u zatvorskom okruenju su usmeno ili pisano upozorenje, pozitivne ili negativne ocjene u godinjoj ocjeni uposlenika.
U teim sluajevima moe se pokrenuti komisijski postupak ili pokrenuti ak
i krivino gonjenje, ukoliko se navodi o koruptivnim aktivnostima dokau.
61
Komisijski postupak slijedi osnovne principe:

svaki postupak kree od poetka, bez referenci na eventualne prethodne prekraje radne discipline ili navode o poinjenim koruptivnim
aktivnostima;
svako ko je osumnjien za koruptivne aktivnosti mora biti upoznat sa
navodima o tome ta je uinio;
svako ko je osumnjien za koruptivne aktivnosti mora imati priliku iznijeti svoju odbranu i pozvati relevante svjedoke;
svako ko je osumnjien za koruptivne aktivnosti mora imati priliku odgovoriti na dokaze koji se koriste u komisijskom postupku;
komisija, kad god je to mogue, treba dati obrazloenje svoje odluke.
4. Zatvorski slubenik e preduzeti posebne mjere obezbjeenja sredstava

i naina komunikacije, kako bi se onemoguio bilo kakav pristup podacima o licu koje je dalo podatke.
5. Zatvorski slubenik kojem je prijavljena koruptivna aktivnost u zatvorskom okruenju obavezan je da zatiti identitet osobe koja je prijavila
korupciju i sadraj prijave prema svim treim osobama. Identitet osobe
koja je prijavila koruptivne aktivnosti u zatvorskom okruenju otkriva
se direktoru zatvora ili osobi koju on ovlasti.
6. Nakon upoznavanja direktora sa navodima o korupciji, odnosno osoba
koje on ovlasti, pomonik direktora za bezbjednost sa svojim timom
saradnika poduzima hitnu bezbjedonosnu procjenu prijetnje usmjerene
ka osobi koja je prijavila korupciju, ukoliko se radi o zatvoreniku. U
sluaju odluke o premjetaju u drugo odjeljenje ili u posebno odjeljenje,
slijede se procedure opisane u ovom Priruniku koje se odnose na zatiene svjedoke i informante.
7. Komisijskim postupkom za utvrivanje navoda o poinjenim koruptivnim aktivnostima uobiajeno predsjedava direktor.
8. Komisija tokom sasluanja razmatra sve okolnosti navodnog poinjenja
koruptivnih aktivnosti.
9. Komisija poziva i ispituje svjedoke kako bi utvrdila injenice.
10. Komisija nije podlona proceduralnim pravilima ulaganja dokaza kao
to je sluaj na sudu, ali komisija mora utvrditi krivnju izvan svake razumne sumnje.
11. Osumnjieni za koruptivne aktivnosti mora uti i vidjeti sve dokaze i
imati mogunost ispitivanja svjedoka. Nedopustivo je da komisija donese odluku na koju je uticalo neto to se nije ulo tokom rasprave.
12. Komisija moe dopustiti tri vrste dokaza u postupku na osnovu vjerovatnoe dogaaja: usmeni (svjedok govori direktno komisiji o tome ta
je uo ili vidio, miljenje dato kao dio usmenog dokaza nije prihvatljivo), pisani (prihvaaju se samo ako je osoba koja je to napisala prisutna
ili ako osumnjieni ne spori pisani dokaz) i navodi o korupciji (obino
neko iznosi ta je uo, ali nije lino vidio, i to se smatra manje pouzdanim dokazom).
ta radi direktor zatvorske ustanove ili osoba koju on ovlasti?

Direktor svakog zatvora uspostavlja Politiku nulte tolerancije
prema koruptivnim aktivnostima u zatvoru.2 Svo osoblje je obavijeteno o ovoj Politici u kojoj se jasno navodi da e svaki navod
o koruptivnim aktivnostima biti u potpunosti istraen bez obzira
ko je osumnjien.
Prikuplja i sistematizuje podatke unutar zatvorske ustanove i izvjetava rukovoditelja kao nadreenog.
Vri pozitivan pritisak na sve uposlene od kojih se oekuje da
uestvuju u provedbi borbe protiv korupcije.
Upoznaje nadlene institucije (Ministarstvo pravde, tuilatvo, policiju) i javnost o preduzetim i planiranim aktivnostima kako bi se
osigurala transparentnost i mobilizirala javnost na davanju podrke
borbi protiv korupcije.
1. Svaki zatvorski slubenik koji doe do saznanja ili sumnje da je izvrena koruptivna aktivnost u zatvorskom okruenju po zakonu je duan
podnijeti prijavu, zajedno sa informacijama i dokazima koje eventualno
posjeduje.
2. Prijavu, zajedno sa informacijama i dokazima, zatvorski slubenik moe
podnijeti u pisanoj formi ili usmeno. U sluaju da se prijava podnese
usmeno, zatvorski slubenik e to je prije mogue obavijestiti u pisanoj
formi direktora zatvora ili osobu koju on ovlasti.
3. Zatvorski slubenik kojem je prijavljena koruptivna aktivnost obavjetava o prijemu prijave direktora zatvora.
2
Nacrt Politike nulte tolerancije prema koruptivnim aktivnostima u zatvoru bi trebao
da glasi: Ovaj zatvor ima nultu toleranciju prema koruptivnim aktivnostima. Zatvorsko osoblje nee dozvoliti da njihovi privatni, finansijski ili drugi interesi budu u sukobu sa njihovom
pozicijom. Odgovornost je svog zatvorskog osoblja da izbjegava takve sukobe interesa i da
zatrai smjernice u sluaju nedoumice. Zatvorsko osoblje e se suprotstaviti svim oblicima
korupcije unutar zatvorske slube. Ono e obavijestiti svoje nadlene i druga nadlena tijela
62
o bilo kakvoj korupciji unutar zatvorske slube. (Izvod iz lanova 7. i 8. Preporuke br. CM/
Rec(2012)5 Komiteta ministara dravama lanicama o Evropskom etikom kodeksu za zatvorsko osoblje). Svo osoblje koje otkrije ili sumnja u postojanje koruptivne aktivnosti, ili kojima je takva aktivnosti prijavljena, je duno da takvu aktivnost prijavi istog momenta. Osoblje
moe sainiti izvjetaj, u pismenoj ili usmenoj formi, putem telefona ili lino. Izvjetaj se
treba podnijeti efu slube osiguranja ili, u njegovom odsustvu, zamjeniku direktora zatvora.
U ozbiljnijim sluajevima, osoblje moe podnijeti izvjetaj direktoru i ovo zavisi od slube do
slube. Svi izvjetaji e se tretirati u najstroijoj povjerljivosti. Korupcija teti profesionalnoj
reputaciji zatvora i moe predstavljati rizik za osiguranje i odravanje reda. Svi navodi o koruptivnim aktivnostima se trebaju detaljno istraiti. Ja u se lino pobrinuti da osiguram da u
ovom zatvoru nema mjesta za koruptivne aktivnosti. Potpis: direktor zatvora.
63
13. Navodi o poinjenju koruptivnih aktivnosti nisu odrivi ako osumnjieni ne priznaje krivicu. Komisija ne moe donijeti odluku samo na osnovu neijih navoda.
14. U postupku je mogue koristiti iskaze svjedoka. Uloga svjedoka nije
da tui ili proglasi krivim, nego da tano iznese sve to zna o navodnoj
koruptivnoj radnji. Svjedok moe biti optuen ponekad da ne govori
istinu. Ali sve dok je svjedok siguran u ono to je vidio i profesionalno
odgovara na pitanja, moe imati povjerenja u sebe. U svakom sluaju,
mora biti spreman na to, ali i na agresivno unakrsno ispitivanje.
15. Svi zatvorski slubenici i uposlenici duni su saraivati sa agencijama
za sprovoenje zakona i pruiti im sve informacije ili dokaze do kojih su
doli vezano za poinjenje koruptivnih aktivnosti.

Pravovremeno prijavljujete nadlenima sve navode o koruptivnim aktivnostima u zatvorskom okruenju
2.
Slijedite dogovorene procedure za podnoenje prijave o navodima
3.
Pravilno shvatate, tumaite i uestvujete u svim dijelovima

procesa i komisijskog postupka
4.
U svojstvu svjedoka dajete tane i dosljedne iskaze zasnovane

na injenicama
5.
U svojstvu podnosioca navoda dajete tane i dosljedne iskaze

zasnovane na onom to ste lino vidjeli ili uli
Biljeke

Zatvorski slubenici
Zatvorenici
Sarauju
Ne sarauju
Sarauju
Ne sarauju
Pitanja i odgovori: Rad pod pritiskom u zatvorskom okruenju

1. P: Zato je vano dosljedno potovati procedure istrage o navodima o
koruptivnim aktivnostima u zatvorskom okruenju?
O: Vano je istraiti svaki navod kako bi se sprjeilo krenje zakona ili
ogranienje neijih prava.
2. P: Zato osoblje osumnjieno za koruptivne aktivnosti ne bi trebalo
vie biti u kontaktu sa zatvorenikom koji je iznio navode o korupciji do
okonanja komisijskog postupka?
64
O: Zatvorsko osoblje protiv koga su izneseni navodi o koruptivnim aktivnostima ne bi trebalo nakon iznoenja navoda biti u kontaktu sa zatvorenicima ili kolegama koji su navode iznijeli kako bi se navodni poinilac koruptivnih aktivnosti zatitio od daljih malicioznih navoda do
okonanja postupka pred komisijom i donoenja odluke o postojanosti
navoda.
3. P: Ko moe djelovati u sluaju potvrenih navoda o koruptivnim

aktivnostima?
O: Agencije za provoenje zakona (policija) i organi krivinog gonjenja
(tuilatvo) jedini mogu djelovati u sluaju potvrivanja navoda o poinjenju korputivnih aktivnosti u zatvorskom okruenju.
4. P: Koji se princip primjenjuje u svim sluajevima u kojima se vodi bilo
koji komisijski postupak?
O: U svim komisijskim postupcima primjenjuje se princip tereta dokazivanja. To znai da se navodi uvijek moraju dokazati izvan razumne sumnje.
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: Rad pod

pritiskom u zatvorskom okruenju
1.
5. P: ta se mora pretpostaviti o navodnom zatvorskom slubeniku koji je

poinio koruptivne aktivnosti u zatvorskom okruenju?
O: U sluaju postojanja navoda o koruptivnim aktivnostima, uvijek se
pretpostavlja nevinost poinioca. To znai da je svako nevin dok se ne
dokae suprotno.
6. P: Koji su najei navodi zatvorenika o koruptivnim aktivnostima u
zatvorskom okruenju?
O: Zatvorenici najee navode unoenje droge, mobitela i zloupotrebu
sistema odobravanja pogodnosti u zamjenu za neku imovinsku korist
kao koruptivne aktivnosti zatvorskog osoblja.
7. P: Kada se ozbiljan navod o korupciji meu zatvorskim osobljem mora
prijaviti direktoru zatvora?
O: Odmah po saznanju!
8. P: Ko odluuje da li se poziva policija ili tuilatvo ukoliko postoje navodi o koruptivnim aktivnostima u zatvorskom okruenju?
O: Direktor zatvorske ustanove!
9. P: Zato u salu u kojoj se odvija rasprava o navodima o koruptivnim
aktivnostima u zatvorskom okruenju prvo ulazi osoba koja je iznijela
navode o korupciji, a tek potom navodni poinilac takvih aktivnosti?
O: Ovakva procedura se primjenjuje kako iznosilac navoda ne bi optuio komisiju i osumnjienog za korupciju da su razgovarali nasamo ili
tajno o bilo kojem aspektu navodnih koruptivnih aktivnosti.
65

Modul:
Pripravnost na vanredne situacije

Naziv sesije: Osiguranje lica mjesta na kome se desio incident koji

moe imati elemente krivinog djela
Svrha:

Cilj:
Osigurati i ouvati netaknutim dokaze i lica mjesta za

obavljanje radnje uviaja
Pruiti prvu pomo
Fiziki osigurati mjesto krivinog djela
Sainiti izvjetaje i slubene zabiljeke
Trajanje:
3 sata
Potrebna
sredstva:


Traka za oznaavanje lica mjesta, stubii za vezanje trake,
rastezljive rukavice, sredstva veze
OSIGURANJE LICA MJESTA NA KOME SE DESIO INCIDENT

KOJI MOE IMATI ELEMENTE KRIVINOG DJELA
Osnovni pojmovi
Termin krivino djelo nema, u sadanje doba, neku jednostavnu, jednoobraznu ili univerzalno prihvatljivu definiciju. Ipak, jedna od najee koritenih definicija je da je krivino djelo postupak tetan ne samo po pojedinca,
nego i po uu ili iru zajednicu. Takvi postupci ili djelovanja su zabranjeni
i kanjivi prema zakonu.
Mjesto izvrenja krivinog djela je lokacija ili prostor na kojem se desilo krivino djelo (ili neko drugo mjesto na kojem je mogue pronai dokaze o poinjenju krivinog djela), i obuhvaa podruje sa kojeg slubenici za provoenje
zakona prikupljaju veinu fizikih dokaza o poinjenju krivinog djela.
Osiguranje lica mjesta podrazumijeva ouvanje tragova krivinog djela, predmeta
na kojima je ili pomou kojih je uinjeno krivino djelo i drugih dokaza o njima.
Nije neophodno da je krivino djelo poinjeno u mjestu izvrenja krivinog
djela. U stvari postoje primarna, sekundarna i esto tercijarna mjesta izvrenja krivinog djela. Na primjer, policajci mogu koristiti nalog za pretres kue
osumnjienika. Iako osumnjienik moda nije poinio krivino djelo u svojoj
kui, tu je mogue pronai neke dokaze o poinjenju krivinog djela. U drugim
sluajevima poinitelj moe izvriti otmicu na jednoj lokaciji (primarno mjesto
izvrenja krivinog djela), prenijeti rtvu na drugu lokaciju (kola su sekundarno mjesto izvrenja krivinog djela), poiniti jo neko krivino djelo na novoj
lokaciji (npr. ubistvo) i potom se rijeti tijela na nekoj etvrtoj lokaciji.
Sve lokacije na kojima postoji mogunost prikupljanja dokaza moraju se
tretirati na isti nain. Moraju se zatiti od bilo kakvih intervencija kako bi
se sauvao i najmanji trag dokaza. To se obino radi postavljanjem zatitne
trake oko ireg podruja gdje je izvreno krivino djelo kako bi se sprjeio
pristup neovlatenim osobama. Sva deavanja oko mjesta izvrenja krivinog djela moraju se detaljno zabiljeiti.
Svrha i cilj
Osiguranje ili zatita mjesta izvrenja krivinog djela ima za cilj ouvati
ga netaknutim ili nekontaminiranim dok nadleni slubenici za provoenje
zakona ne prikupe i ne zabiljee sve dokaze. Uspjeno krivino gonjenje
poinitelja krivinog djela ovisi o kvaliteti i koliini prikupljenih dokaza.
Osiguranje mjesta izvrenja krivinog djela poinje sa dolaskom prvog
66
67
Osiguranje lica mjesta na kome se desio incident koji moe imati elemente krivinog djela
ovlatenog slubenika za provoenje zakona, a zavrava kada posljednji

ovlateni slubenici za provoenje zakona zavre svoje aktivnosti. Slubeno osoblje koje se prvo zatekne na mjestu izvrenja krivinog djela duno
je zatiti mjesto izvrenja i dignitet eventualne rtve.
Cilj osoblja koje se prvo zatekne na mjestu na kom je izvreno krivino
djelo mora biti spreavanje sluajnog ili namjernog unitenja ili oteenja
dokaza. Osiguranje mjesta izvrenja krivinog djela u irem smislu podrazumijeva da se nikada na tom mjestu ne smije ostavljati jedna slubena osoba sama. Najmanje jedna slubena osoba bi trebala imati u svom posjedu
radio ili neko drugo sredstvo komunikacije.
tragova i predmeta koji su od interesa za obavljanje uviaja od strane ovlatenih organa. Odredbe pravilnika propisuju obavezu zatvorskog osoblja da
o dogaaju i preduzetim mjerama osiguranja bez odlaganja obavijesti direktora, a ako se sa osuenom osobom nalazi udaljen od zatvora, i najbliu
stanicu policijske uprave.
Zakonski osnov
Zatvorsko osoblje koje pripada sektoru osiguranja prema odredbama zakona o krivinom postupku nije ovlateno za provoenje drugih radnji osim
osiguranja mjesta gdje se dogaaj desio, kao i tragova i predmeta koji su od
interesa za obavljanje uviaja od strane ovlatenih organa. Ovlatenja zatvorskog osoblja se ne zavravaju samo obavezom prijavljivanja (prvenstveno
usmenog) krivinog djela operativnom deurstvu nadlene stanice policijske
uprave u skladu sa l. 213 ZKP BiH, l. 228 ZKP FBiH, l. 213 ZKP RS.

