prof. dr.

adnan silajdi
i doc. dr. samir beglerovi

prijedlog reorganizacije i
reforme studija na fakultetu
islamskih nauka u sarajevu*
3. Novi trendovi u savremenoj teologiji
Razgovor o reorganizaciji studija na Fakultetu islamskih nauka
u Sarajevu neizostavno otvara pitanje pristupa u izuavanju teologije
shvaene u najirem smislu te rijei. Na ta tano mislimo?
Slijedei princip modernog koncepta uenosti koji sutinski podrazumijeva beskonanu fragmentaciju znanja, i muslimanski teolozi,
djelimino vlastitom krivnjom u smislu nekritikog odnosa prema vrijednostima modernog doba a djelimino usljed objektivnih okolnosti na
koje je bilo nemogue utjecati (opi duh vremena, pitanje egzistencijalne naravi i sl.), usvojili su praksu sutinske podjele tradicionalnih
znanosti vjere kroz princip blizak meusobnoj iskljuivosti jedne prema
drugoj znanstvenoj disciplini. Iz toga razloga, izuavanje jedne oblasti
(npr. vjerovanja akaida) skoro da podrazumijeva iskljuivanje poznavanja znanstvenih dostignua u drugoj oblasti (npr. pravu fikhu).
U praktinoj dimenziji takvo to je imalo za posljedicu, s jedne strane,
neupuenost jednog broja uitelja vjere i eksperata iz jedne oblasti u
druge vjerske znanstvene discipline, naroito u aktualne trendove njenoga izuavanja, a to se, s druge strane, u javnome diskursu teoretski
nadomjeta kontekstualnim tumaenjima konkretnih problema kroz
davanje naglaska na onu perspektivu u kojoj je konkretni uitelj ekspert
(unutarteoloki univerzalizam). Upravo zbog metode kontekstualnoga
tumaenja snano se rairila praksa, kako u muslimanskim zemljama
tako i kod nas u Bosni, apsolutne kompetentnosti jednoga uitelja ili
tek jedne grupe teoretiara, za rjeavanje irokog spektra esto veoma
sloenih pitanja. Time elimo naglasiti kako je nuan multidisciplinarni
* Nastavak na rad objavljen u Glasniku broj 5-6-2013.

Str.568

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

pristup u rjeavanju goruih problema s kojima se suoavaju muslimanski vjernici, koji podrazumijeva odreene specijalistike kompetencije stoljeima poznate visokim islamskim uilitima od Nizamije,
preko Al-Azhara do oksfordskog Centra za islamske studije. Meutim
to odvojeno ili specijalistiko izuavanje pojedinih islamskih znanstvenih disciplina treba shvaati uvjetno, tehniki, a ne nikako sutinski
kako je to u uobiajenim modernim znanstvenim klasifikacijama. Ovu
razliku treba uvijek imati na umu kada se komparira klasino i savremeno religijsko i teologijsko miljenje.
Kao posljedica dubokih drutvenih, kulturalnih, psiho-socijalnih i
intelektualnih promjena nastali su novi teoloki trendovi, poevi od
onih ekstremnih, u smislu ekskluzivnih i pluralnih pristupa stvarnosti,
do, uvjetno reeno, dijalokoga odnosa prema modernim fenomenima.
Prvi takav pristup podrazumijeva repetativnu narav teologije, pri
emu se teoretiari bez uvaavanja konteksta vremena i prostora pozivaju na doslovne forme objavljenih sadraja vjere i jednostavno ih
nastoje ucijepiti u savremenu kulturu. Prednost ovoga metoda je
temeljita upuenost u opa i tradicionalna rjeenja i pristupe Objavi,
meutim njen osnovni nedostatak ogleda se u nesposobnosti artikuliranja adekvatnog odgovora na izazove novoga vremena.
Premda metodoloki suprotna, ipak, po svojim posljedicama, jednaka krajnost u pristupu problemima postie se nekritikim usvajanjima vrijednosti savremenoga drutva, pri emu se relevantnost sadraja
Objave vrednuje iskljuivo na osnovu saglasnosti tradicijskoga uenja
sa znanstveno-tehnolokim postignuima modernog svijeta. Iako ovo
omoguuje animiranje uitelja vjere za angairano bavljenje aktualnim
problemima, ipak, esto se dogaa da se dati odgovori bitno razlikuju
od naravi autentine Tradicije.
U tom sklopu na kraju 20. i na poetku 21. st. razvijen je i koncept
tzv. teologije identiteta. Jedinstvenost i autonomnost Objave, autonomnost u smislu nepostojanja utjecaja vanjskog, odnosno objektivnog svijeta na njene sadraje, istodobno podrazumijevaju i obavezu vjernika za
razumijevanje duha vremena u kojemu ive, ali i uitavanje tradicijskih
vrijednosti u njihove sadraje. Premda ovaj pristup vie preferira sadraje Tradicije negoli one koje je razvio diskurzivni um, praksa je pokazala
da moderni ovjek kroz ovakav pristup ima naglaeniju elju vie za povratkom tradiciji negoli za praktina rjeenja duhovnih i egzistencijalnih
problema s kojima se svakodnevno suoava. Teologija identiteta, koja
iskljuuje korelacionalnost, nastoji objasniti i utvrditi vlastiti identitet
odreenoj religijskoj tradiciji, ali ne u korelaciji s promjenama koje su
aksiom historijskoga razvoja.