Prijaviti!
Osigurati!
Izvijestiti!
Prema tome, iz odredbi zakona o krivinom postupku proizlazi da zatvorsko osoblje sektora obezbjeenja na mjestima na kojima su se dogodila krivina djela,
prekraji ili drugi dogaaji u kojima je oteena ili ugroena imovina ili zdravlje
ljudi, imaju veliku odgovornost za preduzimanje prioritetnih mjera i radnji, koje
su vane kako za eventualno potrebno provoenje dalje kriminalistike obrade,
tako i za daljnji tok krivinog postupka. Osiguranje mjesta dogaaja (mjesta izvrenja krivinog djela) nije regulisano odredbama zakona o izvrenju krivinih
sankcija, nego njegovim podzakonskim aktima, konkretno pravilnicima o nainu
vrenja slube osiguranja, naoruanju i opremi, upotrebi vatrenog oruja, slubenoj legitimaciji i obliku uniforme ovlatenih zatvorskih slubenika, i to:
na nivou BiH u lanovima 3 i 13,
na nivou FBiH u lanovima 4 i 14,
na nivou RS u lanovima 5 i 18.

Prema odredbama relevantnih pravilnika, zatvorsko osoblje sektora bezbjednosti ima obavezu, izmeu ostalog, da otkriva i prijavljuje povrede
pravila kunog reda i radne discipline, spreava izvravanje krivinih djela
od strane osuenih i pritvorenih osoba. Nadalje, zatvorsko osoblje ima i
obavezu da osigura mjesto gdje se dogaaj desio ako osuena osoba izvri
krivino djelo teke tjelesne povrede ili kada je nastupila smrt ili pokuaj
samopovreivanja ili ako je dolo do nesree na poslu osuene osobe, kao i
68
Odredbe domaih propisa su usklaene i sa meunarodnim standardima u

ovoj oblasti.
55. Istraga e se provesti u vezi sa navodnim krivinim djelom
poinjenim u zatvoru na isti nain kao to bi se istraga provela i u slobodnom drutvu, a u skladu sa domaim zakonskim
propisima.
Evropska zatvorska pravila
Operativne procedure u postupku osiguranja lica mjesta u

zatvorskoj ustanovi
Preduvjet za uspjenu kriminalistiku obradu krivinog djela poinjenog
bilo gdje, pa tako i u zatvorskoj ustanovi, je brzina. to hitnije i temeljitije bude izvren uviaj, to je uspjeh vjerovatniji. Osiguranje mjesta gdje
se dogaaj desio, kao i tragova i predmeta koji su od interesa za obavljanje uviaja od strane ovlatenih organa u zatvorskim ustanovama koje
vri zatvorsko osoblje nije samostalna radnja, ve mjera koja predstavlja
uvodnu radnju u odnosu na istranu radnju uviaja koju obavljaju policijski
slubenici.
Sva zapaanja (injenice, vrijeme, imena, nadimke, mjesto, itd.)
biljeiti u notes.
1. Ukoliko se zatekne ili prvi stigne na mjesto za koje postoji sumnja da se
desilo krivino djelo ili prekraj, zatvorski slubenik sektora obezbjeenja odmah obavijetava pretpostavljenog i inicijalno osigurava lice
mjesta. To obuhvaa procjenu situacije i procjenu da li ima elemanata
krivinog djela ili prekraja.
2. Ukoliko zatvorski slubenik zakljui da postoje elementi krivinog
djela, sredstvima radio veze obavjetava narednika u slubi obezbjeenja koji odmah upuuje dvojicu ili vie zatvorskih slubenika na lice
mjesta. Nadzornik takoe odreuje uloge pojedinih zatvorskih slubenika na mjestu dogaaja, osobito po pitanju provizornog ili inicijalnog
osiguranja mjesta dogaaja, tragova i predmeta. On biljei sve poduzete
radnje, obavjetenja i druge injenice koje mogu posluiti kod uviaja,
svjedoenja, kao i za kasnije sainjavanje izvjetaja.
69
3. U meuvremenu, ako zatvorski slubenik koji je bio prvi na licu mjesta

zakljui da postoje elementi krivinog djela, vri dalju dopunu poetnih
saznanja, pitajui prisutne za okolnosti pod kojima se dogaaj desio. Tada
je mogue prikupiti korisne informacije o uiniteljima. U svakom sluaju,
potrebno je sve zateene osobe identifikovati, odmah pribiljeiti imena
ili nadimke i po mogunosti zadrati ili izdvojiti u posebnu prostoriju za
izdvajanje. Radi provoenja ovih radnji treba pozvati u pomo najblie
prisutne kolege. Cilj ovih radnji je uspostaviti kontrolu nad situacijom na
licu mjesta, odnosno ne dozvoliti dalje aktivnosti vezane za injenje djela.
4. Ako je medicinsko osoblje stiglo prije zatvorskih slubenika na mjesto
dogaaja (u stacionaru ili ambulantama zatvorskih ustanova) i zateeno
je na mjestu dogaaja, to je prije mogue treba ustanoviti i zabiljeiti
stanje koje su zatekli, ta su poduzeli i utvrdili, uz uzimanje osobnih
podataka i onih vezanih uz radno mjesto.
5. Osuene osobe zateene na licu mjesta se zadravaju, to blie tom mjestu, do dolaska ostalih zatvorskih slubenika. U sluaju pokuaja udaljavanja sa lica mjesta, zatvorski slubenik odmah biljei podatke (ime, matini broj, nadimak i izgled, boja odjee i sl.) radi kasnijeg intervjuisanja.
Osobe za koje se sumnja da su uesnici incidenta, a koji su zateeni na
licu mjesta i koji pruaju takav otpor da se na drugi nain ne mogu savladati, zatvorski slubenik moe vezati sredstvima za vezivanje. Vezivanje
se ukida kada prestanu razlozi zbog kojih je lice vezano. Detaljni pretres
se obavlja prije smjetanja u posebnu prostoriju kako bi se, prije svega,
stvorili uvjeti za sigurnost slubenog osoblja i ostalih prisutnih, ali i zatvorenika koji su zadrani ili izdvojeni. Takoe, postoji i mogunost pronalaska predmeta i tragova krivinog djela, to e pomoi u rasvjetljavanju
konkretnog krivinog dogaaja. Svi naeni materijalni dokazi se pohranjuju u posebne kese za dokaze iji je sadraj jasno oblijeen i predaju se
organima koji vre slubenu istragu. Prilikom predavanja, sainjava se
slubena zabiljeka u kojoj se evidentiraju svi predmeti kao i odjea koja
e posluiti kao dokaz u istranom postupku.
6. Prilikom svakog izdvajanja u posebnu prostoriju, medicinski radnik je duan
obaviti pregled lica koje sa izdvaja i o pregledu e sainiti ljekarski nalaz.
7. Lice mjesta dogaaja se to je prije mogue oznaava trakom sa oznakom zabrane pristupa policija. Traka se uva u kancelariji voe smjene
ili glavnog deurnog zatvora. Glavni deurni u zatvoru je odgovorna
osoba i on je zaduen da organizira postavljanje trake. Ako zatvorska
ustanova ne raspolae posebnim trakama specifino namijenjenim u ove
svrhe, mjesto dogaaja treba vidljivo obiljeiti prirunim sredstvima,
npr. koliima, kredom, kanapom i sl.
8. Zatvorski slubenik koji je donio traku postavlja sa vanjske strane traku, po
mogunosti na udaljenosti od najmanje 2 m od posljednjeg dokaza ili traga.
Traka se privrava za stubie ili druge najblie nepomine objekte.
9. Moe se desiti da se, nakon izvjesnog vremena, pojave novi znatieljnici, u
kojem sluaju je postupak zatvorskih slubenika trebao biti isti. Meutim,

meu naknadnim znatieljnicima mogao bi biti i neko od uinitelja krivinog djela, pa e nekada biti potrebno naknadne znatieljnike identifikovati
i, eventualno, pretresti i zadrati. To se moe dogoditi za vrijeme osiguranja, ali i za vrijeme vrenja uviaja. Stoga iz taktikih razloga zatvorski
slubenik koji se nalazi na osiguranju neposredno izvan obiljeenog mjesta
krivinog djela nadzire sve osobe koje su prisutne kao znatieljnici, ne bi li
se meu njima otkrio i uinitelj koji se nekada vraa na mjesto poinjenja
krivinog djela kako bi se informisao o rezultatima uviaja.
10. Zatvorenicima i zatvorskim slubenicima koji nisu uestvovali, niti se
zatekli na licu mjesta ne dozvoljava se pribliavanje mjestu izvrenja
krivinog djela kako ne bi ugrozili dokaze ili tragove dokaza.
70
Osiguranje lica mjesta na otvorenim prostorima

11. Ako je mjesto dogaaja na otvorenim prostorima u zatvorskoj ustanovi
(dvorita, sportski poligoni, krug za etnju i sl.) ili je ako medicinski jasno i
utvreno da je na otvorenom prostoru mrtvo tijelo, potrebno je osigurati neto
ire mjesto dogaaja, dakle sav onaj prostor na kome se nalaze ili pretpostavlja
da se nalaze korisni tragovi krivinog djela, odnosno kriminalnog dogaaja.
12. Ako tragovima prijeti opasnost od promjena, kontaminacije ili unitenja od
nevremena i drugih atmosferskih neprilika (kia, snijeg, vjetar), tragove prvenstveno treba zatiti raspoloivim prirunim sredstvima. Ovo se, najee,
ostvaruje prekrivanjem, tj. adekvatnim postavljanjem prirunih sredstava
(najlona, nepromoivog platna, dasaka, razliitih posuda i sl.) preko ili sklanjanjem na pogodnije mjesto. Zatita mjesta dogaaja i objekata na njemu
od krae, poara, eksplozije, zapaljivih i drugih tetnih materija (uz zabranu
ulaska u krug lica mjesta svim neovlatenim licima), podrazumijeva i prekidanje ili iniciranje prekidanja dovoda, odnosno isticanja opasne materije,
spreavanje njenog daljeg irenja i prekidanje ili iniciranje prekidanja dovoda
elektrine energije i sl. U takvim situacijama, obavezno treba ire postaviti granice mjesta dogaaja i obuhvatiti, kako prostor po kom se rasprostiru
izlivene tenosti i druge tetne materije, tako i ire potencijalno opasne zone.
13. Samo izuzetno i u sluaju kada postoji mogunost njihovog unitenja,
tragove je potrebno odmah izuzeti. Pri tome se mora oznaiti mjesto na
kojem su tragovi pronaeni, registrovati ih pismeno, te zabiljeiti fotografijom, videosnimkom ili kroki skicom (skica u optim, grubim crtama).
Upotrebu opreme odobrava i nareuje voa smjene ili deurni zatvora.
Osiguranje lica mjesta na prometnim povrinama
Generalno u sluaju incidenata izvan zatvora, osoblje treba obavijestiti
odgovarajue hitne slube. Medicinski nekvalifikovane osobe ne trebaju
premjetati teko povrijeene. Zatvorska pratnja treba rijeiti neposredne
prijetnje po ivot i osigurati prostor za nadlenu policiju.
71
14. Ako se mjesto dogaaja nalazi na prometnim povrinama i do krivinog

djela je dolo tokom transporta osuene ili pritvorene osobe iz jedne zatvorske
ustanove u drugu, promet treba regulisati tako da mjesto dogaaja ostane to
manje izmijenjeno. Zatvorsko osoblje obavjetava policiju telefonom i regulie promet do dolaska policije, postavlja pomone saobraajne znakove (trokut sa reflektirajuim svijetlom i sl.) na udaljenosti od minimalno 5 m.
15. U sluaju da je dolo do povrede i postoji rtva krivinog djela, pomo se
prua na samom mjestu dogaaja, pozivanjem hitne medicinske pomoi ili
prebacivanjem u najbliu medicinsku ustanovu. Zatvorski slubenik koji se
zatekao na licu mjesta ne smije traiti da pomo rtvi pruaju osobe koje
dolaze u obzir kao mogui poinitelji ili osobe koje bi mogle usmjeriti cijeli
sluaj u pogrenom smjeru verbalno ili unitenjem tragova i dokaza.
16. Ako je stanje rtve vrlo teko ili ju je potrebno prije toga imobilizirati (npr.
povreda kime), treba odustati od prebacivanja u medicinsku ustanovu do
dolaska strune medicinske ekipe. Nestruno osoblje ne bi trebalo pomjerati
rtvu osim u sluaju spaavanja ivota. Osoblje bi trebalo saekati dolazak
strune medicinske ekipe koja preuzima spaavanje ili pomjeranje rtve.
17. Ako je rtva pri svijesti i ako zatvorski slubenik procijeni da psihofiziko
stanje rtve to dozvoljava, zatvorski slubenik bi trebao saekati dolazak
nadlenih istranih organa/slube hitne pomoi kako bi se obavio razgovor o okolnostima ozljeivanja. Preporuljivo je da razgovoru prisustvuje
barem jo jedna punoljetna osoba koja, po ocjeni zatvorskog slubenika,
tog trenutka ne dolazi u obzir kao poinitelj ili sauesnik u djelu.
18. rtvu koja je bez svijesti treba pod pratnjom prebaciti u zdravstvenu ustanovu u kolima hitne pomoi. Ako doe k svijesti, po odobrenju lijenika
ako je ve pod njegovim nadzorom, treba obaviti krai informativni razgovor o okolnostima ozljeivanja koji e ovisiti prije svega o psihofizikom stanju rtve (samo u sluajevima kanjenja ovlatenih slubenih lica
policijskih i drugih agencija za provoenje zakona, dok je u njihovom prisustvu potrebno samo zabiljeiti izjavu rtve o okolnostima ozljeivanja).
19. Uvijek treba paziti na injenicu kako rtvu krivinog djela fiziki osigurati
prilikom transporta u zdravstvenu ustanovu, za vrijeme njenog boravka u
toj ustanovi, da se na rtvu ne bi vrio pritisak (neizravan ili izravan) da ne
oda poinitelja ili druge vane injenice i okolnosti za objanjenje sluaja.
20. Ukoliko, u zavisnosti od vrste krivinog dogaaja, prijeti opasnost od
eksplozija ili poara, sve prisutne treba smjestiti na sigurno mjesto i voa
ili lan sprovodne grupe obavjetava policiju i vatrogasce. Zatvorski
slubenik koji se zatekao na licu mjesta ostaje tu do okonanja uviaja.
22. Ako je mogue, rtva se prebacuje u najbliu medicinsku ustanovu uz

pomo zatvorske medicinske slube ili bez nje (u sluajevima u kojima
hitnost ne dozvoljava ekanje zatvorske medicinske slube).
23. Odmah nakon medicinske evakuacije rtve, zatvorski slubenik koji se
zatekao na licu mjesta zatvara vrata i zakljuava ulaze i izlaze (ali samo
ako se time ne mijenja injenino stanje). Ispred vidljivo obiljeenog
mjesta dogaaja stoji zatvorski slubenik i spreava ulazak neovlatenim osobama do dolaska uviajne ekipe.
24. Ako je medicinski jasno i utvreno da je u zatvorenoj prostoriji mrtvo tijelo,
zatvorski slubenik ne dira le, i osigurava da svi predmeti u prostorijama
budu ostavljeni u zateenom poloaju, te zatvara krug lica mjesta. Pomijeranje
lea sa mjesta dogaaja doputeno je samo u izuzetnim sluajevima kad prijeti
opasnost da bude oteeno ili uniteno, npr. vatrom. Posebnu panju treba
obratiti na predmete sa glatkom povrinom koji moraju ostati netaknuti kako
se ne bi ugrozilo uzimanje otisaka. Kada se na mjestu dogaaja nalaze razliiti tragovi (mrlje krvi, mehaniki tragovi i sl.) i kada su na mjestima gdje su
dobro zatieni od promjena, treba paziti samo da ostanu netaknuti.
25. Prilikom zapoinjanja osiguranja mjesta dogaaja i na otvorenim prostorima i u zatvorenim prostorijama treba obratiti panju na upadljive
mirise. Mirisi mogu, uz ostalo, sugerisati kakvo je sredstvo upotrijebljeno za izvrenje krivinog djela (npr. kod poara) ili poinitelja (profesija
farbe, lakovi, herbicidi, itd.) i sl. Sve treba zabiljeiti i kao informaciju
prenijeti istraiteljima.
Osiguranje lica mjesta u zatvorenim prostorijama

21. Ako je mjesto dogaaja u zatvorenim prostorijama i ako se ne moe ekati
dolazak hitne medicinske pomoi, prvo se prua medicinska pomoi rtvi na licu
mjesta, neovisno o svemu drugom (tragovima, njihovim pomjeranjima, itd.).
72
Postupak osiguranja lica mjesta nakon dolaska uviajne ekipe

26. Nakon oznaavanja lica mjesta trakom do dolaska uviajne ekipe (policija, tuilac, doktor), lice mjesta izvan trake se osigurava sa jo najmanje
dva zatvorska slubenika, ali tako da su jedan drugom u vidnom polju.
Njihov zadatak je da upozoravaju i onemoguavaju bilo koga da izuzima
tragove dokaza ili dokaze. Takoe upozoravaju na zabranu ulaska na mjesto izvrenja krivinog djela ograenog trakom svim licima osim uviajnoj ekipi i deurnom tuiocu. Zabrana ulaska u prostor ogranien trakom
se odnosi i na direktora zatvora, rukovodioca slube obezbjeenja, ak i
ostale zatvorske slubenike koji se nalaze na osiguranju lica mjesta (kako
bi se sprijeilo ostavljanje njihovih tragova stopala ili otisaka, kose, vlakana i drugo). Zatvorski slubenici koji se nalaze neposredno izvan prostora
ogranienog trakom upozoravaju i onemoguavaju pomjeranje stvari ili
predmeta izvan oznaenog lica mjesta, kao i bacanje bilo kakvih predmeta
unutar oznaenog lica mjesta (ikovi, papirii i drugo).
27. Deurni zatvorske ustanove telefonom obavjetava operativnog deurnog
nadlene stanice policijske uprave, koji zaprima usmenu prijavu i po toj
prijavi organizuje pozorniku patrolu, odnosno uniformisano ovlateno
slubeno lice policijskih i drugih agencija na mjesto dogaaja u zatvoru, s
73
ciljem prijave (broj nadlene policijske stanice je 122). Deurni operativni

evidentira vrijeme poziva i ime osobe koja je uputila poziv.
28. Ukoliko ovlateni policijski slubenici koji stignu na lice mjesta prije
uviajne ekipe potvrde da prijavljeni dogaaj ima elemente krivinog
djela, odnosno utvrde postojanje inicijalnog standarda dokazivanja osnova sumnje, u pravilu, tog momenta zapoinje zajedniko osiguranje
mjesta dogaaja do dolaska uviajne ekipe, koja preuzima kontrolu po
dolasku. Zatvorski slubenik je duan saraivati sa policijom (i obratno)
i predati sve relevantne informacije vezane za incident.
29. Zatvorski slubenici koji su se prvi zatekli na mjestu dogaaja biljee zateeno stanje s ciljem izvjetavanja uviajnog organa, ali i zbog pravljenja
zabiljeke o izvrenom osiguranju. Ta slubena zabiljeka trebala bi posluiti i za sastavljanje plana rada na otkrivanju i istraivanju konkretnog
krivinog dogaaja. Svaki zatvorski slubenik je duan biljeiti sve relevantne podatke za vrijeme svoje dunosti, a na kraju sastavlja biljeku
koju dostavlja voi smjene. Voa smjene na osnovu objedinjenih zabiljeki sastavlja izvjetaj za direktora, u prilogu dostavljajui sve pojedinane biljeke. Direktor ustanove ili osoba koju ovlasti sainjava zavrni
izvjetaj koji se, zajedno sa slubenim zabiljekama u prilogu, dostavlja
nadlenom tuiocu radi poduzimanja radnji iz njegove nadlenosti.
30. Ovlateni istraitelj moe traiti informacije od zatvorskih slubenika
koji su osiguravali mjesto dogaaja do dolaska uviajne ekipe da li je
broj medicinskog osoblja koje je ulazilo u krug mjesta dogaaja bio
sveden na minimum, je li prenos rtve vren paljivo da se to manje
promijeni izgled mjesta dogaaja, kuda se medicinsko osoblje kretalo
po mjestu dogaaja prilazei k rtvi i odnosei je i sl. Na tragu toga,
treba uvijek biljeiti sve okolnosti prijenosa rtve, a osobito put kretanja
ekipe hitne pomoi ukoliko ona zbog teine ozljeda bude pozvana u
zatvorsku ustanovu i drugog osoblja. Potrebno je ubiljeiti i tano vrijeme dolaska i odlaska te ekipe sa mjesta dogaaja, naziv zdravstvene
ustanove u koju je rtva otpremljena, kratke identifikacijske podatke o
rukovoditelju zdravstvene ekipe, kao i registarski broj vozila.
31. Po dolasku na mjesto dogaaja u okviru mjera prvog zahvata, odnosno
inicijalnog osiguranja mjesta dogaaja, ovlateni istraitelj treba primiti
prijavu od osobe koja je osiguravala mjesto dogaaja. U pravilu e to u
zatvoru biti zatvorski slubenik i njegov pretpostavljeni koji je rukovodio osiguranjem mjesta dogaaja, koji na kraju sainjava kompletan izvjetaj o dogaaju i preduzetim mjerama i daljim aktivnostima. Prijava
se sadrajno treba odnositi na uoene injenice od momenta dolaska
na mjesto dogaaja, do momenta podnoenja prijave i sve eventualno
nastupile promjene i njihove uzroke, preduzete radnje, itd. Vrlo je vano
da istraitelj bude to bolje obavijeten o sluaju prije istraivanja mjesta dogaaja koje se dolaskom ovlatenog istraitelja pretvara u mjesto
uviaja, obzirom na stadij postupka.
32. Kao poseban dokazni oblik javlja se mogunost ispitivanja zatvorskih

slubenika u tuilatvu i na sudu u formalnom postupku o onome to
su neposredno opazili ili na drugi nain saznali, jer su dokazne injenice koje su zapazili zatvorski slubenici tokom provoenja mjere prve
intervencije one koje se mogu upotrijebiti u toku provoenja istrage,
odnosno postupka pred nadlenim sudom.
33. Zatvorski slubenici mogu iskljuivo po nalogu tuioca, a koji im prenese nadzornik, obaviti hitan transport osumnjienika na odreeno odredite, npr. radi vaenja krvi i uzimanja urina i sl. Tuilac ovakav nalog
moe dati samo u sluaju zakanjenja policije, odnosno ovlatenih slubenih lica policijskih i drugih agencija za provoenje zakona. Zatvorski
slubenici obavezno poduzimaju mjere opreza kako bi se izbjeglo unitenje tragova na tijelu osumnjienika.
34. Zatvorski slubenici koji se nalaze na osiguranju mjesta dogaaja neposredno izvan obiljeenog podruja evidentiraju imena i prezimena, nadimke, karakteristinu odjeu, pokrivala za glave, itd. svih osoba koje su
ulazile na mjesto dogaaja uz naznaku razloga, vremena i mjesta ulaska,
ta su radile kao i podruja kretanja, te koliko dugo se osoba zadrala na
mjestu dogaaja (pogledati predvieni obrazac).
74
Najei sluajevi u zatvoru zbog kojih postoje osnove sumnje

i zbog kojih se provode istrage i uviaji su sljedei: pokuaj
samoubistva, samoubistvo, ubistvo, tjelesna povreda, prijava
silovanja i fizikog zlostavljanja, pronalazak tragova krvi,
pronalazak eksploziva i oruja, povrede na radu.
im taj sluaj postoji, postoji i osnov sumnje.
Fiksiranje i dokumentovanje promjenjivih pojava

Prije poduzimanja bilo kojih mjera, zatvorski slubenik treba sagledati situaciju, promisliti o mogunostima koje su mu na raspolaganju i donijeti
odluku o nainu postupanja.
Tim zatvorskih slubenika mora uloiti maksimalne i promiljene napore
na osiguranju mjesta dogaaja, s tim da se sve poduzete aktivnosti moraju
kretati u okviru gore opisanih operativnih procedura.
Improvizacijama u zadacima na osiguranju mjesta izvrenja
krivinog djela u zatvorskim ustanovama nema mjesta!
Osiguranje mjesta dogaaja podrazumijeva ne samo zabranu pristupa tom
mjestu nego u sluaju potrebe i preduzimanje provizornih mjera zatite tragova i predmeta, prikupljanje obavijesti, pruanje pomoi rtvama krivinog
djela, otklanjanje opasnosti i sl. Prva slubena osoba koja doe na mjesto
75
dogaaja moe se suoiti s razliitim situacijama, npr. rtvom kojoj je potrebno odmah pruiti pomo, svjedocima koji su spremni otii, mogunou dalje
kriminalne aktivnosti, itd. Ta osoba mora procijeniti situaciju i hitno reagirati,
npr. pozvati pomo na planu zatite tragova i predmeta osiguranjem mjesta
dogaaja, obiljeavanjem sigurnog prolaza za osoblje hitnih slubi i sl.
Mjere line zatite zatvorskih slubenika u postupku

osiguranja mjesta dogaaja
Prije stupanja na lice mjesta zatvorski slubenik mora uzeti u obzir:
1. svoju sopstvenu bezbjednost i bezbjednost ostalih koji pristupaju licu
mjesta;
2. zatitu ivota; i
3. zatitu lica mjesta i injenica koje mogu posluiti kao dokaz.
U skladu sa postulatima kriminalistike treba odmah pristupiti pronalaenju osoba koje mogu dati korisne podatke o sluaju, osobito oevicima, prikupljanju
obavijesti i registrovanju iskaza biljeenjem u slubeni notes, a preporuuje
se i upotreba odgovarajue opreme (ukoliko ima mogunosti za to). Potrebno
je pribiljeiti i sve promjene nastale na mjestu dogaaja od trenutka dolaska
zatvorskih slubenika i policijskih radnika, odnosno ovlatenih slubenih lica
policijskih i drugih agencija za provoenje zakona na to mjesto, kao i one za
koje se saznalo od treih osoba, te kako su se te promjene reflektovale na tragove, npr. kuda su se na mjestu dogaaja kretali vinovnici dogaaja, kuda su
se kretali lanovi hitne pomoi, ta su preduzeli, ta su uinili vatrogasci, itd.
Posebno treba obratiti panju na sljedee grupe oevidaca:
1. lica koja su bili oevici dogaaja;
2. lica koja su prva dola na lice mjesta dogaaja;
3. lica koja mogu pruiti podatke o napadnutom objektu, izgledu lica mjesta prije izvrenje djela i okolnostima koje su neposredno prethodile krivinom djelu; i
4. lica koja mogu pruiti podatke o izvriocu i drugim relevantnim
injenicama.
Pronalaenje ovakvih lica od velike je vanosti kako za razrjeavanje konkretnog sluaja, tako i za otkrivanje i pronalaenje poinioca, uspjeno,
objektivno i ekonomino voenje krivinog postupka od strane nadlenih
organa gonjenja.
Nikada se ne treba oslanjati na pamenje nego odmah sve
pribiljeiti, ak i ono to se u prvi mah uini nevanim. Protekom
vremena, i to vrlo kratkog, mnogo toga se zaboravi pa se praznina
u sjeanju popunjava izmiljenim sadrajima.
Osoba koja preuzima odgovornost na mjestu dogaaja treba
osigurati da se vode biljeke o dogaajima i uputiti osoblje koje
korake treba poduzeti.
Zatvorski slubenik panju treba obratiti na razliite stvari,
njegovo promatranje mora biti usmjereno na sve predmete,
osobe i pojave vezane za taj konkretan dogaaj.
76
Iskustva pokazuju da su lina bezbjednost slubenih lica i bezbjednost drugih lica prisutnih na mjestu dogaaja prioritet.
Prvi prioritet treba biti ljudski ivot.
Bez obzira koji dokazi mogu biti uniteni, zatita ivota je
prioritet broj jedan.
To podrazumijeva utvrivanje vrste i broja ozljeda i u skladu s
tim, pruanje prve pomoi.
Rizici koji nisu lako uoljivi ukljuuju viruse i infektivne materije koji se
javljaju naroito u situacijama kontakta sa ostacima ovjekovog tijela, odnosno kontakta sa ljudskom krvlju i tkivom na mjestu povreivanja ili smrti. Bolesti koje najee prijete sa mjesta krivinog dogaaja su hepatitis B,
tuberkuloza i herpes.
Meunarodni standardi preporuuju da se sa svima postupa
pod pretpostavkom da su zaraeni virusom HIV-a, hepatitisa,
sifilisa, itd. Na taj nain se izbjegava diskrimnacija i stigmatizacija stvarnih nosilaca virusa.
Treba preduzeti mjere predostronosti u postupanju sa stvarnim ili pretpostavljenim prolijevanjem krvi ili drugih tjelesnih
tekuina.
Nije mogue navesti sve mjere i radnje koje bi bile univerzalne u svakoj
prilici, ukazuje se samo na one najee:
1. nikada se ne pristupa mjestu dogaaja bez odgovarajue opreme za
osobnu zatitu;
2. uvijek se koriste univerzalne mjere predostronosti;
3. uvijek se pazi na opasnosti bioloke, kemijske i fizikalne prirode;
4. uvijek se pazi na otre predmete kao to su hipodermike igle, noevi,
britve, slomljeno staklo, avli, otri metalni predmeti i sl.;
5. nikada se golim rukama ne smiju dirati opasni i otri predmeti;
6. kada se vri pregled skuenih i uskih prostora treba koristiti zrcala, baterijske lampe, ali uvijek sa rukavicama na rukama.
77
Tehnike zatite su razliite, u svrhu ilustracije navode se samo neke:

1. pranje ruku nakon dodirivanja (kontaminacije) sumnjivih predmeta,
nakon skidanja zatitnih rukavica i nakon obavljenog posla,
2. rukavice se nose i mijenjaju nakon kontaminacije ili ako se poderu ili
probue,
3. titnik (vizir) za lice ili maska se nose kada to situacija nalae, kao i
odgovarajue pokrivalo za glavu,
4. kada god je to mogue, treba nositi zatitno odijelo (kuta, kombinezon
i sl.).
Prilog 1IZVJETAJ O INCIDENTU U ZATVORU (Primjer)

Ime primaoca izvjetaja
Radno mjesto/zvanje primaoca
izvjetaja
Naziv zatvorske ustanove
Ime podnosioca izvjetaja

Radno mjesto/zvanje podnosioca
Datum sainjavanja izvjetaja
Predmet: (vrsta incidenta, vanredne situacije ili krivinog djela, itd.)

Dana 12. januara 2014. godine desila se tua u spavaonici 2 paviljona 3 na odjelu
visoke sigurnosti. Tua je izbila tako to je zatvorenik A.B. verbalno provocirao
zatvorenika C.D. i tokom une rasprave je dolo do naguravanja koje je eskaliralo
brutalnim napadom zatvorenika A.B na zatvorenika C.D.
U tui su koritene ake i stolica koja se nalazila na odjelu. Tui su svjedoili zatvorenici E.F. i G.H. Usmeno sam razgovarao sa svjedocima zateenim na mjestu
dogaaja i njihove pisane izjave su u prilogu ovog izvjetaja.
Po dolasku na mjesto deavanja primijetio sam sljedee elemente krivinog djela:
Prema vaeim operativnim procedurama, obavijestio sam telefonom deurnog
operativnog nadlene policijske stanice u 12,30 sati. Poduzeo sam mjere prve intervencije pozvavi nadzornika Z.Z. u 12,35.
rtva A.B. je bila u besvjesnom stanju sa tragovima krvi na odjei, a osumnjieni
C.D. je stajao iznad rtve sa stolicom u ruci na kojoj su takoe bili tragovi krvi.
Spavaonica je bila u neredu sa prevrnutim namjetajem i razbacanim novinama.
Izgled mjesta dogaaja sam lino zabiljeio fotoaparatom u 12,37 snimivi 3 fotografije (u prilogu izvjetaja).
Lista dokaznih predmeta i tragova je u prilogu izvjetaja.
Kolega S.S. je preduzeo mjere na medicinskom zbrinjavanju uesnika u 12,37 pozvavi medicinskog tehniara A.A. iji je izvjetaj takoe u prilogu.
Uesnici incidenta/dogaaja nisu sprovoeni van prostorija zatvora. (ako jesu,
naznaiti ko ih je uputio, odobrio sprovoenje, gdje su sprovedeni i kada su vraeni u Zavod, gdje su smjeteni po povratku u Zavod, informacija od nadlenog
ljekara o teini ozljeda i stanju rtve i dugih)
B.B. i C.C. iz uviajne ekipe nadlenog MUP a su uli na mjesto dogaaja u 12,45.
i obavili su .... (bilo koja istrana radnja, uviaj, privremeno oduzimanje predmeta,
informativni razgovori, itd.)
Zatvorski slubenik
...............................
78
Pretpostavljeni nadzornik
.........................................
79
Prilog 2EVIDENCIJA ULASKA I IZLASKA SA LICA MJESTA

(Primjer)
Evidencija ulaska i izlaska sa lica mjesta
Datum:
Vrijeme kada se desio

dogaaj:
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: Osiguranje lica mjesta

na kome se desio incident koji moe imati obiljeje krivinog djela
Vrijeme poetka
osiguranja lica mjesta:
1.
Vrsta kriminalnog dogaaja/krivinog djela: ................................................................................

Lokacija: .......................................................................................................................................................
Vrijeme
Naziv, ime i prezime Titula, in, formacijsko mjesto Vrijeme dolaska
odlaska
2.
3.
4.
Primjedbe:
..........................................................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................
..........................................................................................................................................................................
Obezbjeenje zapoeto od
strane:
...........................................................................................................
/navesti puno ime i prezimeKPU/
U vremenu od .............................................. do .............................................. sati

Lice mjesta preuzeto od
strane:
...........................................................................................................
/navesti puno ime i prezimeMUP/
Datum/vrijeme zapoinjanja
........................................................
/datum/
........................................
/vrijeme/
........................................................
........................................
/datum/
/vrijeme/
Potpis rukovodioca obezbjeenja lica
................................................................................
mjesta:
Potpis rukovodioca uviajnog organa:
................................................................................
Datum/vrijeme zavretka
Na kraju sainjenog izvjetaja uvijek navedite svoje ime i radno

mjesto/zvanje u zatvoru.
Na kraju pisanog dijela izvjetaja uvijek povucite liniju od zadnje reenice do kraja stranice! Na taj nain izbjegavate neeljene komentare i dodatke koji mogu biti dodani naknadno.
Jako je vano da pazite na format izvjetaja i da budete konkretni i saeti. Time ostavljate utisak da ste temeljita osoba i da
obraate panju na detalje!
80
Vrite inicijalno osiguranje mjesta dogaaja prema predvienim

procedurama (elementi krivinog djela, svjedoci, obavjetavanje
nadreenih)
Ispravno oznaavate trakom ili prirunim sredstvom mjesto
dogaaja
Ne dozvoljavate kontaminaciju tragova ili dokaza
Pruate medicinsku pomo rtvama ili ispravno procjenjujete potrebu za pozivanjem strune medicinske pomoi
5.
Saraujete sa uviajnom ekipom MUP-a prema predvienim procedurama
6.
Poduzimate mjere line zatite u postupku osiguranja mjesta dogaaja
7.
Biljeke

Pritvorenici
Zatvorenici
Sarauju
Ne sarauju
Problematini
Opasni
Praktine vjebe: Osiguranje lica mjesta na kom se desio

incident koji moe imati obiljeje krivinog djela
Vjeba 1: Oznaavanje lica mjesta na kom se desio incident koji moe imati
obiljeja krivinog djela povreda zatvorenika
Voditelj obuke bira 4 dobrovoljca. Svaki od njih ima razliitu ulogu: jedan
igra ulogu povrijeenog zatvorenika koji lei u besvjesnom stanju na podu,
drugi igra ulogu zatvorskog slubenika koji prvi dolazi na lice mjesta, trei
igra ulogu zatvorskog slubenika koji je pozvan u pomo, a etvrti igra
ulogu zatvorenika - svjedoka incidenta. Za potrebe vjebe pretpostavie
se da na povrini oko tijela zatvorenika ima krvi. Polaznicima obuke - dobrovoljcima voditelj obuke daje zadatak da obiljee lice mjesta, pobrinu se
ouvanje dokaza i kontaktiranje nadreenih prema predvienoj proceduri.
Vjeba 2: Oznaavanje lica mjesta na kom se desio incident koji moe imati
obiljeja krivinog djela meuzatvoreniko nasilje
Voditelj obuke bira 5 dobrovoljaca. Svaki od njih ima razliitu ulogu: dvojica su
u meusobnoj tui, trei igra ulogu zatvorskog slubenika koji prvi dolazi na lice
mjesta, etvrti igra ulogu zatvorskog slubenika koji je pozvan u pomo, a peti
igra ulogu zatvorenika svjedoka meuzatvorenikog nasilja. Polaznicima obuke dobrovoljcima voditelj obuke daje zadatak da obiljee lice mjesta, pobrinu
se za ouvanje dokaza i kontaktiranje nadreenih prema predvienoj proceduri.
81

Modul:
Pripravnost na vanredne situacije

Naziv sesije:
Evidencija, zatita i postupanje u radu sa informantom
Svrha:
Doi do podataka bitnih za ouvanje line i opte sigurnosti.
Cilj:

Prikupiti podatke
Zatititi identitet zatvorenika informanta
Pravovremeno proslijediti prikupljene podatke
Trajanje:
4 sata
Potrebna
sredstva:


EVIDENCIJA, ZATITA I POSTUPANJE U RADU SA

INFORMANTOM
Osnovni pojmovi
Informant je osoba koja prua privilegovane informacije nekoj osobi ili
nekoj od agencija za sprovoenje zakona. O njima se esto govori kao o
povjerljivim ili kriminalnim informantima, budui da najee potiu iz
svijeta organizovanog kriminala. Po svojoj prirodi, organizovani kriminal
obuhvaa ljude koji mogu biti upoznati sa meusobnom krivicom i poinjenim krivinim djelima u raznim nezakonitim aktivnostima.
Iskustva pokazuju da se preko informanata koji potiu iz zatvorenike populacije otkriva do 60% izvrenih i pripremanih
kaznenih djela.
Zatvorenici nerijetko ili sami nude suradnju ili na nju pristaju.
Informanti esto pruaju informacije kako bi imali povoljniji tretman ili
kako bi agencije za sprovoenje zakona bile blae prema njihovim vlastitim
krivinim djelima. Najei motivi meu zatvorenikom populacijom su
npr. pogodnosti pri izdravanju kazne u smislu boljeg tretmana (primanje
pisama, posjeta, bolji smjetaj i sl.). Nerijetko je motiv i mogunost ranijeg
izlaska na slobodu zbog dobrog vladanja.
Ne treba iskljuiti ni ostale pozitivne (istinoljubivost, borba za pravdu i
istinu), negativne (zloba, mrnja, osveta, kajanje, dosada, strah od osvete,
sebinost, perverzija, neostvarena ambicija informant eli biti glavni u
zatvorskoj ustanovi), te materijalne (elja za nagradom) motive. Informante njihove bive kolege u krivinim djelima esto smatraju izdajnicima.
Kakva god da je priroda grupe kojoj su pripadali, vjerovatno je da e nailaziti na neprijateljstvo jednom kad se sazna da su djelovali kao informanti,
smatrae se prijetnjom i grupa kojoj su prethodno pripadali nametnue im
kazne u rasponu od izopavanja do fizikog nasilja.
Stoga se informante u principu titi, bilo njihovim izdvajanjem tokom boravka u zatvorskoj ustanovi, ili ako su na slobodi, davanjem statusa zatienog svjedoka i preseljenjem na novo prebivalite sa novim identiteom.
Prema zakonskoj definiciji, ovo su osobe koje svoja saznanja, obavijesti i informacije o izvrenim krivinim djelima, pripremi i pokuaju krivinih djela, ugroavanju bezbjednosti ustanova od posebnog znaaja (u koje spadaju i zatvori),
daju nadlenim slubama za provoenje zakona do kojih su sluajno ili ciljano
doli ili nekim drugim kontaktima sa pojedinim licima iz kriminalnih sredina.
82
83
Svrha i cilj
Sistem prikupljanja povjerljivih informacija osigurava da informacije prikupljene iz raznih izvora u zatvorskom okruenju budu pravilno procijenjene, odnosno evaluirane i iskoritene kako bi se rizik po sigurnost ustanove i
ljudi u njoj sveo na minimum. Ovakvim sistemom procesiranja povjerljivih
informacija promovie se nain paljivog donoenja odluka kojim se titi
izvor informacija. U postupku prikupljanja povjerljivih informacija iz zatvorskog okruenja, zatvorska ustanova kroz svoje ovlateno osoblje uplie
se u privatni i porodini ivot zatvorenika i drugih osoba, ali na zakonit
nain. Time se obezbjeuje nadzor, podrka i zatita osoblju koje je ukljueno u povjerljive odnose sa zatvorenicima.
koju je dao, tj. od kvalitete informacije zavisi da li e informant imati status

svjedoka, zatienog svjedoka i sl. u krivinom postupku.
Kako bi se zadrala kontrola nad tim povjerljivim odnosima izmeu osoblja i zatvorenika s ciljem prikupljanja povjerljivih informacija, strukturisan sistem prikupljanja povjerljivih informacija svodi na najmanju moguu mjeru rizik od poremeaja nivoa bezbjednosti i manipulacije od strane
zatvorenika.
Zatvorenicima se mora pokazati da sistem prikupljanja povjerljivih
informacija ima integritet i da se na njega moe osloniti.
Neuspjeh sistema da zatiti izvor informacije moe rezultirati
ozbiljnim posljedicama, posebno po osobu koja je prvobitno
dala informaciju!
Prikupljene povjerljive informacije imaju za cilj prvenstveno odrati nivo
bezbjednosti u zatvoru na zadovoljavajuem nivou, zatim pomoi policiji
u rjeavanju velikog broja krivinih djela poinjenih izvan zatvorske ustanove (starih i nerijeenih po nekoliko godina), te otkriti poinjena krivina
djela u zatvorskoj ustanovi i sprijeiti mogua krivina djela (npr. droga,
tjelesne povrede, prevare, iznude, bjekstva, itd.).
Zakonski okvir
Zakonski okvir relevantan za izvrenje krivinih sankcija nema konkretne odredbe o postupanju u radu sa informantima u zatvorskom okruenju.
Pravilnici o vrenju zadataka u slubi obezbjeenja daju samo vrlo okvirne
smjernice koje propisuju potrebu za odravanjem nivoa sigurnosti u okviru
zakonskih ovlatenja, kao i za sve ostale radne zadatke.
Ukoliko osoba djeluje kao informant na osnovu naredbe sudije za prethodni
postupak, Zakon o krivinom postupku BiH u lanovima 116-122, FBiH
u lanovima 130-136 i RS u lanovima 226-232 regulie njegov status u
okviru posebnih istranih radnji i saradnje sa policijskim strukturama. Postupak prema informantu u ovom sluaju zavisi od vrijednosti informacije
84
Prema lanu 3 Evropske konvencije o ljudskim pravima, nijedna informacija dobijena pod prisilom, tj. kao rezultat muenja, ne moe se koristiti. Kako informanti u zatvoru, u principu, informacije nude dobrovoljno,
postupanje prema njima utvruju zatvorske uprave u skladu sa vaeim
podzakonskim aktima.
Operativne procedure za prikupljanje povjerljivih informacija