Br.7-8

Prijedlog reorganizacije i reforme studija...

Str.569

Osjetivi snaan utjecaj koje vrijednosti savremenoga doba imaju

na religioznost ovjeka, a to podrazumijeva svojevrsno priznanje
legitimnosti rezultata postmoderne do kojih se dolo isto empirijskim
metodama, uz izostanak svakoga oblika neposrednog i intuitivnog spoznavanja, teolozi su uspostavili tzv. korelativni odnos s modernitetom.
Taj odnos podrazumijeva metod koji polazi od bitnosti procesa dijaloga u koji trebaju biti dovedeni tradicionalni obrasci vjere i vrijednosti
modernog drutva. Ne dajui nuno prednost ni jednome ni drugome
ovaj pristup insistira na jasnom artikuliranju realnih problema te njihovo dovoenje u vezu sa savremenim interpretacijama simbola vjere.
Upravo u vremenu dominiranja principa pluralizma ovaj pristup snano je populariziran krajem 20. st. i jo uvijek zauzima veoma vano
mjesto kako u odnosu izmeu sljedbenika razliitih religija tako i u
odnosu izmeu religije i sekularnog drutva, odnosno u uspostavljanju dijaloga izmeu politikih i religijskih predstavnika. Tu se religijski
identitet nastoji promiljati u korelaciji s povijesnim razvojem i povijesnim izazovima (npr. projekt Svjetskog ethosa i sl.).
No koristei ranije spomenutu tendenciju ka skoro beskonanom
fragmentiranju naunoga znanja, slobodno se moe rei iz kruga teoretiara tzv. korelativne teologije izdvojila se grupa teologa koja zagovara konstantnu re/interpretaciju sadraja vjere u odnosu na jedan
konkretni problem ili manju skupinu meusobno povezanih pitanja ili
temata. Iz ove tendencije razvile su se brojne tzv. predmetne teologije,
poput, npr., teologije politikoga osloboenja, rodne teologije, teologije rase, ak i teologije meureligijskog dijaloga, ali shvaenog ne kao
produkt teorijskog odmiljanja, ve kao snanoga faktora socio-kulturne integracije drutva.
Naravno, postavlja se pitanje: koja je od pobrojanih metoda najadekvatnija za prezentiranje tradicijskih sadraja u naem vremenu,
naroito kroz savremene odgojno-obrazovne institucije? Slobodno se
moe rei da bi ovako postavljeno pitanje ustvari otkrilo nerazumijevanje duha suvremenoga svijeta i naravi promjena o kojima smo govorili.
Naime, budui da izazovi u vremenu postmoderne nastaju unutar izvedenog svijeta: svijeta, prvo, isto drutvenih korijena, potom izvedenog
iz dimenzije isto konfesionalnog svijeta te svijeta deriviranog iz sme
intime pojedinca shvaene kao jedine stvarno autentine dimenzije
bivstvovanja, nemogue je na njih dati samo jedan i konaan odgovor.
Izazovi su uvijek novi i, uvjetno reeno, uvijek dalji od metafizikoga
ishodita. Ta udaljenost novih predodbi i ideja od metafizikog ishodita najjasnije pokazuje u ranijem poglavlju spomenuti ideologijski
konstrukt modernoga pojma religije. Nuenje religijskih odgovora

Str.570

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

na izazove savremenog drutva ve u svome polazitu polazi od nepremostivog paradoksa, a to je makar i naelno razdavajanje svjetovnog od
religijskoga koje tradicionalni nauk naprosto ne poznaje. Pored toga,
bliskost modernog koncepta religije i teorij sekularizma sasvim je jasna
i na osnovu sve rairenijega koncepta dijaloga izmeu vjere i drave.
U tom popularnom pristupu brojni teoretiari vjere paradoksalno nalaze mogunost saglasnog egzistiranja fenomena sekularnog i religijskog, ali ne na nain isto praktinog i privremenog vida ureenja
politikog odnosa izmeu crkava i vjerskih zajednica, s jedne strane, te
drave, s druge strane, ve u smislu njihove ontoloke komplementarnosti. Neposredno se naslanjajui na praksu biblijske kritike znanosti s
kraja 18. i poetka 19. st., kao po nepisanom pravilu, i teorije sekularizma i religijska moderna ideologija insistiraju na transhistorijskom i transkulturalnom porijeklu religije stavljajui u prvi plan samo one elemente
koji su zajedniki svim religijskim tradicijama (od vremena nastanka liberalnog politikog koncepta tolerancije sva moralna uenja, a danas
sva uenja uope) postepeno relativizirajui postulate koji su opreni.
Naprosto, teologija je u obavezi razgovarati s modernim svijetom,
to podrazumijeva ne samo nebesko ishodite njenih principa i uvaavanje duha vremena ve, prije svega, razumijevanje razliitih izvedenosti problema koji su predmet istraivanja. Otuda je u povijesti teologije
jedan oblik toga razgovora zamjenjivao drugi, odnosno sm jezik
vjere doivio je brojne transformacije, poevi od jezika spoznaje ontoloke zbiljnosti (srednji vijek), preko izraza religioznoga iskustva (period moderne), do aktuelne tzv. gramatike jezika vjere (religijski postulati
kao kultura i jezik konkretne zajednice) da navedemo samo one kljune.
Sve su ovo razlozi koji su nas nagnali na specifian pristup u razumijevanju naina prenoenja tradicijskih vrijednosti unutar savremenih
odgojno-obrazovnih institucija, napose Fakulteta islamskih nauka. Stoga smatramo da nain izuavanja teologije i prezentiranja tradicijskih
vrijednosti treba imati sljedei obrazac.
Dosadanji Teoloki smjer (usulu-d-din) trebao bi biti reorganiziran
kao Odsjek za teologiju, a osim definitivno razvijenih katedri, studij na
njemu bio bi koncipiran kao specijalistiki studij, zadravi i specifian
pristup u eventualnom izvoenju postdiplomske i doktorske nastave. Namjera je da se na Odsjeku za teologiju koluje onaj broj kandidata za koji
postoji realna potreba u Islamskoj zajednici. Naravno da iz toga razloga
reorganiziranje ovoga smjera, ali i kompletnoga studija, zahtijeva sveopu saglasnost na nivou organa i institucija Islamske zajednice u BiH.
Tek s podrkom najviih organa Islamske zajednice kao i strunih tijela
sarajevskog univerziteta projekat bi dobio na svojem znaaju i dinamici.

Br.7-8

Prijedlog reorganizacije i reforme studija...

Str.571

Takoer, veina kandidata, ukoliko izostane planska analiza realne potrebe Islamske zajednice za teolokim kadrom, mogla bi biti preusmjerena
na Odsjek za religiju, iji bi svrenici, na osnovu precizno osmiljenog plana i programa Odsjeka, bili kompetentni i za izvoenje nastave iz predmeta Vjeronauka. Pored toga, na specijalistiki studij iz oblasti teologije
mogli bi biti primani i kandidati koji su, po ocjeni starijih nastavnika, posebno zainteresirani za taj studij i koji su posebno talentirani.
Studij na Smjeru za imame, hatibe i muallime bio bi reorganiziran
u Odsjek za edukaciju vjerskih slubenika, a osim otvorenosti ovoga odsjeka i prema enama, poseban znaaj bi bio u tome to bi se na njemu
pored dosadanje edukacije imama, hatiba i muallima, obrazovali openito vjerski slubenici.
Detaljan pregled ukupne reorganizacije dat je u narednome poglavlju.
4. Prijedlog reorganizacije studija
Dubokog smo uvjerenja da sadanji nain izuavanja i prezentiranja tradicijskih vrijednosti treba biti ozbiljno reorganiziran i reformiran.
Reorganizacija studija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu podrazumijevala bi reorganizaciju, odnosno transformaciju postojea tri
odsjeka: Teoloki smjer (usulu-d-din), Smjer religijske pedagogije (etterbijjetu-d-dinijje), i Smjer za imame, hatibe i muallime, u: Odsjek za
teologiju, Odsjek za religiju i Odsjek za edukaciju vjerskih slubenika. Na
ovaj nain Fakultet bi iskazao kontinuitet u svome razvoju, sadanja generacija nastavnika priznala bi sve zasluge starijim generacijama koje su
uestvovale u obrazovanju danas postojeih smjerova, koji su, u vrijeme
nastanka i razvoja imali svoj smisao.
Budui da ovakva reorganizacija podrazumijeva i politiku podrku unutar Islamske zajednice i sarajevskog univerziteta te znatniju
finansijsku potporu, na prijedlog je da se reorganizacija studija i logina reforma planova i programa ostvari postupno, tokom narednih est
godina. Prva godina bila bi predviena za definitivno uspostavljanje
katedri na Fakultetu, naredne tri godine za uspostavljanje po jednoga Odsjeka, a posljednje godine za pokretanje mastera, magistarskog
strunog studija, doktorskih studija te Naunoistraivakog instituta
Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Nakon definitivnoga uspostavljanja katedri u prvoj godini, zadrao
bi se identian rad sva tri smjera, s tim to bi se intenzivno radilo na
reformi studija, odnosno kreiranju plana i programa Odsjeka za teologiju, master studija i osmiljavanju plana rada Instituta. Uspostavljanjem
Odsjeka za teologiju druge godine, zadrao bi se rad druga dva smjera, i