vanih za sigurnost u zatvorskom okruenju
Proces prikupljanja i postupanja sa osjetljivim/povjerljivim informacijama
sastoji se od niza dokumenata i aktivnosti poduzetih na osnovu tih dokumenata kako bi se odrao potrebni nivo bezbjednosti u zatvorskoj ustanovi.
Ovaj sistem poiva na tzv. izvjetaju o prikupljenim povjerljivim informacijama. Ovi izvjetaji ine dosijee koji se mogu kategorizirati prema temama na koje se odnose (droga, oruje, unos mobitela, pobuna, itd.) ili na
pojedine zatvorenike (npr. opasne).
Svaki zatvor treba imati dva do tri slubenika iz sektora bezbjednosti u
ulozi koordinatora povjerljivih informacija koji su ovlateni da postupaju
sa povjerljivim informacijama.
Trebalo bi ih biti to je manje mogue kako bi se osigurala povjerljivost
informacija, ali ipak dovoljan broj tako da je jedan uvijek deurni u prvoj
smjeni. Detaljna uputstva o nainu podnoenja povjerljivih izvjetaja treba
dati svim zaposlenim u zatvoru.
Rukovodilac sektora bezbjednosti osigurava da, u sluaju premjetaja zatvorenika, dosije sa povjerljivim informacijama prati svakog zatvorenika o
kojem je sainjen.
Rukovodilac sektora bezbjednosti takoe pravi registar posebnih tema u
zatvorskom okruenju za koje je napravljen dosije u sluaju potrebe za stratekim ili operativnim povjerljivim informacijama.
Svaki izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama mora pratiti analiza moguih posljedica ukoliko se povjerljiva informacija pokae
vjerodostojnom.
Odluka o djelovanju donosi se na sastancima kojima prisustvuju direktor zatvorske ustanove, rukovodilac sektora bezbjednosti i ovlateni rukovodilac sektora bezbjednosti za postupanje sa povjerljivim
informacijama.
85
Upoznatost sa ovim procedurama i o tome kako se informanti u zatvoru

tite ini osnovu rada sa informantima.
oekivati da vas kolege trae po zatvoru u toku radnog dana i obavijeste ta

su poduzeli na osnovu te povjerljive informacije. Dovoljno e biti da vam
se zahvale za informaciju i kau da e se ona procesirati. Ako vam je zbog
svakodnevnih dunosti bitno da znate ta je konkretno poduzeto na osnovu
povjerljive informacije koju ste dostavili sektoru bezbjednosti, otiite kod
nadlenih kolega i pitajte lino. Ipak, dobra praksa nalae da se, kad je to
mogue, osoblju kae ta se desilo kao rezultat informacije koju su prenijeli. Ovim se osoblje potie da podnosi izvjetaje, kada zna da se neto desilo
kao rezultat njihovog izvjetaja.
Postoje dvije vrste informacija koje ine efikasan sistem informacija: operativne povjerljive informacije i strateke povjerljive informacije.
Operativne povjerljive informacije daju naznake o specifinim prijetnjama
sigurnosti ili kontroli. Npr., planirano bjekstvo, vjerovatnoa da e biti organizovana pobuna ili informacija o moguem unosu nedozvoljenih predmeta ili sredstava u zatvor.
Strateke povjerljive informacije pruaju auriranu sliku o zatvorenicima i
njihovom svijetu. Npr., nadimci ili imena koja meusobno koriste, hijerarhija unutar zatvorenikih neformalnih grupa, lanstvo neformalnih grupa,
navike vezane za telefonske pozive i pisanu potu, mjesta odravanja sastanaka neformalnih grupa, vanjski uticaji, politike sklonosti i interesi.
Bilo ko moe dostaviti informaciju sektoru bezbjednosti o bilo emu to
se odnosi na sigurnost zatvorske ustanove, osoblja koje u njoj radi ili bilo
kojem drugom aspektu sigurnosti. Izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama je osnovni format u koji se prikupljaju takve informacije. Bez
obzira kako se trivijalne informacije inile, one sektoru bezbjednosti pomau da sklopi potpunu sliku o tome ta se deava u zatvoru.
Pisana informacija koja se dostavlja sektoru bezbjednosti o prikupljenim povjerljivim informacijama mora biti sainjena slijedei jednostavna osnovna pravila:
Tanost Informacija se mora promisliti i mora prije svega biti vjerodostojna to je mogue vie podnosilac je mora provjeriti koliko god je to u
njegovoj mogunosti. Tanost ne obuhvaa preporuke ili prijedloge o tome
ta podnosilac informacije misli da je mogue da e se desiti nego se treba
koncentrisati na injenice, a dijelovi informacije koje podnosilac smatra
najvanijim moraju se potcrtati i naglasiti.
Saetost Nemojte pisati Tvravu Mee Selimovia, neka informacija
bude to je mogue kraa, bez isputanja bilo ega to je vano. Meutim,
informacija mora biti konkretna, razumljiva i saeta.
Jasnoa budite jasni u tome to elite rei, neka formulacija bude jednostavna, bez velikih rijei i fokusirajte se na kljune injenice, nemojte
okoliati i zavriti na potpuno drugoj temi.
Povratne informacije Iako mislite da je povjerljiva informacija koju ste dostavili sektoru bezbjednosti najvanija koju su dobili cijeloga dana, nemojte
86
Administracija Nakon to ste sainili pisanu informaciju, stavite je u zapeaenu kovertu, ne ostavljajte taj pisani dokument negdje gdje bi ga mogla vidjeti druga osoba. Ne fotokopirajte dokument kako ne bi dolo do
zloupotrebe, sluajne ili namjerne, dostavite ga sektoru za bezbjednost to
je prije mogue.
Detaljnu evaluaciju, odnosno provjeru vjerodostojnosti informacije vri
ovlateno osoblje u sektoru bezbjednosti kao jedan od specijaliziranih zadataka za koji je potrebna specijalna obuka. Obrazac moe imati ifru na
skali od 1 do 5 kojom se oznaava vjerovatnoa da e se neto desiti na
osnovu te informacije.
Ne oekuje se od zatvorenika da piu izvjetaje sa povjerljivim informacijama. Njih piu zatvorski slubenici koji su doli u posjed informacije
putem zatvorenika ili posmatranjem deavanja u zatvoru. Meutim, ovlateno osoblje sektora bezbjednosti mora znati ko je prvi izvor informacije i
od koga je ona prvobitno potekla. Osnovni razlog je to se tom zatvoreniku
mora pruiti zatita.
ta zatvorski slubenik moe i treba uiniti ako mu pristupi

zatvorenik koji eli podijeliti povjerljivu informaciju?
1. Ne obavjetavajte o namjeri zatvorenika da sa vama podijeli povjerljivu
informaciju nikoga, ak ni nadzornika niti kolege na radnom mjestu.
Ovakav potez bi mogao ugroziti integritet sistema jer informacija u tom
momentu prestaje biti povjerljiva i postaje podlona manipulacijama.
2. Obratite se direktno ovlatenim kolegama u sektoru bezbjednosti koje
je imenovao direktor zatvorske ustanove. Pretpostavka je da ste o njegovom imenovanju i nainu kontaktiranja sa njim obavijeteni putem
pomonika direktora za bezbjednost.
3. Ukoliko se potvrdi tanost povjerljive informacije, zatvorski slubenik
koji je donio informaciju zaduuje se obavezom uvanja slubene tajne
i identiteta informanta.
4. Popunite ispravno i temeljito izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama slijedei pravila za njegovo popunjavanje: tanost, saetost, jasnoa.
87
5. Slijedite operativne procedure zatvorske ustanove za prikupljanje povratnih informacija nadlene kolege pitajte direktno i lino za sve povratne informacije koje vam trebaju za dalji rad.
Bira svoje saradnike, prvenstveno slubenika koji kontrolie izvor povjerljivih informacija i slubenika koji radi sa izvorom povjerljivih informacija;
Dogovara sastanke, obuku i podrku osoblju koje uestvuje u ovim
aktivnostima.
Na koji bi nain zatvorenik mogao pristupiti zatvorskom

slubeniku ukoliko sa njim eli podijeliti povjerljivu
informaciju?
Ovaj scenarij daje se samo u ilustrativne svrhe:
elim neto zauzvrat, nemoj nikome govoriti da sam ti ja rekao, ako otkriju da sam ih cinkao ubie me.
U svakom sluaju, zatvorenika morate razuvjeriti da mu se nee nita desiti
i da nee trpiti posljedice svoje odluke da podijeli povjerljivu informaciju
sa vama, te da je vaa obaveza obavijestiti nadlene u sektoru bezbjednosti.
Opasno je nuditi poticaje ili nagrade za dobivenu informaciju jer je u tom
sluaju tee procijeniti motive informanta. Jednako tako, ako se informantu
da neto, to mogu otkriti drugi zatvorenici i ugroziti informanta.
Koja je struktura sistema prikupljanja povjerljivih informacija,

ko ta radi?
Ovlateni rukovodilac sektora bezbjednosti
Vie rangirani slubenik sektora bezbjednosti ima ovlatenja da odobri primjerenu nagradu za pruaoca povjerljive informacije (odobravanje redovne, vanredne, slobodne ili restoranske posjete, odobravanje
prijema paketa), bez propitivanja razloga za donoenje svoje odluke.
Njegovo ovlatenje proistie iz odluke direktora zatvorske ustanove i
neupitno je nie rangiranom osoblju sektora bezbjednosti. Ostale vrste
nagrade (davanje uslovnog otpusta i dr.) zavise od kvaliteta dobijene
povjerljive informacije i nju donosi direktor zatvora na prijedlog ovlatenog rukovodioca sektora bezbjednosti. Svaka odluka o vrsti nagrade
zatvoreniku za pruenu povjerljivu informaciju karakterie oznaka slubene tajne.
Ako je povjerljiva informacija vezana sa deavanja izvan zatvorske
ustanove, ovlateni rukovodilac putem pomonika direktora zatvora
za bezbjednost informaciju, uz znanje direktora zatvora, prosljeuje na
nadleno postupanje agencijama za provoenje zakona (policija, nadlena tuilatva, SIPA, itd.);
Ukoliko dobivena povjerljiva informacija sugerie mogunost ugroavanja sigurnosti cijele zatvorske ustanove, o daljem postupanju sa takvom informacijom odluku donosi direktor zatvora, a zaduenja i konkretne zadatke delegira ovlatenom rukovodiocu sektora bezbjednosti;
Nadzire voenje i uvanje registra povjerljivih informacija u formi i na
nain kako je odluio direktor zatvorske ustanove. Direktoru je i odgovoran za svoje odluke i savjesnost u svakodnevnom radu;
88
Kontrolor izvora povjerljivih informacija

Imenuje ga ovlateni rukovodilac sektora bezbjednosti;
Vodi i uva registar povjerljivih informacija i obavezno evidentiranje
informanata u glavnom dosijeu, otvara poseban dosije za svakog informanta ili tematski ;
Procjenjuje i evaluira izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama, ifrira i kodira injenice u vezi sa identitetom informanta i nainom
kontaktiranja sa njim;
Nadzire slubenika koji radi sa izvorom povjerljivih informacija;
Daje smjernice za postupanje i savjete slubeniku koji radi sa izvorom
povjerljivih informacija (o mjerama opreza u radu sa informantima);
Osigurava da identitet izvora nije dostupan ostalim uposlenicima sektora bezbjednosti ili uposlenicima bilo kojeg drugog sektora koji ne trebaju biti upoznati sa njim;
Procjenjuje rizik od koritenja informanta, analizira ga zajedno sa ovlatenim rukovodiocem sektora bezbjednosti i evidentira prestanak saradnje (zbog npr. prevelike izloenosti opasnosti).
Slubenik koji radi sa izvorom povjerljivih informacija
Imenuje ga ovlateni rukovodilac sektora bezbjednosti;
Slui kao kontakt osoba izvoru povjerljivih informacija;
Prosljeuje zaduenja izvoru povjerljivih informacija koja je prethodno
dobio od kontrolora izvora povjerljivih informacija;
Prosljeuje prikupljene povjerljive informacije kontroloru izvora povjerljivih informacija.
Na koje se jo naine moe doi do povjerljivih podataka u

zatvorskom okruenju?
Procedure za postupanje sa prikupljenim povjerljivim informacijama su
iste, bez obzira na nain njihovog prikupljanja.
Do povjerljivih informacija se moe doi:
1. Neposrednim opaanjem ili posmatranjem
koritenjem tehnikih pomagala (npr. praenje aktivnosti zatvorenika putem video nadzora),
aktivnim sluanjem (npr. neoprezan razgovor izmeu zatvorenika
koji je u slunom polju zatvorskog slubenika);
2. Od graana (npr. nakon posjete u zatvoru, graani zainteresovani za potovanje vladavine prava, itd.);
89
3. Od agencija za provoenje zakona;