Str.572

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

intenzivno radilo na planu i programu Odsjeka za religiju. Tree godine

poeo bi s radom i Odsjek za religiju, a intenzivno bi se radilo na planu i programu Odsjeka za edukaciju vjerskih slubenika. etvrte godine
funkcionirala bi sva tri odsjeka i poeo bi s radom Naunoistraivaki
institut Fakulteta. Pete godine pokrenut bi bio master studij na Odsjeku
za religiju i Odsjeku za edukaciju vjerskih slubenika (ukoliko ocijenimo
da postoji svrha za tako neto) te magistarski struni studij na Odsjeku
za teologiju. Konano, este godine pokrenut bi bio doktorski studij na
Odsjeku za teologiju i Odsjeku za religiju.
4.1. Prva godina reorganizacije: uspostavljanje specijalistikih katedri
Kako smo ve rekli, s obzirom na sada funkcionirajue katedre
Fakulteta, postoji dobar osnov za definitivno razdvajanje katedri i njihovo organiziranje po specijalistikim oblastima. Na je prijedlog da bi
Fakultet trebao imati organizirane sljedee katedre:
1. Katedra za Kuran
obuhvatala bi, izmeu ostaloga, oblasti tefsira, kiraeta, historije
Kurana, arapskoga jezika i sl.
2. Katedra za hadis
obuhvatala bi, pored uobiajenih hadiskih disciplina i sire, i oblasti pisanih izvora i razvoja hadiske znanosti, metodologiju hadisa,
jezik i stil hadisa, intertekstualnost i kontekstualnost sadraja hadisa, komunikoloki aspekt hadisa i sl.
3. Katedra za akaid
pored uobiajenih disciplina, nuno je kroz zasebne module tretirati
imanske i islamske arte u skladu sa senzibilitetom i mentalitetom
dananjih mladih generacija, komparativnu doktrinu, tesavvuf i
tarikat i sl.
4. Katedra za erijatsko pravo
pored uobiajenih disciplina, kao i na svim drugim katedrama,
nuno je tretirati aktuelna pitanja kao to su pitanje statusa ene u
savremenim drutvima (gender studije), o mladima, o savremenoj
ishrani, o globalnim medijima i sl.
5. Katedra za islamsku filozofiju
ova katedra bi trebala omoguiti studentima da se upoznaju sa
sadrajima iz oblasti uvoda u filozofiju, odnosno grke filozofije te
skolastike, uvoda u muslimansku filozofijsku tradiciju, zatim filozofskih kola razvijanih meu muslimanima, poput peripatetika,
iluminacionista, transcendentalnih teozofa i sl., te moderne i savremene filozofije muslimana.

Br.7-8

Prijedlog reorganizacije i reforme studija...

Str.573

6. Katedra za kulturnu povijest islama

dosadanji nain izuavanja ove oblasti trebao bi biti proiren i
produbljen obuhvatnijim izuavanjem kulturne povijesti bosanskih
muslimana te njene aspekte razvijene nakon agresije na Bosnu i
Hercegovinu.
7. Katedra za religijski odgoj i obrazovanje
dosadanja Katedra pedagogije i psihologije, po naemu miljenju, treba biti zamijenjena i formalno, ali i funkcionalno gore navedenim nazivom iz dva temeljna razloga: prvo, na integriranom
sarajevskom univerzitetu, do ije pune integracije vjerovatno nee
jo zadugo doi, ali je ipak integracija zajedniki cilj, izbjegla bi se
mogunost makar i asocijativnoga vezanja, odnosno eventualnog
dupliranja rada Odsjeka za pedagogiju i Odsjeka za psihologiju
Filozofskog fakulteta u Sarajevu; drugo: oslovljavanje katedre kao
Katedre za religijski odgoj i obrazovanje, u prvi plan bi istaknulo
stvarnu kvalitetu religijskog odgoja i obrazovanja, to podrazumijeva pristup orijentiran religijskim shvatanjima smisla i svrhe ivota, egzistencije dragoga Boga, samospoznaje, egzistencije prirode,
pitanja dobra i zla te uope humaniteta, a to spada u samo sredite islamskih teolokih studija.
Obrazloenje: Definitivnim uspostavljanjem katedri, postigla bi se
etiri osnovna cilja. Prvo, time bi se Nastavno-nauno vijee polahko
uvelo u predstojei izuzetno zahtjevan proces reorganizacije studija i
reforme planova i programa.
Drugo, segmenti rada buduih odsjeka mogli bi se odmiljati po
katedrama, ne na nain da bi prijedlog konkretne katedre automatski
bio usvojen, ve da bi svaka katedra prvenstveno davala prijedloge iz
svoje oblasti, a na Vijeu bi se potom vodila rasprava, usvajali zakljuci
i donosile odluke. Tree, konano bi se utvrdio status oblasti koja je do
sada, po naemu miljenju krajnje nejasno, oslovljavana religijskom
pedagogijom, i islamskom pedagogijom. Dubokog smo uvjerenja
da bi se problem razrijeio organiziranjem Katedre za religijski odgoj i
obrazovanje.
Konano, u zajednikim razgovorima, a u skladu s planovima i
programima rada buduih odsjeka, rijeio bi se status arapskog, engleskog, bosanskog jezika i knjievnosti. Po naem miljenju, ovi bi
predmeti trebali imati status obaveznih predmeta i to na svim odsjecima.
Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2014.
godine.
4 - Glasnik Rijaseta . . .