4. Iz anonimnih prijava.
Kako se tite informanti u zatvorskom okruenju?

O zatvorenicima koji su obavljali poslove informanta ili se u zatvoru nalaze
na izdranju kazne zatvora a zatieni su svjedoci pred nadlenim sudom,
uprava zatvora mora pokazati posebnu brigu u cilju zatite njihovog ivota
i zdravlja.
1. Zatvorenici informanti ije su aktivnosti postale poznate ostalim zatvorenicima, moraju se bez odlaganja smjestiti u drugi zatvor ili druge odjele istog zatvora u kojima je mogunost kontakta sa drugim zatvorenicima svedena na minimum. Odluku o smjetanju donosi direktor zatvora
ili osoba koju on ovlasti, na prijedlog sektora za tretman. Direktor o
ovom smjetaju obavjetava Ministarstvo pravde.
2. Nakon smjetaja u drugi odjel zatvorenik informant ili zatieni zatvorenik mora uivati sve aktivnosti i pogodnosti koje je i ranije uivao.
3. Prilikom svakog izlaska iz odjela u koji je informant ili zatieni zatvorenik premjeten i kretanja po krugu zatvora osigurava se obavezna
pratnja najmanje dva zatvorska slubenika. Pratnju odobrava pomonik
direktora za sigurnost i o tome obavjetava, pisanim putem, efa odjela
na kojem se osoba nalazi i slubenike koji ga sprovode.
4. Prostor i povrina kojom se treba prolaziti uvijek mora biti bez prisustva
drugih osuenih osoba, o emu brigu vodi zatvorski slubenik za nadzor
i pratnju. Ovo su pripremne radnje koje slubenik obavlja im ga nadzornik obavijesti da je odreen za pratnju.
5. Prostor za etnju mora biti osiguran tako da je zatvorenik informant skriven od pogleda treih osoba. etalite bi, u principu, trebalo biti ograeno zidom ili drugom primjerenom vrstom materijala. U sluaju da ustanova ne raspolae ovakvim prostorom, duna je organizirati boravak
na otvorenom bez prisustva i kontakta sa drugim osuenim osobama.
Ovakvu odluku gdje se obavlja etnja donosi pomonik direktora za bezbjednost na osnovu procjene rizika, procjene da li e zatvoreniku biti
kompenzirana etnja i kako, te da li e se koristiti neki priruni prostor
za etnju. Upute o prostoru na koji se sprovodi zatvorenik na etnju nalaze se u nalogu koji potpisuje pomonik direktora za bezbjednost.
6. Raspored boravka i drugih aktivnosti mora se mijenjati sedmino. Pristup
rasporedu ima slubenik koji je zaduen za zatienog zatvorenika.
Sedmini raspored potpisuje pomonik direktora za sigurnost. Direktor
zatvora ili osoba koju on ovlasti je duna da saini posebno uputstvo koje
sadri sve dnevne aktivnosti za otkrivenog zatvorenika informanta, kao
i mjere bezbjednosti koje su nadlene slube dune provoditi u cijelosti.
7. Sprovoenje izvan zatvorske ustanove se uvijek obavlja sa mjerama tajnosti (nepoznato vrijeme, mjesto i sl.), a kao podrka se moe traiti i
90
pratnja policije. Pomo i pratnju policije trai direktor ili osoba koju
on ovlasti, u principu, pisanim putem. Izuzetak je kada se izvoenje iz
ustanove mora obaviti to prije, i tada je dovoljna telefonska komunikacija sa nadlenim policijskim slubenikom. Pisani zahtjev se upuuje
naknadno, im to prilike budu dozvoljavale. Pratnja policije i stepen tajnosti moraju biti naglaeni u radnom nalogu sprovodnoj slubi. Policiju
o zatvorskoj sprovodnoj slubi obavjetava pomonik direktora za sigurnost, dogovara tano vrijeme sprovoenja, lokaciju i druge vane
detalje vezane za sprovoenje. Procedure za sprovoenje se obavljaju
po procedurama iz Prirunika za obuku o osnovnim sposobnostima zatvorskih slubenika.
8. Razgovor i komunikacija zatvorskih slubenika sa otkrivenim informantima mora biti u skladu sa kodeksom ponaanja, u okviru ovlatenja, propisa i zakona.
9. Kontakt sa vanjskim svijetom (telefoniranje, dopisivanje, privatne posjete i posjete advokata) se odrava prema odredbama pravilnika o kunom redu, sa izuzetkom prijema i odailjanja pismena prema sudovima,
te kontakta sa ovlatenim osobama, o emu odluuje direktor zatvora ili
osoba koju on ovlasti.
91
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: Evidencija,

zatita i postupanje u radu sa informantom
1.
2.
3.
4.
Sainjavate izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama

tano, saeto i jasno
titite identitet informanta od ostalih zatvorenika i zatvorskih
slubenika od kojih je to potrebno
uvate slubenu tajnu
Razgovarate i komunicirate sa otkrivenim informantima na primjeren nain

Pritvorenici
Zatvorenici
92
Sarauju
Ne sarauju
Problematini
Opasni
Biljeke
Pitanja i odgovori: Evidencija, zatita i postupanje u radu sa

informantom
1. P: ta je svrha u radu sa informantima u zatvoru?
O: Sistem prikupljanja povjerljivih informacija osigurava da informacije prikupljene iz raznih izvora u zatvorskom okruenju budu pravilno
procijenjene, odnosno evaluirane i iskoritene kako bi se rizik po sigurnost ustanove i ljudi u njoj sveo na minimum.
2. P: Koje vrste informacija ine efikasan sistem prikupljanja povjerljivih
informacija?
O: Operativne povjerljive informacije daju naznake o specifinim prijetnjama sigurnosti ili kontroli. Npr., planirano bjekstvo, vjerovatnoa da
e biti organizovana pobuna ili informacija o moguem unosu nedozvoljenih predmeta ili supstanci u zatvor. Strateke povjerljive informacije
pruaju auriranu sliku o zatvorenicima i njihovom svijetu. Npr., nadimci ili imena koja meusobno koriste, hijerarhija unutar zatvorenikih
neformalnih grupa, lanstvo neformalnih grupa, navike vezane za telefonske pozive i pisanu potu, mjesta odravanja sastanaka neformalnih
grupa, vanjski uticaji, politike sklonosti i interesi.
3. P: Koje se vrste informacija mogu staviti u izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama?
O: Bilo ko moe dostaviti informaciju sektoru bezbjednosti o bilo emu
to se odnosi na sigurnost zatvorske ustanove, osoblja koje u njoj radi ili
bilo kojem drugom aspektu sigurnosti. Izvjetaj o prikupljenim povjerljivim informacijama je osnovni format u koji se prikuplja to je mogue
vie informacija o svemu to bi sektor bezbjednosti trebao znati. Bez
obzira kako se trivijalne informacije inile, one sektoru bezbjednosti
pomau da sklopi potpunu sliku o tome ta se deava u zatvoru.
93
Struna oblast: Ljudska prava u zatvoru i sigurnost zajednice
RAD SA RANJIVIM KATEGORIJAMA ZATVORENIKA
Modul:

Osnovni pojmovi
Ranjive kategorije zatvorenika su manjinske grupe zatvorske populacije
koje su zbog svoje prirode, bolesti ili starosti ugroenije od ostalih zatvorenika. To znai da, ukoliko su smjeteni zajedno sa ostatkom zatvorske
populacije, postoji rizik od veeg stepena krenja njihovih prava.
Postupanje sa zatvorenicima na human nain u skladu sa

njihovim potrebama i rizikom koji predstavljaju
Kljuni pojam: Tretman

Naziv sesije: Rad sa ranjivim kategorijama zatvorenika
Svrha:

Ispotovati ljudska prava manjinskih i samim tim ranjivih

kategorija tokom njihovog boravka u zatvoru i olakati iz
vrenje kazne zatvora.
Cilj:

Omoguiti sprovoenje svih aktivnosti predvienih programom tretmana za tu kategoriju
Pokazati senzibilitet u postupanju sa ovim ranjivim
kategorijama
Trajanje:
2 sata
Potrebna
sredstva:


Zbog svojih posebnih psiho-fizikih karakteristika, ranjive kategorije zatvorenika moraju imati poseban status. Poseban status obuhvaa tretman
prilagoen njihovim potrebama, smjetaj u fiziki odvojene zatvorske
objekte prilagoene njihovim potrebama, te osoblje koje je posebno obueno da odgovori na njihove posebne potrebe.
Tretman ranjivih kategorija zatvorenika obuhvata irok spektar aktivnosti
koje se svakodnevno provode i organizuju za njih. etiri su osnovna principa u radu sa ranjivim kategorijama zatvorenika:
Individualizacija: Program tretmana se utvruje za svakog zatvorenika pojedinano, posebno se panja posveuje potrebama i mogunostima ranjivih kategorija zatvorenika.
Procjena: Procjenjuje se rizik koji osuena osoba predstavlja po sebe i okolinu, ukljuujui ostale zatvorenike i zatvorsko osoblje, te se vri procjena
potreba za svakog zatvorenika pojedinano.
Nesegregacija: Ovaj princip zabranjuje odvajanje pojedinaca unutar grupe
bez obzira na njihovo krivino djelo. Takoe ne smije biti diskriminacije po
bilo kojem osnovu (etniko, rasno, vjersko, itd.)
Normalizacija: Ovaj princip potcrtava potrebu da se ranjive kategorije zatvorenika dre u slinim uslovima pod kojima borave lica na slobodi koja
imaju takve posebne potrebe. Takoe im se stalno prua stimulacija kroz
nagrade za dobro vladanje, davanje to vie aktivnosti prema njihovim
sklonostima i psiho-fizikim sposobnostima kako bi to lake izdrali zatvorsku kaznu.
Kategorije ranjivih zatvorenika obuhvaaju:
Maloljetnike. Ovo su osobe do 18 godina starosti i predstavljaju ranjivu
kategoriju zbog starosne dobi i linosti koja je jo uvijek u razvoju, te
porodine situacije u kojoj su odrastali.
94
95
Rad sa ranjivim kategorijama zatvorenika
Starije osobe. Ovo su osobe preko 65 godina ivota3 i predstavljaju ranjivu kategoriju zbog ogranienih mogunosti kretanja, sklonosti raznih
bolesti i vee potrebe za drutvenim kontaktima.
Osobe sa fizikim nedostacima. Ovo su osobe sa fizikim invaliditetima
ije je kretanje ogranieno i esto uslovljeno tuom pomoi. Ovoj kategoriji
zatvorenika je takoe potrebna dodatna zdravstvena njega i pomo.
Osobe sa psihikim poremeajima. Ovo su osobe sa mentalnim poremeajima ili bolestima koje su bile prisutne u vrijeme izvrenja krivinog
djela ili su steene tokom izdravanja kazne zatvora.
ene. Ranjivost ove kategorije zatvorske populacije ogleda se u majinstvu i posebnim potrebama koje majka i dijete imaju.
Strani dravljani. Ranjivost ove kategorije ogleda se u nepoznavanju jezika,
kulture i obiaja zemlje u kojoj izdravaju zatvorsku kaznu, te nemogunosti
zajednikog uestvovanja u aktivnostima sa ostatkom zatvorske populacije.
Samodeklarisani pripadnici seksualnih manjina. Ova je kategorija ranjiva zbog mogueg omalovaavanja, provokacija i zlostavljanja od strane
drugih osuenih lica.
Osobe sa hroninim oboljenjima. Ovo je ranjiva kategorija zatvorenika zbog svog zdravstvenog stanja koje je neizljeivo i podrazumijeva
potrebu za stalnom medicinskom terapijom i tretmanom, bez obzira na
uslove u kojima ive (u zajednici ili u zatvoru).
Pripadnici priznatih nacionalnih manjina. Ova je kategorija ranjiva zbog
toga to pripadnost ovoj grupi moe da iziskuje posebne uvjete za izdravanje kazne zatvora. To je, opet, uvjetovano posebnim reimom ishrane, obiljeavanjem vjerskih praznika, prakticiranjem vjerskih obreda,
obiljeavanjem nacionalnih praznika, itd.
Operativne procedure za postupanje sa ranjivim kategorijama

zatvorenika
1. Prijem ranjivih kategorija zatvorenika vri se u skladu sa procedurama opisanim u Priruniku za obuku o osnovnim sposobnostima zatvorskih slubenika.
2. U sluaju stranih dravljana, prilikom svakog prijema u pritvor ili zatvor,
uprava zatvora je duna izvijestiti terenski Ured za strance koji radi pri
Ministarstvu sigurnosti BiH. Zatvorske vlasti bi trebale informisati ambasadu ili konzulat da su primile osobu u zatvor i osigurati da im se odredbe
pravilnika o kunom redu objasne na jeziku koji mogu razumjeti.
3. Smjetaj ranjivih kategorija zatvorenika vri se u posebnim prostorijama namijenjenim za te potrebe, vodei pri tom rauna da takve prostorije nemaju fizikih
barijera, da su lako pristupane (npr. da se nalaze u prizemlju za fiziki hendikepirane ili da su fiziki odvojene ukoliko se radi o maloljetnicima ili enama).
4. Smjetaj osoba sa mentalnim poremeajima vri se u kolektivima zajedno sa
ostalom zatvorskom populacijom, s tim da sobni starjeina (jedan od osuenika
sa boljim vladanjem i obrazovanjem) ima poseban zadatak praenja ponaanja
osuenika sa mentalnim poremeajima. Vaspita zaduen za takvog osuenika
daje ovakav zadatak sobnom starjeini. Nije uobiajeno davati zadatke medicinske prirode zatvoreniku. Odgovornost je medicinskog radnika u zatvoru da
lijei takvog zatvorenika na nain kako bi se sa njim postupalo u zajednici, te da
ukljui strunjake za mentalno zdravlje da prue savjet ili intervenciju.
5. Prilikom procjene rizika i potreba za takvu kategoriju ranjivih zatvorenika, mikrotim sainjen od prevaspitne i slube bezbjednosti utvruje
potrebu za dodatnim nadzorom i praenjem. Zatvorskog slubenika o
tome obavjetava njegov nadreeni (pomonik direktora za bezbjednost
ili nadzornik). Po prijemu takvog obavjetenja, zatvorski slubenik je
obavezan vriti pojaani nadzor nad tim ranjivim zatvorenikom.
6. Obaveza sobnog starjeine je da o uoenom negativnom ponaanju
odmah usmeno obavijesti zatvorskog slubenika ili vaspitaa.
7. Nakon procjene rizika i potreba, mikrotim sainjava spisak osuenih
osoba podlonih rizinom ponaanju na osnovu kojeg primjenjuje odgovarajuu proceduru. Ta procedura se sastoji u sljedeem: osueno lice se
izdvaja iz kolektiva u prostoriju za izdvajanje i odmah se obavjetava njegov vaspita koji je duan obaviti razgovor sa njim i uzeti njegovu izjavu,
te sainiti prijedlog mjera i postupanja koga podnosi pomoniku direktora
za tretman. Zatvorski slubenik kojem je prijavljeno negativno ponaanje daje potrebne informacije vaspitau (npr. ta se desilo, ta je uradilo
osueno lice, ko je prijavio osueno lice i da li je i ranije primijeeno
rizino ponaanje). Mjere obino pretpostavljaju smjetaj u odjeljenje sa
pojaanim nadzorom gdje vaspita pojaava rad sa takvom kategorijom.
Zatvorski slubenik vri povremeni nadzor nad tim osuenim licem.
8. Individualni program postupanja donosi multidisciplinarni tim sainjen
od psihologa, socijalnog radnika, pedagoga, ljekara, vaspitaa, kriminologa i ovlatene osobe iz sektora bezbjednosti. U procesu sainjavanja
Svrha i cilj
Rad sa ranjivim ili manjinskim kategorijama zatvorenika ima za cilj omoguiti
njihov povratak u zajednicu po izdravanju zatvorske kazne. Tokom izdravanja zatvorske kazne, sa ranjivim kategorijama se postupa na human, ovjean i
dostojanstven nain, potujui njihova ljudska prava i posebne potrebe.
Ouvanje duevnog i fizikog zdravlja ranjivih kategorija zatvorenika ne smije
biti na utrb potrebe da se odre red i disciplina i sigurnost u zatvorskoj ustanovi.
Zakonski okvir
Postupanje sa ranjivim kategorijama zatvorenika regulisano je zakonima o
izvrenju krivinih sankcija, i to:
na nivou BiH u lanovima 59, 60, 189 -197 i izmjenama ZIKS-a u lanu 13,
na nivou RS u lanovima 76, 85, 190, 196-202, 100, 101,
na nivou FBiH u lanovima 48, 49, 87, 101-107, 169-172, 186.
3
Liebling, Alison and Maruna Shadd, The effects of imprisonment (2005),
Cambridge Criminal Justice Series, Routledge Publishing
96
97
programa tretmana konsultuje se osueno lice i ono treba dati saglasnost