Str.574

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

4.2. Druga godina reorganizacije: uspostavljanje Odsjeka za teologiju

Zvanje koje bi svrenik ovoga odsjeka stekao na kraju uspjeno okonanoga studija, glasilo bi diplomirani teolog ili bacalaureat
teologije, s naznakom oblasti na kojoj je specijalizirao. Kako smo u
ranijem dokumentu obrazloili, studij na Odsjeku za teologiju trebao
bi biti djelimino specijalistiki. Organiziran bi bio iz jedne, odnosno
dvije temeljne oblasti, iz kojih bi svrenik bio specijalist, uz opu teoloku naobrazbu. Nakon zavretka poetnih semestara, student bi
se opredjeljivao za teoloki studij uz specijaliziranje u jednoj oblasti
(npr. kuranske studije) ili u dvije oblasti (npr. kuranske i hadiske studije, akaid i hadiske studije i sl.). Nakon zavrenoga studija, svrenik
bi dobio zvanje diplomiranog teologa iz oblasti koje je specijalizirao
(npr. diplomirani teolog u oblasti Kurana i erijatskog prava, ili diplomirani teolog u oblasti hadisa i religijskog odgoja, ili diplomirani
teolog u oblasti akaida).
Odsjek za teologiju inile bi sljedee katedre:
1. Katedra za Kuran
u okviru ove katedre izuavali bi se predmeti: Kiraet, Tefsir,
Kuranski arapski jezik, i sl., s tim da bi poput napomena u prethodnome poglavlju svaka ova oblast trebala biti dodatno osavremenjena i dalje dublje razraena.
2. Katedra za hadis
slino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.
3. Katedra za akaid
slino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.
4. Katedra za erijatsko pravo
slino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.
5. Katedra za islamsku filozofiju
slino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.
6. Katedra za kulturnu povijest islama
slino kao i u napomenama za ovu katedru u poglavlju 4.1.
7. Katedra za religijski odgoj i obrazovanje
slino kao i u napomenama za ovu katedru iznesenim u prethodnom poglavlju; dodatno emo istai da bi ova katedra, budui da
religijski odgoj i obrazovanje spadaju u samo sredite teolokog
studija, obuhvatala predmete ope naravi poput pedagogije, psihologije, ali i predmete iz oblasti imameta, hatabeta i dave.
Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2015.
godine.

Br.7-8

Prijedlog reorganizacije i reforme studija...

Str.575

4.3. Trea godina reorganizacije: uspostavljanje Odsjeka za religiju

Specijalizacija studenata iz oblasti religijskih studija omoguila bi
svrenicima Fakulteta angairanje u odgojno-obrazovnim institucijama na zadacima koji ne moraju podrazumijevati poznavanje striktno
islamsko-teolokih doktrina (npr. predmet Vjeronauka) ve uopeno,
na svim zadacima koji se odnose ili imaju bilo kakvu vezu s religijom, u
najiremu znaenju toga pojma (npr. angairanje na predmetima poput Kulture religija, Historije religija i sl.).
Kada su u pitanju strune kompetencije predavaa na predmetu
Vjeronauka postoje dvije mogunosti. Jedna je da se plan i program
Odsjeka za religiju kreira na nain da svrenici ovoga odsjeka ujedno
dobiju i kompetencije za predavanje predmeta Vjeronauka u osnovnim i srednjim kolama. Druga je varijanta da se studij na Odsjeku za
teologiju koncipira na nain da pored specijalizacije iz jedne, odnosno
dvije oblasti, uz opi teoloki studij, zainteresiranima ponudi mogunost stjecanja kompetencija za predavanje predmeta Vjeronauka, to
bi bila trea opcija koja bi podrazumijevala upravo specijalizaciju iz
oblasti konfesionalnoga odgoja i obrazovanja. Na ovaj nain bi se zadrala mogunost da, u skladu s realnim potrebama Islamske zajednice,
uu specijalizaciju iz temeljnih teolokih disciplina upisuju samo oni
studenti koji su stvarno za nju zainteresirani i koji su posebno nadareni.
Nakon uspjenog zavretka studija na ovome odsjeku, svrenik bi
dobio zvanje diplomirani religiolog ili bakalaureat religije.
Odsjek bi inile sljedee katedre:
1. Katedra za historiju religije
na ovoj katedri bi se izuavale sljedee teme odnosno predmeti:
Osnovni religijski pojmovi i definicija, Nastanak i periodizacija
religije, Znanstveni i religijski pristup razvoju religijskoga fenomena, Klasifikacija religije, Geografska distribucija, Religija i demografija i sl.
2. Katedra za komparativnu religiju
na ovoj katedri izuavao bi se uvod u dalekoistone religijske i
filozofske tradicije, izabrane teme iz oblasti judaizma, pravoslavlja,
katolianstva, islama i protestantizma te fenomen novih religijskih
pokreta.
3. Katedra za religijske znanosti
na njoj bi se izuavali sljedei predmeti: Filozofija religije, Fenomenologija religije, Sociologija religije, Geografija religije, Psihologija religioznosti, Religijska antropologija, Ekonomija religije,
4*

Str.576

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

Uvod u etiku, Bioetika i sl.; kroz ove predmete bile bi razraivane

brojne aktuelne teme, poput globalizacije religije, ensko pitanje
u savremenim drutvima, religija i ekologija, religijska etika i bioetika, religija i zdravlje, religija i kultura, religijske krize u XX st.,
interreligijski dijalog i dr.
Premda smo to jasno naznaili u prethodnom dokumentu, ovdje
emo ponoviti, ovakva organizacija studija na nekoliko odsjeka ne znai nezavisnost odsjek niti u odnosu na Fakultet niti u odnosu jednoga
odsjeka na drugi. Naprosto, rije je o koherentno organiziranom studiju po odsjecima koji organizira, izvodi i vrednuje Fakultet islamskih
nauka u Sarajevu sistemom osvojenih studijskih bodova (120 ili 180
zavisno od prihvaenoga modela). Na tom tragu i profesori Fakulteta
predavat e na svim odsjecima, ime e se osigurati prohodnost profesora i studenata po odsjecima i vii stepen kvaliteta izvoenja nastave.
Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2016.
godine.
4.4. etvrta godina reorganizacije: uspostavljanje Odsjeka za edukaciju vjerskih slubenika i Naunoistraivakog instituta Fakulteta
islamskih nauka u Sarajevu
Na osnovu rezultata postignutih na Smjeru za imame, hatibe i
muallime, kao i na osnovu razgovora sa studentima, imamima ovoga
smjera, predlaemo da Fakultet islamskih nauka pokrene takav studij
koji bi pruio osnovne kompetencije svim buduim vjerskim slubenicima u Islamskoj zajednici, a koje bi im omoguile ne samo adekvatno bavljenje asnim pozivom imama, hatiba, muallima i muallm
ve irokim spektrom odgovarajue religiozne podrke vjernicima to
znai specijaliziranje osoba za duebrinitvo (u bolnicama, zatvorima,
vojsci, policiji, odgojnim zavodima i sl.), porodina savjetovalita, savjetovalita za mlade i sl. Takoer, ovom reorganizacijom dosadanjega Smjera za imame, hatibe i muallime, Odsjek bi postao definitivno
otvoren i za ene.
Odsjek za edukaciju vjerskih slubenika obuhvatao bi sljedee katedre:
1. Katedra za imamet, hatabet i davu
pored uobiajenih predmeta, ova katedra bi trebala ponuditi i
neke sasvim konkretne oblasti unutar kojih e se tretirati aktuelna
pitanja s kojima se imami susreu u svome radu.
2. Katedra za kiraet

Br.7-8

Prijedlog reorganizacije i reforme studija...