na taj program, ime on postaje konaan.
9. Program tretmana obuhvata obrazovne aktivnosti, kulturno-prosvjetne
aktivnosti, sportske aktivnosti prilagoene njihovom ranjivom statusu, radno-okupacionu terapiju i sekcije. Zatvorski slubenik sprovodi
sve aktivnosti predviene programom, prema terminima naznaenim u
programu.
10. Zatvorski slubenik obavezno evidentira boravak na takvim aktivnostima predvienim programom, kao i eventualne izostanke. Vaspita ima
obavezu praenja te evidencije kroz planirane i neplanirane razgovore sa
ranjivim osuenim licem. Prilikom svakog razgovora nadleni vaspita
sainjava zabiljeku o razgovoru koju ulae u Lini list, odnosno dosije.
11. Multidisciplinarni tim se sastaje svakih est mjeseci kako bi se analizirao ranije doneseni program tretmana. U sluajevima da se tretman ne odvija prema
donesenom programu, nadleni odgajatelj obavlja intervju sa ranjivim osuenikom i predlae korekcije programa koje usvaja multidisciplinarni tim.
12. Priprema za otpust treba biti posebno intenzivirana u sluaju ranjivih
kategorija zatvorenika. Prije samog isteka zatvorske kazne (nekoliko
mjeseci ranije) ranjiva osuena osoba se vraa u prijemno-otpusno odjeljenje (POO) u kojem vlada blai reim. Pri tome se posebno obraa
panja na potrebu za osiguranjem kontakata sa socijalnim radnikom,
omoguava se vie telefonskih kontakata sa porodicom ili vie posjeta,
ostvaruje se po potrebi kontakt sa psihologom.
13. Izuzetno, ako uslovi boravka ne odgovaraju fizikom zdravlju zatvorenika iz ranjive kategorije ili ako zatvorska ustanova ne raspolae posebnim POO, osoba moe ostati u matinom kolektivu, uz uslov da mu se
osiguraju uslovi.
14. Tokom boravka u POO, zatvorenik iz ranjive kategorije je u iskljuivoj nadlenosti osoblja ovog odjeljenja. Ukoliko nema uslova za njegov premjetaj
u POO, vaspita ima obavezu biti u stalnom kontaktu sa efom POO kako bi
se ove aktivnosti sprovele u potpunosti im se za to steknu uslovi.
15. Zatvorski slubenik sa matinog odjeljenja na kojem boravi ranjivo
osueno lice je takoe duan da bez odlaganja dozvoli njegov odlazak do POO, a po pozivu bilo kojeg lana osoblja POO ili nadlenog
odgajatelja.
16. Vaspita obavjetava poetkom mjeseca pomonika direktora za bezbjednost ili osobu koju on ovlasti o imenima osuenih osoba koje se otputaju
tog mjeseca. Direktor zatvora ima obavezu da dopisom obavijesti Centar
za socijalni rad nadlean po mjestu stanovanja o skorom izlasku osuenog
ranjivog lica, s ciljem organizovanja postpenalne pomoi.
17. Po otpustu stranog dravljanina sa izdravanja kazne, uprava zatvora je
duna u pisanoj formi kontaktirati terenski Ured za poslove sa strancima
radi njegovog preuzimanja i sprovoenja ili u azilantski centar ili radi
sprovoenja do granice i predavanja nadlenim vlastima.
98
Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: Rad sa ranjivim

kategorijama zatvorenika
1.
Jednako postupate sa svima, bez diskriminacije po bilo kojem osnovu
2.
Slijedite odgovarajue procedure za razliite kategorije ranjivih zatvorenika
3.
4.
5.
Postupate sa zatvorenicima potujui njihova prava i

posebne potrebe
Komunicirate sa zatvorenicima sa posebnim potrebama
prema istim standardima kao sa obinom zatvorskom populacijom
Biljeke

Pritvorenici
Zatvorenici
Sarauju
Ne sarauju
Problematini
Opasni
Pitanja i odgovori: Rad sa ranjivim kategorijama zatvorenika

1. P: Kako se definie ranjiva kategorija zatvorske populacije?
O: Ranjive kategorije zatvorenika su manjinske grupe zatvorske populacije koje su zbog svoje prirode, bolesti ili starosti ugroenije od ostalih
zatvorenika. To znai da, ukoliko su smjeteni zajedno sa ostatkom zatvorske populacije, postoji rizik od veeg stepena krenja njihovih prava.
2. P: Koje kategorije ranjivih zatvorenika postoje u BiH?
O: Maloljetnici, starije osobe, osobe sa fizikim nedostacima, osobe sa
psihikim poremeajima, ene, samodeklarisani pripadnici seksualnih
manjina, osobe sa hroninim oboljenjima.
3. P: Koja su etiri principa u postupanju i radu sa ranjivim kategorijama
zatvorenika i ta oni podrazumijevaju?
O: Individualizacija program tretmana se utvruje za svakog zatvorenika pojedinano.
Procjena procjenjuje se rizik koji osuena osoba predstavlja po sebe i
okolinu.
Nesegregacija ne smije biti odvajanja pojedinaca unutar grupe bez obzira
na njihovo krivino djelo.
Normalizacija potcrtana je potreba da se ranjive kategorije zatvorenika
dre u slinim uslovima pod kojima borave lica na slobodi koja imaju takve
posebne potrebe.
99
Struna oblast: Ljudska prava u zatvoru i sigurnost zajednice

Modul:

Postupanje sa zatvorenicima na human nain u skladu sa

njihovim potrebama i rizikom koji predstavljaju
Kljuni pojam: Tretman

Naziv sesije:
Spreavanje zaraznih ili prenosivih bolesti u zatvoru
Svrha:

Osigurati nivo zdravstvene zatite koji je jednak nivou

zdravstvene zatite koja se prua u zajednici
Cilj:

Prepoznati znake zaraznih bolesti
Sprijeiti irenje meu ostatkom populacije i uposlenih
Osigurati zdravo okruenje za zatvorenike i osoblje
Trajanje:
2 sata
Potrebna
sredstva:


SPREAVANJE ZARAZNIH ILI PRENOSIVIH BOLESTI U

ZATVORU
Osnovni pojmovi
Zarazne ili prenosive bolesti su rastui problem u cijelom svijetu. U 20
sekundi, koliko je potrebno da se proita omanji tekst, 11 ljudi umire od
neke zarazne bolesti. Najei nain prenosa su seksualne aktivnosti, ali to
ipak nije jedini nain prenosa zloupotreba droga je jo jedan est nain
prenosa.
U zatvorskom okruenju je slina situacija, budui da su zatvori ogledalo
drutva. Prenosive bolesti koje se najee susreu u zatvorskom okruenju
su hepatitis A, B i C, HIV/AIDS, tuberkuloza (TB). Zatvorenici se ne zaraavaju nuno samo putem seksualnih odnosa.
Postoji mnogo naina na koje se osoba moe zaraziti u zatvorskom
okruenju:
dijeljenjem igle,
tetovaama,
piercingom,
nezatienim seksom (analni, oralni i vaginalni-svi naini predstvljaju
rizik iako se nivoi rizika razlikuju).
Za prenoenje zaraznih bolesti mora postojati virus kao izvor bolesti, virusu
mora biti osiguran put prijenosa, odnosno prelaska sa jedne osobe na drugu,
virus kao uzronik bolesti mora ui u organizam, a osoba koja prima virus
mora biti osjetljiva na njega, odnosno mora joj biti oslabljen imunoloki
sistem. Ako bilo koji od ovih uvjeta nije zadovoljen lanac se prekida i zarazna bolest se moe sprijeiti.
Svrha i cilj
Osnovna svrha blagovremene prijave i lijeenja zaraznih bolesti je brza
lijenika intervencija kako bi se sprijeilo daljnje obolijevanje i vei broj
bolesnika.
Zato je otkrivanje i prijava zarazne bolesti, koja u roku od 24 sata nakon
to se postavi sumnja na zaraznu bolest dospije do lijenika epidemiologa,
jedna od najvanijih protuepidemijskih mjera.
Budui da su zatvorski slubenici u cjelodnevnom kontaktu sa zatvorskom
populacijom, nerijetko su u mogunosti prepoznati znake zaraznih bolesti,
100
101
ak i prije medicinskog osoblja. Pravovremena reakcija titi zatvorenike,

ali i samo zatvorsko osoblje, te na koncu i iru zajednicu. U svakom sluaju, svi aspekti zdravstvene zatite su odgovornost zatvorskog doktora.
pribjegava potpunoj izolaciji. Pacijenti koje treba zatititi od zaraznih

bolesti koje prenose drugi pacijenti trebaju biti izolovani samo u sluaju
ukoliko je takva mjera nuna za njihovo vlastito zdravlje, kako bi se
sprijeilo da dobiju interkurentne zarazne bolesti, naroito u onim sluajevima kada im je imuni sistem teko oteen.
41. Ukoliko se otkriju sluajevi tuberkuloze, treba poduzeti sve neophodne
mjere kako bi se sprijeilo irenje infekcije, a u skladu sa vaeom zakonskom regulativom u ovoj oblasti. Terapijske intervencije treba obavljati po istim standardima koji vae za intervencije izvan zatvora.
42. Poto je vakcinacija protiv hepatitisa B jedini efikasan metod spreavanja irenja hepatitisa B, ovu vakcinu treba ponuditi i zatvorenicima
i osoblju. Treba uiniti dostupnim informacije i odgovarajua preventivna sredstva trebaju biti dostupna zbog injenice da se hepatitis B
i C, uz zarazu preko sperme i krvi, prenose uglavnom intravenskom
upotrebom droga.
Zakonski okvir
Zdravstvena zatita u zatvorima i u okviru nje, zarazne bolesti, regulisane
su odredbama zakona o izvrenju krivinih sankcija, i to:
Ova materija na nivou BiH detaljno se regulie Pravilnikom o testiranju
pritvorenika i zatvorenika na zarazne bolesti i uzimanje opojnih droga ili
psihoaktivnih sredstava u Zavodu za izvrenje krivinih sankcija, pritvora
i drugih mjera.
52. Zadatak zatvorskih zdravstvenih slubi ne bi se smio
ograniiti samo na lijeenje bolesnih pacijenata. Njima takoe
treba biti povjerena odgovornost za socijalnu i preventivnu
medicinu.
Izvod iz 3. Opteg izvjetaja (CPT/Inf(93)12)
Preporuka Komiteta ministara Vijea Evrope zemljama lanicama R (98)
7 u vezi sa etikim i organizacijskim aspektima zdravstvene zatite u zatvorima u posebnom poglavlju regulie organizaciju zdravstvene zatite sa
posebnim osvrtom na rjeavanje odreenih eih problema.
A. Prenosive bolesti, a posebno zaraenost virusom HIV-a, AIDS, tuberkuloza, hepatitis
36. Kako bi se sprijeile polno prenosive bolesti u zatvoru, treba poduzeti
odgovarajue profilaktike mjere.
37. Laboratorijske analize na virus HIV-a treba obavljati iskljuivo uz pristanak zatvorenika, anonimno i u skladu sa postojeom zakonskom regulativom. Prije i poslije analiza treba omoguiti temeljite konsultacije
i preglede.
38. Izolacija infektivnog pacijenta opravdana je samo ukoliko se takva
mjera preduzima i inae izvan zatvorskog okruenja i na osnovu istih
medicinskih razloga.
39. Prema odredbama iz stava 40, ne smije postojati bilo kakav oblik segregacije osoba koje su pozitivne na antitijela HIV.
40. Osobe koje teko obole od bolesti koje su u vezi sa AIDS-om treba lijeiti unutar zatvorskog zdravstvenog odjeljenja, bez da se pri tome nuno
102
Dunosti zatvorskog ljekara

...
42.3
....
g) osigurati da zatvorenici nosioci HIV virusa nisu izolirani
samo zbog tog razloga.
....
Evropska zatvorska pravila
Najee vrste zaraznih bolesti u zatvorskom okruenju

Pluna tuberkuloza
Vano je biti spreman na postojanje plune tuberkuloze kod svakoga sa
sumnjivim simptomima kao to su neobjanjivi kaalj koji traje dulje od
3 sedmice, gubitak teine ili groznica. Rano otkrivanje je vano i za lijeenje inficirane osobe i za zatitu osoba koje su sa zaraenom osobom u
kontaktu.
Osoblje mora biti posebno na oprezu sa grupama koje nose vei rizik od
tuberkuloze od ostatka zatvorske populacije. Ta grupa obuhvaa zatvorenike koji:
su bili beskunici;
dolaze iz izuzetno siromanih porodica;
imaju istoriju zloupotrebe droga ili alkohola;
dolaze iz podruja koja imaju veliku stopu prevalencije ove bolesti.
Kada se sumnja na plunu tuberkulozu, pacijent se mora tretirati kao zarazan za ostale dok ga lijenik ne pregleda u potpunosti i ne potvrdi se
odsustvo bakcila.
103
Hepatitis
Druga esta vrsta virusa u zatvorskim ustanovama je hepatitis, koji dolazi u
tri oblika: A, B i C. Ovo su izuzetno zarazni i lako prenosivi virusi. Sva tri
uzrokuju zapaljenje jetre.
Rizik od infekcije po zatvorsko osoblje