Str.577

3. Katedra za povijest muslimanskih drutava i institucija

pored osnovnih obavijesti o kulturnoj povijesti muslimanskih drutava, ova katedra bi se trebala posebno koncentrirati na povijest i
kulturnu povijest bosanskih muslimana.
4. Katedra za primijenjenu teologiju
ovo je jedna od sredinjih katedri na Odsjeku za edukaciju vjerskih
slubenika. Ova katedra bi trebala osposobiti studente za razliite
slube u Islamskoj zajednici; osim kuransko-sunnetskih znanja iz
oblasti islamske teologije i povijesti, glavni naglasak ovog programa je na praktinoj primjeni usvojenih principa u svakodnevnom
ivotu Zajednice i njenih institucija (primjerice, briga za brak i porodicu, vjersko-odgojni rad s mladima, rad s osobama s posebnim
potrebama, duhovnost bosanskih muslimana, religijski pluralizam
bosanskih muslimana, religijsko savjetovanje i sl.
U etvrtoj godini reorganizacije trebao bi otpoeti s radom Naunoistraivaki institut Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i to osnovan
kao podorganizaciona jedinica Fakulteta, u skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju.
Osnovna zadaa Instituta bila bi poduzimanje naunoistraivakih
projekata usko vezanih za odgojno-obrazovni proces na Fakultetu islamskih nauka, odnosno ukoliko bi se dobila suglasnost i podrka Islamske zajednice, vezanih za odgojno-obrazovni proces unutar Islamske zajednice.
Bez jasno formuliranih ciljeva odgoja i obrazovanja, definiranih
nakon ozbiljnog naunoistraivakog rada, paradoksalno je utvrivati
smjernice odgojno-obrazovnog procesa. No zadaci Instituta ne bi se
ogledali u pukom didaktiko-pedagokom pristupu analizi bosanske
stvarnosti, ve bi istraivanja podrazumijevala openitu analiza stanja
bosanskih muslimana, njihovih duhovnih i intelektualnih potreba i sl.
Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2017.
godine.
4.5. Peta godina reorganizacije: Uspostavljanje master studija na Odsjeku
za religiju te magistarskog strunog studija na Odsjeku za teologiju
Pokretanje master studija na Odsjeku za religiju te magistarskog
strunog studija na Odsjeku za teologiju logian je nastavak razvoja planova i programa ova dva odsjeka. U skladu s prijedlozima iznesenim
u prvome poglavlju, plan i program master studija, odnosno magistarskog strunog studija bio bi prilagoen spoznajnim mogunostima novih generacija.

Str.578

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

Smatramo da je nepotrebno pokretati master studij na Odsjeku za

edukaciju vjerskih slubenika budui da je za tu vrstu potrebnog kadra
Islamske zajednice dodiplomski studij sasvim dovoljan. Ukoliko bi se,
vremenom, osjetila potreba za daljnjim intelektualnim razvojem ovoga
kadra ili ako bi pojedinci izrazili elju za daljnjim studiranjem, mogli bi
biti upueni na studij srodnih oblasti drugih fakulteta (npr. na Odsjeku
za socijalni rad Fakulteta politikih nauka i sl.) ili na Odsjek za religiju
Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu.
Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2018.
godine.
4.6. esta godina reorganizacije: doktorski studij na Odsjeku za teologiju
i Odsjeku za religiju
Posljednja godina reorganizacije podrazumijeva uspostavljanje
doktorskih studija na Odsjeku za teologiju i Odsjeku za religiju. Na osnovu dosadanjega iskustva organiziranja i voenja postdiplomskih studija
te na osnovu petogodinjega iskustva u radu na reorganizaciji studija,
lanovi Nastavno-naunoga vijea imat e dovoljan uvid u potrebe Fakulteta, to e omoguiti pravovremeno i odgovarajue kreiranje plana i
programa doktorskih studija.
Ova faza reorganizacije studija trebala bi biti zavrena do 2019.
godine.
5. Zakljune napomene
Ovaj na prijedlog treba shvatiti samo kao skromni pokuaj da se na
nivou Nastavno-naunoga vijea (najvieg strunoga organa Fakulteta)
otvori dugo odlagano pitanje reorganizacije studija i reforme nastavnih
planova i programa. Od lanova Nastavno-naunog vijea oekujemo
da razmotre ovaj Prijedlog, da argumentirano obrazloe svoje prigovore
i iznesu svoje prijedloge. Koliko god bi bilo porazno da se sma inicijativa odbije, tako bi isto bilo razoaravajue da se prijedlog prihvati bez
ikakvih utemeljenih kritika. Naprosto, oekujemo da e ovaj Prijedlog
biti podsticaj da se odmah krene u rasprave i pokretanje aktivnosti na
reorganizaciji i reformi studija.
Kako smo i ranije isticali, svaki ozbiljan projekt, a proces reorganizacije i reforme studija na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu doivljavamo kao sutinsko, najvanije, pitanje Fakulteta, podrazumijeva
uporedan rad na zadobivanju politike i finansijske podrke unutar
Islamske zajednice i unutar sarajevskoga univerziteta. Duboko smo svjesni da predloeni plan reorganizacije zahtijeva mnogo vee finansijske

Br.7-8

Prijedlog reorganizacije i reforme studija...