Nema dokaza da je zatvorsko osoblje pod veim rizikom od infekcije od
zaraznih bolesti, to bi bio rezultat prirode njihovog posla. Meutim, nepoznanica je koliko je tano ljudi inficirano virusom TB-a, HIV-a ili hepatitisom A, B ili C u zatvorskom okruenju i osoblje mora poduzeti razumne
mjere da se zatiti.
Hepatitis A se prenosi putem zaraene hrane ili vode i jako je zarazan, mada
posljedice nisu toliko ozbiljne.
Hepatitis B se prenosi putem krvi, sline ili u kontaktu sa otvorenim ranama.
To su isti naini na koje se prenosi virus HIV-a, veoma je zarazan i lako ga
je dobiti. Jedan od 1000 zaraenih ljudi umire. Za razliku od virusa HIV-a
koji prestaje biti aktivan nakon naputanja tijela, virus hepatitisa B ostaje
aktivan ak i u osuenoj krvi. Krv se poinje zgunjavati 6 sekundi nakon
to napusti tijelo. Virus ostaje aktivan u proteinima krvi jo nekoliko mjeseci. Neki ljudi ostaju nosioci virusa dui period i razvijaju ozbiljne probleme
sa jetrom.
Hepatitis C se prenosi putem kontakta sa inficiranim krvnim proizvodima i
moe se dobiti na isti nain kao virus HIV-a. Ne prenosi se lako seksualnim
putem, mada je mogue. Sluajevi prenoenja putem sline i ugriza su zabiljeeni. Uobiajeni svakodnevni kontakt se smatra relativno sigurnim od zaraze.
HIV (Human Immunodeficiency Virus)
HIV je virus koji napada i oteuje ljudski imunoloki sistem spreavajui
ga da se bori protiv odreenih infekcija. Virus ivi u tjelesnim tekuinama
kao to su krv, sperma i vaginalne tekuine, te uzrokuje bolest poznatu kao
AIDS. Osoba sa HIV-om moe izgledati i osjeati se savreno zdravom.
U stvari, mnogi ljudi uopte ni ne znaju da nose virus, ali ga ipak mogu
prenijeti drugima. Nema vanjskih znakova po kojima se moe prepoznati
nosilac HIV virusa.
AIDS (Acquired Immune Deficiency Syndrom)
Veina ljudi sa virusom HIV-a na kraju dobije AIDS, a koliko to traje ovisi
od osobe do osobe, dijagnoza se esto postavlja kada se otkriju druge infekcije i kancerogene bolesti kao rezultat oslabljenog imunolokog sistema.
Uglavnom se prenosi:
nezatienim seksom,
ubrizgavajui drogu kada dva ovjeka koriste istu iglu.
HIV se ne moe prenijeti u svakodnevnom kontaktu sa nekim ko nosi virus,
a posebno se ne moe prenijeti:
rukovanjem, ljubljenjem, kaljanjem ili kihanjem;
dijeljenjem alice, pribora za jelo, runika ili hrane;
putem zahodske koljke, u bazenima ili ugrizom komaraca.
104
Iz razloga medicinske povjerljivosti, malo je vjerovatno da e bilo koji lan

zatvorskog osoblja, osim zdravstvene slube, znati identitet zatvorenika
koji nose HIV virus, osim ako zatvorenik ne da svoj usmeni ili pisani pristanak medicinskom osoblju prema kojem se ta informacija moe podijeliti
sa ostatkom zatvorskog osoblja.
Veina zatvorskih slubi u Evropi ima razvijene strategije za upravljanje i prevenciju najeih zaraznih bolesti u zatvorima. Te strategije
obuhvataju:
Edukaciju
poveati stepen svijesti o riziku od prenosa zaraznih bolesti;
potai promjene u ponaanju;
obuiti osoblje i zatvorsku populaciju o smanjenju tete i tehnikama
smanjenja rizika od infekcije;
pomoi zatvorenicima da se odviknu od zloupotrebe droge.
Preispitivanje postojeih procedura obezbjeenja
u pogledu mogunosti unoenja droge u zatvor;
u pogledu upravljanja zalihom lijekova u zatvoru;
u pogledu obezbjeenja istih igala i prezervativa u zatvoru.
Obuku osoblja
podii stepen svijesti o zaraznim bolestima u zatvorskom okruenju;
podii stepen svijesti o ponaanju zatvorenika koji zloupotrebljavaju
drogu;
poveati stepen profesionalnosti osoblja u upravljanju, spreavanju i
kontroli
zaraznih bolesti u zatvorima, pruanje odgovarajue medicinske njege, podrke i savjetovanja.
Kao i u ostalim evropskim zemljama, zatvorske slube u BiH imaju dunost
brinuti se za sve zatvorenike, osoblje i druge koji legitimno rade u zatvoru
ili ga posjeuju. Znajui da zatvorenici esto namjerno ili nenamjerno ozbiljno rizikuju svoje vlastito zdravlje, zatvorske slube su zakonski odgovorne za posljedice. Dio ove strategije moe biti obezbjeenje istih igala
ili, unekoliko kontroverznije, besplatnih prezervativa.
105
Operativne procedure za postupanje sa potencijalnim

nosiocima virusa zaraznih bolesti
Radnje detaljnog i standardnog pretresa, pregled hrane i
predmeta se uvijek obavljaju koristei medicinske rukavice ili
zatitne rukavice otporne na igle, sjeiva i slino.
Svaki zatvorski slubenik uvijek mora imati jedan par rukavica u depu.
1. Po dolasku na smjenu, svaki zatvorski slubenik mora obavezno uzeti dovoljno zatitnih rukavica i koristiti ih po potrebi. Deurni odjela po dolasku
na smjenu mora provjeriti ima li dovoljno rukavica ili treba obnoviti zalihe.
2. Osoblje nikad ne smije koristiti toalete i sredstva za odravanje higijene,
npr. ruku, koje koriste osuene osobe.
3. U sluaju zaticanja zatvorskog slubenika ili njegovog dolaska na mjesto na
kojem ima prolivene krvi ili drugih tjelesnih izluevina (slina, sperma, itd),
obavezno je koristiti rukavice. Svako mjesto na kojem se nalazi prolivena
krv osigurava se tako da zatvorski slubenik koji je prvi doao na lice mjesta
zabranjuje i onemoguava pristup drugim slubenicima ili zatvorenicima
kako druge osobe ne bi dole u dodir sa krvlju i eventualno se zarazile ili da
se ne unite tragovi vani za provoenje istrage ili radnji uviaja.
4. Obavezno je koristiti tekua sredstva za dezinfekciju ruku.
5. Zatvorskim slubenicima je zabranjeno objedovati na radnom mjestu.
6. Zatvorskim slubenicima je zabranjeno koristiti pribor za jelo koji se koristi
u osuenikoj kuhinji ili konzumirati hranu i napitke iz osuenike kuhinje.
7. Prilikom ukazivanja prve pomoi bilo kojoj osobi (zatvorenik ili zatvorski slubenik) uvijek se postupa pod pretpostavkom da osoba boluje od
zarazne bolesti (HIV, Hepatitis, sifilis, HPV, TB i drugo), odnosno koriste se medicinske ili zatitne latex rukavice.
8. Ako zatvorski slubenik doe do saznanja da je namjerno ili nenamjerno otkriven identitet zatvorenika nosioca virusa, obavjetava pisanim putem rukovodioca zatvorske ustanove radi poduzimanja radnji koje se tiu zatite njegovog tjelesnog integriteta i anonimnosti. Rukovodilac moe predloiti premjetaj u drugu ustanovu, gdje ti podaci ostaju tajni pri emu treba voditi rauna
da to ne predstavlja kaznu ili ne dovodi zatvorenika u nepovoljniji poloaj
(kao to je premjetaj u zatvor koji je udaljen od mjesta prebivalita porodice).
9. Izuzetno, zatvorenik koji je nosilac virusa i kojem je otkriven identitet,
moe biti smjeten odvojeno od drugih zatvorenika, ali iskljuivo ako je to
u cilju zatite ivota i zdravlja i uz prethodnu saglasnost zdravstvene slube.
10. Medicinski podaci su povjerljiva i zatiena kategorija podataka. Zbog toga podaci o neijem zdravstvenom stanju tokom izvravanja kazne zatvora ne smiju
biti dostupni nikome osim medicinskom osoblju i zatvorskim slubenicima koji
to eventualno moraju znati zbog opisa radnih dunosti. Zatvorski slubenici kojima je poznat podatak o zdravstvenom stanju nekog zatvorenika, ne smiju te
informacije dijeliti neovlateno sa drugim kolegama ili zatvorenicima.
11. Ako je identitet nosioca virusa opravdano poznat, njegov boravak se
(iz medicinskih razloga) organizuje u zatvorenom dijelu zatvora ili stacionaru. Shodno tome, u sobi boravi sam, koristi jedan pribor za jelo i
toalet. Na etnju moe odlaziti sa drugim zatvorenicima, ukoliko ga oni
prihvaaju, a sve u cilju zatite ivota i zdravlja ostalih osoba.
106

Spreavanje prenosivih ili zaraznih bolesti
1.
Pretresate poznate nosioce virusa u skladu sa procedurama
2.
Postupate sa eventualno prolivenom krvlju na mjestu

deavanja incidenta prema procedurama
3.
4.
uvate medicinsku tajnu ako vam je poznat identitet

nosioca virusa i postupate u skladu sa tim
Pravilno prepoznajete znake virusnih infekcija
Biljeke

Pritvorenici
Zatvorenici
Sarauju
Ne sarauju
Poznati nosioci virusa
Ostatak zatvorske populacije
Pitanja i odgovori: Spreavanje prenosivih ili zaraznih bolesti

1. P: Navedite najee naine prenosa zaraznih bolesti?
O: Najei naini prenosa zaraznih bolesti u zatvorskom okruenju su:
dijeljenjem igle;
tetovaama;
piercingom;
nezatienim seksom (analni, oralni i vaginalni - svi naini predstavljaju rizik iako se nivoi rizika razlikuju).
2. P: Kako se prenose virus hepatitisa A i B?
O: Hepatitis A putem zaraene hrane i vode; hepatitis B putem krvi,
sline ili kontaktom sa otvorenom ranom, nezatienim seksualnim odnosima ili koristei istu iglu za ubrizgavanje droge.
3. P: Koji virus ostaje aktivan i nakon naputanja tijela, HIV ili hepatitis?
O: Hepatitis.
4. P: U kojem vremenskom periodu se krv poinje zgruavati nakon naputanja tijela?
O: U roku od 6 sekundi.
5. P: Kako se prenosi hepatitis C?
O: Kontaktom sa inficiranim krvnim proizvodima, nezatienim seksualnim odnosima, ubrizgavajui drogu istom iglom. Ne prenosi se lako
seksualnim putem, ali je ipak mogue.
6. P: Navedite 5 naina na koji se HIV ne moe prenijeti?
O: Rukovanjem, ljubljenjem, putem zahodske daske, pijenjem iz iste oljice, koritenjem istog pribora za jelo, runikom, dijeljenjem hrane ili obroka, kaljanjem, kihanjem, plivanjem u istom bazenu, ubodom komaraca.
7. P: Koji su dijelovi strategije za borbu protiv zaraznih bolesti u evropskim zatvorskim slubama?
O: Edukacija, preispitivanje sigurnosnih procedura i obuka osoblja.
107
Program obuke o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika
Struna oblast
Komunikacija
u zatvorskom
okruenju
Modul
Zatvorenici i zatvorsko
okruenje
Odravanje nivoa line i

opte sigurnosti u zatvoru
Lina i opta
sigurnost u
zatvoru
Pripravnost na vanredne
situacije
Ljudska prava u
zatvoru i sigurnost zajednice
108
Postupanje sa zatvorenicima na human nain

u skladu sa njihovim
potrebama i rizikom koji
predstavljaju
Naziv sesije
Trajanje
Efikasna komunikacija
izmeu osoblja i zatvorenika
4 sata
Zatita povjerljivih i
linih podataka
2 sata
uvanje i osiguravanje
zatvorenika izvan zatvorske ustanove
2 sata
1 sat
Kontrola i nadzor
osoblja
2 sata
Rad pod pritiskom
1 sat
Obezbjeenje lica mjesta koje ima elemente

krivinog djela
3 sata
Evidencija, zatita i
postupanje u radu sa
informantom
4 sata
2 sata
Spreavanje zaraznih
ili prenosivih bolesti u
zatvoru
2 sata

Prirucnik Za Obuku o Dodatnim Sposobnostima Zatvorskih Sluzbenika Sa Operativnim Procedurama PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prirucnik Za Obuku o Dodatnim Sposobnostima Zatvorskih Sluzbenika Sa Operativnim Procedurama PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

CMYK

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Usklaivanje kaznene politike i prakse u Bosni i Hercegovini

Ovaj projekat finansira Evropska unija

EFIKASNA KOMUNIKACIJA IZMEU

KONTROLA I NADZOR OSOBLJA U ZATVORU . . . . . . . . . . . . . . . . 51

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Struna oblast: Komunikacija u zatvorskom okruenju

Zatvorenici i zatvorsko okruenje

EFIKASNA KOMUNIKACIJA IZMEU OSOBLJA I

Kljuni pojam: Komunikacija

Naziv sesije: Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Usvojiti komunikacijske vjetine i nain kako se koriste u

Na kraju ove sesije, polaznici obuke e biti u stanju:

Tabla i papir za pisanje sa flomasterima

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Prikaz osnovnog komunikacijskog procesa

Komunikacija nikada nije zavrena ukoliko nije primljena povratna informacija!

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Prepreke dvostranoj komunikaciji u zatvoru

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

prepreke kao to su buka, slaba osvijetljenost, vizuelne prepreke su faktori

Da bi se izbjegle potencijalne prepreke u komunikaciji, uvijek nastojte da

Razumijete i budete svjesni sa kim razgovarate uzmite u obzir da li osoba

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Traite povratnu informaciju ako osoba kojoj se obraate pogreno razumije

Promijenite svoje navike nemojte uvijek biti predvidljivi, nekada se

Uvijek izbjegavajte neoprezan govor!

Upotreba vjetina neverbalne komunikacije u zatvoru

Tumaenje neverbalnih poruka kroz skup gestova

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Komunikacija je dvosmjerni proces

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Komunikacija promovie razumijevanje. Zatvorsko osoblje treba pokuati

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Ukoliko, npr. zatvorski slubenik primijeti neuobiajeno mirnog i tihog

zatvorenik koji nastavi priati pokazuje da ne eli da pretvori rijei u djela i

Ljudi openito esto ne mogu povezati osjeaje sa odreenom situacijom

Empatija nije isto to i suosjeanje koje podrazumijeva da slualac dijeli

3. Prepoznavanje i reagovanje na znaenje onoga to zatvorenik osjea

Ako zatvorenik utihne nakon to ste reagovali na emocije, to moe znaiti

Da biste reagovali, odnosno odgovorili prvo morate razumjeti zato je neko

Pokazujui da razumijete kako se osoba osjea moe joj pomoi da se nosi

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Sutina informacija koje govori ta zaista govori;

Nakon to date povratnu informaciju na dobiveni odgovor, moete poeti

Ponaanje i neverbalna komunikacija zatvorskog osoblja u

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Udaljenost prvo pravilo udaljenosti je da osoblje treba biti bezbjedno,

Dranje i stav tijela (postura)

Efikasna komunikacija izmeu osoblja i zatvorenika

Prirunik za obuku o dodatnim sposobnostima zatvorskih slubenika sa operativnim procedurama

odnosu na druge zatvorenike. Sjedei poloaj ili ponuda zatvoreniku da

Evaluacijski obrazac za procjenu sposobnosti: Efikasna

Ispravno prepoznajete i reagujete na sadraj poruke koju vam

Postavljate smislena pitanja zatvoreniku kako bi proniknuli u

Ispravno se pozicionirate kako biste imali potpun nadzor nad

Ispravno prepoznajete i reagujete na neverbalne znake komunikacije u razgovoru sa zatvorenikom