Str.579

izdatke negoli je to sadanji budet Fakulteta. Isto tako, svjesni smo i

teke materijalne krize bosanskog drutva i njegovih odgojno-obrazovnih institucija, ali smo uvjereni da postoje obrasci po kojima se predloeni plan moe ostvariti. Naravno, obaveza je svih lanova Vijea
da ponude sasvim konkretna rjeenja kako ostvariti eljenu politiku i
finansijsku pomo.
Jedno od kljunih pitanja odnosi se na sasvim jasno pozicioniranje
Fakulteta islamskih nauka unutar Islamske zajednice. Ve smo ranije
iznijeli na prijedlog da se unutar Ustava Islamske zajednice trebaju
izdvojiti odgojno-obrazovne institucije kao posebno poglavlje Ustava,
a potom hijerarhijski utvrditi pozicije svih odgojno-obrazovnih ustanova iji je osniva Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Ovo ne treba biti shvaeno kao obaveza odvojena od aktivnosti na reorganizaciji i reformi studija, ve naprotiv, obaveza koju Fakultetsko
vijee, s obzirom na njegovo osnovno poslanje, treba ozbiljno shvatiti i
odgovorno kritiki izvriti.
Jednako tako predlaemo da Nastavno-nauno vijee donese odluku po kojoj bi se aktivnosti na reorganizaciji i reformi studija okvalificirale kao prioritet u radu Fakulteta u narednih est godina. Snagom
te odluke sve druge aktivnosti Fakulteta, izuzev procesa izvoenja nastave i poslova usko vezanih za taj proces, bile bi podreene procesu
reorganizacije i reforme.
Predloeni plan reorganizacije studija predvia uspostavljanje tri
odsjeka s ukupno trinaest katedri i jednog naunoistraivakog instituta. Umjesto postojeih dvadeset i sedam nastavnika i saradnika Fakulteta, tri odsjeka bi trebalo opsluivati barem trideset i devet nastavnika
i saradnika. Mislimo da se na poetku, nakon uspostavljanja sva tri
odsjeka, ovo pitanje moe djelimino rijeiti angairanjem gostujuih
profesora kao predavaa. No angairanje novih asistenata u svakom
sluaju treba biti veoma vano pitanje za Fakultet islamskih nauka,
a koje podrazumijeva ne samo puko zapoljavanje novog kadra ve
njihovo plansko i sistematsko pripremanje za budue zadatke. Ve je
sada izvjesno da veliki broj nastavnika, zbog nepostojanja jasne strategije kadrovskoga razvoja Fakulteta te nedostatka finansijske podrke,
nije uspio odgojiti i pripremiti svoje nasljednike.
Konsekventno tome, jasno je da osnivanje novih katedri te baziranje njihovoga rada na kompetencijama trenutnoga kadra znai da e
voenje jednoga dijela katedri preuzeti sposoban i vrijedan, ali objektivno intelektualno jo nedozreo kadar. Iz toga razloga bitno je naglasiti znaaj uloge i poloaja Nastavno-naunoga vijea, budui da bi
Vijee zadralo nadlenosti donoenja, odnosno verificiranja odluka.

Str.580

Prof. dr. Adnan Silajdi i doc. dr. Samir Beglerovi

Br.7-8

Savjeti odsjeka posluili bi isto kao administrativno olakanje rada Fakulteta te kao mehanizam dinaminijega pristupa rjeavanju tekuih i
opih pitanja.
Naglasili smo da je veoma vano da se u sklopu rada na reorganizaciji
Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu osnuje naunoistraivaki institut
Fakulteta. Jednostavno reeno, sadraj i strategija obrazovanja slijede iz
naunoga rada, a ne obrnuto. Time bi se, u budunosti, razrijeile i brojne

dileme vezane za strategiju obrazovanja unutar Islamske zajednice uope.

2
Osnovnu snagu u radu instituta inili bi i redovni profesori i penzionisani profesori, s tim to bi redovni profesori imali, pored svih drugih
prava, obavezu voenja makar jednoga predmeta u nastavi. Na poetku
bi se, do punoga rada instituta, mogla osnovati mrea usluga koje bi,
u skladu sa strategijom i svojim interesima, Fakultet naruivao od postojeih instituta u Bosni i Hercegovini.
. .


.
-
-
.

.
.
By Prof. Dr. Adnan Silajdzic and Doc. Dr. Samir Beglerovic
PROPOSALE OF REORGANISATION AND REFORM OF STUDIES
AT THE FCULTY OF ISLAMIC SCIENCE IN SARAJEVO
The study is the result of thinking and serious facing the challenges of modern
upbringing and education of young generations with significantly altered mentality and
spiritual and intellectual needs. The challenges were synchronized with the basic mission
of the Faculty of Islamic Science in Sarajevo: the testimony of the only God and the
prophethood of the last Prophet Muhammed, and, also, articulated in a way to achieve the
agreed goals of the Faculty of Islamic science teaching religion and training its graduates
to be capable of presenting religious principals in the public arena of contemporary
Bosnian society. Apart from the introductory remarks, the study particularly deals with:
the question of changes in the religious mentality and sensibility of young generations;
the place of religion in contemporary world; and the changes that happened in presenting
the theological teaching. At the very end, the authors propose a very detailed plan for the
implementation of the necessary reforms of the Faculty of Islamic Science.